24.2. Evidencija o radnom stažu, poseban staž, itd

PITANJE: Ako smo dobro razumjeli vaše pojašnjenje vezano za posebni staž, policijski službenik koji je bio uposlen u periodu ‘92-‘95 može se izjavom odreći staža za navedeni period bez obzira da li su uplaćeni doprinosi ili ne za isti. (mislimo i na efektivni i posebni staž), odnosno navedeni period se neće računati prilikom prestanka radnog odnosa.

PITANJE: Da li osiguranik koji navrši 65 godina života i oko 36 godina staža osiguranja, ima pravo sa danom navršenja 65 godina života podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju, te od sljedećeg dana nastaviti radni odnos? Da li će se po podnijetom zahtjevu izdati Rješenje o pravu na korištenje penzije i utvrđivanju visine penzije, iako je osiguranik prijavljen u radni odnos?

PITANJE: Radnik zasniva svoj prvi radni odnos kod sadašnjeg poslodavca 1997. godine, od kojeg datuma se vrše i obračun minulog rada za radnika. Radnik nedavno dolazi sa zahtjevom da mu u obračun minulog rada kod poslodavca uđe i period 1992- 1995. godina kada je bio pripadnik OS RBH, ali ne i u radnom odnosu kod bilo kojeg drugog poslodavca. Radnik je dostavio poslodavcu potvrdu iz Vojnog odsjeka za period 92-95 godina, ali to nije upisano u Radnu knjižicu radnika. Da li je poslodavac obavezan vršiti obračun minulog rada za radnika koji nije bio njegov radnik tada, nije bio u radnom odnosu kod nekog drugog pravnog lica, osim pripadnosti Armiji BH. Po internom aktu, Poslodavac obračun minulog rada vrši na ukupan staž radnika, a ne samo na rad kod ovog poslodavca.

PITANJE: U našoj javnoj ustanovi imamo radnika koji u radnoj knjižici ima uredno vođen radni staž kod prijašnjeg poslodavca sa početnim i završnim periodom od oko 4 godine. Radna knjižica je uredno vođena, period je zaključen potpisom i pečatom. Na temelju podataka iz radne knjižice, (radi se o dugogodišnjem radniku), vršen je i obračun minulog rada, računali se dani godišnjeg odmora i dr. Radnik je prema podacima iz radne knjižice navršio 40 godina staža. Međutim, u listingu PIO/MIO, kojeg je radnik dostavio sada, uopće nema firme koja je uredno vodila radnu knjižicu za ovaj period od 4 godine. Radnika nisu nikad niti prijavili, niti odjavili. Radna knjižica je javna isprava i podaci navedeni u istoj su relevantni, međutim, što ima jaču pravnu snagu, radna knjižica ili listing, na što se sadašnji poslodavac treba pozvati? Javna ustanova ne želi radniku otkazati ugovor ako ne ostvaruje uvjete za mirovinu. Pitanje je: je li potrebno zaključiti sporazum između radnika i poslodavca da se nastavlja radni odnos ili radniku uopće ne može prestati radni odnos zbog navršenih 40. godina staža?

PITANJE: U našoj kompaniji u ratnom periodu nisu radnici odjavljivani, a istovremeno su bili u vojsci. Sad imamo situaciju za radnika da je 3 godine bio prijavljen, uplaćeni doprinosi, 92-94 godina, a 95 prijavljen, ali nisu doprinosi uplaćeni. Izjavom se radnik izjasnio da ne želi da mu se uopšte staž osiguranja računa taj period 92-95 jer je bio u vojsci (o čemu ima dokaz) i taj period je evidentiran u matičnoj evidenciji u PIO. Kako postupiti u takvoj situaciji?

PITANJE: Zanima me da li se angažman u Upravnom, Nadzornom Odboru ili Skupštini nekog javnog preduzeća računa u radno iskustvo?

PITANJE: Kod obračuna minulog staža, da li se dobrovoljni penzijski staž (staž koji osiguranik uplaćuje lično kod fonda PIO/MIO) obračunava u minuli radni staž kod obračuna plaće zaposlenika?

PITANJE: Državnim službenicima i namještenicima koji su imali učešće u OSRBiH u smislu tada važećih propisa, uvećan je minuli rad za vrijeme provedeno u odbrani BiH, obzirom da je poseban staž, u smislu važećih propisa o penzijsko invalidskom osiguranju, činio dio penzijskog staža. Zakonom o državnoj službi Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 7/17, 10/17, 10/18 i 14/18), propisano je da državnom službeniku i namješteniku prestaje radni odnos kada navrši 65 godina života ili 20 godina staža osiguranja ili kada navrši 40 godina staža osiguranja. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da poseban staž ne čini staž osiguranja, i da će se uračunati u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi. Obzirom da imamo uposlenika koji su imali uvjerenje o učešću u OSRBiH, a nisu bili u radnom odnosu, da li njihovo učešće u OSRBiH treba uključiti u njihov radni staž u duplom ili u jednokratnom trajanju?

PITANJE: Imamo radnika koji ima više od 40 godina radnog staža, međutim 12 mjeseci radnog staža je ostvario u Republici Srpskoj, te mu taj staž se ne nalazi u Listingu koji je vadio u PIO SBK/KSB. Kako se staž iz RS tretira i koji su koraci prilikom odlaska u penziju, kako taj staž prenijet i objedinit u ukupan staž da bi se stekli uvjeti za penziju.

PITANJE: Možete li pojasniti koje bitne elemente mora sadržavati Uvjerenje o radnom iskustvu za radnika koji je iskustvo stekao u školi obzirom na specifičnost rada ( radno vrijeme kraće od punog radnog vremena)? Konkretno primjera radi za radnika koji je radio u periodu od 01.01.2018. godine do 31.12.2018. godine na poslovima nastavnika biologije na 40% nastavne norme . Da li se u konačnom zbiru evidentira cio period rada ili ostvareni radni staž kao radno iskustvo? Isto nam je potrebno da bi komisije za prijem otklonile nejasnoće vezane za preklapanja perioda stečenog radnog iskustva u školama.

PITANJE: Radnici koji su učestvovali u oružanim snagama BiH istovremeno su bili prijavljeni i u firmi, za taj period koji su bili prijavljeni u firmi od 1992 do 1995 godine nije uplaćen staž odnosno nisu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. Prema Zakonu o PIO poseban staž računa se u staž osiguranja kada radnik da pismenu izjavu poslodavcu. Međutim, na osnovu te zakonske odredbe proizilazi isključivo dvostruko trajanje, a ne i jednostruko. Da li je zakonito da radnik i poslodavac zaključuju sporazum u smislu da za period za koji im nije uplaćen staž osiguranja da rade u firmi i dalje za taj period, primjerice, godinu, dvije godine do tri godine a za koji im ponavljam nije izvršena uplata staža osiguranja. Naime, vladaju mišljenja da se staž osiguranja može uplatiti samo kada radnik se obrati sa zahtjevom poslodavcu u pismenoj formi, da ako želi ići u penziju sa vojskom da se izvrši uplata, a ukoliko ne želi ići u penziju sa vojskom da radi i dalje u firmi te kada sam odluči da ide sa vojskom u penziju da se u bilo koje vrijeme može obratiti poslodavcu za uplatu staža osiguranja.

PITANJE: Imamo uposlenika koji u radnu knjižicu i evidenciju PIO ima unesen radni staž po osnovu sudjelovanja u oružanim snagama za vrijeme prošlog rata. Već duži niz godina mu je obračunavan minuli rad na ukupan staž – vojni plus efektivni staž. Uposlenik je napunio 40 godina penzijskog staža i ne želi u penziju, tj. ne želi podnijeti zahtjev za prestanak radnog odnosa koristeći vojni staž. To je njegovo pravo i tu nema dileme. Pitanje je da li se minuli rad obračunava i na vojni staž, ili samo na efektivni staž? Ako se minuli rad ne obračunava na vojni staž, čija je odgovornost u konkretnom slučaju, poslodavca ili radnika?

PITANJE: Na državne službenike i namještenike kao lex specialis primjenjujemo Zakon o državnoj službi Federacije BiH, odnosno Zakon o namještenicima u organima državne službe federacije BiH, gdje se kao jedan od uslova za prestanak radnog odnosa navodi ispunjavanjem zakonskih godina života, odnosno navršavanjem 40 godina penzijskog staža. Dakle koristi se pojam „penzijski“ staž, a ne staž osiguranja. Pojam „penzijski“ staž koji poznaje i Zakon o državnim službenicima i Zakon o namještenicima FBiH je korišten i u Pravilniku o radnim odnosima državnih službenika i namještenika naše Općine, gdje se kaže da državnom službeniku i namješteniku u Općini K. prestaje radni odnos kada navrši zakonske godine života ili navršavanjem 40 godina „penzijskog“ staža. E sad pitanje se konkretno odnosi na namještenika, naime namješteniku N.N. smo kod izračuna ukupnog staža uzeli u obzir i vrijeme provedeno u Armiji Republike Bosne i Hercegovine, što ukupno daje 40 godina penzijskog staža Po članu 22. Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju „penzijski„ staž obuhvata 1. staž osiguranja i 2. posebni ratni staž, a član 36. definiše poseban staž, „član 36. (Poseban staž) (1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž“. A član 38. kaže „ (1) Poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi“. Dakle po Zakonu o državnoj službi Federacije BiH, odnosno Zakon o namještenicima u organima državne službe Federacije BiH, koji su za državnu službe u Federaciji BiH lex specialis kod uslova za prestanak radnog odnosa koristi se pojam „penzijski staž“ , koji kao što je navedeno obuhvata i posebni ratni staž, dok po Zakonu o PIO posebni ratni staž se uzima samo uz pismenu saglasnost osiguranika na koga se odnosi. Pitanje je, da li ispravno postupamo kada u ukupni staž zaposlenika uračunavamo i posebni ratni staž, jer smatramo da po sili Zakon o državnoj službi Federacije BiH, odnosno Zakon o namještenicima u organima državne službe Federacije BiH moramo uračunati i taj ratni staž. Jer mi na kraju donosimo rješenje o prestanku radnog odnosa zbog ispunjavanja zakonom propisanih uslova, a ne rješenje o penzionisanju koje se donosi u sasvim drugom postupku i kod drugog organa.

PITANJE: Ukoliko se radnik izjasni, odnosno da izjavu da mu se posebni staž računa u staž osiguranja onda se isti uzima u obzir kod određivanja visine godina staža za prestanak radnog odnosa po sili zakona, odnosno isti se računa u potrebnih 15 godina staža osiguranja ili 40 godina?

PITANJE: Radnik je stekao oba uslova za penziju (godine života i godine staža). U želji da izbjegne penzionisanje, radnik je otišao na bolovanje. Ne znamo koliko misli ostati na bolovanju. Mi smo zainteresovani da mu izdamo Rješenje za penziju o ovoj godini. (Nije nužno da ga odjavimo, možemo ga odjaviti i kada dođe sa bolovanja). Da li mu možemo izdati Rješenje za penziju u ovoj godini, i da li može biti bilo kakvih pravnih posljedica, tj. da li naš radnik ima osnova tužiti?

PITANJE: Zaposlenik ima evidentiran u periodu 1992.-1995. godine poseban vojni staž. Dao je izjavu da je saglasan da se isti evidentira. Ujedno je utvrđeno da je u navedenom periodu 1992.-1995. bio u radnoj obavezi kod pravnog lica, te su mu doprinosi uredno uplaćeni. Kako postupiti u tom slučaju?

PITANJE: Radnik je bio pripadnik Armije BiH u periodu 1992-1995. godina. Poslodavac mu za taj period nije prekinuo radni odnos, a nije mu uplaćivao doprinose. Radni odnos navedenom radniku kod tog poslodavca prestao je dvije godine nakon gore navedenog perioda. Da li poslodavac može u gore navedenom slučaju „uputiti“ radnika da staž reguliše po zakonu o pravima demobilisanih boraca ili mu mora naknadno izvršiti uplatu doprinosa za period 1992.-1995. godine ili je pak pravo radnika da odluči na koji način želi da mu se reguliše (prizna) pravo na staž za navedeni period? Napomena: Prilikom davanja odgovora ne treba obraćati pažnju na radno-pravni status radnika kod sadašnjeg poslodavca već je bitno da li je raniji poslodavac kod kojeg je radnik bio u radnom odnosu u periodu 1992.-1995. obavezan izvršiti naknadnu uplatu doprinosa.

PITANJE: Novouposleni radnik je prilikom zasnivanja radnog odnosa dostavio uvjerenje o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji izdato od Federalnog zavoda za PIO/MIO kao dokaz o njegovom stažu osiguranja, a koji je potreban za obračun minulog rada kod novog poslodavca. U međuvremenu imenovani je iznio usmeni prigovor i tom prilikom dostavio kopiju radne knjižice, sa zahtjevom da mu poslodavac prilikom obračuna minulog rada vrši obračun na osnovu podataka iz radne knjižice, a u kojoj je upisano više staža nego u uvjerenju koje je izdato od Federalnog zavoda za PIO/MIO kao dokaz o njegovom stažu osiguranja. Molimo vaše mišljenje po ovom pitanju kako bi kao poslodavac zauzeli zvanični stav i prema ostalim radnicima koji je dokument kao dokaz relevantan prilikom obračuna minulog staža? Da li poslodavac treba zatražiti od svih radnika da dostave navedeno uvjerenje od Federalnog zavoda za PIO/MIO, te izvršiti korekciju, ili će to naknadno uraditi nakon što po sadašnjoj internoj evidenciji radnik ispuni uslove za penzionisanje?

PITANJE: Na koji način se prema novom Zakonu o PIO priznaje vojska, odnosno godine provedene u vojsci 1992-1995., koje su se mogle „duplirati“ i uračunati u radni staž radnika?

PITANJE: Odnosi se na prestanak ugovora o radu sukladno članku 94. nova točka c. kad uposlenik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja. Da li to znači ako je uposlenik prethodno bio zaposlen kod više poslodavaca koji mu nisu uplatili doprinose za sve godine, da ga sadašnji poslodavac ne može uputiti u mirovinu jer nije skupio 15 godina staža osiguranja bez obzira na godine života jer oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena?

PITANJE: Koji je posljednji dan rada osobe koja puni 65 godina života, a također, ima ostvarene uslove vezano za staž osiguranja. Konkretno, ako osoba puni 65 godina života 7. 8. 2019. godine, koji je posljednji radni dan?

PITANJE: Imamo uposlenika koji je na bolovanju 14 mjeseci i još uvijek je prijavljen u našoj firmi. Istom smo plaću za februar uredno isplatili. Međutim, 15. 3. 2019. smo dobili od FZ za PIO Rješenje da je navedeni uposlenik penzionisan 18. 2. 2019. godine. Sporna pitanja su sljedeća: 1. Sa kojim datumom trebamo odjaviti navedenog uposlenika ako je on penzionisan 18. 2. 2019., i da li je on bitno povrijedio odredbe ugovora o radu jer poslodavca nije obavijestio o pokretanju zahtjeva za invalidsku penziju? 2. Ako je uposlenik bio na bolovanju cijelu godinu, da li ima pravo koristiti godišnji odmor za tu godinu? 3. Ukoliko je uposlenik poslije dugoročnog bolovanja otišao u invalidsku penziju, je li mu poslodavac dužan isplatiti otpremninu?

PITANJE: Treće pitanje odnosi se na prestanak ugovora o radu sukladno članku 94. nova točka c. kad uposlenik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja. Da li to znači ako je uposlenik prethodno bio zaposlen kod više poslodavaca koji mu nisu uplatili doprinose za sve godine, da ga sadašnji poslodavac ne može uputiti u mirovinu jer nije skupio 15 godina staža osiguranja bez obzira na godine života jer oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena?

PITANJE: Ukoliko se poslodavac odluči uplatiti svom radniku vojsku kao staž osiguranja koji je to iznos koji isti mora uplatiti, recimo, za 12 mjeseci?

PITANJE: S obzirom da smo radne knjižice vratili radnicima i nemamo trenutno uvid u penzijski i radni staž, zanima me da li PIO/MIO po službenoj dužnosti obavještava o obavezi odlaska radnika u penziju ili poslodavac mora o tome voditi evidenciju?

PITANJE: Kod evidencije penzijskog staža da li je potrebno razdvojiti penzijski staž stečen u RS-u i penzijski staž stečen u FBiH, ili je dovoljno navesti ukupno trajanje penzijskog staža?

PITANJE: Da li ima dokup od Zavoda za zapošljavanja do tri godine staža?

PITANJE: Da li se može firma obratiti u poslovnicu PIO/MIO za utvrđivanje staža osiguranja za radnika ili više radnika?

PITANJE: Da li će radnik koji ide u penziju sa 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja + vojni staž) moći ostvariti pravo na punu penziju?

PITANJE: Molim Vas pojašnjenje čl. 40, 144. i 145. U članu 40. stoji da u penziju radnik može ići kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, a u članu 144. kaže sa najmanje 62 godine života – šta je ispravno?