5.11. Neplaćeno odsustvo

PITANJE: Na zahtjev nekoliko radnika odobrili smo neplaćeno odsustvo. Molim Vas za informaciju šta se dešava sa zdravstvom radnika na neplaćenom, odnosno jesmo li obavezni plaćati doprinose za zdravstvo i ukoliko jesmo na koji način se vrši uplata zdravstva?

PITANJE: Ukoliko je radnik na neplaćenom odsustvu i odjavljen je iz PU, na koji način je regulisano zdravstveno osiguranje takvog radnika obzirom da se ne vrši uplata doprinosa za vrijeme neplaćenog odsustva?

PITANJE: Radnik je na svoj lični zahtjev stupio na neplaćeno odsustvo koje mu se završava 31.04.2020. godine. Stupanjem na neplaćeno odsustvo sva prava i obaveze radnika koji se stiču na radu i po osnovu rada u ovom periodu su mirovali član 54. Zakona o radu. Odjavljen je u poreznoj upravi a rješenjem je poslat na neplaćeno odsustvo. Kod nas je bio zaposlen na neodređeno vrijeme. U dilemi sam jer se sa ovim nikad nisam susrela, da li po njegovom povratku pravim novi Ugovor o radu na neodređeno ili je validan onaj koji je napravljen prije njegovog odlaska ili možda samo Rješenjem konstatujem da se vraća na isto radno mjesto pod istim uvjetima? Naravno prijavljujem ga ponovo obrascem JS3100 u poreznoj u radni odnos.

PITANJE: Molim vas za dodatne informacije vezane uz institut neplaćenog odsustva. Naime, obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju uzrokovanu pandemijom virusa COVID19, i u našem društvu razmatra se otpuštanje radnika. Neki od njih, predložili su kako bi išli na neplaćeni dopust. Sukladno Zakonu o radu, čl. 54., poslodavca na zahtjev radnika može odobriti radniku pravo na neplaćeno odsustvo. Prava i obveze radnika po osnovi rada miruju, a radnik se odjavljuje s obveznih osiguranja. Ono što nas zanima je, ima li poslodavac bilo kakvih financijskih obveza za radnika kojem je odobreno neplaćeno odsustvo (Zakon jasno kaže samo da radnik nema pravo na naknadu plaće), obzirom da ukoliko je radnik odjavljen, poslodavac ne bi trebao imati obvezu uplate bilo kakvih doprinosa i sl.? I drugo pitanje također, obzirom da je nemoguće prognozirati do kada točno će trajati trenutna situacija, te će povratak radnika na posao biti određen isključivo ekonomskim razlozima, koje je vaše mišljenje da se upravo rečenica takvog ili sl. sadržaja unese u rješenje o odobravanju neplaćenog odsustva, a umjesto točnog datuma trajanja istog?

PITANJE: Molimo Vas za mišljenje i informacije o pravima i obavezama za poslodavca kada se radnik upućuje na neplaćeno odsustvo, tačnije zanima nas da li je neophodno izvršiti odjavu radnika na Poreznoj upravi, te da li poslodavac plaća poreze i doprinose za radnika za vrijeme neplaćenog odsustva (s obzirom da prava i obaveze miruju za radnika za vrijeme neplaćenog odsustva), te da li postoje su eventualno neke druge obaveze koje poslodavac ima u konkretnom slučaju?

PITANJE: U slučaju da zaposlenicima omogućimo neplaćeno odsustvo sa posla, zanima nas procedura odjave sa PIO-a. Obzirom da će radnik ostati u radnom odnosu, ali neko vrijeme neće dolaziti na posao, da li postoji neki obrazac kojim se odjavljuju u posebnim situacijama (zbog izolacije/korona virusa)?

PITANJE: Da li se radnik, kojem je odobreno neplaćeno odsustvo u trajanju od godinu dana zbog odlaska u inostranstvo i koji se odjavljuje sa obaveznog osiguranja, treba prijaviti kod nadležne službe za zapošljavanje za vrijeme dok traje neplaćeno odsustvo?

PITANJE: Poslodavac je Rješenjem radniku utvrdio pravo na odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju od godinu dana radi njege teško oboljelog člana uže porodice (predviđeno Pravilnikom o radu). Neplaćeno odsustvo radnik će koristiti u periodu od 24.12.2018. do 23.12.2019. godine. Poslodavac je odjavio radnika sa obaveznog osiguranja dana 23.12.2018. godine. Poslodavac će prijaviti radnika na obavezno osiguranje dana 24.12.2019. godine. 1.Da li poslodavac mora donijeti neki akt (rješenje, odluku) kojim radnika vraća na njegovo radno mjesto, obzirom da mu dana 23.12.2019. godine prestaje neplaćeno odsustvo ili će samo radnika prijaviti na obavezno osiguranje sa danom 24.12.2019.? 2.Da li poslodavac mora sa radnikom zaključiti novi ugovor o radu? Ako ne treba novi ugovor šta upisati u rubriku Broj i datum zaključenog ugovora o radu u evidenciji o radnicima – matična evidencija, ako radnika ponovo upisujemo u matičnu evidenciju? 3.Da li poslodavac u evidenciji o radnicima – matična evidencija u rubrici Dan prestanka radnog odnosa upisuje 23.12.2018. godine, te radnika upisuje pod novim brojem sa danom početka rada 24.12.2019. godine? 4.Da li u rubrici Vrijeme mirovanja radnog odnosa treba napisati period od kada traje neplaćeno odsustvo, obzirom da mu prava miruju, ili se ta rubrika samo odnosi na izabranu odnosno imenovanu funkciju (član 168. ZOR-a)?

PITANJE: Poslodavac je donio odluku da se povodom nastupajućeg vjerskog praznika – Kurban Bajrama, dan ponedjeljak 12.08.2019. godine, proglašava neradnim danom za sve radnike Društva. Radnik je u vrijeme kada pada vjerski praznik – 12.08.2019. godine bio na bolovanju. Danas dolazi sa zahtjevom da mu poslodavac dozvoli korištenje plaćenog odsustva na dan 31.12.2019. godine radi zadovoljavanja vjerskih potrebi zato što nije koristio taj 1 dan plaćenog odsustva za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad, pozivajući se na odredbu člana 54. Stav 3. Zakona o radu i pravo na 2 dana plaćenog odsustva za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba u jednoj kalendarskoj godini. Moj stav je da nema osnova za odobrenje zahtjeva radnika. U pogledu navedene odredbe i instituta plaćenog odsustva stava sam da se plaćeno odsustvo koristi kada nastane osnov za njegovo korištenje, u ovom slučaju vjerski praznik. Kako 31.12.2019. godine ne pada nikakav vjerski ili tradicijski praznik mišljenja sam da nema osnova za odobravanje plaćenog odsustva po tom osnovu i da bi odobravanje istog bilo zloupotreba navedenog instituta. Poslodavac je svim radnicima omogućio plaćeno odsustvo za vrijeme vjerskog praznika na dan kada je isti padao u toku kalendarske godine radi zadovoljenja njihovih vjerskih potreba, to što je radnik bio privremeno spriječen za rad radi bolesti za vrijeme vjerskog praznika, nije krivica poslodavca.

PITANJE: Radnik koji radi na neodređeno vrijeme temeljem odluke Uprave poduzeća koristio je neplaćeni dopust u razdoblju od 01.11.2018. do zaključno sa 31.10.2019. godine. Prava i obveze iz radnog odnosa radnika su mirovala. Radnik je počeo raditi 01.11.2019. godine. Ima li pravo na puni godišnji odmor za 2019. godinu?

PITANJE: Jedan od naših zaposlenika je rješenjem poslat na godišnji odmor 12 radnih dana. S obzirom da isti nije pripadnik islamske vjere, u tih 12 radnih dana se zadesio islamski praznik pa klinika u cjelosti nije radila, tj. svi ostali uposlenici su dobili plaćeno odsustvo u skladu za Zakonom o radu. Naš uposlenik nam je postavio upit da li ćemo produžiti njegov godišnji odmor za jedan dan, ne zato što želi ostvariti pravo na plaćeno odsustvo za zadovoljavanje vjerskih i tradicionalnih praznovanja, već se poziva na to da firma taj dan nije radila, odnosno bio je neradni, te se u skadu sa zakonom njegov godišnji odmor mora produžiti za jedan radni dan. Kakva bi bila ispravna pravna situacija, tj. odgovor?

PITANJE: Javna ustanova radi za Bajram, jer ima 24-satno radno vrijeme. Da li se radnicima taj dan plaća rad praznikom? (JU taj dan radi smanjenim kapacitetom – administracija ne radi, već samo radnici na radnim mjestima čije je prisustvo neophodno – kuhar, konobari, medicinsko osoblje (banjsko-rekreativni centar – smještajni kapaciteti)

PITANJE: Članom 54. Zakona o radu FBiH je propisano sljedeće: (1) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće – neplaćeno odsustvo. (2) Uvjeti i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. (3) Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, sa tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo. (4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze radnika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju. Shodno navedenom članu, kada radniku zbog neplaćenog odsustva miruju prava i obaveze stečena na radu i po osnovu rada, molim Vas da nam dostavite zvaničan stav ili mišljenje da li radnik za vrijeme neplaćenog odsustva ima svojstvo osiguranika u smislu propisa koji uređuju penzijsko i invalidsko osiguranje i propisa koji uređuju doprinose za obavezno osiguranje, s obzirom da je riječ o odsustvu sa rada bez naknade zarade i da li je poslodavac u obavezi da izvrši odjavu radnika sa penzijsko invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja u periodu neplaćenog odsustva? Ukoliko imate zvanični stav ili mišljenje o navedenom, molim Vas da nam isto dostavite, a sve sa ciljem zaštite prava radnika i poslodavca.

PITANJE: S obzirom da je Zakonom predviđeno dva dana plaćeno odsustvo po osnovu zadovoljavanja religijskih, vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, da li se ti dani isključivo mogu koristiti kada je praznik nastupio ili neka tradicijska potreba, sa tim da je navedeno precizno u zahtjevu o kojim potrebama se radi? Imam zahtjeve radnika da po ovom osnovu dva dana koriste po želji u bilo koje doba godine.

PITANJE: Naš radnik je podnio zahtjev za neplaćeno odsustvo i isto mu je odobreno. Međutim, prije isteka neplaćenog odsustva imenovani se želi vratiti na posao. Postoje li ikakve zakonske prepreke da se isti ranije vrati na posao i da li je potrebno da podnese zahtjev za ranije vraćanje?

PITANJE: Prema članu 54. stav 3. Zakona o radu FBiH: „Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, sa tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.“ S obzirom da se vjerski praznici ne prenose, kako u ovom slučaju ispuniti kvotu od dva dana vjerskog praznika. Da li odrediti neki drugi dan kao (plaćeni dopust) neradni dan da bi se taj dan praznika nadomjestio jer naknada plate koja važi za državne praznike i uvećanje za 40% neto plate u ovom slučaju nije relevantna opcija?

PITANJE: Vezano je za korištenje dopusta. Zakonom o radu, u članku 54. stav (3), propisano je: „Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, sa tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.“ Ukoliko je županijskom odlukom proglašen određeni dan kao neradni blagdan da li se to pretpostavlja da to spada u ta dva dana plaćenog odsustva koja djelatnici imaju pravo koristiti za zadovoljenje vjerskih potreba ili pored toga imaju pravo na dva dana plaćenog i dva dana neplaćenog odsustva. U konkretnom slučaju, blagdani Uskrsa i Božića proglašavaju se neradnim danima odlukom Vlade Županije Posavske za sve djelatnike bilo koje vjeroispovijesti. Blagdan Bajrama je u našoj Županiji radni dan, ali pripadnici bošnjačke vjeroispovjesti koriste po jedan dan za svaki Bajram kao plaćeno odsustvo. Do sada je bilo tumačenje da je vjernicima katoličke vjeroispovijesti blagdan Uskrsa i Božića kao plaćeni odsustvo za zadovoljenje vjerskih potreba iako su oba blagdana aktom Vlade proglašeni kao neradni dani za sve radnike u našoj županiji, a da radnici bošnjačke vjeroispovijesti imaju pravo na dva dana plaćenog i dva dana neplaćenog odsustva za upražanjavnje vjerskih potreba jer ne slave Uskrs i Božić iako ne rade na te dane. Sa time u vezi da li djelatnici katoličke vjeroispovijesti imaju pravo na dva dana plaćenog odsustva radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba mimo Uskrsa i Božića, koji se proglašavaju neradnim blagdanima na županijskom nivou ili su upravo Uskrs i Božić dani tog plaćenog odsustva?

PITANJE: Da li radnik nakon korištenja neplaćenog odsustva od tri mjeseca može otvoriti bolovanje bez ijednog radnog dana? Naime, radnik je trebao početi raditi 15. 7. 2019. (danas), a svom pretpostavljenom je javio da će otvoriti bolovanje.

PITANJE: Neplaćeni dopust. „Rješenje stupa na snagu danom donošenja a mirovanje nastupa od 3. 4. 2019. godine kada će se radnik odjaviti u nadležnoj Poreskoj upravi i podnođenje prigovora ne odgađa izvršenje rješenja.“ Izrekom rješenja poslodavac ovako definiše jer u suprotnom zbog roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava (30 dana) ne bi mogli odjaviti zadnji dan rada prije početka korištenja neplaćenog dopusta. U svakom slučaju, pitanje se odnosi na prakse „odjave“ u pravnim situacijama prije proteka roka za pravni lijek od 30 dana?

PITANJE: Kada poslodavac daje radniku dva dana (plaćena) za vjerske blagdane, a dužan je četiri dana (dva plaćena + dva neplaćena). Ukoliko poslodavac plati radniku i ta dva dana koja nije dužan platiti kako se to evidentira? Je li to plaćeno odsustvo ili se tretira drugačije? Može li radnik tražiti za dva dana koja poslodavac ne plaća, korištenje dva dana godišnjeg odmora?

PITANJE: Imam zaposlenika koji je uzeo neplaćeno odsustvo (kada su ostali uzeli vjerski praznik za Bajram). Da li je u tom slučaju zaposlenik koji je uzeo neplaćeno dužan da dostavi zahtjev za odsustvo (kao što to radi i kada ide na godišnji odmor)?

PITANJE: Da li je greška u pravilniku o radu navesti da neplaćeno odsustvo može trajati do godinu dana? Zakon o radu predviđa do 30 dana, ali se pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom može predvidjeti duže?

PITANJE: Da li radnik koji je dobio neplaćeno odsustvo može u tom periodu da se zaposli u drugoj firmi?

PITANJE: Radnik želi da koristi neplaćeno odsustvo 20 dana iz opravdanih razloga. Da li istog odjavljujemo u Poreznoj za taj period ili ne?

PITANJE: Šta se podrazumijeva pod spajanjem porodice kod neplaćenog odsustva, u smislu svrhe kod donošenja rješenja i koji eventualni dokazi mogu biti koji bi se kao prilog uz zahtjev radnika priložili kao dokaz regulisanja neplaćenog odsustva u svrhe spajanja porodice, a u smislu donošenja rješenja o neplaćenom odsustvu radniku?

PITANJE: Neplaćeni dopust. „Rješenje stupa na snagu danom donošenja a mirovanje nastupa od 3. 4. 2019. godine kada će se radnik odjaviti u nadležnoj Poreskoj upravi i podnođenje prigovora ne odgađa izvršenje rješenja.“ Izrekom rješenja poslodavac ovako definiše jer u suprotnom zbog roka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava (30 dana) ne bi mogli odjaviti zadnji dan rada prije početka korištenja neplaćenog dopusta. U svakom slučaju, pitanje se odnosi na prakse „odjave“ u pravnim situacijama prije proteka roka za pravni lijek od 30 dana?

PITANJE: Radnik želi da se stručno usavrši kod drugog poslodavca, o svom trošku i traži neplaćeno odsustvo od šest mjeseci. On bi za to vrijeme zaključio ugovor o radu sa tim poslodavcem. Da li se ovaj slučaj „ustupanja radnika“ može podvesti pod neplaćeno odsustvo iz člana 56. posljednja stavka (drugi opravdani razlozi), a u vezi sa prvom stavkom ovog člana (stručno osposobljavanje)? Da li bi direktor mogao odobriti neplaćeno odsustvo u dužem trajanju od 30 dana (član 56) ili bismo morali promijeniti Pravilnik? Da li mirovanje radnog odnosa podrazumijeva odjavu tog radnika sa svih osiguranja za period od npr. šest mjeseci? Član 56. Poslodavac može radniku na njegov pisani zahtjev odobriti odsustvo bez naknade plaće neplaćeno odsustvo u trajanju najviše do 30 dana u sljedećim slučajevima: • obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje u zemlji ili inostranstvu, koje nije obuhvaćeno organiziranim oblicima obuke koju provodi poslodavac, a koje se provodi na lični trošak radnika; • njega člana uže porodice, • radi liječenja, odnosno oporavka, prema preporuci doktora; • izgradnje ili popravke kuće ili stana • učešće u raznim kulturnim, sportskim i humanitarnim manifestacijama i • drugim opravdanim razlozima.

PITANJE: Neplaćeni dopust. Radnik je na lični zahtjev tražio neplaćeni dopust do dva mjeseca i poslodavac je izvršio odjavu radnika u poreznoj upravi, doneseno je rješenje o neplaćenom dopustu. Da li je prilikom ponovne prijave radnika potrebno sačiniti i novi ugovor o radu sa početkom rada (kada protekne vrijeme neplaćenog) ili radnik nastavlja sa radom sa prethodnim ugovorom?

PITANJE: Da li radnik koji ima sudski poziv radi prisustva na raspravi ima pravo na plaćeno odsustvo ili neplaćeno odsustvo? Pravilnikom o radu, u dijelu koji govori o plaćenom odsustvu, nije regulisano pitanje odsustva sa rada radi sudskog poziva.

PITANJE: Radniku N.N. nastavniku u školi odobreno je neplaćeno odsustvo u trajanju do godine dana, dakle maksimum u skladu sa Zakonom o radu, tj. granskim kolektivnim ugovorom čime je to decidno regulisano, kao i pravilnikom o radu ustanove. Poslodavac je po odlasku na neplaćeno odsustvo radnika odjavio s osiguranja, a radnik je dužan da se po rješenju javi na posao dana 31. 8. 2018. godine, što znači da bi se isti trebao prijaviti na osiguranje dan prije, odnosno 30. 8. 2018. godine u poreskoj upravi. Međutim, prije isteka neplaćenog odsustva, samo par dana prije javljanja na posao, radnik je od poslodvca usmeno tražio mogućnost produženja neplaćenog odsustva, što mu poslodavac iz zakonskih razloga nije mogao udovoljiti. S obzirom da je radnik za vrijeme neplaćenog odsustva boravio u Njemačkoj i tamo se stručno usavršavao u „Goethe Institutu“, prema njemačkom zakonodavstvu su ga tamo osigurali, vjerovatno dali i neku novčanu naknadu, gdje isti radnik u slučaju raskida ugovora u Njemačkoj i odjave osiguranja mora plaćati naknade i ispoštovati njihove propise. Poslodavac, odnosno škola je radniku ponudio dvije opcije: da se javi na posao 31. 8. 2018. godine ili, ako želi da nastavi svoj život u Njemačkoj, da se onda sporazumno dogovore oko prestanka ugovora o radu. Nastava već počinje 3. 9. 2018. i potreban je radnik za redovno izvođenje nastavnog procesa, što je u interesu poslodavca. Kako je to teška odluka za radnika, poslodavac je već stekao dojam da je neodlučan, da želi manipulisati i izigravati pravo. Dakle, još nije sigurno ni hoće li se javiti na posao, a niti je podnesen zahtjev za sporazumni prestanak ugovora o radu, Ako se radnik ne javi na posao 31. 8. 2018., bez obzira na to da li ga poslodavac mora dan prije prijaviti na osiguranje u poreskoj upravi jer je tako utvrđeno rješenjem o neplaćenom odsustvu? Šta činiti dalje, dakle ako se radnik ne javi na posao (radi li se tu o jednostranom raskidu ugovora), treba li tu pokrenuti otkaz ugovora o radu zbog nedolaska na posao u skladu sa Zakonom o radu i povredama radne obaveze prema kolektivnom ugovoru) ili pak pokrenuti disciplinski postupak zbog teže povrede radne dužnosti u skladu sa Pravilnikom? Koji je postupak i koji način je najpodobniji i koji rokovi se trebaju ispoštovati ovdje, kao i kod kod otkaznog roka (da li i kada radnik daje otkaz jednostrano kao u konkretnom slučaju)? Nismo još nikad imali ovakvu situaciju, iskreno se nadamo da će se radnik javiti na posao, ali ovo samo želimo znati kao mjeru predostrožnosti ukoliko radnik poslodvca ovdje ne poštuje i „ZAVLAČI“, sa napomenom da smo ga upozorili sa posljedicama ako ne dođe na posao.