7.1. Plaće - pravo na plaću, obračun i isplata plaće

PITANJE: Mora li platna lista biti potpisana od strane odgovorne osobe i ovjerena pečatom poslodavca da bi bila valjana izvršna isprava? Ako nema potpis i pečat mora li stojati naznaka da je vjerodostojna bez pečata i potpisa? Treba li radnik tražiti da se platna lista ipak ovjeri? Naime, sve veći broj platnih listi ne sadrži potpis i pečat poslodavca, nego se dostavljaju elektronski u PDF formatu.

PITANJE: Jednom mjesečno radnici nam rade subotu i nedjelju na način da od ponedjeljka do petka rade 8 sati (08:00 – 16:30), subotom (08:00-13:00) i nedjeljom (09:00 – 12:00). Prilikom isplate plaće satnica od poned – petka uzlazi u osnovnu plaću, a 8 sati subote i nedjelje posebno u platnoj listi navodimo kao prekovremeni rad 8 sati uvećan za 30% bruto satnice i 8 sati rad za dane tjednog odmora uvećan za 20% bruto satnice. Sve to radniku koji je ovako radio uredno isplatimo preko platne liste i dajemo mu slobodan ponedjeljak i u utorak dolazi na posao na drugu smjenu od 13:00. A sve ovo smo naveli i u Pravilniku o radu. Da li je ovo ispravno postupanje?

PITANJE: Ukoliko radnik u jednoj firmi radi 6h, a u drugoj radi 2 h. Na koji način računamo minuli rad. Da li za jednu godinu računamo kod svakog poslodavca 0,4 % nakon navršene kalendarske godine ili se računa procentualno koliko je gdje radio?

PITANJE: Radnik smatra da je broj radnih obaveza veći nego što bi on trebao raditi pa zahtjeva smanjenje radnih obaveza ili povećanje plate, kakve su tu mogućnosti za radnika i kako u tom slučaju treba postupiti poslodavac.

PITANJE: Da li se Pravilnikom o radu može propisati destimulacija na platu radnika zbog teže povrede radne obaveze? Da li je novčana destimulacija uopće dopuštena kao vid kažnjavanja radnika zbog teže povrede radne obaveze?

PITANJE: Da li se bolovanje uzrokovano samoizolacijom ili obolijevanjem od Korona virusa tretira kao bolovanje 100%?

PITANJE: Ako po elektronskoj šihterici dolaska na posao radnik često kasni i ne ispuni kvotu radnih sati do punog radnog vremena (a prijavljuje na puno radno vrijeme) može li mu se isplatiti manja plata od one koju bi dobio po punom radnom vremenu? npr. 34 sata sedmično umjesto 40h sedmično?

PITANJE: Trenutno na snazi u našem Društvu je Pravilnik o radu Društva kojim je jasno definisana osnovna platu na način da je osnovna plaća najniži iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uslove rada i normalne rezultate rada. Koeficijent polaznog osnova za svako radno mjesto utvrđuje se Organizacijom i sistematizacijom radnih mjesta na osnovu složenosti poslova koje radnik obavlja odgovornosti i normalnih uslova rada. Normalnim uslovima rada smatraju se uobičajeni preovlađujući uslovi za datu vrstu posla. Normalnim rezultatima rada smatraju se planirani učinci, izraženi normama ili uobičajeni obim posla kojeg ostvaruje više od 80% radnika na istom radnom mjestu. Najniža plaća je osnovica za obračun osnovne plaće radnika i ona se dobiva umnoškom najniže satnice i broja sati rada za pojedini mjesec. Osnovna plata se dobiva umnožkom najniže satnice, broja sati rada i koeficijenta radnog mjesta. Sva radna mjesta razvrstavaju se u 5/pet grupa poslova i utvrđuju koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta, stupnja stručne spreme, odgovornosti i uslova rada kako slijedi: Grupe poslova 1. (VSS) Najsloženiji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, dodatna znanja sposobnost vođenja poslova, rada i razvoja. 2. (VŠS) Poslovi koji zahtijevaju teorijsko i praktično znanje za obavljanje poslova, samostalnost i kreativnost u njihovom izvršavanju. 3. (SSS) Složeniji i raznovrsniji poslovi koji zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvršavanju poslova. 4. (KV) Srednje složeni poslovi s različitim sredstvima rada na kojima se rad obavlja uz pojavu novih poslova. 5. (NSS) Jednostavni rutinski poslovi koji se obavljaju po jedinstvenom postupku i sa jednostavnim sredstvima. Uslovi rada i složenosti poslova radnog mjesta razvrstavanje radnih mjesta te opis poslova istih utvrdit će se Organizacijom i sistematizacijom poslova Društva. U vezi sa prednje navedenim potpisani su i ugovori o radu sa radnicima Društva u 2017. godini. Imajući u vidu da je došlo do promjene vlasništva nad kapitalom Društva novi Poslodavac želi usvojiti novi Pravilnik o radu Društva na način kako slijedi. Da se osnovna plaća definiše kao plata koju će radnik primiti ukoliko bude ostvaren usvojen Plan poslovanja Društva. Normalnim rezultatima rada smatraju se planirani učinci-odnosno kada je ispunjen plan poslovanja. Da se Podružnice društva proglase profitnim centrima u smislu da ostvaruju prihode i rashode i samim time Dobit . Plaće i ostale naknade radnika pripadajućih organizacionih dijelova Društva će se isplaćivati u ovisnosti ostvarenja Plana profitnih centara. Da se u ugovore i Pravilnik o radu Društva ugradi da se osnovna plata za sve radne pozicije u Društvu može kretati od najniže plaće do koeficijenta složenosti poslova koje radnik obavlja. Ukoliko bude ostvaren plan Društva u potpunosti ista će se isplaćivati u konačnom iznosu koeficijenta, a ukoliko ne bude ostvaren plan poslovanja Društva ista se može srazmjerno umanjivati do najniže plaće za svakog radnika. Osnov za umanjenje jeste ispunjenje/neispunjenje plana organizacionih dijelova-podružnica Društva-koji su proglašeni profitnim centrima. Također Pravilnikom je definisano, da Plan poslovanja Društva se sastoji od pojedinačnih planova organizacionih jedinica Društva odnosno profitnih centara. Voditelji organizacionih jedinica donose planove poslovanja pripadajućih profitnih centara. Na osnovu pojedinačnih planova voditelja organizacionih dijelova Društva odnosno Profitnih centara direktor Društva Nadzornom odboru predlaže usvajanje Plana poslovanja Društva u cjelini. Ovim je nastojano pravno opravdati da se umanjenja plata vrše za radnike profitnih centara Društva po gore navedenom ključu. Imajući u vidu da Društvo u organizaciji posjeduje i administrativne službe tipa Odjel za finansijske i računovodstvene poslove i Odjel za pravne poslove bi „dijelio sudbinu“ profitnih centara obzirom da oni opslužuju iste i na taj način bi se osnovna plata administracije korigovala u skladu sa ispunjenjem Poslovnih planova. Radni učinak bi se definisao kao nešto što bi bilo isplaćivano u slučaju prebačaja navedenih planova poslovanja za radnike Profitnih centara-podružnica i odjela za transport i logistiku, a po odluci direktora Društva. Napominjem da norme na osnovu kojih bi se ocjenjivalo umanjenje odnosno uvećanje osnovne plate ne postoje striktno definisane i opisane , nego bi osnova za sve bilo ostvarenje Plana poslovanja profitnih centara, odnosno procjena i prijedlozi rukovodioca istih o procentima umanjenja i uvećanja za svakog radnika profitnog centra pojedinačno. Društvu nemamo organizovan Sindikat, niti Vijeće Zaposlenika. U skladu sa usvojenim Pravilnikom o radu bi se radile izmjene ugovora o radu u smislu ponude radnicima Ugovora o radu sa izmijenjenim uslovima po pitanju ugovaranja plata. Zanima me da li je gore navedeno u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i da li se osnovna plata može ugovoriti na navedeni način i vršiti umanjenja do najniže plate u skladu sa ispunjenjem plana poslovanja Društva, a ne u skladu sa negativnim poslovanjem, obzirom da Društvo posluje pozitivno. Plan Društva je donesen prije korona virusa, te isti nije realan imajući u vidu promijenjene uslove rada na globalnom nivou.

PITANJE: Kad se radi o refundaciji doprinosa rekli ste da je spušteno na kantonalni nivo, a kako postupiti kad se radi o Federalnoj instituciji što se tiče refundacije doprinosa po osnovu spriječenosti za rad?

PITANJE: Radi se o manjoj organizaciji koja ima ispod 30 uposlenih radnika, samim tim nema ni obavezu donošenja Pravilnika o radu. Pitanje je vezano za smanjenje plaće imajući u vidu aktuelno stanje pandemije i smanjene finansijske mogućosti poslodavca. U samim Ugovorima o radu je naznačeno da radniku pripada plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu u skladu sa Odlukom poslodavca o osnovici za plaću i koeficijentima radnog mjesta i ugovorom o radu, dakle nisu se pozvali na pravilnik ili neki drugi akt. Naznačen je odgovarajući koeficijent za radno mjesto za svakog radnika pojedinačno, te naglašeno da će se osnovica za obračun plaće utvrđivat će se Odlukom na početku svakog mjeseca poslovne godine, prema mogućnosti poslodavca. Da li je smanjenje plaće moguće regulirati Odlukom ili je potrebno primijeniti član 107. Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu? Ukoliko se putem ugovora regulira navedeno da li ugovore npr. za smanjenje plate za april ponuditi već sada ili početkom maja prije datuma kada se u pravilu dešava isplata plate?

PITANJE: Prilikom donošenje Odluke o isplati minimalne plaće radnicima zbog novonastale situacije, da li je potrebno da se pristupi i izmjeni ugovora o radu radnicima, obzirom da će odluka vremenski biti ograničena na period od 2 mjeseca.

PITANJE: Da li direktor javnog preduzeća može radniku isplatiti akontaciju plate sa blagajne preduzeća a da u odluci o isplati akontacije navede da će radnik tu akontaciju vratiti na način da će sa svake naredne plate uplaćivati dio te akontacije do konačne isplate? Da pojednostavim, radnik traži akontaciju plate u iznosu od 1.000 KM, a vraćao bi je na način da mu od naredne 4 plate poslodavac obustavlja po 250 KM.

PITANJE: Da li smo obavezni na platnoj listi radnika obračunati i prikazati minuli rad?

PITANJE: Naime, zanima me primjena Općeg kolektivnog ugovora za područje FBiH. Da li je možda produžen Opći kolektivni ugovor od 22.06.2016.godine, ili je zaključen novi? Naime, početkom Nove godine nastojimo uvesti izmjene u načinu i obračunu plaća, pa prije svega me zanima obaveza primjene Općeg kolektivnog ugovora u pogledu povećanja plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad vikendom i rad praznicima. Ukoliko ne postoji važeći Opći kolektivni ugovor, da li bi u tom slučaju mogli pristupiti izmjenama vezano za navedeno povećanje plaće koje smo utvrdili u Pravilniku o radu (izmjenom pravilnika), kao i izmjenom ugovora o radu?

PITANJE: Sud je utvrdio da je otkaz zbog teže povrede radne obaveze nezakonit, te naložio poslodavcu da radnika vrati na posao i isplati mu naknadu plata od otkaza do zaključenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom, recimo do 11.2014. godine obzirom da je spor po žalbi pred drugostepenim sudom trajao do 2015. godine, šta sa platama od 11.2014. godine?

PITANJE: JU X (u daljem tekstu: Direkcija) se u svom poslovanju susreće sa pojavom neopravdanih izostanaka sa posla radnika, čije plaće i naknade plaća se finansiraju iz javnih sredstava. Direkcija je 2019. godine donijela novi Pravilnik o radu, kojim su definisane vrste povreda radne obaveze i postupanje u slučaju isti te način obračuna plaća radnika i to: Član 111. (Lakše povrede radne obaveze) (1) Lakšim povredama radne obaveze smatraju se: 1. učestalo neopravdano kašnjenje na posao ili napuštanje posla u toku prije isteka radnog vremena duže od 15 minuta bez odobrenja; Član 112. (Postupak u slučaju lakše povrede radne obaveze) (I) Za lakše povrede radnih obaveza maže se izreći pismeno upozorenje koje sadrži najmanje: opis povrede radne obaveze za koju se radnik smatra odgovornim, izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da se povreda ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pismenog upozorenja i pouku o pravnom lijeku. Član 151 (Plaća radnika) (1) Za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, radniku pripada plaća u skladu sa odredbama pravilnika. (2) Plaća iz prethodnog stava ovog člana se sastoji od: − osnovne plaće, − dijela plaće za radni učinak, ukoliko je isti ostvaren − uvećane plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, rad na dan sedmičnog odmara, praznika ili drugog neradnog dana Član 152. (Osnovna plaća) (1) Osnovna plaća je novčani iznos koji se radniku mora isplati za rad sa punim radnim vremenom uslovima roda za posao odgovarajućeg radnog mjesta. (2) Osnovna plaća u bruto iznosu je proizvod bruto satnice, broja sati provedenog na radu obračunskog mjeseca i odgovarajućeg koeficijenta utvrđenog za radno mjesto. Član 154. (Broj sati provedenih na radu) (1) Broj sati provedenih na radu se utvrđuje na osnovu evidencije prisustva na radu, koja se vodi shodno Pravilniku. Obzirom na navedene članove Pravilnika o radu Direkcije, molimo vas da nam date vaše mišljenje da 1i bi se odredbe važećeg Zakona radu nekog drugog zakonskog ili podzakonskog akta) kada bi se bez saglasnosti radnika, istom obračunao i isplatio iznos osnovne plaće samo za broj sati provedenih na poslu, dok bi za broj sati neopravdanog izostanka sa posla obračun bio 0,00 KM, jer iste prema Pravilniku o radu nije ni zaradio? Također, da 1i pored ovakvog obračuna plate u skladu sa gore navedenim članovima za nepoštivanje radnog vremena smo u obavezi izdati i pisano upozorenje radniku kao drugu sankciju koja može dovesti do otkaza radnika ako isto počini u narednih šest mjeseci?

PITANJE: Da li je zakonito isplaćivanje prekovremenog rada i koliki je to broj sati u godini?

PITANJE: Tijekom mjeseca kolovoza radnik je koristio godišnji odmor, te dio mjeseca (10-tak dana) koristio bolovanje. Nakon što mu je izabrani liječnik opće medicine zatvorio bolovanje i izdao izvješće o privremenoj spriječenosti za rad, radnik je poslodavcu dostavio „nalaz“ privatne poliklinike iz RH, a ne više NOM svog izabranog liječnika. Odmah po primitku takvog nalaza, poslodavac se 28. 8. 2019. pismenim putem obratio radniku sa zahtjevom da opravda svoje odsustvo sa posla, odnosno s uputom da se s nalazom koji je dostavio poslodavcu obrati svom izabranom liječniku opće medicine kako bi mu on izdao valjano opravdanje odsustva sa radnog mjesta. Do dana pisanja ovog upita radnik se nije očitovao ni na koji način. Poslodavac do 10. u mjesecu obračunava i isplaćuje plaću / naknadu plaće za prethodni mjesec. Ukoliko radnik kroz narednih par dana ne dostavi nikakvo opravdanje izostanka sa posla, niti izvješće ovlaštenog liječnika, na koji način da poslodavac postupi s obračunom plaće? Radnik nije na bolovanju, nije na godišnjem odmoru, nije na plaćenom / neplaćenom dopustu, a nije na radnom mjestu. Jasno nam je da se protiv radnika, ukoliko ni na koji način ne opravda izostanak, može pokrenuti disciplinski postupak koji može rezultirati otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, no zanima nas konkretno kako radniku obračunati plaću / naknadu plaće?

PITANJE: Donijeli smo odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv radnika zbog osnovane sumnje da je počinio težu povredu radne obaveze. Istom odlukom radnik je udaljen sa posla do okončanja disciplinskog postupka, shodno članu 146. Pravilnika o radu. Radniku je odluka uručena lično isti dan – 29. 3. 2019. godine. Radnik odmah u ponedjeljak, 1. 4. 2019. otvara bolovanje, ali o tome ne obavještava poslodavca pismeno u roku od tri dana nego na disciplinskoj raspravi navodi da je otvorio bolovanje, da bi nam danas dostavio i doznake. Odredbama Pravilnika o radu je propisana visina naknade u slučaju udaljenja radnika sa posla i ona iznosi 50% osnovne bruto plaće radnika za period dok traje udaljenje i dodataka po osnovu penzijskog staža. Moje pitanje glasi: 1. Kako evidentirati neprisustvo radnika u evidenciju radnog vremena, da li kao privremenu spriječenost za rad ili kao „vrijeme neprisustva“ na poslu odnosno „vrijeme isključenja sa rada (lockout)“ shodno članu 8. stav 9. tačka 10. Pravilnika o načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu? Shodno navedenom, po kojem osnovu obračunati i isplatiti platu za mjesec april? Planirali smo evidentirati kao „vrijeme isključenja sa rada (lockout)“ i tako i obračunati platu, da li je to ispravno? 2. Disciplinska komisija je utvrdila da se radi o težoj povredi radne obaveze i dala prijedlog da se da otkaz ugovora o radu. Cijeneći činjenicu da se radi o radniku sa 53 godine života, da ima utvrđen invaliditet – oštećenje organizma 100% i da je sa dugogodišnjim radnim iskustvom u firmi, uprava ima namjeru da radniku otkaže postojeći ugovor o radu, ali da mu ipak ponudi zaključenje ugovora o radu za drugo radno mjesto. Na koji način to riješiti? Da li kroz institut otkaz ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora po članu 107, iako sam mišljenja da navedeni institut nije primjenjiv kod otkaza zbog teže povrede radne obaveze, ili otkazati postojeći ugovor o radu donošenjem odluke o otkazu ugovora o radu zbog teže povrede radne obaveze i dostaviti radniku dopis sa ponuđenim ugovorom, uz obrazloženje da, cijeneći naprijed navedene okolnosti ipak nudimo ugovor o radu kako ne bi ostao bez posla. Na koji način postupiti?

PITANJE: Radnik na bolovanju zbog bolesti četiri mjesec i nije mu isplaćivana naknada plać. Ko je nadležan za isplatu naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad – bolesti?

PITANJE: Duži vremenski period se susrećem sa korektivnim koeficijentom za obračun plate – zanima me gdje tačno je isti kao institut propisan, da li je Vlada donijela uredbu o istom i, ukoliko jeste, u kojim službenim novinama je ista donesena. Tražila sam savjet i od drugih i na Vašim seminarima kojima sam prisustvovala jedna od predavačica je rekla da takav institut ne postoji te da je to osnova za tužbu budući da je zakonska formula izračuna plate (minimalna plata) donesena po formuli: satnica x koeficijent x sati u toku mjeseca za koji se obračun vrši. Međutim kod nas postoji i taj famozni korektivni koeficijent, pa Vas molim kao stručnjake ukoliko isti postoji da mi kažete o čemu je tačno riječ. Vlada regulira uz saglasnost socijalno-ekonomskog vijeća da minimalna satnica ne može biti manja od utvrđene 2,31. Nigdje nisam našla neku zakonsku regulativu koja propisuje korektivni koeficijent zato Vas i pitam, možda Vi znate nešto više o tome? Postoji Uredba vlade, ali u Srbiji o korektivnom koeficijentu.

PITANJE: Ukoliko radnik u jednom mjesecu pored ugovorene plate dobije dodatak na platu po odluci direktora (kao stimulans) da li se i na taj iznos obračunava minuli rad?

PITANJE: Kako smanjiti plaću radniku koji neopravdano ne dođe jedan dan na posao? U pitanju je radnik koji radi u obrazovanju gdje mu je zagarantovana osnovica i ima propisan koeficijent?

PITANJE: Članovima 74. i 75. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), utvrđeno je da osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti, između ostalog, ima pravo na raspoređivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajućem poslu, te na naknadu zbog manje plaće na drugom odgovarajućem poslu. Shodno članu 78. istog zakona, ova naknada plaće se određuje u visini razlike između valorizirane prosječne mjesečne plaće koju je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost i prosječne mjesečne plaće koju on ostvaruje na drugom poslu na koji je nakon toga raspoređen, odnosno zaposlen. Većem broju radnika zdravstvene ustanove nadležni organ je svojim rješenjima utvrdio status invalida rada II kategorije, uz zabranu noćnog rada. Postupajući po navedim rješenjima, zdravstvena ustanova je utvrdila da u jednom broju slučajeva ne postoji potreba raspoređivanja na drugo radno mjesto, već radnici mogu nastaviti obavljati iste poslove i radne zadatke koje su obavljali prije nastanka invalidnosti, ali uz poštivanje utvrđenih zabrana, dok su u drugim slučajevima, gdje je to ocijenjeno neophodnim, radnici raspoređeni na druga odgovarajuća radna mjesta. Niti jednom od ovih radnika, bez obzira na to jesu li ostali na istom ili su raspoređeni na drugo radno mjesto, nije smanjena plaća. Pritom se pod pojmom „plaća“ podrazumijeva plaća definirana članom 75. stav 2. i člana 76. ZORFBiH, koja se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Međutim, jedan dio tih radnika, zbog zabrane noćnog rada, nakon nastanka invalidnosti više ne može raditi u dežurstvu, te i ne ostvaruju pravo na isplatu naknade za dežurstvo. Napominjemo da je članom 181. st. 2. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br. 46/10 i 75/13) utvrđeno da je dežurstvo poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena, te da ono počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene. Nadalje, članom 41. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/17), propisano je da se za rad u dežurstvu isplaćuje naknada i to na način da ona radnim danom, kada dežurstvo traje osam sati, iznosi 7-9% od osnovne plaće radnika, radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom, kada dežurstvo traje 16 sati, ona iznosi 10-13,5% od osnovne plaće radnika, a praznikom, kada dežurstvo također traje 16 sati, ona iznosi 15-18% od osnovne plaće radnika. Dakle, naknada za dežurstvo nije sastavni dio plaće prema definiciji ovog pojma iz ZORFBiH, već se radi o naknadi za poseban oblik rada, koja niti jednom radniku ne pripada samo zbog toga što je raspoređen na određeno radno mjesto, već pravo na ovu naknadu može ostvariti samo i jedino ako zaista radi u dežurstvu. Radnik koji ne radi u dežurstvu ne može ni ostvariti ovo pravo, bez obzira da li se radi o radniku kod kojeg je utvrđena invalidnost ili ne. Veliki broj radnika koji nemaju invalidnost nikad ne budu raspoređeni na rad u dežurstvu. Potreba za radom u dežurstvu je promjenljiva kategorija i proces rada se može organizirati i bez ovog posebnog oblika rada (radom u smjenama ili radom u turnusima), te se teoretski može desiti i da potpuno prestane potreba za ovim posebnim oblikom rada. Stoga, smatramo da poslodavac ne bi trebao biti dužan radniku, koji je prije nastanka invalidnosti radio u dežurstvima i ostvarivao pravo na naknadu za taj rad, nastaviti tu naknadu plaćati i nakon nastanka invalidnosti, iako taj radnik više ne radi u dežurstvu. Napominjemo da pritom nije došlo do smanjenja plaće radnika. Imajući u vidu navedeno, da li je zdravstvena ustanova, kao poslodavac, dužna radniku kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti, isplaćivati naknadu u visini razlike između mjesečnih primanja koje je imao prije invalidnosti i mjesečnih primanja koje ima nakon nastanka invalidnosti, u slučaju kada je ta razlika samo i isključivo posljedica činjenice da se tom radniku više ne isplaćuje naknada za rad u dežurstvu, jer mu je rad u dežurstvu zabranjen, a ista naknada mu je prije invalidnosti isplaćivana, ali samo kada je zaista i radio u dežurstvu?

PITANJE: Na koji način obezbijediti dokaz da je radnik primio platnu listu (250 radnika, platna lista u formi „koverte“)?

PITANJE: U slučaju kada se poslodavac opredijelio da prilikom obračuna plate, tj. minulog rada uzima u obzir cjelokupni staž radnika (ostvaren prije zaposlenja kod poslodavca i za staž kod poslodavca), da li se za izračun koristi podatak o radnom stažu ili penzijskom stažu?

PITANJE: Radim 34 godine na obračunu plaća, tj. sa novcem i strankama, da li se to radno mjesto može tretirati sa posebnim uslovima, s uvećanim godišnjim odmorom?

PITANJE: Od čega se sastoji osnovna plaća?

PITANJE: Radnica je trudna i posljednja tri mjeseca je na bolovanju i dostavlja nam doznake (označeno bolest i komplikacije uslijed trudnoće i porođaja). Tokom ovog mjeseca bi trebala da se porodi, a do kraja mjeseca nije dostavila nikakve doznake niti informaciju o otvorenom porođajnom odsustvu. Na osnovu člana 68. Zakona o radu FBiH, za vrijeme korištenje porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom, a poslodavac može, ako hoće, da joj isplaćuje razliku plaće. 1. Do kojeg datuma poslodavac mora da joj plaća plaću i ako poslodavac ne želi da joj isplaćuje razliku plaće, na osnovu kojeg dokumenta to može da učini? 2. S obzirom da do kraja mjeseca radnica nije dostavila nikakve doznake, na osnovu čega poslodavac može obračunati plaću i doprinose? 3. Da li poslodavac može odlučiti da se ovoj radnici za tekući mjesec ne obračunava plaća i doprinosi s obzirom da nije dostavila doznaka, te da će obračun obaviti nakon dostavljanja doznaka?

PITANJE: Ukoliko radnik u jednom mjesecu pored ugovorene plate dobije dodatak na platu po odluci direktora (kao stimulans) da li se i na taj iznos obračunava minuli rad?