PITANJE: Direktorica javne ustanove (biblioteke) je podnijela pismeni zahtjev za korištenje godišnjeg odmora za 2023. godinu na sjednici upravnog odbora Ustanove. Zahtjev nije razmatran uz obrazloženje da nema osnova za razmatranje istog budući da se na toj sjednici razmatralo i prijevremeno razrješenje direktorice na koje su suosnivači dali saglasnost ali gdje direktorica nije razriješena budući da jedan od suosnivača nije dao saglasnost za imenovanje vršioca dužnosti direktora. Kako direktorica ostaje na toj funkciji do dobijanja saglasnosti na imenovanje vršioca dužnosti direktora od strane tog drugog suosnivača, pitanje je da li imenovana ima pravo na korištenje godišnjeg odmora odnosno da li je razmatranje njenog zahtjeva osnovano? Ugovorom o radu te pravima, obavezama i odgovornostima direktora (zaključenog između direktorice i upravnog odbora) predviđeno je da direktor ima pravo na korištenje godišnjeg odmora na način i u trajanju u skladu sa odredbama važećeg Kolektivnog ugovora (Kolektivni ugovor za djelatnosti srednje naobrazbe u TK, Sl. novine Tuzlanskog kantona broj: 3/17). Istim Ugovorom predviđeno je da direktor na osnovu radnog odnosa ima pravo na radno vrijeme, odmore, odsustva, zaštitu života, obrazovanje, plaću i naknadu plaće i ostala materijalna prava povezana s radom u skladu sa zakonima, kolektivnim ugovorima i općim aktima biblioteke, te posebnim odlukama Upravnog odbora. Gore pomenutim kolektivnim ugovorom propisano je da radnik ima pravo na 20 odnosno najviše 30 dana godišnjeg odmora u zavisnosti od ispunjavanja određenih kriterija.