Preskoči na glavni sadržaj Preskoči na pretragu

Časopis Pravo i finansije – Februar 2022.

Pravo i finansije - februar 2022

PDF

Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.


Prijava za pretplatnike.

Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.



Seminar – Javne nabavke – April

Seminar – Javne nabavke – April

Bihać - 22. 04. 2024.

Sarajevo - 24. 04. 2024.

Banja Luka - 25. 04. 2024.

Mostar - 29. 04. 2024.


Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Februar 2022.

Časopis Pravo i finansije – Februar 2022.

 

PRAVO

Tržišni nadzor kao premisa funkcionisanja tržišta u Bosni i Hercegovini

Samir Sabljica, dr.sc.

U ovom radu se razmatra pitanje sigurnosti neprehrambenih proizvoda za čiju kontrolu su nadležni organi koji čine sistem nadzora nad tržištem. Tržišni nadzor je jedan od segmenata moderno uređenog tržišta te jedna od premisa na kojima počiva normalno funkcionisanje tržišta. U prvom dijelu rada, naglasak je na pet komponenti koje je neophodno ispuniti za kvalitetan tržišni nadzor. Ove komponente su produkt onih postulata nadzora nad tržištem koji su na snazi u Evropskoj uniji (EU). U drugom dijelu rada je data sublimacija trenutne situacije tržišnog nadzora u Bosni i Hercegovini (BiH).

Ovdje se potenciraju tri elementa a to su: normativni okvir, institucionalna infrastruktura i instrumenti koji nadzor nad tržištem čine efikasnijim. Dati su statistički pokazatelji: pregled nesigurnih neprehrambenih proizvoda na tržištu BiH, modeli nesigurnih proizvoda na tržištu BiH, države porijekla proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače u BiH i vrste ozbiljnih rizika na tržištu BiH. Na kraju rada data su zaključna razmatranja koja u sebi sadrže i određenu dozu preporuka radi nadgradnje i poboljšanja tržišnog nadzora u BiH. Potpuno je jasno da u procesu evropskih integracija BiH mora izgraditi kompatibilan i kongruentan sistem nadzora nad tržištem kakav je u EU.

str. 11 – 21.

 

Obustava izvršnog postupka iza druge neuspjele prodaje pokretnih stvari: jedna (ne)riješena dilema u praksi sudova

Faruk Latifović, mr. iur.

U radu se pokušava dati odgovor na pitanje pravilnog postupanje izvršnog suda nakon što bude održana druga neuspjela prodaja pokretnih stvari u izvršnom postupku. Dilema se svodi na pitanje da li tada izvršni sud treba, i to odmah, bez bilo kakvog čekanja ili kakvih drugih radnji, po „automatizmu“, obustaviti izvršni postupak, ili bi, suprotno tome, bilo prethodno potrebno pozvati tražioca izvršenja da prvo podnese prijedlog za sudsko utvrđivanje dužnikove (izvršenikove) imovine, odnosno predloži novi predmet i sredstvo izvršenja? Ovo pitanje je otvarano i na seminarima koji su bili namijenjeni nosiocima pravosudnih funkcija. U cilju odgovora na problemsko pitanje, u ovom radu, razrađena je tematika neuspjele prodaje pokretnih stvari u izvršnom postupku. Dat je osvrt na sudsku praksu.

str. 22 – 29.

 

Prikaz jednog sudskog slučaja: dvostruko plaćeni porez na dohodak radnika

Sanela Čajić

U praksi je zapažena situacija, kada su, na osnovu sudske presude, dobrovoljno, ili u postupku prinudnog izvršenja (sasvim svejedno), od strane poslodavca (u ovoj prvoj ulozi – poslodavca), isplaćene plate (ili kakva druga oporeziva primanja iz radnog odnosa), zajedno s iznosima pripadajućeg poreza na dohodak, neposredno radniku. Nakon toga, Poreska uprave Federacije Bosne i Hercegovine, u postupku kontrole obračuna i plaćanja poreza na dohodak, utvrdila je da poslodavac (u ovoj drugoj ulozi – poreskog agenta), nije udovoljio svojoj obavezi uplate poreza na dohodak u korist nadležnih budžeta, pa mu sada i poreski organi naloži uplatu tog poreza.

I tu obavezu, potom, poslodavac ispuni pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Faktički, poslodavac je dva puta platio isto, ali različitim primaocima, a možda čak i u različitim iznosima. Uslijedila je tada tužba poslodavca protiv radnika, u cilju naplate neosnovano stečenog poreza na dohodak. U radu se, uz širu elaboraciju bitnih instituta, daje prikaz sudske prakse sudova u Tuzlanskom kantonu o ishodu postupaka po ovim tužbama.

str. 30 – 38.

 

Kršenje prava na suđenje u razumnom roku pred domaćim sudovima kao uzrok plaćanja naknade štete aplikantima prema presudama suda u Strazburu

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Tekst prikazuje relevantne odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama prema kojima Sud može odrediti pravičnu naknadu oštećenoj strani, te praksu Evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu vezano za presude kojima sud obavezuje državu Bosnu i Hercegovinu na plaćanje naknade aplikantima zbog prekomjerne dužine postupaka pred domaćim sudovima. U tom smislu, Evropski Sud za ljudska prava u Strazburu, na zahtjev aplikanata donio je veliki broj presuda protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja navedenog prava i pravo je vrijeme da se pristupi reformi pravosuđa na adekvatan i sistemski način koji će uključivati strogo pridržavanje pravila o pravu na suđenje u razumnom roku.

Prikazan je status agenta i Ureda agenta Bosne i Hercegovine koji djeluje u sklopu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, te njegova uloga u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine u navedenim postupcima pred sudom u Strazburu, kao i pravni propisi koji regulišu suđenje u razumnom roku u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

str. 39 – 45.



RADNI ODNOSI

Modaliteti rada koji će biti zastupljeni u budućnosti

Azra Bublin, dipl.iur.

U članku autorica polazi od posljedica pandemije covid-19, kao i novih tehnoloških dostignuća koji će se odraziti na ekonomiju i veće angažovanje novih profila kadrova, a sve to uzrokovaće i drugačije regulisanje određenih pitanja iz oblasti radnih odnosa. U tom smislu u ovom članku daje se pregled instituta Zakona o radu koji će se vjerovatno, najčešće primjenjivati u praksi, kao i regulisanje nekih novih modaliteta rada.

str. 46 – 52.

 

Повреде на раду и професионална обољења

Радмила Пузић, дипломирани правник

Безбједност и здравље радника саставни је дио људске безбједности. Безбједност и здравље на раду окупља бројне дисциплине у предвиђању и превенцији несрећа и обољења на радном мјесту. Безбједност је много више од самог избјегавања повреда, она је промовисање безбједности и здравља на раду. Истраживачи из различитих области и инжињеринга покушавају да развију теорију о узрочности несрећа, која ће помоћи да се идентификују, изолују и коначно уклоне фактори који доприносе или проузрокују несрећу. Главни принципи и контексти безбједности и здравља на раду су уведени у резним Конвенцијама и Препорукама које је усвојила Међународна конференција рада, као и другим документима Међународне организације рада, попут кодекса праксе, резолуција и смјернице, а понајвише МОР-ове Енциклопедије безбједности и здравље на раду.

str. 53 – 60.

 

Aktuelna pitanja iz godišnjeg odmora

Jusuf Brkić, dipl.iur.

Zakonska rješenje koja se tiču godišnjeg odmora u praksi vrlo često izazivaju nedoumice, različita mišljenja i tumačenja čak u dijelu Zakona o radu izazivaju dileme i ona pitanja koja su decidno propisana. Jedno od važnih pitanja koje se postavlja uz godišnji odmor jeste i naknada za regres koja je uslovljena korištenjem godišnjeg odmora. U nedostatku propisa, poslodavci određena pitanja moraju da detaljno regulišu pravilnikom o radu, odlukom ili ugovorom o radu. Zbog toga ćemo u navedenom tekstu objasniti pojam godišnjeg odmora i način njegovog korištenja u specifičnim situacijama, te ćemo na taj način otkloniti praktične probleme sa kojima se susrećemo u praksi.

str. 61 – 65.

 

Organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta

Ljiljana Ćehajić, dipl.iur.

Organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta kod poslodavca je ključni dio pravilnika o radu/opšteg akta poslodavca, od kojeg zavisi uspješno poslovanje, racionalno korištenje materijalnih resursa i zaštitu života i zdravlja radnika u proizvodnom procesu te je uslovljena procjenom rizika na radnom mjestu svakog radnika i utvrđenih mjera koje se moraju primijeniti radi svođenje rizika na najmanju moguću mjeru. Racionalna organizacija rada, radne sredine i radnog mjesta, uz stručne radnike, koji ispunjavaju propisane uslove i u pogledu zdravstvene sposobnosti za rad na radnom mjestu, omogućava.

str. 66 – 74.

 

Mišljenje vezano za prestanak radnog odnosa namještenicima primjenom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH

Kenan Spahić, mr.sc.

str. 75 – 76.


 

FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Praktična primjena i pravilnik o računovodstvenim politikama

Mirna Pajević Rožajac, dr.

Donošenje i primjena računovodstvenih politika ima krajnji cilj da informacije u finansijskom izvještaju odražavaju istinit i fer pregled finansijskog stanja i uspješnosti poslovanja, a objavljivanje korištenih računovodstvenih politika u finansijskim izvještajima ima za cilj da korisnicima finansijskih izvještaja ukaže na sadržaj određenih informacija u izvještaju (na primjer, podatak o zalihama je nepotpun ukoliko u napomenama nije naznačen metod njihovog vrednovanja FIFO ili metod prosječne ponderisane cijene, metod revalorizacije kod naknadnog vrednovanja imovine, metod fer vrijednosti kod naknadnog vrednovanja investicijskih nekretnina, metod procjene kod otpisa potraživanja, metod procjene rezervisanja i sl.). Međunarodni računovodstveni standard koji definiše i reguliše računovodstvene politike je MRS 8- Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. U svim područjima gdje su računovodstveni standardi (Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardni finansijskog izvještavanja) dali alternativu i „slobodu“ procjene, ista područja treba regulisati Pravilnikom o računovodstvenim politikama.

Pravilnik o računovodstvenim politikama donosi uprava pravnog lica u momentu njegovog osnivanja, odnosno upisa društva u sudski registar.

Prijedlog Pravilnika o računovodstvenim politikama i tumačenje računovodstvenih regulativa daje najčešće rukovodilac računovodstva, u saradnji sa rukovodiocima ostalih poslovnih funkcija u pravnom licu (u zavisnosti od djelatnosti pravnog lica).

str. 77 – 89.

 

Promjena računovodstvene procjene vijeka upotrebe dugotrajne imovine

Jozo Piljić, dr.sc., van.prof.

Računovodstvenim politikama neophodno je definirati korisni vijek upotrebe, odnosno broj razdoblja (u pravilu godina) unutar kojih se neka sredstva dugotrajne imovine amortiziraju. Jedno od osnovnih zadataka računovodstva je definirati računovodstvene politike na način da realno i objektivno prikazuju stanje imovine, kapitala i obveza, te je osnovna pretpostavka da se i korisni vijek upotrebe definira na način da realno dočarava razdoblje u kojem se imovina koristi. Međutim, većina poduzeća bazirala se na definiranju vijeka upotrebe u iznosu maksimalno definiranim poreznim propisima.

str. 90 – 95.


SAVJETODAVNI SERVIS

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Javne nabavke – str. 96. – 107.

Radni odnosi RS – str. 108. – 120.

Zaštita na radu FBiH – str. 121 – 133.

Radni odnosi FBiH – str. 134 – 144.

Info stranica – str. 145. – 155.


 

 

Nazad

2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis