
Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Analiza sudske prakse iz obligacionog prava u Bosni i Hercegovini (juni-juli 2024)
Predugovori i glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine
Postupak priključenja objekata na elektrodistributivnu mrežu s osvrtom na upravne ugovore
Upravljanje ugovorom i gašenje ugovora
Zloupotrebe u postupcima javnih nabavki
Uvod u globalne (nove) standarde interne revizije
Obračun akciza/trošarina na duhanske prerađevine od 01.01.2025.godine
Javne nabavke – str. 146 – 161.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 162 – 177.
Radni odnosi u FBiH – str. 178 – 193.
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz obligacionog prava za period juni-juli 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke za ovu granu prava. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta i Suda Bosne i Hercegovine. U okviru analize odluke navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti. Posebna vrijednost rada je analiza odluke kojom je dosuđena naknada štete prema afekcionoj vrijednosti, što je rijetko prisutno u sudskoj praksi.
str. 16 – 31.
Muhamed Grabus
U tekstu se analiziraju relevantne odredbe zakonskih propisa kojima se reguliše Predugovor i Glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, i to na nivou Federacije: Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o notarima i Zakon o stvarnim pravima, te na nivou Republike Srpske: Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o notarima i Zakon o stvarnim pravima, kao i propisi Brčko Distrikta BiH. Posebno su naglašeni relevantni članovi Zakona o notarima, prema kojima notari imaju (imali su) isključivu nadležnost za sačinjavanje predugovora i glavnog ugovora o kupoprodaji nekretnine, te naglašena bitnost forme ugovora o kupoprodaji nekretnine. Donošenjem odluka Ustavnog suda Federacije BiH, koje se odnose na ustavnost određenih članova Zakona o notarima i drugih zakona koji su notarima davali isključivu nadležnost, te pravnog shvatanja Vrhovnog suda FBiH proizvedene su nejasnoće u primjeni navedenih zakona između notara i advokata jer po navedenim presudama i advokati i drugi pravnici sad mogu sačinjavati ugovore o kupoprodaji nekretnina, a Parlament Federacije BiH još nije postupio po donesenim odlukama Ustavnog suda Federacije BiH, te su u tom pravcu prikazani stavovi notara i advokata kojima se želi uticati na Parlament FBiH kod budućeg regulisanja materije u vezi nadležnosti za sačinjavanje ugovora o kupoprodaji nekretnina.
str. 32 – 41.
Sanel Duranspahić
Investitor koji namjerava da priključi svoj objekat na distributivnu mrežu dužan je da pribavi elektroenergetsku saglasnost. Elektroenergetska saglasnost pribavlja se prije izdavanja urbanističke saglasnosti ili lokacijske informacije. Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti podnosi se u pisanoj formi. O zahtjevu za izdavanje elektroenergetske saglasnosti odlučuje operator distributivnog sistema, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje upravni postupak, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za priključenje na niskom naponu, odnosno 60 dana za priključenje na srednjem naponu. Po podnesenom zahtjevu stranke organ u navedenim rokovima treba da odluči rješenjem čiji je sastavni dio elektroenergetska saglasnost. Nakon konačnosti upravnog akta zaključuju se propisani ugovori i to su ugovor o priključenju, ugovor o korištenju distributivne mreže i ugovor o snabdijevanju električnom energijom. Zbog nepostojanja pravne regulative kao u susjednim država ovi ugovori ne mogu imati karakter upravnih ugovora. Naime sve države u susjedstvu Bosne i Hercegovine poznaju i regulišu upravne ugovore. Zakonima o upravnom postupku susjednih država regulisana su pitanja usko vezana uz upravne ugovore kao što su uslovi i predmet njihova sklapanja, ništavost, izmjena, raskid ugovora, promijenjene okolnosti, te upravna zaštita stranaka u prilikama kad javnopravni organ ne ispunjava svoje ugovorne obaveze.
str. 42 – 51.
Alan Vajda
S obzirom na sve veći broj stranih državljana koji dolaze na rad u Republiku Hrvatsku iz zemalja Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, kao i iz trećih zemlja izvan Europske unije, svakodnevno dolazi i do povećanog broja pitanja u vezi s problematikom prijave radnika na obvezna osiguranja, mogućnostima rada u Republici Hrvatskoj kao državi članici Europske unije, obračunom poreza na dohodak, isplatom neto-plaće nakon što radnik napusti Republiku Hrvatsku.
str. 52 – 65.
Ervin Kreševljaković, dipl.pravnik
Upravljanje ugovorom predstavljaju koraci koji omogućavaju i ugovornom organu i dobavljaču da izvrše svoje obaveze iz ugovora, sve kako bi ispunili ciljeve zadane ugovorom.
Kad je u pitanju realizacija ugovora jedna od ključnih stvari jeste da ugovorni organi moraju da imaju efektivnu kontrolu nad realizacijom ugovora i to sve do njegovog okončanja tj. gašenja.
U tom smislu pregled realizacije ugovora odražava, od strane ugovornog organa, poređenje isporučenih roba, pruženih usluga ili izvedenih radova sa onima iz unaprijed definisanih i specificiranih kriterija. Ovaj pregled nakon implementacije ugovora je prikladno sredstvo, naročito kod velikih i složenih nabavki.
S druge strane, realizacija i praćenje realizacije ugovora je zanimljiva ne samo iz pozicije ugovornih strana, pogotovo ugovornog organa, već i sa aspekta praćenja (monitoringa) postupaka javnih nabavki za koji je, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, zadužena Agencija za javne nabavke.
Nakon realizacije ugovora o javnoj nabavci, kad je to prikladno i potrebno, može da se izda potvrda o dobro (uredno) izvršenom ugovoru. Ova potvrda je veoma bitna za buduća učešća ponuđača u postupcima javne nabavke.
str. 66 – 84.
Aleksandar Bozalo
Rizik od pojave korupcije u postupcima javnih nabavki je, prema percepciji cjelokupne javnosti u BiH, a što je pretežno artikulisano kroz stručne analize nevladinih organizacija, ali i nezavisnih eksperata, veoma visok. Do saznanja o mogućim zloupotrebama dolazi se putem prijava podnesenih od strane oštećenih ili svjedoka, javnih organa, udruženja, privrednih društava, javno objavljenih revizorskih izvještaja vrhovnih revizorskih institucija, obavještenja o nabavci, obavještenja o dodjeli ugovora, poništenju postupka javne nabavke, dodjeli ugovora putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, planova nabavki i sl. Postoje i softverska rješenja na raspolaganju agencijama za provođenje zakona, te drugim korisnicima, koja na osnovu obrade gore navedenih i drugih podataka, generišu indikatore da postoji manji, srednji ili veći rizik za pojavu zloupotreba, odnosno sumnji na koruptivno ponašanje. Od ključne važnosti je obezbijediti da ne postoji diskriminacija, odnosno da tretman ponuđača bude jednak u istoj situaciji, te da se uspostavi praksa u kojoj se sprječava neravnopravnost. Javna sredstava se moraju koristiti na način da se za uloženi novac dobija najveća vrijednost. Odsustvo odgovornosti lica zaduženih za poštovanje ZJN, u najvećoj mjeri je posljedica izostanka adekvatnog odgovora tužilaštava, sudova i agencija za provođenje zakona. Dosadašnji rezultati organa za provođenje zakona vezano za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama su, blago rečeno, skromni. Zbog toga je u narednom periodu nužno unaprijediti rad i preduzeti konkretne mjere koje bi doprinijele efikasnoj i energičnoj borbi protiv zloupotreba u oblasti javnih nabavki.
str. 85 – 99.
Mirna Pajević Rožajac
Globalni standardi interne revizije pružaju zahtjeve i preporuke za usmjeravanje profesionalne prakse kvalitetne interne revizije na globalnom nivou. Standardi također uspostavljaju osnovu za ocjenu učinka usluga interne revizije.
Globalni standardi interne revizije sadrže principe (opšti opisi osnovnih pretpostavki ili pravila koji sumiraju grupe zahtjeva i preporuka koje slijede) i standarde (zahtjevi za profesionalnu praksu interne revizije sa razmatranjima).
Standardi su organizovani u pet glavnih domena: Svrha interne revizije, etika i profesionalizam, upravljanje funkcijom interne revizije, rukovođenje funkcijom interne revizije i obavljanje poslova interne revizije.
Globalni standardi interne revizije postavljaju osnovne zahtjeve i preporuke za profesionalnu praksu interne revizije na globalnom nivou. Standardi se primjenjuju na svakog pojedinca ili funkciju koja pruža usluge interne revizije; za organizacije koje se razlikuju po svrsi, veličini, složenosti i strukturi; i od strane osoba unutar ili izvan organizacije. Standardi se primjenjuju bez obzira da li su interni revizori zaposleni u organizaciji, angažovani po ugovoru sa eksternim pružaocem usluga ili u kombinaciji.
Novi globalni standardi interne revizije objavljeni su 9. januara 2024. godine i stupili su na snagu 9. januara 2025. godine.
str. 100 – 110.
Jozo Piljić
Prema odredbama članka 67. stav (4) Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini porezni obveznici i druge osobe koja se bave prometom duhanskih prerađevina dužni su izvršiti popis prilikom svakog povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene za sve duhanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju u trenutku povećanja visine akcize i/ili povećanja maloprodajne cijene, načiniti popisne liste i iste dostaviti UINO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista.
str. 111 – 116.
Jusić Nermin
U Carinskoj tarifi BiH su sadržane carinske stope koje se primjenjuju na robu koja se u 2025. godini uvozi u Bosnu i Hercegovinu, te preferencijalne carinske stope u skladu sa međunarodnim sporazumima o slobodnoj trgovini koje je BiH zaključila s određenim zemljama ili grupama zemalja kao i tarifne kvote za određene količine robe koja se može uvesti uz sniženu ili nultu stopu carine. Krajem decembra 2024. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donosi Odluku o utvrđivanju Carinske tarife za 2025. godinu koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini od 1. januara 2025. godine. Carinska tarifa BiH obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom (HS) i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija. Osnovne izmjene u Kombinovanoj nomenklaturi EU za 2025. godinu se odnose na brisanje 34 tarifne oznake i dodavanje 49 novih tarifnih oznaka.
str. 117 – 131.
Priredio: Faruk Latifović
str. 132 – 145.
[1] Tekst je objavljen u časopisu PRAVO I FINANSIJE u broju 2/2025. godinu.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis 2025 – Časopis