PITANJE: Tenderskom dokumentacijom je regulisano " Stranice ponude se označavaju brojem na način da je vidljiv redni broj stranice".

Ponuda ponuđača je numerisana na način da je svaka stranica numerisana brojem na kojoj ima neki sadržaj a stranica na kojoj nema sadržaja odnosno koja je prazna nije numerisana. Na jednoj stranici ponude ( tačnije na Rješenju o registraciji na kojem se nalazi pečat od strane nadležnog organa) koji prelazi na drugu stranicu i ta stranica nije numerisana znači pola pečata se nalazi na stranici koja nije numerisana. Da li se takva ponuda smatra prihvatljivom?

ODGOVOR: Članom 8. stav (6) i (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je kako slijedi:

(6) Stranice ponude se označavaju brojem na način da je vidljiv redni broj stranice. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju na način da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem kojim se nastavlja redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Garancija kao dio ponude se ne numeriše. Ako sadrži štampanu literaturu, brošure, kataloge koji imaju izvorno numerisane brojeve, onda se ti dijelovi ponude ne numerišu dodatno.

(7) Izuzetno od stava (6) ovog člana, ponuda neće biti odbačena ukoliko su listovi ponude numerisani na način da je obezbjeđen kontinuitet numerisanja, te će se smatrati manjim odstupanjem koje ne mijenja, niti se bitno udaljava od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrđenih u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji.

Dakle, na osnovu citiranih odredbi Uputstva smo mišljenja da ponuđač koji je umjesto stranica ponude numerisao listove ponude, i ukoliko taj sistem numeracije listova obezbjeđuje kontinuitet numerisanja, da se radi o manjem odstupanju koje ne mijenja, niti se bitno udaljava od karakteristika, uslova i drugih zahtjeva utvrđenih u obavještenju o nabavci i tenderskoj dokumentaciji.

Mišljenja smo da sistem numerisanja koji se ne može podvesti ni pod stav (6) ni pod stav (7) člana 8. Uputstva nije u skladu sa zakonskim propisima, i da je kao takav neprihvatljiv. 2021.

PITANJE: Ukoliko je postupak podijeljen na lot-ove i ukoliko se ukaze potreba za izmjenom u tenderskoj dokumentaciji koja se odnosi samo za jedan lot, a zbog koje je potrebno produžiti rok za predaju ponuda, da li se produžava rok za predaju za sve lotove ili samo za predmetni lot?

ODGOVOR: Ukoliko se izmjena nijednim dijelom nije odnosila na druge lotove, niti na bilo koji način utiče na druge lotove, mišljenja smo da nije potrebno produžavati rok za predaju ponuda za sve lotove, već samo za onaj lot na koji se izmjena odnosi. Također, u Uputstvu za korištenje novih funkcionalnosti, koje je dostupno na web stranici Agencije za javne nabavke (link: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/272/u-produkciju-pustena-nova-verzija-sistema-e-nabavke, web stranici pristupljeno 02.02.2021. godine), u okviru tačke 6. opisan je način izmjene obavještenja o nabavci kod postupaka podijeljenih na lotove. 2021.

PITANJE: Koliki je razuman rok u kojem trebamo čekati da nam se dostavi ponuda kad pošaljem Zahtjev u postupku javne nabavke putem Izravnog Sporazuma?

ODGOVOR: Odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 36/14), kao ni odredbama Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14) nije propisan minimalan rok za dostavljanje ponuda u direktnom sporazumu. To dalje znači da se u direktnom sporazumu ugovorni organ definiše rok za dostavu ponuda na način da ponuđači na koje se ti rokovi odnose imaju dovoljno vremena za preduzimanje odgovarajućih radnji i pripremu ponuda, u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke.

Dakle, za svaki direktni sporazum ugovorni organ procjenjuje koji je rok za dostavu ponuda će biti ostavljen ponuđačima, i da u zahtjevu za dostavu ponuda obavezno definiše koji je to krajnji rok u kom ponuđači mogu da dostave svoje ponude. 2021.

PITANJE: Provodimo otvoreni postupak za nabavku radova u 2021.godini. U predviđenom roku pristigle su tri ponude, od kojih dvije ispunjavaju uslove predviđene tenderskom dokumentacijom, pa samim tim i uslove za provođenje e-aukcije. E-aukcija je provedena, donijeta Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, izabran je prvi sa rang liste. U ostavljenom roku za dostavljanje žalbe, izabrani ponuđač je tražio uvid u ponudu drugog ponuđača (koji je drugorangiran) te je dostavio žalbu. U žalbi navodi pogrešnu primjenu materijalnog prava iz člana 45. stav 5. Zakona o javnim nabavkama, u smislu profesionalnog propusta, te traži da se ponuda drugorangiranog ponuđača odbaci kao neprihvatljiva i da se dodijeli ugovor uz uslove iz dostavljene ponude izabranog ponuđača.

Radi se o slijedećem: u prethodnoj godini 2020., na isti otvoreni postupak, prijavili su se dva ista ponuđača. Donijeta je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na koju je uložena žalba, u kojoj je žalilac (po sadašnjem postupku izabrani ponuđač) dostavio dokumentaciju kojom dokazuje da je izabrani ponuđač u smislu svoje ekonomske i finansijske sposobnosti lažno predstavio svoje dokumente. Ugovorni organ je utvrdio da je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, te ponovnim uvidom u ponudu izabranog ponuđača, utvrdio da je isti lažno predstavio dokumente koji se odnose na ekonomsku i finansijsku sposobnost. S toga je Ugovorni organ, u skladu sa članom 100. stav 3. Zakona o javnim nabavkama, postojeću odluku stavio van snage, donio novu odluku kojom je drugorangirani ponuđač izabran kao najpovoljniji.

U sadašnjoj žalbi žalilac navodi da je zbog člana 45. stav 5. Zakona o javnim nabavkama, Ugovorni organ bio dužan odbiti ponudu drugorangiranog ponuđača, jer je u prethodnoj godini dao netačne podatke u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti, i da je Ugovorni organ povrijedio odredbe člana 45. stav 5 Zakona o javnim nabavkama, a što je za posljedicu imalo da se vodi postupak e-aukcije, u kojoj je učestvovao i drugorangirani ponuđač, čija se ponuda morala odbaciti.

Član 45. Stav 5 Zakona o javnim nabavkama („Službene novine BiH“ , broj: 39/14), propisuje:

„Zahtjev za učešće ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara privrednog subjekta određene težine.“

S obzirom na navode iz žalbe i član 45. stav 5. Zakona, da li se ponuđač može žaliti na težak profesionalni propust drugog ponuđača počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način (pošto prvi dio ovog stava govori o profesionalnom propustu, a drugi se posebno odnosi na realizaciju ugovora) – jer se žalilac poziva na lažno predstavljanje ekonomske i finansijske sposobnosti iz prethodnog postupka, a imajući u vidu činjenicu da sa tim drugim ponuđačem Ugovorni organ, nije imao zaključen nikakav ugovor niti u jednom postupku u prethodne tri godine?

Da li se cijeli stav može posmatrati kao cjelina, te šta zapravo znači profesionalan propust prema Zakonu o javnim nabavkama, te da li je lažno predstavljanje bila namjera da ponuđač nanese štetu Ugovornom organu , iako nije bio izabran kao najpovoljniji, niti je sa istim bio zaključen ugovor?

Da li je Ugovorni organ bio dužan po bilo kojem osnovu provoditi zakonske mjere prema ponuđaču koji je lažno predstavio dokumente u postupku koji je proveden prošle godine, kojima je dokazao svoju ekonomsku i finansijsku sposobnost, obzirom da se Ugovorni organ nije upuštao u dalje radnje?

Da li je u konkretnom slučaju žalba osnovana, te koji su dalji ispravni koraci Ugovornog organa?

ODGOVOR: Članom 45. stav (5) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da se zahtjev za učešće ili ponuda odbija ako je kandidat/ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara privrednog subjekta određene težine.

Međutim, ono što je važno napomenuti je da se citirana odredba odnosi na neuredno izvršenje ugovora od strane izabranog ponuđača, koje je za posljedicu imalo prijevremeni raskid ugovora, nastanak štete ili druge slične štetne posljedice. Također, prema stavu Kancelarije za razmatranje žalbi, iznesenom u rješenju br. JN2-01-07-1-801-8/17 od 18.01.2018. godine, ovaj član se može primijeniti samo na nabavke istog predmeta nabavki za koje je ponuđač ranije (tokom perioda od tri godine prije početka postupka nabavke) neuredno izvršavao ugovor, što je posljedicu imalo prijevremeni raskid ugovora, nastanak štete ili druge slične štetne posljedice, ne i za nabavke različitih predmeta nabavki.

Slijedeći logiku u navedenom rješenju KRŽ-a, ugovorni organ samo za novu nabavku istog predmeta nabavke, a na osnovu lošeg izvršenja prethodnog ugovora od strane izabranog ponuđača za prethodni ugovor, može tog ponuđača eliminisati u narednom postupku nabavke.

Također, budući da odredbe člana 45. stav (5) ZJN govore o posljedicama neurednog izvršenja ugovora od strane izabranog ponuđača, i da u prethodnom postupku nabavke nije došlo do potpisivanja ugovora sa istim, mišljenja smo da se u konkretnom slučaju ova odredba ne može primijeniti.

Pomenuto rješenje KRŽ-a pod navedenim brojem i datumom dostupno je na web stranici https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (stranici pristupljeno 03.02.2021. godine).

Što se tiče sankcija za davanje lažnih izjava, samom izjavom o ispunjenosti uslova iz člana 47. ZJN je propisano: „...Nadalje izjavljujem da sam svjestan da krivotvorenje službene isprave, odnosno upotreba neistinite službene ili poslovne isprave, knjige ili spisa u službi ili poslovanju kao da su istiniti predstavlja kazneno djelo predviđeno Kaznenim zakonima u BiH, te da davanje netačnih podataka u dokumentima kojima se dokazuje ekonomska i finansijska sposobnost iz člana 47. Zakona o javnim nabavkama predstavlja prekršaj za koji su predviđene novčane kazne od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM za ponuđača (pravno lice) i od 200,00 KM do 2.000,00 KM za odgovorno lice ponuđača.“ Navedena odrednica je u skladu sa članom 116. stav (4) i (5) ZJN.

Dakle, za davanje lažnih izjava ZJN kao posljedicu predviđa prekršajnu odgovornost ponuđača, dok smo mišljenja da se član 45. stav (5) ZJN bazira isključivo na neurednom izvršenju ugovora (a u konkretnom slučaju, ugovor nije ni bio potpisan sa spornim dobavljačem).

U tom kontekstu smo mišljenja da je žalba neosnovana. 2021.

PITANJE: Ponuđač je dao neprirodno nisku cijenu najveće stavke u ponudi, papir A4 500 lista 0,9 KM sa PDV-om. Ponuđena cijena je znatno manja od nabavne cijene na tržištu koja se kreće oko 4KM i ponuđena cijena bitno utiče na konačnu cijenu ponude. Ugovorni organ nije tražio obrazloženje pojedinačne cijene ni prije a ni poslije e-aukcije. Da li ugovorni organ može tražiti pojašnjenje pojedinačne cijene izražene kao vrlo jeftine ili se pojašnjenje odnosi na ukupnu cijenu ponude? Obzirom da je odredbom člana 66. st. 1. ZJN-a određeno da, između ostalog, obrazloženje ponuđene cijene (koju je ugovorni organ u postupku javne nabavke ocijenio neprirodno niskom), može sadržavati i poređenje sa cijenama na tržištu, postavlja se

PITANJE: Kako se ukupna cijena ponude može upoređivati sa kretanjem cijena na tržištu ? Da li ocjenu o ponuđenoj cijeni, u smislu da li je ona neprirodno niska, ugovorni organ donosi po slobodnoj (diskrecionoj) ocjeni? Ako jeste, da li je u obrazloženju odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača obavezan navesti propis koji mu daje ovlaštenje za donošenje odluke prema slobodnoj ocjeni i da li je u obrazloženju te odluke obavezan izložiti razloge kojima se rukovodio pri diskrecijskom odlučivanju? Da li se takva ocjena, odnosno postupanje ugovornog organa može se shvatiti ničim ograničeno postupanje?

ODGOVOR: Članom 17. stav (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je da ugovorni organ obavezno od ponuđača traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili

b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.

U slučajevima opisanim u članu 17. stav (7) Uputstva, ugovorni organ obavezno traži pojašnjenje neprirodno niske cijene.

Članom 17. stav (8) Uputstva propisano je da ugovorni organ može od ponuđača zatražiti objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u članu 66. Zakona.

Dakle, na osnovu člana 17. stav (8) Uputstva ugovorni organ može od ponuđača zatražiti objašnjenje neprirodno niske cijene i u drugim slučajevima, a ne samo u slučajevima iz člana 17. stav (7) Uputstva, kada je ugovorni organ obavezan zatražiti pojašnjenje neprirodno niske cijene. Međutim, imajući u vidu da odredbe koje govore o neprirodno niskim cijenama govore samo o ukupnim cijenama ponude, mišljenja smo da ugovorni organ ni u kom slučaju nema zakonsko uporište da traži pojašnjenje cijena za pojedinačne stavke, već da može tražiti samo pojašnjenje ukupne cijene ponude.

Isti stav zauzela je i Kancelarija za razmatranje žalbi, u rješenju broj JN2-03-07-1-1395-10/17 od 18.01.2018. godine. Rješenje KRŽ-a dostupno je na web stranici https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (web stranici pristupljeno 04.02.2020. godine).

Što se tiče obrazloženja cijena, ponuđač pojašnjava / dokazuje da je moguće realizovati ugovornoj po ponuđenoj ukupnoj cijeni preko pojedinačnih stavki, posebno onih za koje ponuđač smatra da mu daju najveću cjenovnu „prednost“ u odnosu na druge ponuđače, a kako je detaljnije navedeno u članu 66. ZJN. Napominjemo da ponuđač „bira“ stavke i dijelove koje će pojašnjavati, kako bi obrazložio ukupnu cijenu.

Ugovorni organ kada razmatra obrazloženje neprirodno niske cijene, u zapisniku o ocjeni ponuda navodi i razloge zašto smatra da je dostavljeno obrazloženje zadovoljavajuće, ili zašto smatra da ponuđeno obrazloženje neprirodno niske cijene nije zadovoljavajuće. 2021.

PITANJE: Članak 10. stavak (1) točka e) ZJN propisuje da je zakup postojećih zgrada izuzet od primjene Zakona.

Obzirom na navedeno da li je moguće sklopiti okvirni sporazum na neodređeno vrijeme za zakup postojećih zgrada?

Da li se na temelju takvog okvirnog sporazuma može kreirati godišnje izvješće o realizaciji istog, ili je potrebno svake godine donijeti odluku o izuzeću, potpisati ugovor i kreirati izvješće na Portali JN?

ODGOVOR: Članom 10. stav (1) tačka e) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da je od primjene odredbi ovog zakona izuzet ugovor o kupovini ili zakupu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, bilo kojim finansijskim sredstvima, uz obavezu ugovornog organa da osigura transparentnost te procedure, s tim što nabavka finansijskih usluga za kupovinu ili zakup postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja iz njih proističu, istovremeno, prije ili nakon ugovora o kupovini ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježe provođenju jednog od postupaka definiranih ovim zakonom.

Dakle, ugovor o iznajmljivanju sale (nekretnine) je izuzet od primjene odredbi ZJN, po osnovu člana 10. stav (1) tačka e) ZJN, te budući da je izuzet od odredbi ZJN, ugovorni organ određuje na koji period će sklopiti ugovor o zakupu / da li će sklopiti ugovor o zakupu na godinu, 5 godina, 10 godina, itd.

Kada su u pitanju ugovori koji su izuzeti od odredbi ZJN, ugovorni organ je u obavezi da:

- Donese odluku o utvrđivanju izuzeća, u skladu sa članom 18. stav (2) ZJN. U okviru odluke o utvrđivanju izuzeća potrebno je pozvati se na član 10. stav (1) tačka e) ZJN.

- Da u sistem “E-nabavke” unese izvještaj o sklopljenim ugovorima po osnovu izuzeća iz člana 10. ZJN, u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovih ugovora, a u skladu sa članom 75. stav (1) ZJN i članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke” (“Službeni glasnik BiH”, br. 90/14, 53/15).

Mišljenja smo da se prilikom unosa izvještaja u sistem unosi vrijednost potpisanog ugovora. 2021.

PITANJE: Jedan od ponuđača za otvoreni postupak nam je dostavio Garanciju za ozbiljnost ponude u skladu sa TD, gdje nakon završenog postupka je tražio vraćanje iste, jer nije najpovoljniji ponuđač. U skladu sa Pravilnikom o formi garancije stoji da smo obavezni vratiti Originalnu bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude, ali Ponude su sve uvezane pečatom notara, te ista se nalazi u sklopu uvezane dokumentacije.

Na koji način da izuzmemo originalnu bankarsku garanciju, da je ne oštetimo, kao i drugu dokumentaciju koja je dio ponude (da li smijemo iz uvezanih ponuda izuzimati dokumente, u ovom slučaju Originalnu bankarsku garanciju za ozbiljnost ponude).

ODGOVOR: Članom 5. stav (1) i (2) Pravilnika o formi garancije za ozbiljnost ponude i izvršenje ugovora („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14) propisano je kako slijedi:

(1) Ugovorni organ vrši povrat sredstava ili dokumenata koja predstavljaju garanciju za ponudu i to u roku od 10 (deset) radnih dana u slučaju gotovinskog depozita, odnosno 5 (pet) radnih dana u drugim slučajevima, a po nastupu bilo kojeg od sljedećih slučajeva:

a) odbijanje, ocjena ponude kao neprihvatljive, ili istekom perioda važenja ponude,

b) dodjela i stupanje na snagu ugovora o javnoj nabavci,

c) poništenje ili okončanje postupka javne nabavke prije dodjele, ili stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavci, ili

d) povlačenje ponude prije isteka određenog roka za dostavljanje ponuda.

(2) Ukoliko nastane neki od slučajeva iz stava (1) ovog člana, ugovorni organ, u pisanoj formi obavještava ponuđača o odluci i vrši povrat sredstava, odnosno u slučaju kad je garancija za ponudu data u obliku bezuslovne bankovne garancije, mjenice, ili čeka poduzima sve neophodne mjere kako bi ponuđaču koji je dostavio garanciju omogućio povrat sredstava od subjekta koji je izdao garanciju.

Na osnovu citiranih odredbi smo i mi mišljenja da ugovorni organ ima obavezu vraćanja garancije.

Što se tiče načina povrata garancije, mišljenja smo da je najprikladnije „izvući“ originalnu bankarsku garanciju iz plastične folije u koju je bila upakovana, bilo na način da se pažljivo razreže pakovanje na vrhu folije, bilo da se folija razreže na donjoj strani kako bi se garancija mogla izdvojiti, a da ostane neoštećena.

Ukoliko ima sumnji zbog daljih revizija postupka, ugovorni organ može načiniti i službenu zabilješku da je dana ______ godine iz ponude ponuđača „X“ iz folije izvadio originalnu bankarsku garanciju radi povrata iste ponuđaču, a na osnovu člana 5. stav (1) i (2) Pravilnika (i eventualnog zahtjeva ponuđača). Ugovorni organ može navesti i da je garancija bila uredno upakovana, te da je ugovorni organ razdvojio foliju radi povrata iste. 2021.

PITANJE: Postupak nabavke je objavljen na portalu. Da li je ugovornom organu dozvoljeno da u periodu dok je tender otvoren, vrši izmjenu tehničkih specifikacija (javna nabavke je podijeljena na 160 lotova) na način da umjesto jednog lota (jedne robe) kreira novi lot sa novom robom, pošto je uočeno da ugovorni organ neće imati potrebu za tim proizvodima, već za drugim, naravno u okviru procijenjene vrijednosti ukupne vrijednosti nabavke?

ODGOVOR: Članom 53. stav (6) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN) propisano je da ugovorni organ može napraviti izmjene i dopune tenderske dokumentacije pod uslovom da se one dostave zainteresiranim kandidatima/ponuđačima istog dana, a najkasnije pet dana prije isteka utvrđenog roka za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda. U slučaju da takve izmjene podrazumijevaju suštinsku promjenu predmeta nabavke, ugovorni organ produžit će rok za prijem zahtjeva za učešće ili ponuda u zavisnosti od složenosti predmeta nabavke. Rok za produženje ne može biti kraći od sedam dana.

Dalje, kada j u pitanju izmjena tenderske dokumentacije kada je postupak nabavke podijeljen na lotove, od pomoći može biti Uputstvo za korištenje novih funkcionalnosti portala nabavke, koje je Agencija za javne nabavke objavila na svojoj web stranici. Uputstvo je dostupno na linku: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/272/u-produkciju-pustena-nova-verzija-sistema-e-nabavke (web stranici pristupljeno 08.02.2021. godine).

Dakle, mišljenja smo da je izmjenu i dopunu tenderske dokumentacije moguće načiniti prema uslovima propisanim članom 53. stav (6) ZJN, uz napomenu da je obavezno produžiti i rok za dostavu ponuda za minimalno 7 dana, jer se u konkretnom slučaju u jednom lotu suštinski, to jest potpuno, mijenja predmet nabavke. 2021.

PITANJE: U cilju pravilnog tumačenja i primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama koje se tiču postupanja po žalbi. Kada ugovorni organ utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i uložena od strane ovlaštenog subjekta te da ima osnova da se žalba djelimično usvoji da li ugovorni organ može u sklopu istog rješenja konstatuje u dispozitivu djelimično usvajanje i novu odluku o izboru/poništenju postupka ili je potrebno da prvo donese samo rješenje po žalbi a potom kao novi dokument odluku o izboru/poništenju?

Također, molimo za tumačenje žalbenih rokova u slučaju da je potrebno donositi 2 dokumenta: rješenje po žalbi + nova odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, (da li se žalbeni rokovi računaju 5 dana na rješenje po žalbi + 10 na novu odluku o izboru ili poništenju)?

ODGOVOR: Članom 100. stav (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN) propisano je da ako je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cijelosti osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke, te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana prijema žalbe.

Članom 100. stav (4) ZJN propisano je da se protiv rješenja ugovornog organa iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba KRŽ-u, putem ugovornog organa, u roku od pet dana od dana prijema rješenja.

U vezi sa prethodno navedenim, a posebno imajući u vidu da je članom 100. stav (3) ZJN propisano da ugovorni organ svojim rješenjem kojim usvaja ili djelimično usvaja žalbu, može svojim rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činjenje ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke, mišljenja smo da ugovorni organ može u sklopu istog rješenja kojim usvaja ili djelimično usvaja žalbu da konstatuje u dispozitivu i novu odluku o izboru/poništenju. U ovom slučaju smo mišljenja da se rješenje o usvajanju / djelimičnom usvajanju žalbe dostavlja svim ponuđačima koji su blagovremeno dostavili ponude u konkretnom postupku nabavke. Žalbeni rok na rješenje o usvajanju / djelimičnom usvajanju žalbe je 5 dana od dana prijema rješenja, a po osnovu člana 100. stav (4) ZJN.

Ipak, u praksi, ugovorni organi često donose rješenje o usvajanju / djelimičnom usvajanju žalbe, sa žalbenim rokom od 5 dana, nakon čega donose novu odluku o izboru, odnosno odluku o poništenju postupka nabavke, sa žalbenim rokom od 10 dana. Međutim, imajući u vidu odredbe člana 100. stav (3) ZJN, prednost dajemo rješavanju žalbe i ispravljanju radnje u okviru jednog akta. 2021.

PITANJE: Tenderskom dokumentacijom definisano je da ponudioci cijene izražavaju isključivo na dvije decimale, uvažavajući matematičku metodu zaokruživanja decimalnih brojeva.

U obrascu za cijenu ponuda za nabavku goriva jedan od ponudioca je ponudio jediničnu cijenu od 1,44 KM/L (sa uključenim popustom), dok je popust po litri goriva prikazao u iznosi 0,001 KM/L.

Ponudioc uvažavajući metodu zaokruživanja decimalnih brojeva nije mogao prikazati na dvije decimale, jer je treća cifra iza zareza manja od 5.

Kako kao komisija da postupimo?

ODGOVOR: Član 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da je ponuda:

1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom,

2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom;

Član 57. stav (1) ZJN propisuje da se u postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije;

Članom 68. stav (4) tačka i) ZJN propisano je da ugovorni organ obavezno odbacuje ponudu koja nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije.

Članom 16. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) rečeno je da postupak pregleda i ocjene ponuda obavlja komisija za javne nabavke, odnosno članovi komisije koji su stručne osobe i/ili stručne službe ugovornog organa, te ako je potrebno nezavisne stručne osobe, na osnovu uslova i zahtjeva iz tenderske dokumentacije.

Dalje je članom 5. stav (2) i (3) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano kako slijedi:

(2) Svaka stavka u obrascu za cijenu ponude sadrži najmanje slijedeća polja kojima se navodi:

a) tekstualni opis stavke,

b) jedinica mjere po kojoj se stavka obračunava, a koja može biti izražena u komadima, jedinici mase, drugim mjernim jedinicama ili izuzetno u paušalu,

c) količina stavke (tačna količina stavke, okvirna količina stavke, predviđena količina stavke ili procijenjeni udio stavke),

d) cijena stavke (po jedinici mjere),

e) zbirna cijena više stavki (zbir cijena više stavki na koje se odnosi zbirni procijenjeni udio), ako je primjenjivo,

f) ukupna cijena stavke,

g) cijena ponude bez poreza na dodatnu vrijednost (zbir svih ukupnih cijena stavki).

(3) U obrascu za cijenu ponude mora biti data mogućnost da se posebno iskaže ponuđeni popust. Popust može biti iskazan po svakoj stavci i ukupno ili samo ukupno.

Iz navedene odredbe Uputstva smo mišljenja da su cijene i popust različite kategorije, te da popust može biti iskazan procentualno, u apsolutnom iznosu, po svakoj stavci i ukupno, ili samo ukupno, itd. S tim u vezi, mišljenja smo da se zahtjevi koji su vezani za iskazivanje cijena ne važe po automatizmu i za popust, jer je popust iskazana veličina po osnovu koje se računa konačna cijena (cijena nakon ponuđenog popusta), i ponuđači nisu u obavezi ni da nude popust (ponuđači mogu, a ne moraju u svojim ponudama da daju popust).

S obzirom na sve navedeno, mišljenja smo da nuđenje popusta sa 3 decimale nije udaljavanje od uslova i zahtijeva iz tenderske dokumentacije, odnosno da nuđenje popusta sa 3 decimale samo po sebi nije razlog za odbijanje ponude kao neprihvatljive. 2021.

PITANJE: U konkurentskom postupku javne nabave, je li obveza ugovornog tijela tražiti uvjete propisane člankom 45. Zakona o javnim nabavama?

ODGOVOR: Članom 88. stav (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN), propisano je da zahtjev za dostavu ponuda u konkurentskom zahtjevu obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih ponuđači mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorni organ dužan je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto prijema ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificiranost ponuđača (ako ih zahtijeva) i sl.

U vezi sa prethodno navedenim, a posebno imajući u vidu dio odrednice „ako ih zahtijeva“, iz čega proizilazi da ugovorni organ nije u obavezi da postavlja kvalifikacione uslove u konkurentskom zahtjevu, mišljenja smo da ugovorni organ nije u obavezi da postavlja uslove vezane za član 45. ZJN, te da ugovorni organ, ukoliko želi, može da postavi i samo neke od uslova iz člana 45. ZJN.

Također bismo u odgovoru na ovo pitanje uputili i na stav Agencije za javne nabavke BiH, koji je dostupan na web stranici: https://rec.ba/misljenje-agencije-za-javne-nabavke-bih-koji-je-to-minimum-kvalifikacione-dokumentacije-koji-se-mora-traziti-od-ponudjaca-u-postupku-konkurentskog-zahtjeva/7621/ (web stranici pristupljeno 08.02.2020. godine). U navedenom mišljenju, Agencija za javne nabavke je zauzela isti stav kao što je navedeno u tekstu ispred. 2021.

PITANJE: Na E-aukciji za nabavku goriva jedan ponuđač je snizio cijenu sa 39.605,81 KM na 0,01 KM, drugi sa 38.317,99 KM na 861,69 KM, a treći sa 43.677,00 KM na 1961,00 KM.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a u KM je 49.000,00 KM i predviđena je promjenljivost cijena tako da je samo u nacrtu ugovora predviđeno sledeće:

"Prodavac zadržava pravo promjene cijena, zavisno od kretanja cijena nafte i naftnih derivata po cijenama tržišta.

Važeće cijene goriva su maloprodajne cijene na benzinskim stanicama na dan isporuke."

Na koji način trebamo postupiti u ovom slučaju pošto je očigledno da su sve tri ponude neprirodno niske? Da li u skladu sa stavom Agencije za javne nabavke od 16.12.2020. da tražimo obrazloženje neprirodno niske cijene od sva tri ponuđača, pa ukoliko ne dostave osnovano obrazloženje (a što je očekivano) da odbacimo sve tri ponude i idemo na poništenje postupka?

ODGOVOR: Članom 17. stav (7) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je da ugovorni organ obavezno od ponuđača traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neprirodno niskom ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

a) cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih prihvatljivih ponuda, ukoliko su primljene najmanje tri prihvatljive ponude, ili

b) cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane prihvatljive ponude.

U slučajevima opisanim u članu 17. stav (7) Uputstva, ugovorni organ obavezno traži pojašnjenje neprirodno niske cijene.

Članom 17. stav (8) Uputstva propisano je da ugovorni organ može od ponuđača zatražiti objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona neprirodno niska i iz drugih razloga navedenih u članu 66. Zakona.

Mišljenja smo da ugovorni organ može zatražiti pojašnjenje neprirodno niske cijene po osnovu člana 17. stav (8) Uputstva, i mišljenja Agencije za javne nabavke BiH od 16.12.2020. godine (mišljenje dostupno na linku: https://javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/articles/158/da-li-ugovorni-organ-moze-zahtjevati-obrazlozenje-neprirodno-niske-ponu-ene-cijene-nakon-zavrsetka-e-aukcije, web stranici pristupljeno 08.02.2021. godine).

Članom 66. stav (1) ZJN propisano je da ako ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može, između ostalog, sadržavati i poređenje s cijenama na tržištu, ugovorni organ odbacit će ponudu.

U vezi sa prethodno navedenim, mišljenja smo da, ukoliko ugovorni organ odbaci sve ponude u postupku nabavke, da se, po isteku žalbenih rokova, može pokrenuti novi postupak nabavke. 2021.

PITANJE: Potrebna nam je konsultacija u vezi nedoumice vezane za kreiranje ponude i upisa cijene u ponudu, a u pitanju su Javne nabavke:

Da li postoji prepreka da se za nabavku roba u obrascu za cijenu ponude, za jedan lot, upiše na primjer:

Komada = 100 (aparat)

Cijena = 1 KM po komadu

Ukupno cijena = 100 KM

Popust = 100%

Ukupna cijena sa popustom = 0 KM

Komada = 10.000 (trakice)

Cijena = 1 KM po komadu

Ukupno cijena = 10.000 KM

Popust = 0%

Ukupna cijena sa popustom = 10.000 KM

Da vam dodatno pojasnim, u pitanju su aparati za mjerenje šećera u krvi (koje dobijamo kao marketing materijal sa minimalnom nabavnom cijenom koja je zanemariva) i trakice za mjerenje šećera u krvi koje idu u taj aparat i za koju imamo komercijalnu nabavnu cijenu.

Mi bismo željeli da aparate za mjerenje šećera u krvi damo AKO MOŽE za 0,00 KM a da cijenu trakica za mjerenje šećera u krvi iskažemo „normalno“.

Da li postoje zakonske prepreke da se na jedan proizvod da popust od 100% na artikal u okviru jednog lota (a koji se sastoji od dva proizvoda: aparat i trakice)? Kakve su nam zakonske mogućnosti po ovom pitanju (davanje popusta, iskazivanje cijene)?

ODGOVOR: U odgovoru na pitanje da li se može ponuditi cijena stavke 0,00 KM ili ne, potrebno je konsultovati i odredbe konkretne tenderske dokumentacije, jer se, u skladu sa članom 16. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15), pregled i ocjena ponuda vrše na osnovu uslova i zahtjeva definisanih u tenderskoj dokumentaciji. Također, članom 57. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN) propisano je da kandidat/ponuđač u postupku javne nabavke pridržava zahtijeva i uslova iz tenderske dokumentacije. Dalje, prema članu 2. stav (1) tačka l) ZJN definisano je šta je prihvatljiva, a šta je neprihvatljiva ponuda. Tako je, pomenutom odredbom definisano da je prihvatljiva ona ponuda koja ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom, a neprihvatljiva je ona ponuda koja ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom.

Npr. iz odredbe tenderske dokumentacije koja bi glasila „Ukoliko Obrazac za cijenu ponude sadrži više stavki, ponuđač je dužan dati ponudu za sve stavke, vodeći pri tome računa da ukupan zbir cijena svih stavki u obrascu ne može biti 0,00“ proističe da cijena jedne ili više pojedinačnih stavki unutar obrasca za cijenu ponude može biti 0,00 KM, te primjenjujući gore pomenute zakonske odredbe, ugovorni organ ne bi imao osnove za odbijanje takve ponude. Isto tako, ukoliko u tenderskoj dokumentaciji nije eksplicitno navedeno da je li ponuđačima dozvoljeno da nude cijenu od 0,00 KM za pojedine stavke specifikacije, potrebno je provjeriti šta iz definisanih odredbi proističe.

Dalje bismo naglasili i da je članom 2. stav (1) tačka a) ZJN ugovor o javnoj nabavci definisan kao ugovor sa finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa i ima za cilj nabavku robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona. Kada ponudi cijenu za pojedinu stavku 0,00, mišljenja smo da se ustvari radi o poklonu, a pokloni nisu definisani odredbama ZJN.

Kada je u pitanju praksa Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanju prihvatanja iznosa od 0,00 KM za pojedinačnu stavku unutar ukupne ponude ponuđača, navodimo brojeve i datume rješenja u kojima je ovo pitanje razmatrano:

JN2-03-07-1-975-6/16 od 13.10.2016. godine (ne može se prihvatiti),

JN2-02-07-1-154-9/16 od 05.05.2016. godine (može se prihvatiti),

JN2-03-07-1-466-9/17 od 31.05.2017. godine,

JN2-02-07-1-304-7/18 od 14.06.2018. godine,

Rješenja su dostupna na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (web stranici pristupljeno 09.02.2021. godine).

Budući da se pitanje (ne)prihvatljivosti jedne ili više stavki u iznosu od 0,00 KM unutar ukupne ponude ponuđača često vezuje za primjenu propisa iz oblasti PDV-a, a kako bismo ugovornim organima i ponuđačima pružili što kompletnije informacije, zatražili smo i dodatno mišljenje od REC-ovog konsultantskog tima za poreze, da li je dozvoljeno pravnim subjektima da na tržištu nude određene proizvode za 0,00 KM (besplatno). Pitanje i odgovor prenosimo u nastavku teksta.

Da li je sa aspekta propisa iz oblasti PDV-a dozvoljeno da prodajna cijena određenog proizvoda/usluge unutar ukupne specifikacije bude 0,00 KM? Npr. ukupna specifikacija se sastoji od 10 stavki, i prodavac za jednu od tih stavki kaže da je cijena 0,00 KM, dok ostalih 9 stavki imaju cijene veće od 0,00 KM)

PDV tretman davanja bez naknade:

S aspekta propisa iz oblasti PDV, tj. Zakona o PDV (“Sl. glasnik BiH” br. 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17) i pratećeg Pravilnika o primjeni Zakona (“Sl. glasnik BiH”, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10), nije zabranjeno da cijena određenog proizvoda ili usluge bude 0,00 KM, tj. da određeno dobro ili usluga budu dati bez naknade. Međutim, potrebno je voditi računa o osnovici za obračun PDV-a, jer se davanja dobara i usluga bez naknade, u smislu PDV propisa smatra vanposlovnom potrošnjom, tj. bez obzira na to što se radi o davanju bez naknade, PDV mora biti obračunat na propisanu poreznu osnovicu. Dakle, sa aspekta PDV propisa bitno je da porezna osnovica ne bude oštećena, tj. da bez obzira na davanje određenog dobra ili usluge bez naknade PDV bude plaćen.

Naime, ukoliko se neko dobro daje bez naknade ili po naknadi nižoj od tržišne, a PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove može u potpunosti ili djelimično odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvršenim uz naknadu. Članom 22. stav (1) Pravilnika o PDV je propisano da je porezna osnovica, za promete iz člana 5. stav (1) Zakona, nabavna cijena tih ili sličnih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a. Za pokretnu imovinu koja podliježe umanjenju vrijednosti obično se može smatrati da je to nabavna cijena, koja ne uključuje PDV, umanjena za 20 odsto za svaku započetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je došlo do sticanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnosti slučaja jasno da se rezultat obračuna znatno razlikuje od nabavne cijene sličnih dobara bez PDV-a u trenutku korišćenja predmetnih dobara.

S druge strane, ukoliko se radi o pružanju usluga bez naknade u smislu člana 9. Zakona o PDV, osnovicu za obračun PDV čine ukupni troškovi poreznog obveznika za pružene usluge.

Dodatno, u slučaju davanja bez naknade treba voditi računa o odredbi člana 20. stav (8) Zakona o PDV gdje je propisano da „ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a.“ U članu 22. stav (3) Pravilnika o PDV je propisano da se član 20. stav 8. Zakona odnosi se samo na promet dobara ili usluga koji uključuje postojanje porodičnih ili drugih bliskih ličnih veza, te odnosa upravljanja, vlasništva, članstva, finansijskih ili pravnih odnosa između dobavljača i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a ne neki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do vrijednosti niže od one tržišne. Pravni odnosi iz ovog stava obuhvataju odnos između poslodavca i zaposlenog ili porodice zaposlenog, ili drugih blisko povezanih lica.

Za ovakve – upotrebe dobara i/ili usluga u vanposlovne svrhe, porezni obveznik je, u skladu sa članom 109. Pravilnika o PDV, dužan sačiniti internu poreznu fakturu, koja sadrži sve propisane elemente porezne fakture, osim što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korišćenja dobara i usluga.

Izuzetno, ukoliko bi se radilo o kombinovanoj prodaji više proizvoda koji su, kao takvi („komplet proizvodi“) posebno zaduženi na zalihama i imaju posebne prodajne cijene, takva prodaja, pod takvim uslovima, bi se vršila kao prodaja bilo kog drugog zasebnog proizvoda, te bi se PDV obračunavao na stvarnu prodajnu cijenu, bez obaveze da se vrši storno ulaznog PDV-a za stavku koja se daje gratis, niti bi se takva kombinovana prodaja tretirala kao prodaja uz popust ili kao davanja bez naknade.

Dakle, cijena jedna stavke koja je posebno iskazana na specifikaciji može biti 0,00 KM, a ostalih veća od 0,00 KM, ali PDV na tu stavku putem interne PDV fakture treba biti obračunat u skladu sa prethodno navedenim pravilima utvrđivanja porezne osnovice.

S obzirom na sve prethodno navedeno, kada je u pitanju oblast javnih nabavki i eventualno nuđenje cijene od 0,00 KM za pojedine stavke unutar specifikacije roba/usluga/radova koji se nabavljaju, ugovornim organima savjetujemo da već u tenderskoj dokumentaciji navedu odredbu iz koje će se nedvosmisleno moći zaključiti da li ponuđači mogu nuditi i 0,00 KM za pojedine stavke unutar specifikacije (imajući na umu da darovi i donacije nisu predmet javnih nabavki, i javne nabavke, u skladu sa članom 2. stav (1) tačka a) Zakona o javnim nabavkama, podrazumijevaju zaključivanje ugovora sa finansijskim interesom). Sa druge strane, ukoliko u tenderskoj dokumentaciji nije već navedeno, ponuđačima savjetujemo da, u situacijama u kojima prema poslovnoj politici ponuđača cijena za pojedine stavke unutar specifikacije predstavljene u tenderskoj dokumentaciji iznosi 0,00 KM (npr. u okviru nabavki usluga telefonije), ili bi ponuđač cijenu određene stavke uračunao u jediničnu cijenu druge stavke u specifikaciji (npr. utovar i prevoz iskopa), prije same pripreme ponude zatraže od ugovornog organa pojašnjenje tenderske dokumentacije, ili eventualno, ulože žalbu, ukoliko smatraju da definisane odredbe tenderske dokumentacije nisu u skladu sa zakonskim odredbama.

Odredbe definisane u tenderskoj dokumentaciji u kasnijim fazama postupka (ocjena ponuda i dodjela ugovora), prema članu 16. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, i članu 57. stav (1) i članu 2. stav (1) tačka l) Zakona o javnim nabavkama, dosljedno se primjenjuju, a ponuđač, u skladu sa članom 101. stav (6) Zakona, koji je propustio da izjavi žalbu na tendersku dokumentaciju, gubi pravo da u kasnijim fazama traži ispitivanje zakonitosti odredbi iste.

Ukoliko je rok za postavljanje pitanja za pojašnjenje TD istekao, ne savjetujemo da se za stavku (jednu ili više) u ponudi navodi da je cijena 0,00 KM. 2021.

PITANJE: Molim Vas za savjet prilikom donošenja odluke o odbacivanju ponude kao nepotpune. Ugovorni organ je objavio postupak nabave koji je podijeljen na 5 lotova.

Jedan ponuđač je dostavio ponude za 4 lota, ali je određene anekse (izjava o članu 52. i rješenje o registraciji) dostavio samo u jednoj ponudi, tj. u jednom lotu?

Smatramo da bi u preostala 3 lota u kojima nema navedenih aneksa trebali odbaciti kao tehnički neprihvatljive?

ODGOVOR: Članom 12. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je kako slijedi:

"Član 12.

(Način dostave dokumenata koji su zajednički za više lotova)

(1) Kada je predmet nabavke podijeljen na lotove, ponuđač koji dostavlja ponude za više lotova, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnosti koji su zajednički za više lotova, dostaviti na jedan od slijedećih načina:

a) u posebnoj koverti na kojoj će jasno naznačiti da dostavlja dokaze za kvalifikaciju; ili

b) uz ponudu koja je prva po redoslijedu lotova na koji se prijavljuje,

c) posebno uz svaki lot.

(2) Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose za pojedini lot moraju se dostaviti u ponudi za taj lot.

(3) Ovaj član se primjenjuje na odgovarajući način na dostavu dokumenata koji su zajednički za više lotova kod zahtjeva za učešće.

(4) Ukoliko se dokazi da ne postoje razlozi za isključenje dostavljaju u posebnoj koverti, kandidat/ponuđač je dužan tu kovertu sa dokazima da ne postoje razlozi za isključenje i koverte sa ponudama za sve lotove za koje dostavlja ponude dostaviti u jednoj zajedničkoj koverti, na kojoj će izričito naznačiti šta je sadržaj te koverte."

Potrebno je provjeriti i da li su ove odredbe navedene u konkretnoj tenderskoj dokumentaciji. Samo ukoliko ponude za lotove nisu dostavljene na jedan od navedenih načina u članu 12. Uputstva, tada se u obrazloženju za odbijanje ponuda ugovorni organ poziva:

- Ako u tenderskoj dokumentaciji nisu napisane odredbe iz člana 12. Uputstva: na ovaj član Uputstva, te se ponude odbija u skladu sa članom 68. stav (4) tačka j) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) - i u drugim opravdanim slučajevima.

- Ako su u tenderskoj dokumentaciji uključene odredbe iz člana 12. Uputstva: na datu tačku tenderske dokumentacije, član 12. Uputstva i član 68. stav (4) tačka i) ZJN - ponuda nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije.

Napominjemo da ako su ponude dostavljene na jedan od načina predviđenih članom 12. Uputstva, tada smo mišljenja da nema osnova za odbijanje ponuda. 2021.

PITANJE: Ovom prilikom Vam se obraćamo jer nam je potreban savjet a vezano za nabavku električne energije, imajući u vidu da budžet ustanove za 2021 godinu je usvojen 04.02.2021 i da još nije donešen plan javnih nabavki za 2021 godinu i da su stvorene obaveze prema dobavljaču tokom mjeseca januara i februara. Tokom 2020 godine nije sproveden postupak nabavke električne energije.

Dali je ispravno donijeti odluku o izuzeću od 05.01.2021.godine u skladu sa članu 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (”Sl. glasnik BiH”, broj: 39/14) za određeni period tokom godine tj. do usvajanja plana nabavki i zaključenja ugovora o nabavci nakon provedenog postupka?

ODGOVOR: Članom 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da se od primjene odredbi ovog zakona može izuzeti ugovor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju.

Budući da je, kada je u pitanju tržište električne energije, Konkurencijsko vijeće BiH je u svojim mišljenjima iz januara 2017. godine prvi put ocijenilo tržište električne energije BiH otvorenim za konkurenciju. Konkurencijsko vijeće BiH je, na osnovu Zakona o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“, br. 48/05, 76/07 i 80/19), tijelo koje je nadležno za ocjenu otvorenosti tržišta u BiH, a ocjena je donesena na osnovu podataka dobijenih od Državne regulatorne komisija za električnu energiju BiH (DERK), Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) i Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK). Navedena mišljenja Konkurencijskog vijeća dostupna su na web-stranici ovog tijela, i mogu se preuzeti sa linkova: http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-javnog-preduzeca-medunarodnog-aerodroma-sarajevo-d-o-o-sarajevo-kurta-schorka-36-71210-sarajevo.html i http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-agencije-za-javne-nabavke-bosne-i-hercegovine.html (web-stranici pristupljeno 25.02.2021. godine). To dalje znači da, imajući u vidu data mišljenja Konkurencijskog vijeća BiH, više nisu ispunjene pretpostavke iz člana 10. stav (1) tačka d) ZJN na osnovu kojih se potrošnja električne energije tretirala kao izuzeće od primjene ovog zakona, već je sada za električnu energiju, zbog otvorenog tržišta, potrebno provoditi postupak javne nabavke. Nabavka električne energije tretira se kao nabavka roba.

Što se tiče donošenja odluke o utvrđivanju izuzeća jer nije usvojen plan nabavke, mišljenja smo da isto nije u skladu sa ZJN.

Naime, članom 17. stav (1) ZJN predviđeno je da ugovorni organ može započeti postupak nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke. Stavom (2) istog člana Zakona propisano je da ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj web stranici i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta odnosno finansijskog plana.

Budući da je Zakon o javnim nabavkama predvidio da se postupci nabavki pokreću ili ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke, mišljenja smo da se u situacijama u kojima ugovorni organ nema usvojen plan nabavki, postupci koji se moraju ili trebaju pokrenuti i prije usvajanja plana, mogu pokretati na osnovu posebne odluke o pokretanju postupka nabavke, a u skladu sa članom 17. stav (1) Zakona.

Također, ugovorni organi u praksi često usvajaju „privremene planove nabavki“, „plan nabavki na osnovu projekcije budžeta“, „plan nabavki na osnovu odluke o finansiranju“, itd., i u praksi nam nije poznato da je ijedna institucija to osporila (niti Agencija za javne nabavke, niti službe za reviziju). Ipak, imajući u vidu prethodno izneseno obrazloženje vezano za član 17. stav (1) i (2) ZJN, u situaciji u kojoj ugovorni organ nema usvojen plan nabavki, prednost dajemo posebnoj odluci o pokretanju postupka nabavke, jer Zakon poznaje ovaj institut dok nijedna odredba ne definiše "privremene planove nabavki". Još jednom napominjemo da se u praksi često sreću i „privremeni“ planovi nabavki, (pod različitim imenima, ali istog značenja), koje, koliko znamo, niko nije okarakterisao kao grešku ugovornih organa, te posebnim odlukama o pokretanju postupka nabavke dajemo samo prednost, uz gore navedeno obrazloženje.

Nakon što donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke, ugovorni organ donosi odluku o pokretanju postupka nabavke u skladu sa članom 18. Zakona o javnim nabavkama, te dalje nastavlja postupak po proceduri predviđenoj Zakonom. 2021.

PITANJE: Imamo situaciju da smo Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača poslali mailom 3.02. a preporučenom poštom 04.02. koju je ponuđač zaprimio istog dana. Da li se računa rok za žalbu od dana slanja maila ili od dana zaprimanja preporučene pošte?

ODGOVOR: Član 70. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14), kojim je uređeno pitanje odluke o izboru / odluke o poništenju postupka nabavke, u stavu (2) propisuje da se odluke iz ovog člana dostavljaju ponuđačima u roku od tri dana, a najkasnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, i to: elektronskim sredstvom ili putem pošte ili neposredno.

Budući da je dostavljanje odluke predviđeno i elektronskim sredstvom (što uključuje i mail), mišljenja smo da se rok za žalbu računa od dana kada je ponuđač zaprimio prvu obavijest o ishodu postupka nabavke, a to je u ovom slučaju mail. 2021.

PITANJE: U ovoj godini trebamo provesti postupke osiguranja motornih vozila, dronova i radara i radarskih sistema. Uvidom u cpv kodove, za usluge osiguranja navedenih stavki postoje različiti kodovi. Je li cijepanje nabavke ukoliko provedemo za svaku navedenu stavku poseban postupak?

ODGOVOR: Prema odredbama Zakona o osiguranju („Službene novine FBiH“, br. 23/17) i odredbama Zakona o društvima za osiguranje („Službeni glasnik RS“, br. 17/05, 1/06, 64/06, 74/10, 47/17, 58/19) navedene vrste osiguranja pripadaju istoj kategoriji, neživotnog osiguranja, te predstavljaju i srodne cjeline. U skladu sa članom 2. stav (1) tačka t) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) lot je definisan kao dio predmeta nabavke, nastao kao rezultat dijeljenja predmeta nabavke, u posebne, srodne, cjeline, koje se kao takve označavaju u tenderskoj dokumentaciji.

S tim u vezi, mišljenja smo da nabavke usluga motornih vozila, dronova i radara i radarskih sistema po svojoj prirodi jesu srodne cjeline (usluge pružaju osiguravajuća društva), koje se dijele u lotove jer osiguravajuća društva, da bi obavljala usluge osiguranja po pojedinim vrstama, moraju dobiti posebno odobrenje Agencije za nadzor osiguranja (FBiH)/Agencije za osiguranje (RS) da bi izvršila i registraciju za obavljanje usluga osiguranja u toj vrsti.

Članom 15. stav (2) Zakona propisano je, da kada je nabavka podijeljena u lotove, procijenjena vrijednost nabavke predstavlja zbir procijenjenih vrijednosti svih lotova, i ta vrijednost se koristi za određivanje vrijednosnog razreda te nabavke.

Također bismo napomenuli da je članom 15. stav (6) ZJN propisano da ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke sa namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definisanog ovim zakonom. Članom 116. stav (2) tačka c) ZJN je propisano da je ugovorni organ u prekršaju ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke sa namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke. 2021.

PITANJE: U postupku nabavke roba, izabrani ponuđač je potpisao okvirni sporazum. Međutim, odbija potpisati ugovor, jer traži da dostavi garanciju u drugom obliku u odnosu na onaj koji je naveden u tenderskoj dokumentaciji, pa samim tim na isti način definisan i u ugovoru.

Da li u ovom slučaju možemo donijeti odluku o izboru drugorangiranom ili poništavamo postupak?

ODGOVOR: Potrebno je konsultovati odredbe zaključenog okvirnog sporazuma, ali pretpostavljamo da iz potpisanog okvirnog sporazuma proističe da nepoštovanje odredbi okvirnog sporazum vodi raskidu istog.

Članom 118. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN) propisano je da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obaveza iz ugovora o javnoj nabavci primjenjuju odgovarajuće odredbe zakona o obligacionim odnosima.

Neke od opštih odredbi Zakona o obligacionim odnosima koji definišu raskid ugovora su: član 68, 123, 133, član 80, 81. itd.

Budući da je u konkretnom slučaju nabavka rezultirala zaključenjem okvirnog sporazuma, mišljenja smo da se navedene odredbe odnose (i) na sklopljeni okvirni sporazum.

Dalje, članom 72. stav (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisani su slučajevi u kojima ugovorni organ dodjeljuje ugovor drugorangiranom ponuđaču, kako slijedi:

Ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač:

a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ; ili

b) propusti dostaviti dokumentaciju koja je bila uslov za potpisivanje ugovora, a koju je bio dužan pribaviti u skladu s propisima u Bosni i Hercegovini; ili

c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovora; ili

d) propusti dostaviti garanciju za izvršenje ugovora u skladu sa uslovima iz tenderske dokumentacije i u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili

e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku koji mu je odredio ugovorni organ; ili

f) odbije zaključiti ugovor pod uslovima navedenim u tenderskoj dokumentaciji i ponudi koju je dostavio.

Također, članom 72. stav (4) ZJN propisano je da ako izabrani ponuđač ne dostavi garanciju za izvršenje ugovora u ostavljenom roku, nakon zaključivanja ugovora, zaključeni ugovor smatra se apsolutno ništavim.

Međutim, imajući u vidu da je u konkretnom slučaju sklopljen okvirni sporazum, mišljenja smo da se navedene odredbe odnose na okvirni sporazum.

Osim u navedenim slučajevima iz člana 72. ZJN, mišljenja smo da ugovorni organ nema zakonsko pravo da dodijeli okvirni sporazum drugorangiranom ponuđaču. To dalje znači da u konkretnoj situaciji u kojoj je okvirni sporazum potpisan, te dobavljač kasnije ne izvršava obaveze iz pojedinačnog ugovora / pojedinačnih ugovora, mišljenja smo da ugovorni organ ne može dodijeliti okvirni sporazum drugorangiranom ponuđaču, jer ovakva situacija nije obuhvaćena članom 72. stav (3) ZJN (kao ni članom 72. stav (4) ZJN), već ugovorni organ po okončanju procedure raskida okvirnog sporazuma provodi novi postupak nabavke kako bi obezbijedio potrebni predmet nabavke.

Ovdje bismo naglasili da smo mišljenja da je garancije tražena za uredno izvršenje okvirnog sporazuma, i da garancija nije dostavljena u ostavljenom roku od dana potpisivanja okvirnog sporazuma, tada smo mišljenja da bi se mogle primijeniti odredbe člana 72. stav (4) ZJN. Kada je upitanju garancija za pojedinačne ugovore, znači da je okvirni sporazum već stupio na snagu i da je realizacija okvirnog sporazuma već počela, i, teoretski, se može dogoditi da ponuđač za npr. dvadeseti pojedinačni ugovor neće da dostavi garanciju u odgovarajućoj formi, što može biti i 10 mjeseci nakon početka realizacije okvirnog sporazuma, kada su ostale ponude odavno već postale nevažeće i kada je realizovano 85% potpisanog okvirnog sporazuma. U tom smislu smo mišljenja da nema razlike da li je u pitanju dvadeseti pojedinačni ugovor ili drugi, da se primjenjuju isti principi.

Svakako bismo preporučili da prije daljih koraka podsjetite dobavljača da je:

- članom 32. stav (2) ZJN propisano da se odredbe potpisanog okvirnog sporazuma ne mogu mijenjati,

- da je ponuđač potpisivanjem izjave u okviru obrasca za dostavljanje ponude se obavezao da bezuslovno prihvata sve odredbe i zahtjeve iz tenderske dokumentacije (a pretpostavljamo da je i ponuda i tenderska dokumentacija sastavni dio okvirnog sporazuma, ili da se mogu dovesti u direktno tumačenje odredbe okvirnog sporazuma,

- da je članom 72. stav (5) ZJN propisano: Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavci. (iz citirane odredbe proističe da se ni kasnije odredbe ne mogu mijenjati mimo zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije / obaveza iz ponude izabranog ponuđača), itd.,

te da dobavljača još jednom pozovete na uredno izvršenje obaveza iz potpisanog okvirnog sporazuma, inače da će ponuđač, pored eventualne naknade za štetu, biti u riziku primjene člana 45. stav (5) ZJN (član 45. Stav (5) ZJN propisuje: „Zahtjev za učešće ili ponuda odbija se ako je kandidat/ponuđač bio kriv za težak profesionalni propust počinjen tokom perioda od tri godine prije početka postupka koji ugovorni organ može dokazati na bilo koji način, posebno, značajni i/ili nedostaci koji se ponavljaju u izvršenju bitnih zahtjeva ugovora koji su doveli do njegovog prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica zbog namjere ili nemara privrednog subjekta određene težine“. Odredbe ovog člana analogno se prenose i na potpisane okvirne sporazume). 2021.

PITANJE: Zanima me za slučajeve izuzeća ugovora koji se financiraju iz EU sredstava u skladu sa članom 10. pod c) ZJN. Iako ste dosta pojasnili tumačenje ovog članka pomoglo bi mi ako imate bilo kakva mišljenja Agencije za javne nabavke u vezi člana 10, pod c) da mi proslijedite.

ODGOVOR: U opštem slučaju, možemo reći da je članom 10. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano da se od postupaka javnih nabavki može izuzeti ugovor koji se dodjeljuje u skladu sa međunarodnim sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen u skladu s posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Dalje je članom 18. ZJN propisano kako slijedi:

(1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke.

(2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana.

Također je članom 75. stav (1) ZJN propisano: Ugovorni organ obavezan je Agenciji dostavljati izvještaje o otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu, konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda i direktnom sporazumu, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom.

Članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke” (“Službeni glasnik BiH”, br. 90/14, 53/15) propisano je: U slučaju dodjele ugovora iz čl. 10. i 86. Zakona ugovorni organ je obavezan unijeti izvještaj u sistem "E-nabavke" u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, nakon čega aplikacija omogućuje generisanje izvještaja koji sadrži podatke iz stava (2) tač. a), d), e), f), g) i h).

Dakle, kada su u pitanju ugovori koji su izuzeti od odredbi ZJN (kao što je u konkretnom slučaju riječ), ugovorni organ je u obavezi da:

- Donese odluku o utvrđivanju izuzeća, u skladu sa članom 18. stav (2) ZJN. U okviru odluke o utvrđivanju izuzeća potrebno je pozvati se na član 10. ZJN stav (1) tačka c) ZJN, i na eventualno ugovor o finansiranju ili pravila finansiranja kojim je utvrđeno da se postupci nabavke provode po međunarodnim pravilima; i

- Da u sistem “E-nabavke” unese izvještaj o sklopljenim ugovorima po osnovu izuzeća iz člana 10. ZJN, u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovih ugovora, a u skladu sa članom 75. stav (1) ZJN i članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke”.

Mišljenja Agencije za javne nabavke vezano za pitanje provođenja međunarodnih ugovora nemamo, ali ukoliko imate detaljnije pitanje, ili bilo koje konkretno pitanje po kojem biste željeli da imate stav Agencije, možete postaviti sami Agenciji, ili da dostavite nama, a mi ćemo proslijediti Agenciji i zamoliti odgovor, te Vam odgovor proslijediti odmah po prijemu istog od Agencije. 2021.

PITANJE: Da li je u postupku direktnog sporazuma dopušteno izjavljivanje žalbe i u kojem članu zakona je to pitanje regulisano?

ODGOVOR: Članom 101. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisani su svi rokovi i slučajevi kada ponuđači mogu izjavljivati žalbu u postupcima javnih nabavki. Žalba u direktnom sporazumu nije predviđena, iz čega proističe da žalba u direktnom sporazumu nije dopuštena.

S tim u vezi, ugovorni organ u odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača / odluci o prihvatanju ponude koju donosi u direktnom sporazumu u pouci o pravnom lijeku navodi da žalba nije dopuštena. Isto važi i za odluku o poništenju direktnog sporazuma. 2021.

PITANJE: Ugovorni organ je od ponuđača tražio pojašnjenje neprirodno niske cijene. Nakon dostavljanja pojašnjenja od strane ponuđača, Ugovorni organ dostavljeno pojašnjenje neće prihvatiti. Molimo Vas za dalje postupanje Ugovornog organa.

Da li Ugovorni organ donosi Odluku o odbacivanju ponude sa ostavljenim rokom za žalbu od pet dana? Obzirom da je bila još jedna ponuda, da li nakon isteka roka za žalbu ukoliko se ponuđač ne bude žalio, Ugovorni organ donosi Odluku o izboru i ugovor dodjeljuje tom drugom ponuđaču? Da li se donosi Odluka u skladu sa članom 101. Zakona o nabavkama, tek nakon dostavljanja žalbe od strane ponuđača čija je ponuda odbačena?

ODGOVOR: Članom 66. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da ako ugovorni organ ocijeni da je ponuđena cijena neprirodno niska, pismeno će od ponuđača zahtijevati da obrazloži ponuđenu cijenu. Ako ponuđač ugovornom organu ne ponudi osnovano obrazloženje, koje može, između ostalog, sadržavati i poređenje s cijenama na tržištu, ugovorni organ odbacit će ponudu.

Dalje, odredbama ZJN nije predviđeno da se donosi posebna odluka o odbacivanju ponude (takav akt se ne pominje nigdje u odredbama ZJN, kao ni pripadajućim podzakonskim aktima), već je članom 70. stav (3) i (4) ZJN propisano kako slijedi:

(3) Odluka o izboru sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, broj zaprimljenih ponuda, naziv i podatke o izabranom ponuđaču, detaljno obrazloženje razloga za izbor, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa.

(4) Odluka o poništenju postupka nabavke sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, zakonski osnov za poništenje postupka nabavke, detaljno obrazloženje poništenja, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa.

U okviru detaljnih obrazloženja za izbor ponuđača / detaljnih razloga za poništenje postupka ugovorni organ navodi sve blagovremeno primljene ponude, te konstataciju da je ponuda prihvatljiva, ili da je odbijena kao neprihvatljiva iz razloga...(pa se detaljno navode razlozi zašto je ponuda odbijena kao neprihvatljiva).

Naravno, prije donošenja odluke o izboru / poništenju postupka ugovorni organ, to jest komisija za nabavke, sačinjava zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, koji prema članu 65. stav (2) tačka c) ZJN i članu 18. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) sadrži i detaljno obrazloženje zašto je neka ponuda isključena, to jest odbijena (ako ima ponuda koje se odbijaju).

U skladu sa članom 71. stav (2) ZJN, ugovorni organ je dužan uz obavještenje o rezultatima postupka dostaviti i odgovarajuću odluku iz člana 70. ovog zakona i zapisnik o ocjeni ponuda iz člana 65. stav (2) ovog zakona.

Na osnovu svega prethodno navedenog proističe da kada se ponuda odbija jer pojašnjenje neprirodno niske cijene nije zadovoljavajuće za ugovornog organa, ta ponuda ne ulazi na rang listu prihvatljivih ponuda, već se najpovoljniji ponuđač bira sa rang liste prihvatljivih ponuda, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora, koji je definisan u tenderskoj dokumentaciji (član 65. stav (1) ZJN). Također, ugovorni organ ne donosi posebnu odluku kojom se takva ponuda odbija kao neprihvatljiva, već ugovorni organ razloge neprihvatljivosti navodi u zapisniku o ocjeni ponuda, te odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača / poništenju postupka nabavke. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača sadrži pouku o pravnom lijeku, koja se definiše na osnovu člana 101. ZJN. 2021.

PITANJE: Na osnovu konkurentskog zahtjeva a u skladu sa zakonskim odredbama proveden je postupak javna nabavke i donesena je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Oba učesnika postupka obavještena su putem pošte o rezultatima izbora. Na povratnici koju je ugovorni organ putem pošte dobio vidi se da su oba ponuđača obavijest o izboru zaprimila dana 05.02.2021.godine.

U toku trajanja roka za žalbu, tačnije 08.02.2021.godine drugorangirani ponuđač traži uvid u dokumentaciju izabranog ponuđača. Ugovorni organ odobrava uvid u dokumentaciju određujući termin za isto odmah sutradan tj.09.02. ili 10.02.2021.godine ukoliko ponuđaču više odgovara. Drugorangirani ponuđač dolazi na uvid dana 10.02.2021.godine te zahtjeva da pored ostale dokumentacije izvrši uvid i u dokaze iz člana 45. ZJN koje je dostavio izabrani ponuđač. Ugovorni organ tom prilikom obavještava ponuđača kako nije u mogućnosti staviti traženu dokumentaciju na uvid obzirom da istu još nije zaprimio od izabranog ponuđača ali i da ne zna do kada bi je trebao zaprimiti budući da se ni povratnica od pošte nije vratila kao potvrda da je izabrani ponuđač zaprimio obavijest o svom izboru. Ponuđač od ugovornog organa tada zahtjeva da se odmah po prijemu navedene dokumentacije iz člana 45. ista uslika i dostavi na uvid ponuđaču. Sve navedeno konstatuje se u Zapisniku o izvršenom uvidu u ponudu izabranog ponuđača.

Dana 11.02.2021. godine putem pošte ugovorni organ od izabranog ponuđača zaprima dokaze iz člana 45. ZJN te shodno zahtjevu ponuđača sa izvršenog uvida istu skenira i prosljeđuje je na uvid. Po prijemu skenirane dokumentacije, istog dana 11.02.2021.godine drugorangirani ponuđač izjavljuje žalbu zbog kašnjenja u dostavljanju uslova iz člana 45. izabranog ponuđača. Naime, u žalbi se navodi da su dokazi izabranog ponuđača trebali biti dostavljeni Ugovornom organu na protokol do 10.02.2021.godine.

Dakle, oba ponuđača su obavijest o izboru zaprimili dana 05.02.2021.godine. Rok za žalbu bio je do 10.02.2021.godine. Također, u skladu sa TD rok za dostavu dokumentacije iz člana 45.ZJN bio je 5 dana tj.10.02.2021.godine. Dokumentacija kojom je izabrani ponuđač dokazao uslove iz člana 45. ZJN je dostavljena putem pošte i stigla je na protokol ugovornog organa dana 11.02.2021.godine ali je na poštanskom pečatu vidljivo da je ista upućena putem pošte u roku tj.10.02.2021.godine.

S druge strane, drugorangirani ponuđač je svoju žalbu dostavio lično na protokol ugovornog organa također 11.02.2021.godine, dakle izvan žalbenog roka. U ovom slučaju razlozi kašnjenja bili su objektivne prirode tj. drugorangirani ponuđač nije mogao znati kada će izabrani ponuđač biti dužan dostaviti dokumentaciju jer poštanska povratnica nije stigla u ugovorni organ u žalbenom roku i u momentu vršenja uvida u ponuda.

Molimo Vas da nam date tumačenje na koji način ugovorni organ treba postupiti u ovom slučaju. Da li žalbu drugorangiranog ponuđača tretirati kao neblagovremenu jer je izjavljena 6.dan od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača bez obzira na razloge kašnjenja ili se upustiti u razmatranje žalbe? Ukoliko se ugovorni organ treba upustiti u razmatranje žalbe, u tom slučaju Vas molimo da nam odgovorite da li se dostava sa predajom na poštu u roku smatra dostavom izvršenom u roku bez obzira što je na protokol ugovornog organa zaprimljena 1 dan kasnije? Napominjemo da taj detalj na koji način će se dostaviti dokazi iz člana 45. ZJN nije definisan u tenderskoj dokumentaciji. Definisano je samo sljedeće:

„Dokazi koje je dužan dostaviti izabrani ponuđač moraju sadržavati potvrdu da je u momentu predaje ponude ispunjavao uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom . U protivnom će se smatrati da je dao lažnu izjavu. Dokaze o ispunjavanju uslova je dužan dostaviti u roku od 5 dana od dana zaprimanja obavještenja o rezultatima ovog postupka javne nabavke. Dokazi koje dostavlja izabrani ponuđač ne mogu biti stariji od tri mjeseca, računajući od momenta predaje ponude. Naime, izabrani ponuđač mora ispunjavati sve uslove u momentu predaje ponude, u protivnom će se smatrati da je dao lažnu izjavu iz člana 45. Zakona.

Dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji originala s tim da datum izdavanja originala ne može biti stariji od tri mjeseca računajući od dana dostavljanja ponude. (pod danom dostavljanja ponude smatra se dan/datum koji je Zavod odredio u TD kao dan /datum za prijem ponuda).“

ODGOVOR: Što se tiče roka za izjavljivanje žalbe, članom 101. stav (5) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN), propisano je da se u postupcima nabavke male vrijednosti iz člana 88. stav (1) tačka a) ovog zakona žalba izjavljuje u roku od pet dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Član 88. stav (1) ZJN definiše upravo konkurentski zahtjev.

Što se tiče roka za izjavljivanja žalbe, rok za izjavljivanje žalbe definisan je članom 101. ZJN i ni u kom slučaju i ni pod kojim okolnostima se ne može produžavati. Ovakav stav zauzela je i Kancelarija za razmatranje žalbi u rješenju br. JN2-02-07-1-624-7/17 od 18.01.2018. godine. (Rješenje kancelarije za razmatranje žalbi dostupno na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch. Web stranici pristupljeno 13.02.2021. godine.)

S obzirom na prethodno navedeno, mišljenja smo da se u konkurentskom zahtjevu žalba izjavljena šesti dan od dana dostavljanja obavještenja o rezultatu postupka nabavke odbija kao neblagovremena žalba, bez obzira na okolnosti.

Što se tiče roka za dostavu dokumentacije od strane izabranog ponuđača, kako se u pitanju navodi, u tenderskoj dokumentaciji je navedeno: „Dokaze o ispunjavanju uslova izabrani ponuđač je dužan dostaviti u roku od 5 dana od dana zaprimanja obavještenja o rezultatima ovog postupka javne nabavke.“ (Akcenat bismo stavili na „je dužan dostaviti“.)

Dalje, članom 72. stav (3) tačka a) ZJN je propisano:

(3) Ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač:

a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ.

Članom 3. stav (2) tačka c) alineja 4) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisuje da se u tenderskoj dokumentaciji navodi i primjeren rok u kojem izabrani ponuđač je dužan dostaviti dokaze o kvalifikovanosti (u originalu ili ovjerenoj kopiji), nakon što svi ponuđači budu obaviješteni od strane ugovornog organa.

Budući da se u tenderskoj dokumentaciji, kao i na više mjesta kroz zakonske odredbe, koristi termin ili smisao termina „dostavi dokaze u ostavljenom roku“, mišljenja smo da je potrebno da izabrani ponuđač u ostavljenom roku dokaze dostavi na adresu ugovornog organa, bez obzira na način dostave dokaza. Mišljenja smo da se dokazi koji pristignu na adresu ugovornog organa nakon isteka roka za dostavu dokaza smatraju neblagovremeno dostavljenim, bez obzira kada i gdje su predati; odnosno da ponuđač snosi rizik blagovremene dostave dokaza.

Napominjemo i da je samo kad izjavljivanja žalbe, članom 99. stav (3) ZJN propisano da je datum zaprimanja žalbe direktno kod ugovornog organa, odnosno datum zaprimanja žalbe elektronskim putem uz osiguranje dokaza o upućivanju, odnosno zaprimanju žalbe, ili datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra se danom uručivanja žalbe. Dakle, samo kod žalbe se datum predaje na poštu preporučene poštanske pošiljke smatra danom uručivanja, dok ovakva odredba ne stoji kod načina dostavljanja dokaza od strane izabranog ponuđača; čak štaviše, kod dostavljanja dokaza se navodi da se „dokazi dostavljaju u ostavljenom roku“.

S tim u vezi, mišljenja smo da su u konkretnom slučaju ispunjeni preduslovi iz člana 72. stav (3) tačka a) ZJN, odnosno da se ugovor dodjeljuje drugorangiranom ponuđaču, jer prvorangirani ponuđač nije dostavio dokaze u ostavljenom roku.

Zbog eventualnih daljih žalbi ponuđača koji je izjavio žalbu, savjetovali bismo da što prije izvršite dodjelu ugovora drugoplasiranom ponuđaču. 2021.

PITANJE: Tenderskom dokumentacijom tražene su ponuđačima posebne izjave u pogledu garantnog roka i roka isporuke. Na postupak se prijavio samo jedan ponuđač i isti je u nacrtu ugovora ispunio odredbe koje se odnose na period garantnog roka i rok isporuke, a koji nacrt je uredno potpisao i ovjerio svojim pečatom. Da li komisija ugovornog organa može smatrati takvu ponudu prihvatljivom, odnosno da li neizbrisivom tintom popunjene odredbe u nacrtu ugovora u pogledu garantnog roka i roka isporuke može prihvatiti kao izjavu ponuđača, i ako ista nije došla u posebnoj formi? Napominjemo, da je pristigla samo jedna prijava u predmetnom postupku javne nabavke.

ODGOVOR: U odgovoru na ovo pitanje ukazali bismo prije svega na sljedeće odredbe Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14), kojim je definisano šta je to prihvatljiva/neprihvatljiva ponuda:

Član 2. stav (1) tačka l) ZJN kojim je propisano da je ponuda:

1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom,

2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom;

Član 57. stav (1) ZJN kojim je propisano da se u postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije;

Članom 68. stav (4) tačka i) ZJN kojim je propisano da ugovorni organ obavezno odbacuje ponudu koja nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije.

Članom 16. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je da postupak pregleda i ocjene ponuda obavlja komisija za javne nabavke, odnosno članovi komisije koji su stručne osobe i/ili stručne službe ugovornog organa, te ako je potrebno nezavisne stručne osobe, na osnovu uslova i zahtjeva iz tenderske dokumentacije.

Dakle, da bi se ponuda smatrala prihvatljivom, mora da zadovolji sve uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, a to po našem mišljenju znači da je u konkretnom slučaju ponuđač morao da dostavi izjave roku isporuke i garantnom roku, jer je tako traženo tenderskom dokumentacijom. Da je ugovorni organ nije tenderskom dokumentacijom tražio posebne izjave, već da je bilo gdje u TD naznačio da se ovi podaci popunjavaju u nacrtu ugovora, izjavi u okviru obrasca za dostavljanje ponude, i slično, tada smo mišljenja da ne bi bilo potrebe da ponuđač dostavlja i posebne izjave. Ovako, a na osnovu gore citiranih zakonskih odredbi, mišljenja smo da se odredbe tenderske dokumentacije dosljedno primjenjuju prilikom ocjena ponuda, bez razlike da li se na postupak prijavio samo jedan ili više ponuđača. 2021.

PITANJE: Radi se o ugovoru o nabavci usluga koji uključuje i radove u smislu Aneksa I, a koji su sporedni u odnosu na glavni predmet nabavke.

Obzirom da bi se ugovor jednim dijelom financirao iz donatorskih sredstava zanima nas dali takav ugovor spada pod izuzeća od primjene ZJN u skladu sa članom 10 pod c) i pod kojim uvjetima.

ODGOVOR: Članom 10. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da se od postupaka javnih nabavki može izuzeti ugovor koji se dodjeljuje u skladu sa međunarodnim sporazumom prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen u skladu s posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između Bosne i Hercegovine i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi Bosna i Hercegovina.

Dakle, ne postoji opšte pravilo, već je potrebno da ugovorni organ provjeri u sporazumu o finansiranju projekta koji ima sa donatorom (ugovor o finansiranju, memorandum o realizaciji projekta, pravila plasmana, ili dokument koji ima drugi naziv, ali definiše pravila realizacije projekta), koje procedure se imaju primjenjivati u konkretnom projektu. Također, ugovorni organ može da se finansijeru obrati i pisanim putem, sa upitom oko pravila/propisa koji će se primjenjivati u nabavkama u konkretnom projektu.

Ukoliko ugovorni organ nije potpisnik ugovora sa donatorom, tada se može obratiti nadležnoj Jedinici za implementaciju projekta/Jedinici za upravljanje projektom... odnosno tijelu koje je nadležno za implementaciju projekta.

U praksi, donator u nekim slučajevima insistira na vlastitim pravilima za provođenje postupaka nabavki, dok u nekim slučajevima dozvoljavaju primjenu domaćeg zakonodavstva; međutim na postoji opšte pravilo, te je s tim u vezi potrebno provjeriti u potpisanim dokumentima sa donatorima ili upitati donatora po kojim procedurama će se provoditi procedure nabavki: domaća – BIH zakonodavstvo, ili pravila donatora – i koja su to konkretno pravila. 2021.

PITANJE: U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, Ugovorni organ je ponuđaču poslao Zahtjev za pojašnjenje niske cijene. Ponuđač je u predviđenom roku dostavio pojašnjenje.

Prilikom analiziranja dostavljenog objašnjenja, ugovorni organ je došao do zaključka da ponuđač ne nudi usluge koje su predmet nabavke tj. održavanja postojećeg informacionog sistema, već nudi zamjenu informacionog sistema a što nije predmet nabavke.

Da li Ugovorni organ može od ponuđača tražiti ponovno pojašnjenje već dostavljenog pojašnjenja u smislu da nam da odgovor da li se ponuda navedenog ponuđača odnosi na održavanje postojećih licenci što je i predmet nabavki?

Odnosno da nam pojasne tačan opis zahtjeva i funkcionalnosti softvera-Tehničku specifikaciju iz postupka nabavke i Ugovora koji su uzeli za primjer u postupku pojašnjenja neprirodno niske cijene?

Navedeni odgovori su nam potrebni kako bi isključili sve nedoumice prije donošenja konačne odluke po dostavljenom objašnjenju.

Drugo pitanje

Ponuđač je uložio žalbu na tendersku dokumentaciju. Ugovorni organ je donio odluku o obustavi i rješenje o usvajanju žalbe.

Nakon donošenja odluke o obustavi postupka uložena je još jedna žalba. Obzirom da će ugovorni organ odgovoriti i na navode te žalbe u roku od pet dana i usvojiti žalbu, da li u jednoj Izmjeni koju će uraditi po prvoj žalbi može uvrstiti i izmjene iz druge žalbe odnosno da li izmjene iz prve i druge žalbe može uvrstiti u jedan akt?

ODGOVOR: Inače nije praksa da se traži pojašnjenje pojašnjenja neprirodno niske cijene, ali, ukoliko ima potrebe i ukoliko nije moguće završiti ocjenu ponuda bez dodatnog pojašnjenja, mišljenja smo da nema zakonske zabrane da se zatraži dodatno pojašnjenje; a opet sve u cilju donošenja ispravne odluke o prihvatljivosti datog pojašnjenja cijene. 2021.

PITANJE: Ponuđač je uložio žalbu na tendersku dokumentaciju. Ugovorni organ je donio odluku o obustavi i rješenje o usvajanju žalbe.

Nakon donošenja odluke o obustavi postupka uložena je još jedna žalba. Obzirom da će ugovorni organ odgovoriti i na navode te žalbe u roku od pet dana i usvojiti žalbu, da li u jednoj Izmjeni koju će uraditi po prvoj žalbi može uvrstiti i izmjene iz druge žalbe odnosno da li izmjene iz prve i druge žalbe može uvrstiti u jedan akt?

ODGOVOR: Ako dobro razumijemo pitanje, pitanje je da li dokument izmjena tenderske dokumentacije koje će ugovorni organ objaviti na portalu nabavki po usvojenim žalbama može sadržavati sve izmjene koje su obuhvaćene žalbama, u jednom dokumentu, ili je potrebno da se za jednu usvojenu žalbu objavljuje jedan dokument izmjena, dok se za drugu usvojenu žalbu objavljuje drugi dokument izmjena (izmjena 1 i izmjena 2).

Ukoliko je ovo suština pitanja koje ste postavili, mišljenja smo da ugovorni organ može u jednom dokumentu da obuhvati sve izmjene tenderske dokumentacije koje je načinio; čak štaviše, to bi bila i preporuka kako bi ponuđačima bilo što jednostavnije da prate izmjene i dopune tenderske dokumentacije, a to je lakše ako su sve izmjene i dopune sadržane u jednom dokumentu, nego da ima npr. 3 dokumenta izmjena i dopuna. Ipak, nije pogrešno izmjene tenderske dokumentacije objaviti i u više različitih dokumenata. 2021.

PITANJE: U toku je ocjenjivanje ponuda za nabavku usluga koja se sprovodi putem konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda. Prilikom ocjenjivanja ponuda utvrđeno je da je u najjeftinijoj pristigloj ponudi ponuđač kao rok važenja ponude označio dan 13.05.2020. godine, a ispravan rok važenja ponuda bi bio 13.05.2021. godine, odnosno 90 dana od isteka roka za podnošenje ponuda. Komisija za javne nabavke je stava da je riječ o očiglednoj omašci ponuđača prilikom pisanja godine.

Ako se ima u vidu da je 2021. godina, godina štednje i radi racionalnijeg trošenja novčanih sredstava, naše pitanje glasi:

Da li se može prihvatiti ponuda u kojoj je prema stavu Komisije za javne nabavke očiglednom omaškom napisano da ponuda važi do 13.05.2020. godine umjesto 13.05.2021. godine?

ODGOVOR: Pretpostavljamo da je u izjavama ponuđača navedeno i da ponuda važi _____ dana (u broju dana), ili, ako ništa drugo, da je ponuđač u okviru izjave koja se potpisuje u okviru obrasca za dostavljanje ponude potpisao i tvrdnju da bezuslovno prihvata sve uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, na osnovu čega bi se moglo i dodatno potvrditi da je u pitanju tehnička greška.

Sličnu situaciju smo pronašli u rješenju Kancelarije za razmatranje žalbi br. JN2-03-07-1-2857-9/19 od 09.01.2020. godine (rješenje KRŽa dostupno na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch. Web stranici pristupljeno 17.02.2021. godine). Napominjemo da je razumijevanje stava KRŽ-a potrebno iščitati rješenje u cijelosti. 2021.

PITANJE: Možete li nam dati Vaše mišljenje u tumačenju odredbe članka 47. stavak (1) točka d), Izjava o ukupnom prometu kandidata/ponuditelja i kada je to primjereno , o prometu u segmentu poslovanja koji je predmetom ugovora za razdoblje NE DULJE OD POSLJEDNJE TRI FINANCIJSKE GODINE ili od dana registracije, odnosno od početka poslovanja. Isto se odnosi i na članak 47. stavak (1) točka a), članak 49. stavak (1) točka a), članak 50. stavak (1) točka a) i članak 51. stavak (1) točka a)?

Da li to konkretno znači da ugovorno tijelo mora tražiti za razdoblje od 3 godine, više me može, da li je dozvoljeno manje (npr. samo za proteklu financijsku 2020. godinu, a da ne traži za one dvije prije 2019. i 2018. godinu)?

ODGOVOR: Članom 47. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je propisano je da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti:

d) izjavu o ukupnom prometu kandidata/ponuđača i, kada je to primjereno, o prometu u segmentu poslovanja koji je predmet ugovora, za period ne duži od tri posljednje finansijske godine ili od datuma registracije, odnosno početka poslovanja, ako je kandidat/ponuđač registriran, odnosno počeo s radom prije manje od tri godine; izjava koja se prilaže ovjerava se kod nadležnog organa.

Na osnovu navedene odredbe mišljenja smo da se uslov može postavljati za period ne duži od 3 posljednje finansijske godine što tumačimo da se uslov može postavljati za maksimalno posljednje 3 finansijske godine (dakle, 3 godine, 2 godine, 1 godinu, 6 mjeseci, 18 posljednjih mjeseci.... itd.).

Mišljenja smo da se na isti način tumače i odredbe člana 49. stav (1) točka a), člana 50. stav (1) tačka a) i člana 51. stav (1) tačka a) ZJN. 2021.

PITANJE: Da li svi članovi grupe ponuđača moraju da preuzmu tendersku dokumentaciju sa portala kad učestvuju u postupku ili je dovoljno da član grupe ponuđača koji je ovlašten za komunikaciju s ugovornim organom preuzme TD sa portala.

ODGOVOR: Na strani br. 12 Kratkog uputstva za korištenje informacionog sistema e-nabavke od 06.01.2015. godine stoji: „Napomene: Samo ponuđači koji su preuzeli tendersku dokumentaciju sa Portala javnih nabavki mogu učestvovati u e-aukciji. U slučaju grupe ponuđača minimalno jedan ponuđač iz grupe mora preuzeti tendersku dokumentaciju sa Portala javnih nabavki i samo nosioc grupe ponuđača može učestvovati u e-aukciji.“

Kratko uputstvo dostupno je na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/. Web stranici pristupljeno 17.02.2021. godine, a radi se o objavi na portalu od 06.01.2015. godine.

Uputstvo je još uvijek važeće. 2021.

PITANJE: U postupku javne nabavke smo odbijeni iz razloga jer u ponudi smo dostavili urednu izjavu po članu 45. ZJN, ali nismo dostavili uvjerenja po članu 45. stav (1) tačka a) Zakona, jer je to po mišljenju ugovornog organa propisano tačkom 3.2. TD. Naše pitanje je: Da li smo bili i obavezni odmah u ponudi dostaviti tražena uvjerenja jer u TD stoji ovako, citiramo tačku 3,2 TD: "NAPOMENA: Ponuđači trebaju dostaviti Uvjerenje Suda BiH i suda prema sjedištu pravnog lica, odnosno kandidata/ponuđača kojima dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca - član 45. stav (1) tačka a) Zakona. Ponuđač u svrhu dokazivanja uslova iz tačke 3.2. a) do d) ove TD, dužan je dostaviti popunjenu i ovjerenu izjavu iz Aneksa III ove TD. Izjava ne smije biti starija od 15 (petnaest) dana od dana dostavljanja ponude." Da li smo u ovom slučaju, odmah u ponudi, bili dužni dostaviti samo Izjavu ili i izjavu i data Uvjerenja, obzirom na navedeno ?

ODGOVOR: Upravo kako je propisano i samom tenderskom dokumentacijom, i članom 45. stav (4) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da je ponuđač u svrhu dokaza o ispunjavanju uslova iz stava (1) ovog člana dužan dostaviti izjavu ovjerenu kod nadležnog organa, u formi i na način koji propisuje Agencija podzakonskim aktom.

Dalje je članom 72. stav (3) tačka a) ZJN propisano da ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač: a) propusti dostaviti originale ili ovjerene kopije dokumentacije iz čl. 45. i 47. ovog zakona, ne starije od tri mjeseca od dana dostavljanja ponude ili zahtjeva za učešće, u roku koji odredi ugovorni organ.

U skladu sa članom 3. stav (2) tačka c) alineja 4) i tačka e) alineja 7), tenderska dokumentacija obavezno sadrži i primjeren rok u kojem izabrani ponuđač je dužan dostaviti dokaze o kvalificiranosti (u originalu ili ovjerenoj kopiji), nakon što svi ponuđači budu obavješteni od strane ugovornog organa, odnosno podatke o dokazima o kvalifikaciji koje je obavezan dostaviti izabrani ponuđač, kao i rok u kojem je dužan dostaviti tražene dokaze (obavezno propisati dokaze koji se zahtijevaju u svrhu dokazivanja da je kvalifikovan, a za što je u postupku dostavio ovjerenu izjavu).

S obzirom na sve navedeno, mišljenja smo da ponuđač nije bio u obavezi da u ponudi dostavlja dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 45. ZJN, već da je dokaze obavezan da dostavi izabrani ponuđač, u roku koji je ugovorni organ ostavio u tenderskoj dokumentaciji (čl. 72. stav (3) tačka a) ZJN). Kao argumentaciju u daljem postupku ponuđač može koristiti i tačke TD u kojima se navodi koju dokumentaciju i u kom roku izabrani ponuđač dostavlja dokaze (pretpostavljamo da postoji takva tačka / takve tačke u TD). 2021.

PITANJE: Ustanova je u potrebi da objavi Poziv za dostavu ponuda za nabavku usluga za izvođenje predstava za potrebe JU u toku 2021. godine, u skladu sa procedurom provođenja postupka javne nabavke, čiji su predmet usluge iz Anexa II dio B ZJN.

Navedeni poziv smo u potrebi poslati na tri adrese koje uključuju određena pozorišta iz R. Hrvatske i Srbije, i Narodna pozorišta iz BiH (Tuzla, Zenica).

Da bi se ino plaćanje realizovalo - Banka traži Ugovor u kojem je naznačen iznos u Euro, a mi smo dužni iste ugovore zaključivati u našoj domaćoj valuti, kako je i moguće kasnije prijaviti na portal AJN.

Jeli dozvoljeno da se kroz Ex-ante dobrovoljno obavještenje o transparentnosti, na kraju poslovne godine unose strani ponuđači? Da li se to odnosi na član 74. ZJN, odnosno član 13. Pravilnika o postupku dodjele Ugovora o uslugama iz Anexa II. Dio B ZJN.

Procijenjena vrijednost je oko 6. 000,00 KM, i to bi podrazumijevalo oko 3 Ugovora za izvođenje predstava. U tom smislu jeli nam jednostavnije ići na postupak direktnog sporazuma?

ODGOVOR: Članom 1. stav (2) Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 66/16) propisano je da ugovorni organ iz članova 4. i 5. Zakona o javnim nabavkama za dodjelu ugovora čiji su predmet usluge iz Aneksa II dio B Zakona provodi postupak propisan ovim pravilnikom. Stavom 3. člana 1. Pravilnika propisano je i da, za nabavku usluga iz Aneksa II dio B Zakona, ugovorni organ može provesti i jedan od postupaka javne nabavke, definisanih u poglavlju V Zakona, kada je procijenjena vrijednost nabavke u skladu sa članom 87. stav (2) i (3) Zakona.

Članom 87. stav (2) i (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano je, kako slijedi:

(2) Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM.

(3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM.

Iz svega navedenog proističe da ugovorni organ:

- za postupke nabavki usluga iz Aneksa II dio B Zakona, vrijednosti do 50.000,00 KM (bez PDV-a), ima diskreciono pravo da bira da li će primijeniti proceduru predviđenu Pravilnikom, ili će postupak nabavki izvršiti konkurentskim zahtjevom.

- za postupke nabavki usluga iz Aneksa II dio B Zakona, vrijednosti do 6.000,00 KM na godišnjem nivou (bez PDV-a), ima diskreciono pravo da bira da li će primijeniti proceduru predviđenu Pravilnikom ili će postupak nabavki izvršiti direktnim sporazumom.

Budući da Pravilnik ostavlja mogućnost izbora postupka za nabavke vrijednosti do 6.000,00 KM, mišljenja smo da je u konkretnom slučaju jednostavnije i primjerenije nabavke ugovoriti putem direktnih sporazuma.

Ukoliko je vrijednost nabavke veća od 6.000,00 KM, tada preporučujemo da se procedura provede primjenom procedure iz Pravilnika za o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama.

Što se tiče unosa ponuđača u sistem, ugovorni organ može unositi inostrane ponuđače na portal nabavki. Što se tiče valuta zaključenja ugovora, mišljenja smo da je ovim situacijama najprimjerenije navesti obje vrijednosti, dakle i iznos u KM i iznos u EUR. Na portal nabavki se unosi iznos u KM. 2021.

PITANJE: U postupku izravnog sporazuma, da li je ugovorno tijelo obvezno donijeti odluku o izboru i obavijestiti ponuditelje i temeljem kojih propisa, odnosno ako nije temeljem kojih propisa?

Sukladno navedenom, postoji li i temeljem kojih propisa je regulirana pravna zaštita ponuditelja u izravnom sporazumu?

Da li ponuditelj ima pravo žalbe na eventualno donesenu odluku, odnosno u slučaju ne donošenja odluke na koji način i temeljem kojih propisa ostvaruje pravo žalbe?

ODGOVOR: Izbor ponuđača u direktnom sporazumu definisan je članom 6. i članom 7. Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14), kako slijedi:

Član 6.

(Izbor ponuđača)

(1) Kod izbora ponude na osnovu koje će biti dodijeljen ugovor, ugovorni organ treba uzeti u obzir faktore kao što su cijena, količina, kvalitet, tehnički opis, estetske i funkcionalne zahtjeve, karakteristike koje se odnose na okolinu, vrijeme i period isporuke i sl.

(2) Ugovorni organ bira ponuđača na način koji garantira najbolju razmjenu vrijednosti za novac. Kada vodi pregovore koji se odnose na prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ djeluje u skladu sa dobrom komercijalnom praksom.

(3) Kada traži prijedlog cijene ili ponudu, ugovorni organ daje ponuđačima određeni rok da pripreme prijedlog cijene ili ponudu, uzimajući u obzir kompleksnost nabave.

Član 7.

(Zaključivanje direktnog sporazuma)

Direktni sporazum smatra se zaključenim:

a) Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000,00 KM, prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije;

b) Kod nabavki čija vrijednost je viša od 1.000,00KM, ugovorni organ je dužan zaključiti ugovor.

Navedenim odredbama nije definisana obaveza donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Međutim, preporučljivo bi bilo da ugovorni organ donese odluku o dodjeli ugovora. Članom 90. Zakona o javnim nabavkama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano je da u direktnom sporazumu ugovorni organ od jednog ili više ponuđača traži pismeni prijedlog cijene ili ponudu i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uslov za konačni sporazum. Kako bi se dalo obrazloženje donesenoj odluci za potpisivanje ugovora ili poništenje postupka, preporučljivo je da ugovorni organi donese odluku / rješenje o prihvatanju ponude ili odluku / rješenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na osnovu koje će se pristupiti potpisivanju ugovora, ukoliko je izbor ponuđača izvršen, odnosno odluku o poništenju postupka, ukoliko je postupak nabavke poništen.

Kada je u pitanju žalba u direktnom sporazumu, članom 101. ZJN propisani su svi rokovi i slučajevi kada ponuđači mogu izjavljivati žalbu u postupcima javnih nabavki. Žalba u direktnom sporazumu nije predviđena, iz čega proističe da žalba u direktnom sporazumu nije dopuštena.

S tim u vezi, ugovorni organ u odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača / odluci o prihvatanju ponude / odluci o poništenju koju donosi u direktnom sporazumu u pouci o pravnom lijeku navodi da žalba nije dopuštena (ako ove odluke donosi). 2021.

PITANJE: Javno smo preduzeće. Imamo potpisan okvirni sporazum na tri godine za nabavku predizolovanih čeličnih cijevi sa jednim ponuđačem, također imamo potpisan i okvirni sporazum za izvođenje radova na sanaciji i rekonstrukciji sistema centralnog grijanja. Izvor finansiranja su vlastita sredstva i ostala sredstva.

Općina nam odobrava dodatna sredstva ali za proširenje mreže daljinskog grijanja.

Da li se smatra cjepkanjem javnih nabavki ako raspišem novi okvirni sporazum za nabavku i ugradnju materijala za proširenje mreže daljinskog grijanja na osnovu dodijeljenih sredstava?

ODGOVOR: U situaciji kada treba predmet nabavke koji nije ugovoren, ugovorni organ provodi novi postupak nabavke.

Kod provođenja novog postupka nabavke, ugovorni organ mora imati na umu član 15. stav (6) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) kojim je propisano da ugovornom organu nije dozvoljeno dijeljenje predmeta nabavke sa namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka definisanog ovim zakonom. Članom 116. stav (2) tačka c) ZJN je propisano da je ugovorni organ u prekršaju ako se ne pridržava uslova i načina javne nabavke prema procijenjenim vrijednostima i dijeli vrijednost nabavke sa namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabavke.

U praksi to znači da, ukoliko npr. ugovorni organ ima postupak nabavke za predmet „AB“, procijenjene vrijednosti 40.000,00 KM, ispunjeni su uslovi za primjenu konkurentskog zahtjeva. Pretpostavimo da je procijenjena vrijednost za predmet „A“ 35.000,00 KM, a procijenjena vrijednost za predmet „B“ 5.000,00 KM. Ukoliko bi provodio odvojene postupke nabavke, mišljenja smo da ukoliko se i za postupak „A“ i za postupak „B“ provedu konkurentski zahtjevi, da ugovorni organ nije u riziku kršenja člana 15. stav (6) ZJN, jer evidentno neće biti izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka nabavke.

Mišljenja smo da se ista analogija primjenjuje i kod okvirnih sporazuma. 2021.

PITANJE: Prema Odluci o korištenju JRJN označene su skupine, odjeljci, razredi, kategorije i preostala tri broja za precizniju oznaku unutar svake kategorije.

Što od navedenog bi bio glavni kod, a što dodatni, kako je to predviđeno za unos prilikom objave postupka na Portalu JN?

ODGOVOR: U odgovoru na ovo pitanje upućujemo na mišljenje Agencije za javne nabavke BiH, koje je dostupno na web stranici: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/articles/69/sta-znaci-glavni-a-sta-dodatni-predmet-nabavke-i-kako-ce-ih-pravilno-odabrati-operater-u-informacionom-sistemu-e-nabavke-kada-unosi-podatke-za-obavjestenje-o-nabavci- (web stranici pristupljeno 17.02.2021. Godine).

Mišljenje prenosimo u cijelosti:

„Šta znači "glavni", a šta "dodatni" predmet nabavke i kako će ih pravilno odabrati operater u informacionom sistemu "e-Nabavke" kada unosi podatke za obavještenje o nabavci?

Od početka primjene Zakona o javnim nabavkama (u daljem tekstu: Zakon) primjetno je da se obavještenja o nabavci u dijelu glavnog i dodatnog predmeta nabavke popunjavaju pogrešno, na način da se pod glavnim predmetom nabavke odaberu npr. „automobili“, a pod dodatnim predmetom npr. „računari“. Ili se pod glavnim predmetom odabere „nafta i naftni derivati“, a pod dodatnim predmetom odabere „kancelarijski materijal“, „sredstva za higijenu“, „meso i mesne prerađevine“, itd. Takav način definisanja glavnog i dodatnog predmeta nabavke je pogrešan, jer u navedenim primjerima glavni i dodatni predmet(i) nabavke nisu povezani, a moraju biti.

Naime, glavni predmet nabavke, kako sam naziv kaže, predstavlja upravo predmet nabavke koji se nabavlja u datom postupku javne nabavke, dok dodatni predmet predstavlja nabavku koja je vezana za glavni predmet nabavke. Dodatni predmet nabavke ne može ni postojati ako ne postoji glavni predmet nabavke.

Ispravan odabir glavnog i dodatnog predmeta nabavke najbolje se može pokazati na praktičnom primjeru na način da glavni predmet nabavke predstavlja npr. „oprema“. Dodatni predmet nabavke predstavlja npr. „instalaciju te opreme“ ili npr. „obuku zaposlenih na toj opremi“. Dakle, dodatni predmet nabavke predstavlja nabavku koja je u direktnoj vezi sa glavnim predmetom nabavke.

Glavni predmet nabavke se obavezno mora odabrati u obavještenju o nabavci, dok je odabir dodatnog predmeta nabavke opcionalan, jer se dodatni predmet nabavke nabavlja samo ako je istovremeno potreban uz glavni predmet nabavke. U navedenom primjeru, ako obuka na opremi nije potrebna, tada se ista neće ni nabavljati.

Također, u slučaj podjele na lotove, glavni predmet nabavke na nivou lotova mora pripadati istoj diviziji iz jedinstvenog rječnika javnih nabavki kojoj pripada i glavni predmet nabavke koji je odabran na nivou postupka. Na praktičnom primjeru bi to izgledalo da kada se na nivou postupka pod glavnim predmetom nabavke odabere npr. „Medicinska oprema, lijekovi i proizvodi za ličnu njegu“ (33000000-0), tada se na lotovima može odabrati to isto (uz opis/naziv konkretne opreme) ili se za lot 1. može odabrati npr. „Jedinica za ultrazvuk“ (33112200-0), a za lot 2. npr. „CT skener“ (33115100-0). Također se i na lotovima može odabrati dodatni predmet nabavke, na isti način kako je naprijed pojašnjeno.“ 2021.

PITANJE: S obzirom da prvorangirani ponuđač nije dostavio kvalifikacionu dokumentaciju na način kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom, donesena je odluka o izboru drugorangiranog ponuđača i ista je dostavljena drugorangiranom ponuđaču. Prvorangiranom ponuđaču je dostavljena obavijest da kvalifikaciona dokumentacija nije dostavljena na zahtijevani način i da će se postupiti u skladu sa odredbama člana 72. stav (3) pod a) Zakona o javnim nabavkama. Da li prvorangirani ponuđač može uložiti žalbu na zaprimljenu obavijest te kako postupiti u tom slučaju ?

ODGOVOR: Budući da se odluka tiče direktno i prava prvoplasiranog ponuđača, konkretno, ugovor se umjesto njemu dodjeljuje drugoplasiranom ponuđaču, mišljenja smo da i prvorangirani ponuđač ima pravo ulaganja žalbe. Tim više što se u praksi dešavalo da je npr. ugovorni organ pogrešno ocijenio dokaze dostavljene od strane izabranog ponuđača, i da je to dokazano pred Kancelarijom za razmatranje žalbi.

S tim u vezi, mišljenja smo da, ukoliko dobije blagovremenu žalbu prvoplasiranog ponuđača, da se žalba dalje razmatra, i da ugovorni organ postupa u skladu sa članom 100. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14). 2021.

PITANJE: Na koji način Ugovorni organ postupa u situaciji kada je proveden postupak JN i poslat prijedlog ugovora izabranom ponuđaču na potpis, a ponuđač odbija potpisati ugovor. Na koji način postupa UO, s obzirom na činjenicu da je imao samo jednog ponuđača u predmetnoj nabavci? Da li ponuđač može na neki način zaštiti svoje interese u ovakvoj situaciji?

ODGOVOR: Članom 72. stav (3) tačka c) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da ugovorni organ dostavlja prijedlog ugovora onom ponuđaču čija je ponuda po rang- listi odmah nakon ponude najuspješnijeg ponuđača, u slučaju da najuspješniji ponuđač:

c) u pisanoj formi odbije dodjelu ugovor,

e) propusti potpisati ugovor o nabavci u roku koji mu je odredio ugovorni organ.

Kada u postupku ne postoji drugorangirani ponuđač, ugovorni organ nema drugog izbora nego da poništi postupak nabavke.

Članom 70. stav (4) ZJN propisan je sadržaj odluke o poništenju postupka nabavke, te je tako propisano da odluka o poništenju postupka nabavke sadrži: podatke o ugovornom organu, broj i datum donošenja odluke, podatke o javnom oglašavanju, vrstu postupka nabavke, zakonski osnov za poništenje postupka nabavke, detaljno obrazloženje poništenja, pouka o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat ugovornog organa.

Nakon što donese odluku o poništenju postupka nabavke, ugovorni organ ovu odluku dostavlja ovu odluku ponuđaču koji je odbio potpisivanje ugovora, a ponuđač ima pravo ulaganja žalbe.

Nakon što odluka o poništenju postupka nabavke postane konačna (istekne rok za izjavljivanje žalbe na istu), ugovorni organ može započeti novi postupak nabavke. 2021.

PITANJE: Da li općinski načelnik smije donijeti tri Odluke o raspisivanju tendera do 400.000,00 KM bez PDV-a ukoliko nije usvojen još Proračun Općine ili se može pozvati na Odluku o privremenom financiranju?

ODGOVOR: Članom 17. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) predviđeno je da ugovorni organ može započeti postupak nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke. Stavom (2) istog člana Zakona propisano je da ugovorni organ mora objaviti plan nabavki čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđenih u članu 14. stav (1) ovog zakona na svojoj web stranici i to najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja budžeta odnosno finansijskog plana.

Budući da je Zakon o javnim nabavkama predvidio da se postupci nabavki pokreću ili ako je nabavka predviđena u planu nabavki ili kada ugovorni organ donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke, mišljenja smo da se u situacijama u kojima ugovorni organ nema usvojen plan nabavki, postupci koji se moraju ili trebaju pokrenuti i prije usvajanja plana, mogu pokretati na osnovu posebne odluke o pokretanju postupka nabavke, a u skladu sa članom 17. stav (1) Zakona.

Također, ugovorni organi u praksi često usvajaju „privremene planove nabavki“, „plan nabavki na osnovu projekcije budžeta“, „plan nabavki na osnovu odluke o privremenom finansiranju“, itd., i u praksi nam nije poznato da je ijedna institucija to osporila (niti Agencija za javne nabavke, niti službe za reviziju). Ipak, imajući u vidu prethodno izneseno obrazloženje vezano za član 17. stav (1) i (2) ZJN, u situaciji u kojoj ugovorni organ nema usvojen plan nabavki, prednost dajemo posebnoj odluci o pokretanju postupka nabavke, jer Zakon poznaje ovaj institut dok nijedna odredba ne definiše "privremene planove nabavki". Još jednom napominjemo da se u praksi često sreću i „privremeni“ planovi nabavki, (pod različitim imenima, ali istog značenja), koje, koliko znamo, niko nije okarakterisao kao grešku ugovornih organa, te posebnim odlukama o pokretanju postupka nabavke dajemo samo prednost, uz gore navedeno obrazloženje.

Nakon što donese posebnu odluku o pokretanju postupka nabavke, ugovorni organ donosi odluku o pokretanju postupka nabavke u skladu sa članom 18. Zakona o javnim nabavkama.

Dakle, ugovorni organ iz ugla odredbi ZJN može pokretati neophodne postupke nabavki na osnovu odluke o privremenom finansiranju, ali mora donijeti ili posebne odluke o pokretanju postupka nabavke ili plan nabavke na osnovu odluke o privremenom finansiranju. Svakako bismo savjetovali da ugovorni organ do usvajanja budžeta pokreće samo one postupke nabavki koji su zaista neophodni. 2021.

PITANJE: Imajući u vidu činjenicu da su postupci javnih nabavki transparentni, u postupku javne nabavke, kopiju rješenja Ureda za razmatranje žalbi sam dostavila svim ponuđačima (na uvid) uz Odluku o izboru najpovoljnije ponude. Da li je to greška. Odgovor mi je hitno potreban obzirom da je jadan od ponuđača pokrenuo upravni spor pred Sudom BiH. Da li smo kao ugovorni organ obavezni dostavljati rješenja URŽ-a svim ponuđačima u postupku.

ODGOVOR: Pitanje dostavljanja rješenja Kancelarije za razmatranje žalbi nije riješeno odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14), ali je članom 117. ovog zakona predviđena supsidijarna primjena Zakona o upravnom postupku.

Članom 237. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) propisano je da organ koji je riješio stvar u drugom stepenu šalje, po pravilu, svoje rješenje sa spisima predmeta prvostepenom organu, koji je dužan rješenje dostaviti strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa. Na osnovu navedene odredbe smo mišljenja da ugovorni organ dostavlja rješenje učesnicima u postupku nabavke, to jest ponuđačima u postupku. 2021.

PITANJE: - Članom 18 ZJN je definisan sadržaj odluke o pokretanju postupka JN. Kada su u pitanju izuzeća od Zakona o javnim nabavkama tj. komunalne usluge, poštanske usluge, usluge Toplana (grijanje-plin) i druge da li je potrebno donositi odluku o pokretanju postupka JN za iznose i preko 6.000 KM ili je dovoljno samo posjedovati potpisan ugovor?

- Za nabavku električne energije i dostave plina u Kantonu Sarajevo ukoliko se radi o nabavci preko 6.000 KM da li je potrebno raspisati tender iako je izvjesno da je samo jedan dobavljač ove usluge u KS? I da li je potrebna odluka o pokretanju postupka JN i za ove usluge?

ODGOVOR: Kada je u pitanju odluka o utvrđivanju izuzeća, članom 18. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je:

Član 18.

(Odluka o pokretanju postupka javne nabavke)

(1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži:

a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke;

b) predmet javne nabavke;

c) procijenjenu vrijednost javne nabavke;

d) podatke o izvoru – načinu finansiranja;

e) vrstu postupka javne nabavke.

(2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana.

Dalje, što se tiče nabavke električne energije, Članom 10. stav (1) tačka d) ZJN propisano je da se od primjene odredbi ovog zakona može izuzeti ugovor o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju.

Budući da je, kada je u pitanju tržište električne energije, Konkurencijsko vijeće BiH je u svojim mišljenjima iz januara 2017. godine prvi put ocijenilo tržište električne energije BiH otvorenim za konkurenciju. Konkurencijsko vijeće BiH je, na osnovu Zakona o konkurenciji („Službeni glasnik BiH“, br. 48/05, 76/07 i 80/19), tijelo koje je nadležno za ocjenu otvorenosti tržišta u BiH, a ocjena je donesena na osnovu podataka dobijenih od Državne regulatorne komisija za električnu energiju BiH (DERK), Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) i Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK). Navedena mišljenja Konkurencijskog vijeća dostupna su na web-stranici ovog tijela, i mogu se preuzeti sa linkova: http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-javnog-preduzeca-medunarodnog-aerodroma-sarajevo-d-o-o-sarajevo-kurta-schorka-36-71210-sarajevo.html i http://bihkonk.gov.ba/m-i-s-lj-e-nj-e-po-zahtjevu-agencije-za-javne-nabavke-bosne-i-hercegovine.html (web-stranici pristupljeno 25.02.2021. godine). To dalje znači da, imajući u vidu data mišljenja Konkurencijskog vijeća BiH, više nisu ispunjene pretpostavke iz člana 10. stav (1) tačka d) ZJN na osnovu kojih se potrošnja električne energije tretirala kao izuzeće od primjene ovog zakona, već je sada za električnu energiju, zbog otvorenog tržišta, potrebno provoditi postupak javne nabavke.

Nabavka električne energije tretira se kao nabavka roba. 2021.

PITANJE: Uručena nam je žalba na TD u postupku nabavke kancelarijskog materijala- konkurentski zahtjev. U pitanju je žalba na obrazac za cijenu ponude- da nismo dali dovoljni informacija na osnovu koje bi ponuđači mogli kompletirati svoje ponude za određene stavke. Šta je najpovoljnije za ugovorni organ? Po nama žalba nije osnovana. Šta vi smatrate i na koji način možemo to dokazati?

ODGOVOR: Članom 53. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) definisano je da je ugovorni organ obavezan da u tenderskoj dokumentaciji da potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi. Članom 2. stav (1) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je da se tenderska dokumentacija izrađuje na način da sadrži sve potrebne podatke koji privrednom subjektu omogućavaju izradu zahtjeva za učešće i/ili ponude. Članom 3. stav (1) Uputstva propisano je da tenderska dokumentacija sadrži sve neophodne informacije i pojašnjenja koji moraju biti definisani jasno, na osnovu kojih kandidati/ponuđači mogu pripremiti svoje zahtjeve za učešće/ponude.

U vezi sa prethodno navedenim, te imajući u vidu da na tržištu postoje npr. koverte sa proširenim dnom u više dimenzija, kao i spajalice i druge stavke, mišljenja smo da ima osnova za usvajanje žalbe, i da je potrebno definisati dimenzije za stavke koje su osporene.

Budući da smo mišljenja da je potrebno definisati osporene parametre, nismo u mogućnosti da izložimo razloge i dokaze zašto smatramo da je dati obim podataka u TD dovoljan, a za koje smatramo da bi bilo objektivno opravdano i koje bi se moglo braniti i dokazati pred Kancelarijom za razmatranje žalbi. 2021.

PITANJE: U pitanju je nabavka tehničkog materijala (NABAVKA VODO, ELEKTRO, GRAĐEVINSKOG, TERMO I DRUGOG MATERIJALA) za koju smo predvidjeli 6.000,00 KM bez PDV-a u Planu javnih nabavki za 2021.godinu, za svakodnevne sitne popravke u Zavodu. Mi nismo u mogućnosti da predvidimo šta će nam sve od navedenog materijala trebati u toku godine, pa moje pitanje glasi: Kako možemo realizovati predmetnu nabavku, da kupujemo sukcesivno šta nam zatreba, tj. dijelove koji se pokvare, a da bude u skladu sa Zakonom?

Jasno mi je da se za nabavku preko 1.000,00 km zaključuje Ugovor, ali kako objašnjavamo ovu rečenicu; Direktni sporazum smatra se zaključenim:

a) Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000,00 KM, prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije. Kako možemo svakodnevno kupovati nešto što nam zatreba, a da provedemo kako treba?

Molim objašnjenje korak po korak.

ODGOVOR: Članom 87. stav (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) i članom 2. stav (1) Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14) propisano je da se postupak direktnog sporazuma može provoditi kada je procijenjena vrijednost roba/usluga/radova koji se nabavljaju na godišnjem nivou jednaka ili manja od 6.000,00 KM. Dodatno je članom 2. stav (2) Pravilnika propisano da ugovorni organ može tokom jedne godine za isti predmet nabavke potrošiti do 6.000,00 KM putem ovog postupka. Članom 7. Pravilnika o postupku direktnog sporazuma propisano je da se direktni sporazum smatra zaključenim:

a) Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000 KM, prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije;

b) Kod nabavki čija vrijednost je viša od 1.000 KM, ugovorni organ je dužan zaključiti ugovor.

Dakle, nijedna zakonska odredba ne zabranjuje da ugovorni organ tokom jedne godine ne provede više direktnih sporazuma za isti predmet nabavke, s tim da je potrebno voditi računa da ukupna vrijednost nabavljenog predmeta nabavke na godišnjem nivou ne pređe vrijednost od 6.000,00 KM. Budući da može provoditi više direktnih sporazuma za isti predmet nabavke u toku godine, direktni sporazumi mogu biti sklapani i sa istim ili sa različitim ponuđačima/dobavljačima, uz naravno, poštovanje uslova da ukupna vrijednost konkretnog predmeta nabavke nabavljenog kroz direktne sporazume ne pređe vrijednost od 6.000,00 KM na godišnjem nivou. Također, ukoliko će provoditi više postupaka nabavki za isti predmet nabavke u toku godine, za svaku pojedinačnu nabavku tog predmeta nabavki koja je manja od 1.000,00 KM može se primijeniti član 7. tačka a) Pravilnika (ugovorni organ ne mora zaključivati ugovor), a za svaku nabavku tog predmeta nabavka čija je vrijednost veća od 1.000,00 KM, primjenjuje se član 7. tačka b) Pravilnika (ugovorni organ je obavezan zaključiti ugovor).

Što se tiče redoslijeda koraka u provođenju direktnog sporazuma, prvi na listi je donošenje odluke o pokretanju postupka nabavke. Članom 4. stav (3) Pravilnika propisano je da postupak direktnog sporazuma započinje donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje sadrži sve elemente iz člana 18. stav (1) Zakona. Da bi se izbjegla prevelika administracija, mišljenja smo da ugovorni organ za sitne nabavke koje se ponavljaju više puta u toku godine, i za koje ugovorni organ možda ne može ni predvidjeti svaki put unaprijed (npr. ručak direktora, načelnika, pranje vozila, itd.), ugovorni organ može donijeti jednu „zbirnu“ odluku kojom će definisati da će se određeni predmet nabavke u određenom periodu nabavljati putem direktnih sporazuma. Odluka treba da sadrži i sve druge elemente iz člana 18. stav (1) ZJN. 2021.

Hodogram aktivnosti za direktni sporazum je dat u nastavku:

PITANJE: Da li je UO u obavezi da zahtjeva da ponuđači ispune sve uslove (od a) do d)) iz stava (1) člana 45. ZJN ili može da zahtjeva samo neke od njih (kao npr. pri odlučivanju koje će zahtjeve postaviti kod ispunjavanja tehničke i profesionalne i ekonomske i finansijske sposobnosti)?

ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje zavisi od postupka nabavke koji se provodi.

Članom 45. stav (1) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je: ugovorni organ, izuzev u slučajevima iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona, dužan je odbaciti zahtjev za učešće ili ponudu ako....

Dalje je članom 28. stav (3) ZJN propisano da za slučajeve iz člana 21. stav (1) tačka d) i člana 22. stav (1) tačka d) ovog zakona ugovorni organ nije obavezan tražiti dokumentaciju koja se odnosi na provjeru lične sposobnosti kandidata iz člana 45. stav (1) tač. b), c) i d) ovog zakona.

Dakle, ugovorni organ nije obavezan da traži provjeru člana 45. stav (1) tačka b), c) i d) ZJN kada provodi pregovarački postupka bez objave obavještenja o nabavci iz razloga hitnosti (član 21. tačka d) ZJN) i kada provodi pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci jer nabavlja robu pod izuzetno povoljnim uslovima (član 22. stav (1) tačka d) ZJN); odnosno ugovorni organ je u ovim slučajevima obavezan da vrši provjeru samo člana 45. stav (1) tačka a) ZJN.

U svim drugim slučajevima pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci, ugovorni organ je obavezan da za uslov postavlja kompletan član 45. ZJN.

Također, članom 45. stav (9) ZJN je propisano da se u postupku konkursa za izradu idejnog rješenja od fizičkih lica traži samo uvjerenje nadležnog suda kojim dokazuje da u krivičnom postupku nije izrečena pravosnažna presuda kojom je osuđen za krivično djelo učešća u kriminalnoj organizaciji, za korupciju, prevaru ili pranje novca.

Budući da je izuzeće napravljeno samo za fizička lica, mišljenja smo da ugovorni organ predviđa da ostali učesnici u konkursu za izradu idejnog rješenja dokazuju da nisu ni u jednoj situaciji iz kompletnog člana 45. ZJN.

Što se tiče konkurentskog zahtjeva, članom 88. stav (3) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN), propisano je da zahtjev za dostavu ponuda u konkurentskom zahtjevu obuhvata adekvatne i dovoljne informacije na osnovu kojih ponuđači mogu pripremiti svoje ponude na stvarno konkurentnoj osnovi. Ugovorni organ dužan je u zahtjevu navesti: precizan rok i mjesto prijema ponuda, minimum dokumenata kojima se dokazuje kvalificiranost ponuđača (ako ih zahtijeva) i sl.

U vezi sa prethodno navedenim, a posebno imajući u vidu dio odrednice „ako ih zahtijeva“, iz čega proizilazi da ugovorni organ nije u obavezi da postavlja kvalifikacione uslove u konkurentskom zahtjevu, mišljenja smo da ugovorni organ nije u obavezi da postavlja uslove vezane za član 45. ZJN, te da ugovorni organ, ukoliko želi, može da postavi i samo neke od uslova iz člana 45. ZJN.

Također bismo u odgovoru na ovo pitanje uputili i na stav Agencije za javne nabavke BiH, koji je dostupan na web stranici: https://rec.ba/misljenje-agencije-za-javne-nabavke-bih-koji-je-to-minimum-kvalifikacione-dokumentacije-koji-se-mora-traziti-od-ponudjaca-u-postupku-konkurentskog-zahtjeva/7621/ (web stranici pristupljeno 22.02.2020. godine). U navedenom mišljenju, Agencija za javne nabavke je zauzela isti stav kao što je navedeno u tekstu ispred.

Kada je u pitanju direktni sporazum, u direktnom sporazumu ugovorni organ također nije obavezan da vrši provjeru ijednog dijela kvalifikacija ponuđača.

Budući da su gore navedena jedina zakonom definisana izuzeća kada ugovorni organ nije u obavezi da vrši provjeru člana 45. ZJN, proističe da je u svim ostalim slučajevima u odnosu na gore navedene uslove i svim ostalim postupcima nabavki (otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak sa objavom obavještenja o nabavci, takmičarski dijalog) obavezna provjera ispunjenosti uslova iz kompletnog člana. 2021.

PITANJE: Ugovorni organ je pokrenuo postupak nabavke kompjuterske opreme putem konkurentskog zahtjeva. Na tendersku dokumentaciju je uložena žalba.

Između ostalog žalitelj je u žalbi tražio i advokatske troškove.

Ugovorni organ je donio Rješenje o usvajanju žalbe, ali je odbio advokatske troškove.

Blagovremeno stiže žalba žalitelja na doneseno Rješenje, koja se odnosi samo na isplatu advokatskih troškova.

Vezano za navedeno, postavljamo sljedeće pitanje:

- Obzirom da Ugovorni organ neće usvojiti navode žalbe koji se odnose na advokatske troškove, hoće li napraviti Izjašnjenje i sa žalbom proslijediti Uredu? Da li to znači da je i dalje postupak u fazi obustave u skladu sa članom 110. Zakona, dok Ured ne donese Rješenje, iako se žalba odnosi samo na potraživanje advokatskih troškova? I da li sa Izjašnjenjem Uredu se šalje sva dokumentacija ili samo Žalba i Rješenje o usvajanju žalbe gdje se spominju advokatski troškovi?

ODGOVOR: Članom 110. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da izjavljena žalba odgađa nastavak postupka javne nabavke, zaključenje i/ili izvršenje ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ/KRŽ-a.

Na osnovu citirane odredbe mišljenja smo da se postupak nabavke odgađa dok doneseno rješenje po žalbi ne postane konačno (rješenje prvostepenog organa postaje konačno kada istekne žalbeni rok na doneseno rješenje, a žalba nije uložena; ili, ako je žalba uložena, donošenjem akta od strane KRŽ-a, koji je u skladu sa članom 111. stav (13) ZJN konačan i izvršan).

Budući nije nijednom odredbom napravljen izuzetak, odnosno da ne nalazimo zakonsko utemeljenje da se postupak nabavke nastavlja ako je dio rješenja osporen pred KRŽ-om, pa makar to bili i samo advokatski troškovi, mišljenja smo da se postupak nabavke nastavlja u skladu sa članom 110. ZJN, odnosno po donošenju odluke KRŽ-a.

Ovdje bismo, iako nije dio pitanja, također naveli da, kada su u pitanju advokatski troškovi, pitanje odlučivanja po zahtjevu za nadoknadu advokatskih troškova za sastav žalbe nije posebno riješeno odredbama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), ali je članom 117. ovog zakona predviđena supsidijarna primjena zakona o upravnom postupku.

Imajući u vidu da je Zakon o javnim nabavkama na nivou BiH, tako se primjenjuje i Zakon o upravnom postupku na nivou BiH.

Članom 108. stavovi (1), (2) i (4) Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) propisano je kako slijedi:

(1) U rješenju kojim se postupak završava, organ koji donosi rješenje određuje ko snosi troškove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.

(2) U rješenju se mora posebno navesti da li će onaj ko snosi troškove biti dužan nadoknaditi troškove drugoj stranci (član 105. st. 2. i 3.).

(4) Ako organ u rješenju ne odluči o troškovima, navest će se da će se o troškovima donijeti poseban zaključak.

Dodatno je članom 199. stavovi (1) i (3) Zakona o upravnom postupku propisano:

(1) Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno.

(3) Dispozitivom se može riješiti i o troškovima postupka, ako ih je bilo, određujući njihov iznos, ko ih je dužan platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rješava o troškovima, navest će se da će se o njima donijeti poseban zaključak.

Dakle, u skladu sa citiranim članovima pomenutih zakona, kada ugovorni organ usvaja ili djelimično usvaja žalbu u postupku javnih nabavki, i ukoliko je žalilac istakao zahtjev za nadoknadu advokatskih troškova za sastav žalbe, ugovorni organ je dužan ili istim rješenjem (dispozitivom) riješiti i o troškovima advokatskog zastupanja ili o troškovima advokatskog zastupanja riješiti posebnim zaključkom, pri čemu je u dispozitivu rješenja kojim usvaja ili djelimično usvaja žalbu potrebno navesti i da će se o troškovima advokatskog zastupanja donijeti poseban zaključak.

Navodi vezani za postupanje ugovornog organa po zahtjevu za nadoknadu advokatskih troškova za sastav žalbe kada ugovorni organ žalbu usvaja ili djelimično usvaja razmatrani su u rješenjima Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi broj:

JN2-02-07-1-287-9/18 od 14. 6. 2018. godine

JN2-03-07-1-922-8/18 od 2. 8. 2018. godine

JN2-01-07-1-434-6/18 od 7. 8. 2018. godine

JN2-01-07-1-508-8/18 od 9. 10. 2018. godine

JN2-01-07-1-788-5/18 od 11. 1. 2019. godine

JN2-02-07-1-2303-8/19 od 10.10.2019. godine…. kao i nizu novijih rješenja

U svim slučajevima radilo se o usvajanju ili djelimičnom usvajanju žalbenih navoda, i u svim slučajevima je naloženo ugovornom organu da plati ove troškove.

Rješenja KRŽ dostupna su na web-stranici https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (web stranici pristupljeno 21.02.2021. godine.)

Dalje, kada su u pitanju advokatski troškovi, prema praksi Kancelarije za razmatranje žalbi i Suda BiH, kod računanja advokatskih troškova primjenjuju se advokatske tarife u neprocjenjivim stvarima. To bi dalje značilo da žaliocu, u skladu sa članom 18. stav (2) Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata (,,Službene novine FBiH“ br. 22/04, 24/04), pripada pravo na naknadu troškova u neprocjenjivim predmetima, odnosno 80 bodova ili 240 KM + 40,80 KM (17% PDV), što ukupno iznosi 280,80 KM.

Način obračuna advokatskih troškova po tarifama FBiH dat je u rješenjima Kancelarije za razmatranje žalbi:

JN2-02-07-1-1822-7/20 od 20.08.2020. godine,

JN2-01-07-1-2053-7/19 od 07.10.2019. godine,

i presudama Suda BiH:

S1 3 U 031284 19 U od 20.01.2020. godine,

S1 3 U 031252 18 U od 24.03.2020. godine,

S1 3 U 031260 19 U od 02.06.2020. godine, itd.

Navedena rješenja KRŽ-a i presude Suda BiH dostupna su na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (Web stranici pristupljeno 21.02.2021. godine).

Napominjemo da advokati iz RS imaju posebne tarife!!

Ukoliko ugovorni organ i dalje ostaje pri stavu da advokatske troškove odbije kao neosnovane, odgovori na Vaša preostala pitanja su:

- Ugovorni organ žalbu ponuđača prosljeđuje KRŽ-u, uz svoje izjašnjenje, a u skladu sa članom 101. stav (5) ZJN;

- Mišljenja smo da nije neophodno dostavljati svu dokumentaciju KRŽ-u, već samo dio koji se odnosi na osporeni dio rješenja o usvajanje žalbe (dio dokumentacije koji se odnosi na advokatske troškove), uz napomenu KRŽ-u da će, u slučaju potrebe, ugovorni organ dostaviti svu ostalu dokumentaciju koja bude zatražena od njega. 2021.

PITANJE: UO je u postupku javne nabavke usluga servisiranja dijaliznih uređaja i ostale opreme/uređaja za hemodijalizni tretman.

Postupak javne nabavke usluga planiran je direktnim postupkom Planom javnih nabavki za 2021. godinu.

Obzirom da su dva uređaja već u kvaru, te da predračunska vrijednost popravke dva hemodijalizna aparata već iznosi preko 6.000,00 KM. S tim u vezi sačinit ćemo izmjenu Plana javnih nabavki za 2021. godinu, te postupak servisiranja ove medicinske opreme predvidjeti u konkurentskom postupku javne nabavke u visini od 50.000,00 KM, te predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma na dvije godine.

Obzirom da Ustanova raspolaže sa 24 uređaja za dijalizni tretman, te da je jedna skupina od proizvođača X, a duga od proizvođača Y, nabavku ćemo podijeliti na dva lota sa procijenjenom vrijednošću od 25.000,00 KM po jednom lotu.

Ugovorni organ u ovom slučaju ne može predvidjeti količinu, a ni vrstu rezervnih dijelova koji će biti potrebni u svrhu popravki aparata, te u tu svrhu u mogućnosti smo da predvidimo samo cijenu radnog sata servisera ili eventualno predvidimo okvirni broj radnih sati servisera, jer u prosjeku serviseri na otklanjanju kvara fakturišu 2-3 radna sata, što bi okvirno značilo da za popravak 24 uređaja, predvidimo orijentaciono oko 70 ranih sati ukupno, odnosno po 35 radnih sati popravak aparata iz skupine proizvođača X, a 35 radnih sati za popravak aparata iz skupine proizvođača Y.

Naime, nas interesuju rezervni dijelovi i njihove cijene! Na koji način riješiti taj problem, obzirom da ne možemo niti orijentaciono znati do kojeg kvara će doci, niti poznajemo rezervne dijelove dijaliznih uređaja, da ih navedemo na Aneks 2.-ObrazaC za cijenu ponude.

Predviđanje mini tenderisanja po sklopljenom okvirnom sporazumu sa više ponuđača nije izvodljivo, obzirom da na tržištu nema konkurencije, te s tim u vezi nemamo mogućnost zaključenja okvirnog sporazuma sa više ponuđača u skladu sa članom 32. stav (4).

DA li ugovorni organ može da zaključi okvirni sporazum sa opcijom jednog ponuđača, da ponuđač izrazi cijenu radnog sata/radnih sati, sa opcijom da se u toku dvije godine važenja okvirnog sporazuma mogu sklapati ugovori do visine procijenjene vrijednosti do 25.000,OO KM, po lotu, odnosno da ukupna plaćanja ne mogu preći predviđeni iznos finansijskih sredstava?!

Šta bi u tom slučaju bila ugovorena cijena, da li cijena radnih sati ili ukupno procijenjena vrijednost, jer će vrijednost ponude za radne sate biti uveliko manja od procijenjene vrijednost. Da li u skladu sa zakonom o javnim nabavkama na Portalu objavljujemo procijenjenu vrijednost ugovora od 25.000,00 KM... obzirom da će ugovorni organ plaćanja vršiti do predviđene visine finansijskih sredstava?!

Naravno od ponuđača bi se prije realizacije ugovora tražila predračunska vrijednost, te da s tim u vezi ugovorni organ zadržava pravo ispitivanja realnosti prikazanih cijena rezervnih dijelova... obzirom da smo u kontaktu od jednog ponuđača dobili odgovor da ne mogu dostaviti listu rezervnih dijelova sa cijenama jer im cijene diriguje sam proizvođač.. pa kako sam to razumjela opcija fiksnih cijena ne bi bila izvodljiva.

Na koji način da sačinimo Aneks 2-Obrazac na cijenu ponude, uzimajući u obzir navedeno.. i šta sa rezervni dijelovima?

ODGOVOR: Prije svega bismo savjetovali da se napravi ispitivanje tržišta i/ili da se angažuje stručno lice u pripremi tehničkih specifikacija.

Članom 4. stav (5) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je kako slijedi:

(5) U izuzetnim slučajevima kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na temelju okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma.

Dakle, okvirni sporazum se zaključuje na procijenjenu vrijednost nabavke samo u izuzetnim slučajevima, kada ugovorni organ nije u mogućnosti definisati ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke (npr. nabavka usluga servisiranja, nabavka avio-karata, nabavka rezervnih dijelova itd.); i to ugovorni organ unaprijed definiše u tenderskoj dokumentaciji da će se okvirni sporazum sklopiti na procijenjenu vrijednost nabavke kako bi svi ponuđači unaprijed znali sva pravila postupka.

U ovom slučaju smo mišljenja da se može tražiti da ponuđači nude jedinične cijene, te imajući u vidu da se okvirni sporazum sklapa na procijenjenu vrijednost nabavke, ponuđena cijena za jedinične stavke ima ulogu samo da se rangiraju ponude i izabere najpovoljniji ponuđač. S tim u vezi, a da bi odabrao jednog, najpovoljnijeg ponuđača, mišljenja smo da bi ugovorni organ trebao pripremiti listu rezervnih dijelova (po jedinici mjere), i cijenu norma sata. Napominjemo da imajući u vidu da se okvirni sporazum sklapa na procijenjenu vrijednost nabavke, nije od značaja što bi ili što će ukupna iskazana cijena ponuđača prelaziti procijenjenu vrijednost nabavke.

Dakle, moguće je sklopiti okvirni sporazum na procijenjenu vrijednost nabavke, međutim priprema tehničkih specifikacija mora biti pripremljena od strane stručnih lica, jer je članom 54. stav (9) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano da nepoznavanje predmeta nabavke ne oslobađa ugovornog organa obaveze za definisanjem predmeta nabavke na stvarno konkurentskoj osnovi.

Također, ako će biti definisana promjenjiva cijena, pravila promjenjivosti cijena moraju biti definisana već u tenderskoj dokumentaciji. Članom 72. stav (5) ZJN je propisano da, izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena sa objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba se unosi u ugovor o javnoj nabavci. 2021.

PITANJE: Kroz dosadašnju praksu monitoringa postupaka javnih nabavki koje provode ugovorni organi, a koji se odnose na usluge obaveznog osiguranje motornih vozila, prateći vašu rubriku pitanja i odgovori jasno je da se primjena kriterija najniže cijene ne preporučuje, te da se preporučuje primjena ekonomski najpovoljnije ponude sa podkriterijima cijena (iznos premije osiguranja) i rok obrade zahtjeva.

(obzirom da ponuđači postupajući po Premijskom sistemu(FBIH X-AO), imaju jedinstvenu tarifu po kojoj trebaju postupati, pa taj kriterij nije primjenjiv).

Međutim kroz monitoring susretali smo se i sa postupcima nabavke usluga osiguranja motornih vozila, u okviru kojih ugovorni organ pored obaveznog zahtijevaju i kasko osiguranje istih vozila. Ovim putem bih vas zamolio da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Da li je kriterij najniže cijene u ovom slučaju moguće primijeniti?

2. Da li se primjena najniže cijene u navedenim primjerima može okarakterisati kao nezakonita, obzirom da se kosi sa navedenim tarifama( odnosno premijskim sistemima) po kojima ponuđači trebaju postupati odnosno poslovati ?

ODGOVOR: Budući da se u postupcima nabavki u kojima je kriterij dodjele ugovora najniža cijena obavezno provodi e-aukcija (član 10. stav (2) Pravilnika o uslovima i načinu korištenja e-aukcije („Službeni glasnik BiH“, br. 66/16)), te da, kada se tehnička specifikacija sastoji od više pozicija, tada se svaka od pozicija umanjuje za isti procenat koliko iznosi konačno procentualno umanjenje ukupne cijene postignute nakon e-aukcije (član 8. stav (3) Pravilnika), znači da se u postupcima nabavki u kojima se nabavljaju usluge obaveznog osiguranja vozila zajedno sa kasko osiguranjem opet u slučaju umanjenja cijena tokom e-aukcije moraju snižavati i cijene obaveznog osiguranja. Pored cijena obaveznog osiguranja vozila također je problem i kod nabavki zelenih / bijelih kartona koji također imaju fiksnu cijenu, i koji se nabavljaju uz usluge osiguranja vozila.

S obzirom na navedeno, mišljenja smo da ranije, dok e-aukcija nije bila obavezna u postupcima nabavki u kojima je kriterij najniža cijena, bez dilema se mogao koristiti kriterij najniže cijene u postupcima nabavki u kojima su se uz usluge obaveznog osiguranja vozila nabavljale i usluge kasko osiguranja, jer premije za kasko osiguranje svaka osiguravajuća kuća može definisati samostalno, tako da su se u ukupne cijene ponuda razlikovale. Međutim, sa e-aukcijom, odnosno pravilima umanjenja cijena nakon e-aukcije, ponovo se javlja problem nuđenja cijena / popusta za obavezno osiguranje vozila. (Popust i snižavanje cijene u smislu odredbi ZJN i bonusi u smislu propisa iz oblasti osiguranja su potpuno različite veličine.)

Na linku: https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/news/168/kako-ce-postupiti-ugovorni-organ-u-pogledu-obaveznosti-primjene-e-aukcije je dostupno mišljenje Agencije za javne nabavke koje se dijelom odnosi na primjenu e-aukcije u postupcima nabavki u kojima je cijena definisana materijalnim propisom.

Što se tiče dijela pitanja da li se najniža cijena (i primjena e-aukcije) u nabavkama usluga obaveznog auto-osiguranja može smatrati nezakonitom, važno je napomenuti da iz ugla odredbi Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) definitivno nema kršenja zakonskih odredbi. Tačnije, Uputstvo za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda (“Službeni glasnik BiH”, br. 90/14, 20/15) u članu 5. stav (3) ugovornom organu nalaže obavezu da u obrascu za cijenu ponude mora biti data mogućnost da se posebno iskaže popust.

Ovdje bismo naveli i sljedeća rješenja Kancelarije za razmatranje žalbi, gdje je KRŽ zauzela stav da ugovorni organi nisu u obavezi da poštuju premijske sisteme iz oblasti osiguranja:

Navedena rješenja KRŽ-a dostupna su na web stranici: https://www.ejn.gov.ba/Resolution/ResolutionSearch (web stranici pristupljeno 22.02.2021. godine). Napominjemo da su rješenja KRŽ-a iz 2015. i 2016. godine, ali se može razumjeti shvatanje KRŽ-a vezano za propise iz oblasti javnih nabavki i usluga osiguranja. Za razumijevanje stavova KRŽ-a potrebno pročitati rješenja u cijelosti.

Dakle, neupitno je da se primjenom najniže cijene kod nabavki usluga obaveznog osiguranja ne krše odredbe ZJN. Međutim, imajući u vidu da je članovima 9, 11, 71. i članom 76. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 57/20) i članovima 10, 12, 62, 66, i članom 69. Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju („Službeni glasnik RS“, br. 82/15, 78/20) predviđeno obavezno poštovanje premijskih sistema kod obaveznog osiguranja vozila, lično smo mišljenja da bi se u provođenju postupaka javnih nabavki i ugovorima o javnim nabavkama morale poštovati i odredbe materijalnih propisa, a ne da se pravilima iz javnih nabavki mijenjaju odredbe materijalnih propisa. Stoga dajemo mišljenje da je u ovim postupcima nabavki najprimjerenije koristiti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, jer se na taj način mogu istovremeno ispoštovati i odredbe ZJN i odredbe materijalnih propisa.

Dakle, eventualno nepoštovanje premijskih sistema nije nepoštovanje, odnosno kršenje odredbi ZJN, već je to nepoštovanje odredbi propisa koji uređuju pitanja obaveznog osiguranja vozila. Za eventualno kršenje premijskih sistema kod obaveznog osiguranja vozila direktne sankcije ne snosi ugovorni organ, već direktne sankcije snose ponuđači (osiguravajuća društva) u vidu kazni koje su propisane Zakonom o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u FBiH i Zakonom o obaveznim osiguranjima u saobraćaju RS. 2021.

PITANJE: Naime, objavljena je TD za nabavu goriva, konkurentski postupak, kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda. Bodovanje će se izvršiti na sljedeći način: a) Cijena- Maksimalan broj od 70 bodova dodijelit će se ponuditelju koji predloži najnižu bruto cijenu, drugi ponuditelji će dobiti manji broj bodova, u skladu s formulom P=P1/Pt x 70 . b) Operativni troškovi Ugovornog tijela- Op se smatraju troškovi ugovornog tijela (potrošnja goriva) nastali odlaskom do benzinske crpke ponuditelja. Na temelju dostavljene Izjave o udaljenosti u kilometrima od strane ponuditelja, ocjena operativnih troškova će se bodovati na sljedeći način: 30 bodova za udaljenost benzinske crpke ponuditelja do 2km od sjedišta ugovornog tijela, 10 bodova od 2 do 5km i 1 bod za udaljenost preko 5km. Ekonomski najpovoljnija ponuda odredit će se zbrojem svih elemenata ocjenjivanja prema formuli ENP= P+O.

Postavlja se pitanje da li je navedeni način ocjenjivanja prihvatljiv i ispravan? Postoje li osnove za žalbu s obzirom na potkriterij b) , prema načinu dodjeljivanja bodova za udaljenost?

ODGOVOR: Što se tiče bodovanja udaljenost pumpe od ugovornog organa, mišljenja smo da to jeste diskriminatoran uslov, jer se može desiti da su dvije pumpe jako blizu, jedna udaljena npr. 1,95 km a druga 2 km i 10 m. Također, ograničavanje ponuđača / konkurencije po osnovu principa teritorijalnosti i/ili udaljenosti suprotno je osnovnim principima, definisanim u članu 3. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) kojim je propisano: Ugovorni organ dužan je da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom.

Osim u članu 3. Zakona principi jednakog tretmana i nediskriminacije se navode i u drugim odredbama Zakona, posebno za određene pojedinačne faze postupka javne nabavke.

Dakle, ugovornim organima nije dozvoljeno da, u okviru procesa selekcije ili ocjenjivanja, diskriminišu kandidate na osnovu njihovog porijekla, lokacije ili drugih elemenata diskriminacije.

S druge strane, potrebno je imati u vidu da ugovorni organ treba voditi računa i o principu efikasnog trošenja javnih sredstava. Ugovornom organu može biti neisplativo da toči gorivo na udaljenijoj pumpi od njegovog sjedišta. Međutim, u praksi to nije uvijek tako, jer se može dogoditi da pumpa koja je kilometar dalje ima jeftinije gorivo, što u ukupnom trošku od npr. godinu dana i ukupnoj količini goriva može značiti i značajniju uštedu.

Dakle, postavlja se pitanje ekonomičnosti takve nabavke, odnosno, koliki su troškovi ugovornog organa da bi došao do mjesta isporuke, odnosno, do mjesta gdje će moći točiti gorivo (upravo se u privatnom životu često dešava da potrošači ne toče gorivo uvijek na najbližoj pumpi, već da toče gorivo na pumpi koja ima nižu cijenu iako je malo udaljenija).

U prevazilaženju problema u postupcima nabavki od pomoći može biti član 64. stav (1) Zakona, koji propisuje da ugovorni organ dodjeljuje ugovor na osnovu jednog od sljedećih kriterija:

a) ekonomski najpovoljnija ponuda ili

b) najniža cijena.

Izborom kriterija ekonomski najpovoljnija ponuda ugovorni organ može, u cilju izbjegavanja postavljanja diskriminirajućih i ograničavajućih uslova za učešće i istovremenog obezbjeđenja maksimalne efikasnosti trošenja javnih sredstava, u tenderskoj dokumentaciji u okviru podkriterija za vrednovanje ponuda u okviru kriterija ekonomski najpovoljnije ponude definisati potkriterij operativni troškovi za ugovorni organ. Naravno, ugovorni organ je dužan definisati i način iskazivanja operativnih troškova, npr. na slijedeći način: ugovorni organ ima 10 vozila, a prosječna potrošnja goriva svih vozila je 10 l na 100 km. Shodno tome, ponuđač je dužan izračunati operativni trošak u zavisnosti od udaljenosti najbliže pumpe koju ima na raspolaganju (i nudi točenje goriva na toj pumpi) od ugovornog organa. Drugim riječima, ponuđači će na osnovu svoje udaljenosti od ugovornog organa i prosječne potrošnje obračunati operativne troškove koje će imati ugovorni organ ukoliko bude točio gorivo na pumpi koju nudi ponuđač i iste će iskazati u svojoj ponudi. Operativni troškovi će se vrednovati po formuli i na način da će najniži operativni trošak dobiti najveći broj bodova. Ponuđači koji imaju pumpe na većoj udaljenosti će shodno postavljenoj formuli dobiti manji broj bodova, jer imaju veći operativni trošak od najnižeg.

Ipak, na ovaj način i udaljeniji ponuđači (ponuđači koji će imati veći operativni trošak) mogu ravnopravno učestvovati u postupku nabavke i biti izabrani za najpovoljnijeg ponuđača, jer bi eventualnim nuđenjem niže cijene za predmetnu nabavku u ukupnom zbiru mogli imati najveći broj bodova. 2021.

PITANJE: Nakon što je Ugovorni organ odbacio zaključkom žalbu na odluku o izboru, kao neblagovremenu, postupak je obustavljen za lotove na koje se žalba odnosila.

18.01.2021.godine, žalilac je zaprimio zaključak o odbacivanju žalbe. S obzirom na to da do danas nismo dobili informaciju da li je žalilac izjavio žalbu KRŽ, može li Ugovorni organ donijeti odluku o nastavku postupka, s obzirom na to da su prošli rokovi za žalbu.

ODGOVOR: Članom 100. stav (2) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da, ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena ili izjavljena od neovlaštenog lica, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe KRŽ-u i to u roku od 10 dana od dana prijema zaključka.

Budući da je zaključak o odbacivanju žalbe kao neblagovremene dostavljen ponuđaču 18.01.2021. godine, te da je rok za eventualno izjavljivanje žalbe na zaključak 10 dana od dana prijema istog, rok za izjavljivanje žalbe je u konkretnom slučaju istekao 28.01.2021. godine. Budući da žalba nije izjavljena KRŽ-u, mišljenja smo da se postupak nabavke može nastaviti. 2021.

PITANJE: U planu javnih nabavki imamo odobreno za ORGANIZOVANJE PRIJEMA (USLUGE RESTORANA I POSLUŽIVANJA) 55300000-3 3.000,00 km. Na koji način da provedem nabavku. U pitanju je promocija knjige i prijem za 20 ljudi u hotelu uz uslugu ručka i pića? Nemamo zaključen Ugovor za restoranske usluge. Nemamo ni objavljen poziv.

Plan nabavki je tek jučer usvojen, a planirano je da se promocija obavi u petak 25.02.2021.god. U Planu je planirana ova nabavka i na godišnjem nivou je odobreno 3.000,00 KM bez PDV-a.

Da li je u redu da zahtjev za davanje ponude pošaljem na tri adrese i zaključim Ugovor sa najpovoljnijim?

ODGOVOR: Navedene usluge potpadaju pod restoranske usluge, za koje se može primijeniti CPV kod 55300000-3 Usluge restorana i usluge posluživanja hranom, 55320000-9 – Usluge posluživanja obroka, 55000000-0 – Usluge hotela, restorana i trgovine na malo, itd., šta već ugovorni organ smatra najprimjerenijim konkretnom slučaju.

Kada je u pitanju nabavka restoranskih usluga, iste su obuhvaćene kategorijom 1 Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14), što znači da se na iste primjenjuju odredbe Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 66/16).

Članom 1. stav (3) i (4) Pravilnika o postupku dodjele ugovora o uslugama iz Aneksa II dio B Zakona o javnim nabavkama, propisano je, kako slijedi:

“(3) Za nabavku usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ iz čl.4. i 5. Zakona (u daljem tekstu: ugovorni organ), može provesti i jedan od postupaka javne nabavke, definisanih u Poglavlju V Zakona, kada je procijenjena vrijednost nabavke u skladu sa članom 87. stav (2) i (3) Zakona.

(4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, ne primjenjuju se odredbe ovog pravilnika”.

Članom 87. stav (2) i (3) ZJN propisano je, kako slijedi:

(2) Ugovorni organ provodi postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda u slučaju da je procijenjena vrijednost nabavke robe ili usluge manja od iznosa od 50.000,00 KM, odnosno kada je za nabavku radova procijenjena vrijednost manja od iznosa od 80.000,00 KM.

(3) Ugovorni organ provodi postupak direktnog sporazuma za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM.

Iz navedenog, a u kontekstu konkretnog pitanja, proističe da ugovorni organ za postupke nabavki usluga iz Aneksa II dio B Zakona, vrijednosti do 6.000,00 KM na godišnjem nivou (bez PDV-a), ima diskreciono pravo da bira da li će primijeniti proceduru predviđenu Pravilnikom, ili će postupak nabavki izvršiti direktnim sporazumom.

Dalje, u skladu sa članom 5. stav (1) Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14), ugovorni organ u direktnom sporazumu traži pisani prijedlog cijene ili ponudu, od jednog ili više ponuđača. Ako se radi o vrijednosti ugovora manjoj od 6.000,00 KM na godišnjem nivou (u konkretnom slučaju je to 3.000,00 KM bez PDV-a), direktni sporazum jeste najjednostavnija, najbrža, i zakonom dozvoljena opcija ugovaranja predmetnih usluga.

Sam postupak direktnog sporazuma detaljnije je uređen odredbama Pravilnika o postupku direktnog sporazuma.

Ovdje posebno napominjemo, a što ugovorni organi često zaborave, jeste unos izvještaja o provedenom direktnom sporazumu na portal nabavki. Naime, unos izvještaja u sistem „E-nabavke“ također se vrši prema članu 75. stav (1) ZJN i članu 11. stav (3) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu „E-nabavke“ („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 53/15), u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora. 2021.

PITANJE: Je li ispravno da se za troškove registracije motornih vozila, posebne vodne naknade pri registraciji motornih vozila, pretplatu i objave u Službenim novinama donese odluka o izuzeću od primjene zakona o javnim nabavkama, a u skladu sa članom 10. stav (1) tačka d)? S obzirom da se u navedenim slučajevima radi o zakonskom monopolu.

ODGOVOR: Članom 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da se od primjene ovog zakona izuzimaju ugovori o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju.

Budući da je članom 216. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 9/18) i članom 3. stav (1) Pravilnika o registrovanju vozila („Službeni glasnik BiH“, br. 69/09, 29/20) propisano da su za registraciju vozila nadležni su samo organi za unutrašnje poslove, registracija vozila upravo potpada pod izuzeća iz člana 10. stav (1) tačka d) ZJN. Na osnovu pomenutih propisa, za registraciju vozila, izdavanje saobraćajne dozvole, registarskih tablica i registracione naljepnice u Federaciji Bosne i Hercegovine nadležna su kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, a u Brčko Distriktu Policija Brčko Distrikta.

Kada je u pitanja nabavka Službenih glasila i objava u Službenim glasilima, Odredbama Zakona o službenom glasilu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 1/97, 9/04 i 103/09 i 100/13), Zakona o Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 1/94), Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, br. 67/05 i 110/08), i Zakona o Službenom glasniku Brčko Distrikta („Službeni glasnik Brčko Distrikta“, br. 1/00 i 17/04) propisano je da se zakoni, podzakonski akti, statuti, rješenja, odluke i drugi akti koji su od javnog interesa ili su od interesa za preduzeća, ustanove, druge organizacije i građane, objavljuju u „Službenom glasniku BiH“, „Službenim novinama FBiH“, „Službenom glasniku RS“ ili/i u „Službenom glasniku BD“, zavisno od nivoa vlasti na kom je akt donesen i teritorije na koju se odnosi. Istim propisima regulisano je i da se u glasnicima / novinama objavljuju i oni akti organa i institucija za koje je zakonima utvrđena obaveza objavljivanja istih u službenim glasnicima / novinama. (Tako se npr. na osnovu odredbi Zakona o javnim nabavkama sažeci obavještenja o nabavci objavljuju u Službenom glasniku BiH).

Dakle, na osnovu gore citiranih zakona i člana 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama, usluge objavljivanja u službenim glasnicima / novinama izuzete su od primjene ZJN. Isto tako, budući da je objavljivanje u službenim glasilima određeno zakonskim propisima, i nabavka službenih glasnika/novina (pretplate na pisana i štampana izdanja) je, na osnovu istih propisa izuzeta od odredbi ZJN, jer je tačno uređeno šta se u kom službenom glasniku / novinama objavljuje i institucije zadužene za službena glasila imaju zakonski monopol štampanja i distribucije glasila.

Dakle, mišljenja smo da i nabavke Službenih glasila i objava u Službenim glasilima potpadaju pod izuzeća od odredbi ZJN, po osnovu člana 10. stav (1) tačka d) ZJN.

Kada se radi o ugovorima koji su izuzeti od primjene odredbi ZJN, podsjećamo da je članom 18. ZJN propisano kako slijedi:

(1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke.

(2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana.

Također je članom 75. stav (1) ZJN propisano: Ugovorni organ obavezan je Agenciji dostavljati izvještaje o otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu, konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda i direktnom sporazumu, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom.

Članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke” (“Službeni glasnik BiH”, br. 90/14, 53/15) propisano je: U slučaju dodjele ugovora iz čl. 10. i 86. Zakona ugovorni organ je obavezan unijeti izvještaj u sistem "E-nabavke" u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, nakon čega aplikacija omogućuje generisanje izvještaja koji sadrži podatke iz stava (2) tač. a), d), e), f), g) i h).

Dakle, kada su u pitanju ugovori koji su izuzeti od odredbi ZJN, ugovorni organ je u obavezi da:

- Donese odluku o utvrđivanju izuzeća, u skladu sa članom 18. stav (2) ZJN. U okviru odluke o utvrđivanju izuzeća potrebno je pozvati se na član 10. ZJN stav (1) tačka d) ZJN, i, ako je moguće, na materijalni propis;

- Da u sistem “E-nabavke” unese izvještaj o sklopljenim ugovorima po osnovu izuzeća iz člana 10. ZJN, u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovih ugovora, a u skladu sa članom 75. stav (1) ZJN i članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke”. 2021.

PITANJE: Možemo li u tenderskoj dokumentaciji navesti da će se cjelokupna komunikacija i razmjena informacija voditi samo preko portala JN isto vrijedi i za pojašnjenje TD?

ODGOVOR: Članom 9. stav (6) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu "e-Nabavke" („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 53/15) propisano je da ako je ugovorni organ objavio tendersku dokumentaciju u sistemu „E-nabavke“ postavljanje zahtjeva za pojašnjenje tenderske dokumentacije i odgovora s pojašnjenjem može se izvršiti samo u formi i na način kako je definisano u sistemu „E-nabavke“.

Dakle, kompletna korespondencija vezana za tendersku dokumentacija se vodi samo putem portala nabavki, osim eventualnih žalbi, koje se ulažu u skladu sa članom 99-112. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14).

Korespondencija vezana za kasnije faze postupka (pojašnjenje ponuda, saglasnost na matematičku ispravnost cijena, obavještavanje ponuđača o ishodu postupka nabavke, korespondencija povodom žalbe) se ne odvija putem portala nabavki, jer odredbe ZJN i dalje za ove faze postupka predviđaju „klasični“ sistem komunikacije (mail, pošta, itd.). Nakon što elektronske nabavke zažive, kompletna korespondencija vezana za postupak nabavki (od objave tenderske dokumentacije do zaključenja ugovora) će se odvijati putem portala nabavki. 2021.

PITANJE: Da li je Ugovorni organ dužan sprovoditi javnu nabavku, ukoliko su cjelokupna novčana sredstva za predmetnu nabavku obezbjeđena od Sponzora?

ODGOVOR: Članom 1. stav (2) Zakona o javnim nabavkama propisano je da se postupak javne nabavke odnosi na postupke nabavke robe, usluga ili radova koje sprovodi ugovorni organ ili sektorski ugovorni organ iz čl. 4. i 5. ovog zakona, u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskih akata. Članom 6. ZJN propisano je da je ugovorni organ dužan da dodjeljuje ugovore o javnoj nabavci robe, usluga i radova primjenjujući postupke definisane ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Dakle, ni član 1. stav (2) ZJN ni član 6. ZJN ne prave razliku da li sredstva na računu ugovornog organa potiču od drugog ugovornog organa, ili su to sredstva koje ugovorni organ stiče obavljanjem svoje djelatnosti, sredstva iz donacija uplaćena na račun ugovornog organa, sredstva dobijena od sponzora i slično. S tim u vezi, mišljenja smo da su ugovorni organi obavezni da provode postupke javnih nabavki za nabavku roba, radova i usluga ne samo za sredstva koja eventualno su uplaćena od strane osnivača ili za sredstva koja su vlastiti prihod ugovornog organa, već i za sva druga sredstva koja se nalaze na računima ugovornih organa, jer samom uplatom tih sredstava na račun ugovornih organa to postaju javna sredstva (npr. ukoliko bi privatno lice ili sponzor uplatilo finansijska sredstva – doniralo sredstva ugovornom organu ili dalo sponzorska sredstva, mišljenja smo da takva sredstva postaju javna sredstva, i ugovorni organ obavezan je za ista provoditi postupak javne nabavke). Ista situacija je i sa sredstvima koja ugovorni organ stiče kroz obavljanje svoje djelatnosti, odnosno i to su javna sredstva. 2021.

PITANJE: Pitanje je vezano za realizaciju ugovora, odnosno zaštitu prava izvođača u realizaciji ugovora. Okvirni sporazum (radovi) je potpisan na period od dvije godine u vrijednosti 100.000,00 KM, nakon toga potpisuje se pojedinačni ugovor na 50.000,00 KM u kojem je jasno navedeno da ugovor važi 12 mjeseci od obostranog potpisivanja. Nakon isteka ugovora realizacija istog je manja od 10%, pri čijoj je realizaciji izvođač ispoštovao sve naručene radove, na što investitor nije imao primjedbi. Obzirom da je istekao prvi pojedinačni ugovor, pitanje je, da li se mogu količine iz prvog ugovora ponovo ugovarati, tj. prenositi u drugi ugovor, te općenito, koja je pravna zaštita izvođača u navedenom slučaju?

ODGOVOR: Članom 4. stav (1), (3) i (4) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je kako slijedi:

(1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod ugovora o javnoj nabavci određuje tačnu količinu predmeta nabavke, a kod okvirnog sporazuma tačnu ili okvirnu količinu predmeta nabavke.

(3) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog ugovora o javnoj nabavci i ugovora zaključenog na osnovu okvirnog sporazuma ne može biti manja ili veća od ugovorene količine.

(4) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma može biti jednaka ili manja od predviđene okvirne količine.

Na osnovu člana 4. stav (3) Uputstva mišljenja smo da je ugovorni organ bio obavezan u roku trajanja prvog pojedinačnog ugovora povući sve količine koje su bile obuhvaćene tim ugovorom. Što se tiče zaštite interesa ponuđača, mišljenja smo da se eventualna naknada štete može tražiti sudskim putem, a po osnovu navedenog člana Uputstva i odredbi nadležnog Zakona o obligacionim odnosima (pretpostavljamo da je okvirnim sporazumom i/ili pojedinačnim ugovorom definisano da je ZOO nadležni zakon).

Što se tiče daljih pojedinačnih ugovora, mišljenja smo da ugovorni organ može dalje kroz pojedinačne ugovore ugovarati preostale količine do maksimalnih količina sadržanih u okvirnom sporazumu, odnosno do finansijske vrijednosti okvirnog sporazuma, ili do isteka okvirnog sporazuma, zavisno koji događaj nastupi prvi. Okvirni sporazum se smatra realizovanim:

- Realizacijom količina predviđenih okvirnim sporazumom,

- Realizacijom vrijednosti na koju je potpisan okvirni sporazum,

- Istekom roka na koji je potpisan okvirni sporazum,

zavisno koji od navedenih događaja nastupi prvi. Do isteka okvirnog sporazuma, ugovorni organ ima pravo da sklapa pojedinačne ugovore. 2021.

PITANJE: Da li UO smije u TD zahtijevati da su ponuđači PDV obveznici, tj. da obavezno dostave uvjerenje o registraciji poreskog broja?

ODGOVOR: Članom 2. stav (1) tačka c) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) (u daljem tekstu: ZJN) propisano je da je privredni subjekat pravno ili fizičko lice, ili grupa takvih lica, koji na tržištu nude robe, usluge i/ili radove, a registrovani su za obavljanje predmetne djelatnosti.

Članom 44. stav (5) ZJN propisano je da ugovornom organu nije dozvoljeno da odbije zahtjev za učešće ili ponudu isključivo na osnovu toga što su podneseni ili od pravnog ili od fizičkog lica iz člana 2. stav (1) tačka c) ovog zakona ili grupe kandidata/ponuđača.

Članom 45. stav (7) ZJN propisano je da je ugovorni organ dužan da u tenderskoj dokumentaciji definiše dokumente koje zahtijeva od kandidata/ponuđača koji, kao fizičko lice registrovano za obavljanje predmetne djelatnosti, dostavlja uz ponudu, a koji su dokazi o ispunjavanju uslova iz ovog člana.

Članom 72. stav (6) ZJN propisano je da ugovorni organ u ugovoru obavezno postavlja uslov da ponuđač kojem je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci nema pravo da zapošljava, u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavci, fizička ili pravna lica koja su učestvovala u pripremi tenderske dokumentacije ili su bila u svojstvu člana ili stručnog lica koje je angažovala komisija za nabavke, najmanje šest mjeseci po zaključenju ugovora, odnosno od početka realizacije ugovora.

Na osnovu navedenih propisa smo mišljenja da ugovorni organ ne može ograničiti učešće u postupcima nabavki samo na PDV obveznike, već da se u postupcima nabavki mora omogućiti učešće i fizičkim licima koja imaju registrovanu predmetnu djelatnost (sp), koji nisu PDV obveznici. 2021.

PITANJE: Ukoliko je jedan ponuđač dostavio potvrdu o preferencijalnom tretmanu domaćeg, te na navedenoj potvrdi stoji da ima preferencijal za 1 ili 2 stavke iz Obrasca, a ukupno je npr. 20 stavki (dakle potvrdom nije obuhvaćeno vise od 50% predmetne robe), da li se u tom slučaju primjenjuje preferencijalni tretman domaćeg samo na navedene stavke, ili se u ovom slučaju ne primjenjuje nikako budući da nije ispunjen uslov od 50%?

ODGOVOR: Članom 1. stav (1) tačka c) Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg („Službeni glasnik BiH“, br. 34/20) propisano je da su domaće ponude one ponude koje podnose pravna ili fizička lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i koja su registrovana u skladu sa zakonima u Bosni i kod kojih, u slučaju ugovora o nabavkama roba, najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine.

Ukoliko vrijednost dvije navedene stavke ne prelazi vrijednost od najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba, mišljenja smo da se ponuđaču ne priznaje tretman domaće ponude, jer Odluka ne poznaje parcijalno priznavanje preferencijalnog tretmana. Također podsjećamo da je članom 1. stav (1) tačka b) Odluke propisano da će ugovorni organ prilikom obračuna cijena ponuda, u svrhu poređenja ponuda, umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor domaćeg od 30% u postupcima javnih nabavki kod kojih je objavljeno obavještenje o nabavci ili upućen poziv kandidatima/ponuđačima za postupke koji nemaju obavještenje o nabavci u periodu od 01.06.2020. do 01.06.2021. godine.

Dakle, ukoliko u konkretnom postupku nabavke ima ponuda koje potpadaju pod definiciju domaćih ponuda u kontekstu Odluke, tada će se cijene tih ponuda prilikom rangiranja ponuda umanjiti za preferencijalni faktor od 30% u odnosu na ponudu ponuđača koji nije dokazao da uživa preferencijalni tretman domaćeg. 2021.

PITANJE: Jesmo li u potrebi da provodimo proceduru javnih nabavki za usluge prijema i obrade podataka finansijskih izvještaja za FIA-u? Napominjemo da iznos za tu vrstu usluge iznos je 90,00 KM?

ODGOVOR: Članom 44. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 83/09) propisano je da se finansijski izvještaji predaju FIA-i. Također, istim zakonom je propisano je i da FIA obrađuje podatke iz finansijskih izvještaja.

Članom 10. stav (1) tačka d) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) propisano je da se od primjene ovog zakona izuzimaju ugovori o javnoj nabavci prirodnih i zakonskih monopola, a koji mogu uključiti nabavku vode, električne energije, plina, toplotne energije i drugih usluga, do otvaranja relevantnog tržišta za konkurenciju.

Budući da je odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji u FBIH propisano da je obavezna predaja finansijskih izvještaja FIA-i, i da FIA obrađuje podatke iz finansijskih izvještaja, mišljenja smo da ove usluge potpadaju pod izuzeća iz člana 10. stav (1) tačka d) ZJN.

Kada se radi o ugovorima koji su izuzeti od primjene odredbi ZJN, podsjećamo da je članom 18. ZJN propisano kako slijedi:

(1) Ugovorni organ pokreće postupak javne nabavke donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku koje obavezno sadrži: a) zakonski osnov za provođenje postupka javne nabavke; b) predmet javne nabavke; c) procijenjenu vrijednost javne nabavke; d) podatke o izvoru – načinu finansiranja; e) vrstu postupka javne nabavke.

(2) U slučaju izuzeća od primjene iz člana 10. ovog zakona ili za dodjelu ugovora o nabavci usluga iz Aneksa II. Dio B, ugovorni organ dužan je donijeti odluku koja, osim zakonske osnove za izuzeće od primjene ovog zakona, sadrži osnovne elemente iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana.

Također je članom 75. stav (1) ZJN propisano: Ugovorni organ obavezan je Agenciji dostavljati izvještaje o otvorenom postupku, ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s objavom ili bez objave obavještenja, konkursu za izradu idejnog rješenja, takmičarskom dijalogu, konkurentskom zahtjevu za dostavu ponuda i direktnom sporazumu, kao i u slučaju dodjele ugovora iz čl. 8. i 10. ovog zakona, u formi, na način i u rokovima koje utvrđuje Agencija podzakonskim aktom.

Članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke” (“Službeni glasnik BiH”, br. 90/14, 53/15) propisano je: U slučaju dodjele ugovora iz čl. 10. i 86. Zakona ugovorni organ je obavezan unijeti izvještaj u sistem "E-nabavke" u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, nakon čega aplikacija omogućuje generisanje izvještaja koji sadrži podatke iz stava (2) tač. a), d), e), f), g) i h).

Dakle, kada su u pitanju ugovori koji su izuzeti od odredbi ZJN, ugovorni organ je u obavezi da:

- Donese odluku o utvrđivanju izuzeća, u skladu sa članom 18. stav (2) ZJN. U okviru odluke o utvrđivanju izuzeća potrebno je pozvati se na član 10. ZJN stav (1) tačka d) ZJN, i, ako je moguće, na materijalni propis;

- Da u sistem “E-nabavke” unese izvještaj o sklopljenim ugovorima po osnovu izuzeća iz člana 10. ZJN, u roku od 30 dana od dana zaključivanja ovih ugovora, a u skladu sa članom 75. stav (1) ZJN i članom 11. stav (4) Uputstva o uslovima i načinu objavljivanja obavještenja i dostavljanja izvještaja u postupcima javnih nabavki u informacionom sistemu “E-nabavke”.

Ako je u pitanju nabavka usluga izrade finansijskih izvještaja, koji se predaju FIA-i, ova usluga se nabavlja putem postupka nabavke, zavisno od procijenjene vrijednosti nabavke.

Članom 87. stav (3) ZJN i članom 2. stav (1) Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14) propisano je da se postupak direktnog sporazuma može provoditi kada je procijenjena vrijednost roba/usluga/radova koji se nabavljaju na godišnjem nivou jednaka ili manja od 6.000,00 KM. Dodatno je članom 2. stav (2) Pravilnika propisano da ugovorni organ može tokom jedne godine za isti predmet nabavke potrošiti do 6.000,00 KM putem ovog postupka. Članom 7. Pravilnika o postupku direktnog sporazuma propisano je da se direktni sporazum smatra zaključenim:

a) Kod nabavki čija vrijednost iznosi do 1.000 KM, prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije;

b) Kod nabavki čija vrijednost je viša od 1.000 KM, ugovorni organ je dužan zaključiti ugovor.

Budući da je u konkretnom slučaju navedeno da je procijenjena vrijednost usluga 90 KM, mišljenja smo da su ispunjeni uslovi da se primijeni direktni sporazum.

Sam postupak direktnog sporazuma detaljnije je uređen odredbama Pravilnika o postupku direktnog sporazuma. 2021.

PITANJE: Da li se rok plaćanja od 90 dana kojeg ponuđač ponudi u okviru podkriterija ekonomski najpovoljnija ponuda boduje sa 0 ili 10 bodova ?

U pitanju je predmet nabavke u kojem su zaprimljene dvije ponude jedan ponuđeni rok plaćanja je 90, a drugi 60 dana, kako izvršiti bodovanje shodno zadanoj formuli, da li se rok od 90 dana cijeni kao izuzetak shodno Zakonu o finansijskom poslovanju, te se kao takav boduje sa 0 bodova ili se oba ponuđača boduju sa 10 bodova?

ODGOVOR: U odgovoru na ovo pitanje ukazali bismo prije svega na sljedeće odredbe Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14), kojim je definisano šta je to prihvatljiva/neprihvatljiva ponuda:

Član 2. stav (1) tačka l) ZJN kojim je propisano da je ponuda:

1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom,

2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom;

Član 57. stav (1) ZJN kojim je propisano da se u postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije;

Članom 68. stav (4) tačka i) ZJN kojim je propisano da ugovorni organ obavezno odbacuje ponudu koja nije potpuna i ne ispunjava zahtjeve iz tenderske dokumentacije.

Članom 16. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, br. 90/14, 20/15) propisano je da postupak pregleda i ocjene ponuda obavlja komisija za javne nabavke, odnosno članovi komisije koji su stručne osobe i/ili stručne službe ugovornog organa, te ako je potrebno nezavisne stručne osobe, na osnovu uslova i zahtjeva iz tenderske dokumentacije.

Dakle, da bi se ponuda smatrala prihvatljivom, mora da zadovolji sve uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije (dakle, uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, ne iz važećih zakona, ukoliko nije dato ograničenje samom tenderskom dokumentacijom; to jest u tenderskoj dokumentaciji se ništa ne podrazumijeva, već se samo uvažavaju odredbe tenderske dokumentacije). Budući da ugovorni organ ni na koji način nije u tenderskoj dokumentaciji ograničio rok plaćanja koji ponuđači mogu da ponude, mišljenja smo da se radi o prihvatljivoj ponudi.

Dalje, kada je u pitanju ocjena ponuda, članom 65. stav (1) ZJN propisano je da ugovorni organ ocjenjuje ponude koje su podnijeli kvalificirani ponuđači, primjenjujući kriterij za dodjelu ugovora utvrđen u tenderskoj dokumentaciji.

Na osnovu citirane odredbe smo mišljenja da ugovorni organ boduje i rok od 60 dana i rok od 90 dana prema kriteriju za dodjelu ugovora definisanom u tenderskoj dokumentaciji / metodologiji bodovanja koja je predviđena u tenderskoj dokumentaciji. Budući da ne znamo na koji način je ugovorni organ predvidio sistem bodovanja roka plaćanja u tenderskoj dokumentaciji (formula i kako glasi formula, rasponi, itd.), nismo u mogućnosti dati decidniji odgovor.

Za naredne postupke nabavki savjetujemo ugovornim organima da ograniče rok plaćanja koji ponuđači mogu da ponude (npr. u TD navesti da ponuđeni rok plaćanja ne može biti duži od 60 dana), jer se u praksi događa da, ako rok plaćanja nije ograničen TD, ponuđači nude i duže rokove plaćanja (npr. 180 dana, 365 dana, itd.). Kada ugovorni organ ne ograniči dozvoljeni rok plaćanja u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ je u situaciji da mora prihvatiti i ove rokove plaćanja (jer nema osnova da obije ponude, jer nije postavio ograničenje u TD), te ulazi u zonu prekršaja prema odredbama Zakona o finansijskom poslovanju, ukoliko sa nekim od ovih ponuđača potpiše ugovor. 2021.

PITANJE: Da li da stavimo ako je predviđeno troškovnikom 5% nepredviđenih radova da to stoji ili bolje da ne stavljamo?

ODGOVOR: Članom 53. stav (1) Zakona o javnim nabavkama (''Službeni glasnik BiH'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je sljedeće:

''Ugovorni organ dužan je pripremiti tendersku dokumentaciju u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim aktima. U tenderskoj dokumentaciji ugovorni organ daje potpune informacije o uslovima ugovora i postupku dodjele ugovora, a koji su kandidatima/ponuđačima dovoljni za pripremu zahtjeva za učešće, odnosno ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi.''

Također je članom 3. stav (1) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisano sljedeće:

''Tenderska dokumentacija sadrži sve neophodne informacije i pojašnjenja koji moraju biti definisani jasno, na osnovu kojih kandidati/ponuđači mogu pripremiti svoje zahtjeve za učešće/ponude.''

Ukoliko bi ugovorni organ u troškovniku predvidio 5% nepredviđenih radova to bi svakako bilo odstupanje i bilo bi suprotno odredbama naprijed citiranih odredbi Zakona i podzakonskog akta.

Osim toga Zakonom o javnim nabavkama je jasno propisano kako ugovorni organi moraju postupiti ukoliko se utvrdi da tokom realizacije ugovora dođe do pojave dodatnih i nepredviđenih radova.

Prema svemu navedenom pogrešno je u predmjer radova kod pripreme tenderske dokumentacije unositi određeni procenat nepredviđenih radova. 2021.

PITANJE: Raspisana je nabavka ‘’Goriva’’ i kriteriji je ‘’ekonomski najpovoljnija ponuda’’. Cijena 95 procenata, i operativni troškovi 5 procenata. Ponuđač u Obrascu za operativne troškove za vozila sa benzin i dizel motorom, u sastavu jedinične cijene nije uključio taksu naftnih derivata i PDV. Obzirom da razlika po navedenoj stavki ne utiče na najnižu cijenu izabrani ponuđač i dalje ostaje kao najpovoljniji. Međutim ovdje mi ostaje sporno da li navedeno tretirati kao grešku računske prirode ili je ovo eliminatoran faktor zbog kojeg je ponude ne prihvatljiva. Razlika u cijeni je poprilično velika a nije predviđena e-aukcija. Ovako je zahtijevano našom tenderskom dokumentacijom.

ODGOVOR: Članom 2. stav (1) tačka l. Zakona o javnim nabavkama (''Službeni glasnik BiH'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je sljedeće:

''ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:

1) prihvatljiva - ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom;

2) neprihvatljiva - ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom''

Dalje je članom 57. stav (1) Zakona propisano:

'' U postupku javne nabavke kandidat/ponuđač pridržava se zahtjeva i uslova iz tenderske dokumentacije.''

Iz naprijed citiranih odredbi Zakona proizilazi da su ponuđači dužni prilikom pripreme svoje ponude pridržavati se odredbi i zahtjeva iz tenderske dokumentacije, u suprotnom njihova ponuda će biti neprihvatljiva. Ukoliko ste vi u svojoj tenderskoj dokumentaciji zahtijevali od ponuđača da u ponuđenu cijenu uključi uključio taksu naftnih derivata a on to nije učinio tada nije postupio u skladu sa zahtjevima iz vaše tenderske dokumentacije. 2021.

PITANJE: Ugovorno tijelo provelo je postupak u kojem je predviđeno sklapanje ugovora, (bez i sa sukcesivnim izvršenjem), gdje zbog drugih okolnosti nije bilo moguće sklopiti okvirni sporazum.

Kako ugovorno tijelo ne bi bilo prinuđeno na realizaciju ugovora osobito u smislu nekih nepredviđenih okolnosti koje se mogu dogoditi, da li je dozvoljeno ugovornom tijelu da u ugovor ugradi odredbu da pravno djelovanje i obveze iz ugovora nastaju onda kada ugovorno tijelo izda narudžbenicu za predmet nabave, a ne trenutkom potpisivanja ugovora, tako da u slučaju ne realizacije ugovora, ugovorno tijelo nema posljedica u smislu eventualne naknade štete i sl.?

ODGOVOR: Članom 2. stav (1) tačka a) Zakona o javnim nabavkama (''Službeni glasnik BiH'' broj: 39/14) (Zakon) definisan je ugovor kao:

''ugovor o javnoj nabavci je ugovor s finansijskim interesom koji se zaključuje u pisanoj formi između jednog ili više dobavljača i jednog ili više ugovornih organa i ima za cilj nabavku robe, usluga ili izvođenja radova u okviru značenja ovog zakona,...''

Također je u istom članu definisan okvirni sporazum i to tačkom n) kao:

''okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više ugovornih organa i jednog ili više dobavljača, zaključen u pisanom obliku, kojim se definiraju uslovi pod kojim se mogu dodijeliti ugovori tokom određenog perioda, u skladu s predviđenom cijenom i, gdje je moguće, predviđenim količinama;''

Dalje je, članom 4. stav (1), (2), (3) i (4) Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisano sljedeće:

'' (1) Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod ugovora o javnoj nabavci određuje tačnu količinu predmeta nabavke, a kod okvirnog sporazuma tačnu ili okvirnu količinu predmeta nabavke.

(2) Okvirna količina predmeta nabavke određuje se samo u slučaju okvirnog sporazuma, kada ugovorni organ, zbog prirode predmeta nabavke ili drugih objektivnih okolnosti, ne može unaprijed odrediti tačnu količinu.

(3) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog ugovora o javnoj nabavci i ugovora zaključenog na osnovu okvirnog sporazuma ne može biti manja ili veća od ugovorene količine.''

(4) Stvarna nabavljena količina na osnovu zaključenog okvirnog sporazuma može biti jednaka ili manja od predviđene okvirne količine.

Cijeneći sve naprijed navedeno i imajući u vidu da zaključeni ugovor o javnoj nabavci proizvodi obligaciono-pravna dejstva kako u pogledu vrijednosti na koju je zaključen tako i u pogledu količina, pogrešno bi bilo i pravno neutemeljeno da zaključite ugovor te da ostavite mogućnost da na osnovu istog izdajete narudžbenice i da na taj način ne realizirate ugovor u cijelosti.

Dakle, zaključeni ugovor se mora u cijelosti realizovati bez obzira da li vršite sukcesivne porudžbine ili ga realizirate odjednom u cijelosti.

Ukoliko ugovorni organ ne može procijeniti tačnu količinu predmeta nabavke Zakon daje mogućnost da ugovorni organ odredi maksimalne okvirne količine te da provede postupak nabavke i zaključi okvirni sporazum a koji onda nije u obavezi u potpunosti realizovati nego okvirni sporazum realizuje u stvarno potrebnim količinama. 2021.

PITANJE: Podnosimo ponudu u otvorenom postupku javne nabavke goriva u kojem imamo namjeru podugovaranja sa podugovaračem na čijoj će se benzinskoj pumpi vršiti isporuka goriva.

1.) Obzirom da kompletnu zahtijevanu dokumentaciju dostavljamo mi kao ponuđač imamo nedoumicu u vezi dostavljanja OPC-a (obrasca za promjenu cijena) i Certifikata o kvalitetu robe - Molim Vaše mišljenje o prihvatljivosti ponude ukoliko OPC obrazac i Certifikat budu izdati na ime podugovarača, tj. da li naprijed navedene dokumente dostavljamo izdate na nas kao ponuđača ili na podugovarača,

2.) Članom 73 stav 4 Zakona o javnim nabavkama navedeno je sljedeće:, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen s podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču. Ističemo da je tenderskom dokumentacijom utvrđeno da se u ponudi izjasnimo da li će biti direktno plaćanje podugovaraču.

-Molimo Vaše pojašnjenje, da li je izjašnjenje, koje dostavljamo u ponudi da će plaćanje biti direktno nama kao ponuđaču koji i fakturišemo robu, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

-da li mi kao ponuđač/dobavljač kojem je dodijeljen ugovor imamo obavezu prilikom fakturisanja - na fakturi navoditi da je isporuka na pumpi podugovarača.

ODGOVOR: Članom 73. Zakona o javnim nabavkama (''Službeni glasnik BiH'' broj: 39/14) (Zakon) propisano je sljedeće:

'' (1) Ugovorni organ ne može zabraniti podugovaranje, ali može tražiti od kandidata/ponuđača da se izjasni da li namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane.

(2) Ako se kandidat/ponuđač izjasni da namjerava dio ugovora podugovaranjem prenijeti na treće strane, ugovorni organ dužan je u ugovor o javnoj nabavci unijeti tu odredbu kao osnov za zaključivanje podugovora između izabranog ponuđača i podugovarača.

(3) Ponuđač kojem je dodijeljen ugovor neće sklapati podugovor ni o jednom bitnom dijelu ugovora bez prethodnog pismenog odobrenja ugovornog organa. Elementi ugovora koji se podugovaraju i identitet podugovarača obavezno se saopćavaju ugovornom organu blagovremeno, prije sklapanja podugovora. Ugovorni organ može izvršiti provjeru kvalifikacija podugovarača u skladu s članom 44. ovog zakona i obavijestiti dobavljača o svojoj odluci najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o podugovaraču. U slučaju odbijanja podugovarača, ugovorni organ dužan je navesti objektivne razloge odbijanja.

(4) Nakon što ugovorni organ odobri podugovaranje, u skladu sa stavom (3) ovog člana, dobavljač kojem je dodijeljen ugovor dužan je prije početka realizacije podugovora dostaviti ugovornom organu podugovor zaključen s podugovaračem, kao osnov za neposredno plaćanje podugovaraču, i koji kao obavezne elemente mora sadržavati sljedeće: a) robu, usluge ili radove koje će isporučiti, pružiti ili izvesti podugovarač; b) predmet, količinu, vrijednost, mjesto i rok isporuke robe, pružanja usluga ili izvođenja radova; c) podatke o podugovaraču, i to: naziv podugovarača, sjedište, JIB/IDB, broj transakcijskog računa i naziv banke kod koje se vodi.

(5) Dobavljač kojem je dodijeljen ugovor snosi punu odgovornost za realizaciju ugovora.''

Što se tiče vašeg prvog dijela pitanja vezano za OPC obrazac i Certifikat o porijeklu robe upućujemo vas da o ovome postavite pitanje ugovornom organu na Portalu javnih nabavki. Jedino tako ćete od ugovornog organa dobiti pojašnjenje na koji način da postupite u pogledu OPC obrasca i Certifikata i jedino vam ugovorni organ može odgovoriti da li će i kakva ponuda biti prihvatljiva ili ne.

Što se tiče plaćanja u slučaju podugovaranja vi se u svojoj ponudi svakako imate pravo izjasniti želite li da se plaćanje za isporučenu robu plaća direktno vama kao glavnom dobavljaču ili da se plaćanje vrši direktno podugovaraču. Ukoliko se izjasnite da će se plaćanje vršiti direktno vama onda ćete vi vršiti i fakturisanje a ugovorni organ će plaćanje vršiti vama a vi ćete vršiti plaćanje svom podugovaraču. Međutim, ukoliko se u ponudi izjasnite da se plaćanje vrši direktno podugovaraču, odnosno da ugovorni organ vrši direktno plaćanje podugovaraču, u tom slučaju ste dužni postupiti u skladu sa članom 73. stav (4) Zakona. 2021.

PITANJE: Nekolicina radnika ne žele potpisati Izmjene ugovora o radu koje su nastale kao rezultat sporazuma sindikata i vlade u pogledu povećanja koeficijenata. Ponuđeno im je povećanje sa 2.8. na 2.9. jer se radi o mjestima koja su po sistematizaciji VŠ radna mjesta. Ovi radnici posjeduju VSS i zahtijevaju da im se dodijele bodovi za VSS i zbog toga odbijaju da potpišu. Da li im trebamo dati otkaz odnosno postupiti po odredbi člana 108 stav 3 ZOR.

ODGOVOR: Uvijek kad se mijenjaju elementi ugovora o radu primjenjuje se član 107. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), odnosno primjenjuje se institut otkaza ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu, s obzirom da ZORFBiH ne poznaje aneks kao formu izmjene ugovora o radu.

Shodno navedenom, i u konkretnom slučaju, prilikom promjene koeficijenta, odnosno satnice (plaće) primjenjivat će se institut otkaza ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu, u skladu sa članom 107. ZORFBiH.

Postupak je da poslodavac otkazuje radniku (odluka / rješenje o otkazu) dosadašnji ugovor o radu i istovremeno mu ponudi novi ugovor o radu. Da li ćete otkaz dostaviti u formi rješenja (uz dostavu novog ugovora) zavisi od toga da li ste svojim pravilnikom o radu propisali da se o pravima i obavezama radnika odlučuje rješenjem. Ukoliko jeste, onda se i otkaz ugovora o radu sa ponudom novog pod izmijenjenim okolnostima daje u formi rješenja i uz dostavu novog ugovora, sa propisanim rokom za očitovanje, u skladu sa članom 107. ZORFBiH.

Radnik je dužan, u roku koji odredi poslodavac, ali ne kraćem od osam dana, odgovoriti na ponudu poslodavca.

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca u roku koji mu je dat, potpisuje novi ugovor o radu, a ukoliko ne prihvati, prestaje mu dosadašnji ugovor o radu uz propisani otkazni rok, nakon što rješenje o otkazu postane konačno (drugostepeno rješenje).

Dakle, nakon isteka propisanog roka za izjašnjenje radnika u vezi sa novim ugovorom o radu, a ukoliko radnik isti ne prihvati, rješenje o otkazu postaje konačno i radni odnos prestaje nakon isteka otkaznog roka koji teče od dana kada je rješenje postane konačno kod poslodavca.

Napominjemo da nema potreba da donosite novu odluku / rješenje o otkazu ugovora o radu, nakon što se radnik izjasni da ne prihvata ponuđeni ugovor, s obzirom na to da ste već prethodno otkazali postojeći ugovor o radu.

Radnik koji je prihvatio ponuđeni ugovor o radu zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora. Stav sudske prakse je u ovom slučaju jasan: “Prihvatanje ili neprihvatanje ponude i potpisivanje izmijenjenog ugovora o radu nije uslov za sudsku zaštitu u sporu radi poništenja odluke o otkazu. I u slučaju kada zaposlenik ne prihvati izmijenjeni ugovor o radu, poslije donošenja odluke o otkazu može sa uspjehom isticati postojanje uslova za nezakonitost izmijenjenog ugovora kako u materijalnom tako i u formalnom smislu.”(Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 056905 11 Rev od 27.12.2012. godine).

U ovom slučaju, ukoliko radnik ispunjava uslov iz člana 111. Zakona o radu FBiH, odnosno ako je zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a poslodavac mu otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu.

PITANJE: Radnica je počela koristiti godišnji odmor, koji je nakon 5 dana prekinut i otvoreno je bolovanje. Nakon što je zatvorila bolovanje, nastavila je koristiti preostali dio godišnjeg odmora od 7 dana. Da li je potrebno donositi novo rješenje o godišnjem odmoru ili neko rješenje o ispravci prvobitnog, ako da šta obrazloženje treba da sadrži?

ODGOVOR: Članom 49. stav 2. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH“, Br. 26/16, i 89/18), propisano je da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. U tom slučaju, ukoliko oni nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnika, godišnji odmor se prekida, a nakon prestanka navedenih okolnosti, radnik nastavlja sa korištenjem godišnjeg odmora.

Privremena spriječenost traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravosnažnim rješenjem nadležnog organa po propisima iz penzijskog invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost (član 43. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 30/97, 7/02, 70/08, i 48/11).

Nije potrebno donositi posebno rješenje. Naime, dovoljno je na postojećem rješenju napraviti službenu zabilješku da je korištenje godišnjeg odmora prekinuto jer je radnica otvorila bolovanje dana ….. odsustvo, uz potpis i pečat, te u evidenciju unijeti otvoreno bolovanje, te da će radnica nastaviti koristiti godišnji odmor nakon prestanka privremene spriječenosti za rad.

PITANJE: Kakav je porezni tretman isplate toplog obroka za šest dana u sedmici, u slučaju preraspodjele radnog vremena, gdje radnici rade 6 dana u sedmici po 6 sati i 40 minuta?

ODGOVOR: Prije svega, napominjemo da je potrebno napraviti razliku između prava radnika koja su utvrđena Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i internim aktima poslodavca u odnosu na porezni tretman isplate različitih naknada radnicima, uključujući i naknadu za ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).

Naknada za ishranu u toku rada je pravo radnika koje nije utvrđeno Zakonom o radu, već kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ukoliko ste potpisnici trenutno važećeg granskog kolektivnog ugovora dužni ste da primjenjujete odredbe navedenog ugovora, u vezi sa minimalnim iznosom toplog obroka. Naravno, vi svojim internim aktima možete propisati i veće iznose toplog obroka od minimalnih iznosa koji su, eventualno, propisani KU.

Međutim, ukoliko niste potpisnici KU, pravo i iznos naknade za ishranu (topli obrok) propisujete slobodno svojim pravilnikom o radu, bez obzira na neoporezivi iznos navedene naknade.

Dakle, pravo i iznos TO propisujete svojim pravilnikom o radu slobodno (eventualno, poštivajući odredbe KU), a porezni tretman navedene isplate će se posmatrati shodno članu 20. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18 i 48/21) (neoporezivi iznos toplog obroka je do 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku). Drugim riječima, nema nikakvih zakonskih prepreka da pravilnikom o radu propišete i manji iznos toplog obroka bude od 1% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH, jer kao što smo prethodno naveli 1% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH je maksimalni iznos toplog obroka koji možete biti isplaćen bez oporezivanja.

Što se tiče prava na topli obrok za vrijeme prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena poslodavac može pravilnikom o radu regulisati, ukoliko suprotno nije propisano kolektivnim ugovorom, da se navedena obaveza odnosi samo na redovno radno vrijeme ili na cjelokupno radno vrijeme (uključujući i radno vrijeme provedeno na poslu u slučaju prekovremenog rada), te shodno navedenom (ne)isplaćivati TO za to vrijeme.

Dakle, i u slučaju preraspodjele radnog vremena bitan je pravni osnov, odnosno kako je poslodavac propisao topli obrok u slučaju preraspodjele radnog vremena. Poslodavac može propisati različite osnove za obračun toplog obroka.

Npr. poslodavac može propisati da topli obrok u iznosu od 8 KM isplaćuje za puno radno vrijeme u iznosu od 8 sati, a u slučaju preraspodjele kada radnici rade 6 h i 40 min radnicima će se isplaćivati 6,5 KM. Napominjemo da ova oba iznosa su neoporezivi iznos toplog obroka odnosno do 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

PITANJE: Zaposlenik je zaključio ugovor o radu 17.05.2021. godine na određeno vrijeme od 6 mjeseci. U ugovoru je navedeno da probni rad traje 2 mjeseca tj. do 17.07.2021.

Zaposlenik nije zadovoljio na probnom radu, a kako su u tom period godišnji odmori I konkretno njegov nadređeni je bio na godišnjem odmoru tako da mu nismo uručili rješenje o otkazu.

U međuvremenu je otišao na bolovanje javivši se svom nadređenom ( telefonom ili mailom) koji mu je odobrio rekavši da se javi u kadrovsku službu I da dostavi doznake. Međutim on se nije javio u kadrovsku, doznake nije dostavio u roku od 48h.

Od 30.07. je odsutan s posla, bolovanje otvoreno 02.08., nalaz i ocjenu ljekara donio tek kad se vratio na posao 10.08.2021. (doznake nije donio jer mu knjižica nije ovjerena).

Interesuje me možemo li mu sad uručiti rješenje o prestanku radnog odnosa zbog negativne ocjene probnog rada, ili možemo prekinuti ugovor zbog toga sto nije dostavio doznake na vrijeme.

ODGOVOR: Shodno članu 21. stav (4) Zakona o radu radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu. U ovom slučaju poslodavac ocjenjuje probni rad radnika, na prijedlog lica koje je ovlašteno da prati probni rad i predloži ocjenu probnog rada. Radniku prestaje radni odnos sa danom isteka roka utvrđenog ugovorom o probnom radu. To znači da poslodavac, ugovarajući probni rad, ugovara i rok prestanka ugovora o radu u slučaju nezadovoljavajućeg probnog rada, odnosno otkazni rok.

Napominjemo da poslodavac treba regulisati pravilnikom o radu ili ugovorom o radu način obavljanja probnog rada, ovlastiti lice za nadzor i ocjenu probnog rada i regulisati i sva druga specifična pitanja vezana za probni rad (produženje probnog rada, ispit, test, rok za davanje ocjene i sl.).

Međutim, u Vašem slučaju ne možemo govoriti o nezadovoljavanju probnog rada jer nadređeni nije na vrijeme reagirao na način da u propisanom roku radnika ocijeni zbog nezadovoljavanja probnog rada.

Pismena obavijest, ili doznake o privremenoj spriječenosti za rad se dostavljaju mjesečno, sa zadnjim danom u mjesecu ukoliko je bolovanje duže od mjesec dana, a ako je kraće, odmah nakon zaključivanja bolovanja.

Odredbama člana 72. stav (5) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16, i 89/18), izričito je propisano da je radnik dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

Dakle, navedena obaveza se odnosi na to da je radnik dužan poslodavca obavijestiti (pisanim putem) o privremenoj spriječenosti za rad u roku od 3 dana, a ne da je dužan dostaviti doznake u roku od 3 dana.

Ako je ovakvo ponašanje uz odsustvo od tri dana ili neprijavljivanje bolovanja, ili neopravdan izostanak sa posla od tri dana propisano Vašim pravilnikom o radu kao teža povreda radnih obaveza ili teži prijestup, onda mu iz tih razloga možete otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka, omogućiti radniku da se izjasni o činjenicama koje mu se stavljaju na teret i donijeti rješenje u skladu sa (čl. 97, 100. i 101. Zakona o radu), i Vašim pravilnikom o radu.

PITANJE: Pitanje se odnosi na proceduru provedbe javnih oglasa za prijem u radni odnos u javnom sektoru. Pravilnikom o radu tijela koje provodi proceduru javnog oglasa predviđene su određene posebne vještine koje se zahtijevaju za konkretno radno mjesto (posebni uvjeti). No međutim, ukoliko se dogodi da je, i pored tih posebnih uvjeta koji su propisani Pravilnikom poslodavac, poslodavcu uistinu potrebna dodatna vještina koja nije predviđena Pravilnikom (određeni stručni ispit, poznavanje stranog jezika ili posjedovanje vozačke dozvole određene kategorije) - može li poslodavac od kandidata zatražiti dokaze o tim činjenicama u javnom oglasu?

ODGOVOR: Članom 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Službene novine FBiH“, broj 89/18), dodat je novi član 20a, Zakona, koji propisuje da se radni odnos zasniva zaključivanjem ugovora o radu, a nakon provođenja procedure prijema propisane pravilnikom o radu poslodavca.

Posebni uslovi su oni uslovi koji su utvrđeni u autonomnom općem aktu poslodavca – pravilnikom o radu. Pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, koje također propisuje poslodavac, ukoliko nisu propisani posebnim zakonom, to su različiti posebni uslovi, koji su vezani za djelatnost poslodavca, kao što su: stručna sprema (vrsta i stepen), radno iskustvo ili radni staž, zavisno od potreba poslodavca, stručni ispit i druga lična znanja, sposobnosti i vještine, zavisno od potreba poslodavca (znanje ili poznavanje određenog stranog jezika, opšte ili posebno znanje rada na računaru, specijalizacija u određenoj oblasti rada i dr.), a propisuju se u pravilniku o radu, odnosno sistematizaciji radnih mjesta. Dakle, da bi poslodavac tražio posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa, ti uvjeti moraju biti propisani pravilnikom po radu, odnosno u sistematizaciji radnih mjesta.

Ukoliko poslodavac nema propisane posebne uvjete u svom pravilniku o radu, iste odredbe može izmijeniti u sistematizaciji radnih mjesta te dodati posebne uvjete za ta radna mjesta. Ukoliko nema propisane posebne uvjete pravilnikom o radu, ne može ih u konkursnoj proceduri tražiti od navedenih kandidata.

PITANJE: U skladu sa odredbama Pravilnika o radu, unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta izrekli smo radniku disciplinsku mjeru promjene radnog mjesta na period od dva mjeseca koji je počeo teći 01.08. Radnik nam dostavlja zahtjev za korištenje godišnjeg odmora (prvi dio od 12 dana) od 16.08.

Obzirom da izrečena sankcija traje do kraja septembra da li mu možemo dati rješenje za korištenje godišnjeg odmora a da se izrečena sankcija produži za period korištenja godišnjeg odmora odnosno 12 dana u mjesecu oktobru. Nažalost ovakvu situaciju nismo odredili Pravilnika o radu, unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

ODGOVOR: Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, i 89/18) propisana su ponašanja u slučaju lakših i težih povreda radnih obaveza odnosno prijestupa i nije dozvoljeno uvođenje bilo kakvih drugih sankcija (kao što su novčana kazna, suspenzija i sl.).

Zakon o radu ne daje pravo poslodavcu da propisuje sankcije, osim da provodi sankcije propisane u članu 97. Zakona o radu (pismeno upozorenje i otkaz ugovora o radu). Prema važećim zakonskim rješenjima nije moguće radnika premjestiti na drugo radno mjesto u slučaju disciplinskih mjera niti npr. obustaviti dio plaće zbog povreda radnih obaveza, pogotovo što je članak 97. Zakona o radu, jasan i nedvosmislen da se radniku može dati samo pismeno upozorenje nakon čega slijedi otkaz ugovora o radu ukoliko ponovi lakšu povredu u roku od šest mjeseci od pismene opomene.

Poslodavac ne može svojim pravilnikom o radu ili opštim aktom predvidjeti postupanja i sankcije koje su suprotne Zakonu o radu, a posebno ne može propisivati nepovoljnija prava radnika, jer time krši izričite odredbe člana 19. Zakona o radu, kojim je propisano da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom, a ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno.

Dakle, s obzirom da niste postupili u skladu sa Zakonom o radu, smatramo da radniku trebate omogućiti korištenje godišnjeg odmora te ste dužni da radnika vratite na radno mjesto na kojem je radio prije izricanja disciplinske mjere.

PITANJE: U Kolektivnom ugovoru o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području Tuzlanskog kantona broj:02/1-30-15987-1/21 od 06.08.2021.godine, koji se primjenjuje od 01.08.2021.godine, u članu 47. stav (1) se navodi slijedeće : "Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini 50% prosječne neto plaće u FBIH". Svi radnici ustanove su dobili rješenja za godišnji odmor za 2021.godinu. Pitanje glasi: Da li poslodavac može da odbije isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora radnicima za 2021.godinu, iako ima zakonsku obavezu prema novom kolektivnom ugovoru? Napominjem da je u prethodnom kolektivnom ugovoru bio naveden i uslov za isplatu regresa - da ustanova posluje pozitivno, odnosno da prethodnu poslovnu godinu nije završila sa gubitkom. Međutim, iako u novom kolektivnom ugovoru više ne postoji takav uslov, poslodavac odbija isplatiti regres radnicima jer je prethodnu godinu poslovao negativno. Da li poslodavac ima pravo da odbije isplatu regresa, iako je naknada za isti regulisana članom 47. važećeg kolektivnog ugovora za oblast zdravstva?

ODGOVOR: Regres je akcesorno pravo koje prati godišnji odmor. Pravo na regres uslovljeno je korištenjem godišnjeg odmora pa dijeli u veličini i osnovi sudbinu godišnjeg odmora. To je akcesorno pravo i ostvaruje se samo kada je ostvareno i pravo na godišnji odmor. Ako radnik/ca nije koristio godišnji odmor ne pripada mu pravo na regres. Dakle, riječ je o akcesornom pravu koje se ostvaruje ako je ostvareno i pravo na godišnji odmor (ono je i ustanovljeno da zaposlenom učini podnošljivijim troškove njegovog korišćenja). Prema tome, ako radnik nije koristio godišnji odmor ne pripada mu pravo na naknadu za regres u toj godini, bez obzira na to što isti nije iskoristio krivicom poslodavca, međutim ukoliko je radnik koristio godišnji odmor njemu pripada regres za tu godinu.

Po pravilu, visinu regresa koji će zaposlenik primiti poslodavac utvrđuje vodeći se kriterijima koje je sam utvrdio u svojim internim aktima, uz poštivanje minimuma koji je propisan granskim kolektivnim ugovorom (ukoliko je poslodavac potpisnik takvog KU) ili onog minimuma koji je utvrđen internim aktom poslodavca (ukoliko se na određenog poslodavca ne odnosi granski kolektivni ugovor kojim je pitanje minimalnog iznosa regresa bliže uređeno).

U navedenom slučaju poslodavac je dužan da radnicima isplati regres za tekuću godinu jer se na to obavezao potpisivanjem kolektivnog ugovora. Iako je kolektivni ugovor u ovom slučaju nepovoljan za poslodavca (jer poslodavac nije poslovao pozitivno) poslodavac ne može odbiti isplatu regresa jer je regres propisan kolektivnim ugovorom, a odredba ne sadrži ograničenja niti uvjetovanja da poslodavac mora poslovati pozitivno. U slučaju da poslodavac odbije isplatu istog, radnici će moći uspješno tražiti svoja prava putem suda.

PITANJE: Prilikom obustave novčanih potraživanja (po rješenju suda) na plati izvršenika, u iznos plate za obustavu uzimamo: osnovnu platu, varijabilni dio plate spram radnog učinka, te iznos naknade za minuli rad.

Da li je ovakvo postupanje ispravno? Ako nije, što bi trebalo da predstavlja iznos plata na kojim se vrše obustave potraživanja.

ODGOVOR: Shodno članu 82. Zakona o radu, poslodavac ne može, bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Dakle, ukoliko poslodavac ima pisani pristanak radnika za obustavu određenog iznosa od plaće, ili, pak, izvršnu sudsku odluku, isti ima mogućnost da obustavi dio plaće.

Članom 83. Zakona o radu je propisano da se plaća ili naknada plaće može prisilno obustaviti u skladu sa propisom kojim se reguliše izvršni postupak. Članom 138. Zakona o izvršnom postupku je propisano da se obustava plaće ili naknada plaće koja iznosi do 1000 KM može obustaviti do 1/2, a preko 1000 KM do 2/3.

Članom 75. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je da se plaća radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Stavom (2) člana 75. ZORFBiH propisano je da se plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće iz člana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. S obzirom na navedenu odredbu koja reguliše šta se smatra platom, smatramo da u navedenom slučaju uzimate u obzir osnovu platu, dio plate za radni učinak i uvećanja plate iz člana 76. ZOR.

Ukoliko je banka uputila zahtjev za obustavu dijela plaće npr. po osnovu jemstva, odnosno kada banka samoinicijativno podnosi zahtjev poslodavcu za obustavu dijela plaće radniku (bez izvršne sudske odluke), poslodavac za takvu obustavu dijela plaće treba saglasnost radnika.

PITANJE: Kako napraviti rješenje za godišnji odmor za radnika koji koristi prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od 12 dana u koje potpada dan vjerskog praznika (Bajram).

Konkretno radnik je išao na godišnji 09.07.2021.g., i koristio plaćeno odsustvo za Bajram 20.07. 2021.g., da li se moglo napraviti rješenje za 12 dana gdje se produžilo za jedan dan plaćenog odsustva (od 09.07.2021-do 27.07.2021.g.), ako ne kako onda evidentirati realno stanje odnosno napraviti pravilno Rješenje.

ODGOVOR: Članom 49. stav 2. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH“, Br. 26/16, i 89/18), propisano je da se u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava vrijeme privremene spriječenosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u staž osiguranja. U tom slučaju, ukoliko oni nastupe u vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnika, godišnji odmor se prekida, a nakon prestanka navedenih okolnosti, radnik nastavlja sa korištenjem godišnjeg odmora.

Nije potrebno donositi posebno rješenje. Naime, dovoljno je na postojećem rješenju napraviti službenu zabilješku da je korištenje godišnjeg odmora prekinuto jer je radnik shodno članu 54. stav (3) Zakona o radu, koristio pravo na zadovoljavanje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba dana ….., uz potpis i pečat, te da će radnik nastaviti koristiti godišnji odmor nakon plaćenog odsustva.

PITANJE: Za radnika koji obavlja poslove rukovođenja (Voditelj Odjela) utvrđen je osnovni koeficijent 3,1. Međutim, Poslodavac želi da tom radniku dodjeli određeni procent na osnovu rukovodne funkcije, može li i na koji način.

ODGOVOR: Članom 118. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, broj 26/16 i 89/18) propisano je da poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje Pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Pravilnik o radu, kao i organizacija i sistematizacija koja je njegov sastavni dio mijenja se kada za tim postoji potreba, odnosno kad poslodavac odluči da izmijeni organizaciju rada, poveća ili smanji broj sistematizovanih radnih mjesta, ukine neka radna mjesta, a sistematizuje nova radna mjesta i sl.

Dakle, izmjenu koeficijenta možete samo izvršiti ukoliko izvršite izmjenu sistematizacije, te na taj način radniku možete uvećati koeficijent. Na drugi način to nije moguće uraditi, osim ako Pravilnikom o zaštiti na radu, nakon procjene radnih mjesta, ne utvrdite da je to radno mjesto s posebnim uslovima rada.

PITANJE: Kad se radi o otpremnini za radnika koji odlazi u penziju na koji način da Poslodavac definiše iznos iste, s obzirom na član 35. Kolektivnog Ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH.

ODGOVOR: Članom 35. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 6/20) propisano je da državni službenik ili namještenik ima pravo na otpremninu pri odlasku u penziju u visini svojih 3-5 ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci.

Poslodavac je dužan da svojim pravilnikom o radu odredi koji je to broj ostvarenih prosječnih neto plaća.

PITANJE: Pri usklađivanju Ugovora o radu sa novim Pravilnikom o radu da li poslodavac postupa u skladu sa članom 107. Zakona o radu.

ODGOVOR: Uvijek kada se mijenjaju elementi ugovora o radu, bez obzira da li je riječ o usklađivanju ugovora o radu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili sl. primjenjuje se institut otkaza ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu, shodno članu 107. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16,i 89/18).

Postupak je da poslodavac otkazuje radniku (odluka/rješenje o otkazu) dosadašnji ugovor o radu i istovremeno mu ponudi novi ugovor o radu pod izmijenjenim uslovima. Radnik je dužan, u roku koji odredi poslodavac, ali ne kraćem od osam dana, odgovoriti na ponudu poslodavca.

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca u roku koji mu je dat, potpisuje novi ugovor o radu, a ukoliko ne prihvati, prestaje mu dosadašnji ugovor o radu uz propisani otkazni rok. U skladu sa članom 114. Zakona o radu, ovo rješenje je konačno, pa se odmah i izvršava, a radnik pravnu zaštitu ostvaruje tužbom pred nadležnim sudom, u roku od 90 dana od dana kad mu je dostavljeno rješenje o otkazu.

Također i radnik koji je prihvatio ponuđeni ugovor o radu zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

U slučaju otkaza radnik ima pravo na otpremninu, pod uslovima iz člana 111. Zakona o radu, ali nema pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti jer je odbio zaključivanje ponuđenog ugovora o radu.

PITANJE: Radnik koji obavlja dodatni referat zbog nepopunjenosti određenog sistematizovanog radnog mjesta (Šef Ekonomsko finansijske Službe obavlja poslove glavnog knjigovođe i računovođe), njegov osnovni koeficijent složenosti za radno mjesto Šef Ekonomsko finansijske Službe je 3,5. Da li poslodavac ima pravo da takvom radniku uveća koeficijent i na koji način.

ODGOVOR: Poslodavac treba izvršiti dopunu Pravilnika o radu i propisati da će direktor donijeti rješenje o uvećanju plaće radnika koji, pored svojih poslova privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta, u procentu od/do_____% (vi odlučujete koliko ili do kojeg procenta), pod uslovom da ima najmanje stručnu spremu radnog mjesta čije poslove obavlja.

Koeficijent se ne može uvećati već popuniti radno mjesto.

PITANJE: Da li Poslodavac ima pravo da kroz Ugovor uveća koeficijent složenosti za radnika koji ima posebnu odgovornost, konkretno radi se o radniku koji je odgovoran za pečat ustanove, a u opisu poslova nije navedeno da radnik u svom radu upotrebljava i koristi pečat kao ni odgovornost za isti.

ODGOVOR: Poslodavac ne može u ugovoru o radu uvećati koeficijent za sistematizovano radno mjesto. Poslodavac mora izvršiti izmjenu pravilnika o radu, odnosno sistematizacije radnih mjesta te na taj način može uvećati koeficijent navedenom radniku.

PITANJE: Da li Poslodavac ima pravo da kroz Ugovor uveća koeficijent složenosti za radnika koji ima posebnu odgovornost, konkretno radi se o radniku koji je odgovoran za pečat ustanove, a u opisu poslova nije navedeno da radnik u svom radu upotrebljava i koristi pečat kao ni odgovornost za isti.

ODGOVOR: Poslodavac ne može u ugovoru o radu uvećati koeficijent za sistematizovano radno mjesto. Poslodavac mora izvršiti izmjenu pravilnika o radu, odnosno sistematizacije radnih mjesta te na taj način može uvećati koeficijent navedenom radniku.

PITANJE: Bila sam na bolovanju od 14.06.2021.god. -08.08.2021.godine –uzrok bolovanja posljedica povrede- gdje nisam iskoristila 2 dana godišnjeg odmora od prošle godine ( firma mi nije dozvolila da prenesem na novi godišnji odmor iz 2021.godine) ????

ODGOVOR: 1. Članom 50. ZORFBiH je propisano da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

Dakle, u pravilu se isti koristi bez prekida (jednokratno), međutim poslodavac i radnik, shodno planu korištenja godišnjeg odmora, mogu se dogovoriti da se isti koristi i u dijelovima, u skladu sa članom 50. ZORFBiH, tj. u dva dijela, sa tim da se prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine.

Dakle, bez obzira što ste bili na bolovanju Vaša dva dana godišnjeg odmora iz prethodne godine su „propala“ zbog toga što se drugi dio godišnjeg odmora mogli iskoristiti samo do 30.juna ove godine.

PITANJE: Za sistematizovano radno mjesto "Kućni majstor" planiran je broj izvršilaca 3 sa koeficijentom složenosti 1,80. Od ta tri radnika samo jedan će obavljati dodatne poslove po ukazanoj potrebi npr. vozača, ložača i sl.

Na koji način poslodavac može tom jednom radniku uvećati plaću od one koja je planirana za to radno mjesto. Da li direktno ugraditi u sistematizaciju uvećani koeficijent ili kroz Ugovor ugraditi dodatak na plaću u vidu stimulativnog dijela s obzirom da samo jedan radnik obavlja dodatne poslove (u prilogu opis radnog mjesta i potrebni uslovi).

ODGOVOR: Članom 118. Zakona o radu („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je da poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika donosi i objavljuje Pravilnik o radu, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja značajna za radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Pravilnik o radu, kao i organizacija i sistematizacija koja je njegov sastavni dio mijenja se kada za tim postoji potreba, odnosno kad poslodavac odluči da izmijeni organizaciju rada, poveća ili smanji broj sistematizovanih radnih mjesta, ukine neka radna mjesta, a sistematizuje nova radna mjesta i sl.

Dakle, u konkretnoj situaciji savjetujemo Vam da za treće mjesto „kućnog majstora“ posebno izdvojite to radno mjesto koje možete sistematizovati na način da izmijenite naziv tog radnog mjesta te dodate dodatne poslove koje će obavljati taj radnik. Zbog tih dodatnih poslova u sistematizaciji, možete odrediti veći koeficijent za tog radnika.

PITANJE: Da li je zakonski dozvoljeno vozaču teretnog motornog vozila definisati platu na način:

Da se plata sastoji od osnovne plate kao fiksnog dijela i dijela plate za radni učinak kao varijabilnog dijela, a koji bi se obračunavao u skladu sa brojem pređenih kilometara vozača i eventualno procenta od naplaćenih odrađenih tura po vozaču?

Da li se, ako je ovakav vid ugovaranja plate za vozača zakonski dozvoljen, mogu isključiti/ukinuti dnevnice vozačima za službena putovanja?

ODGOVOR: Članom 75. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, i 89/18), propisano je da se plaća radnika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od: osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ako je ostvaren i uvećane plaće uz člana 76. ovog zakona, Nadalje, propisano je da radni učinak definiše poslodavac u skladu sa općim propisima, kolektivnim ugovorom, ili pravilnikom o radu.

Dakle, način na koji će biti formulisana kako osnovna plaća, ali i dio plaće po osnovu radnog učinka je ostavljeno poslodavcu da sam reguliše, jer i dosadašnji granski kolektivni ugovori davali su samo neke osnovne smjernice kao što su, da se utvrđivanje dijela plaće po osnovu radnog učinka utvrđuje na osnovu produktivnosti, učinkovitosti, ostvarenje norme, uštede, inovativnosti, radne i tehnološke discipline, poštivanja mjera zaštite na radu i sl., ali je opet prepušteno poslodavcu da detalje sam definiše. Prema tome, način na koji će biti mjeren i iskazan dio plaće po osnovu radnog učinka, tj. da li će to biti u vidu određenih koeficijenata, varijabilnog iznosa ili procentualno ili, pak, na neki drugi način, ostavljeno je poslodavcu da se odluči, ali uz obavezu da to obavezno ugradi u svoj pravilnik o radu ili, pak, ugovor o radu.

Kada se članom 75. Zakona o radu reguliše dio plaće za radni učinak ako je ostvaren te utvrđuje obavezu poslodavca da pravilnikom o radu uredi pitanja koja se odnose na definisanje radnog učinka, onda ta pitanja moraju biti prvenstveno regulisana pravilnikom o radu, za sve radnike.

Pri tome morati voditi računa da vozači podliježu Zakonu o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prijevozu (“Službeni glasnik BiH“, broj 48/10 i 66/16) pa broj pređenih kilometara vozača ne može biti u suprotnosti s ovim zakonom.

Pod ovim uslovima poslodavac može propisati svojim Pravilnikom o radu ovakav način obračuna plate, a to mora biti propisano za sve radnike (vozače).

Međutim, vozačima se ne mogu isključiti/ukinuti dnevnice za službena putovanja, je su one naknada za troškove službenog putovanja bez obzira da li ste ih vi propisali ili primjenjujete federalnu ili kantonalnu uredbu o dnevnicama.

PITANJE: Naime imamo želju i potrebu ugovoriti to jest potpisati ugovor o volontiranju sa osobom koja je stekla visku stručnu spremu 240 bodova po bol. procesu ekonomskog smjera kao suradnika u računovodstvu koja već ima zasnivan radni odnos na višoj stručnoj spremi. Iz porezne uprave smo dobili odgovor da to možemo uredno prijaviti te da mu ne mogu biti primanja maksimalno 250,00 KM, te na taj iznos ima negdje obaveza oko 30,00 KM.

Da li ta osoba nakon određenog vremena može dobiti validnu potvrdu za stečeno radno iskustvo u struci.

ODGOVOR: Sa takvim licem možete zaključiti ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa. Članom 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi, a kopiju ugovora poslodavac je u roku od osam dana dužan dostaviti nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

Sa druge strane, napominjemo da je volontiranje u FBiH isključivo u domenu Zakona o volontiranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 110/12), koji je u FBiH na snazi od 2013. godine, a u kojem se volontiranje definiše kao dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. Dakle, u pitanju je potpuno drugačiji pravni osnov, pravila i uslovi za angažovanje volontera u odnosu na lica koja se angažuju po ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu FBiH.

Kada su u pitanju prava koja ostvaruju lica na stručnom osposobljavanju, ZORFBiH je propisano da ona imaju pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica (što znači da ostaju osigurana preko nadležne službe, tj. biroa za zapošljavanje), a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Naime, Odlukom o visini doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u određenim okolnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/14), utvrđena je obaveza plaćanja doprinosa u mjesečnom iznosu od 30 KM.

Dodatno, u ZORFBiH je propisano da je poslodavac dužan licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurati odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

Međutim, nema smetnje da, primjenom člana 19. ZORFBiH, tj. principa najpovoljnijeg prava, poslodavac, svojim pravilnikom o radom za lica koja su na stručnom osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, predvidi i druga ili povoljnija prava od prava utvrđenih u ZORFBiH, osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno, a to se odnosi na pravo na ishranu u toku rada u iznosu koji utvrdi poslodavac, pravo na naknadu za prevoz, pravo na određeni broj dana godišnjeg odmora, određeni iznos naknade i dr.

Ukoliko se licima na stručnom osposobljavanju isplaćuje određena naknada treba voditi računa o poreznim posljedicama takve isplate. U tom slučaju poslodavac bi bio obavezan da na navedene isplate obračuna „male „doprinose i porez na dohodak kao i posebnu naknadu za nesreće i opću vodnu naknadu (po stopi od 0,5%). Navedeno je potvrđeno mišljenjem koje je dalo Ministarstvo finansija (mišljenje broj 05-14-2-5496/16 od 19. 8. 2016. godine).

Napominjemo i to da po osnovu uplaćenih „malih“ doprinosa (4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO) lice ne ostvaruje nikakva prava u smislu socijalnog osiguranja, jer plaćeni „mali“ doprinosi faktički ničemu ne služe, a ova lica ostaju osigurana preko biroa. Sa druge strane, uplatom doprinosa za PIO u iznosu od 30 KM ostvaruju se prava u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti članovima njegove porodice pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kao lice osigurano u određenim okolnostima, u skladu sa članom 17. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacija Bosne i Hercegovine“, broj 13/18).

PITANJE: Dana 11.08.2021.godine na u Službenim novinama Federacije BiH izašao je granski kolektivni ugovor za našu djelatnost, kojim je propisana minimalna satnica u iznosu 3,50 KM.

Zanima nas slijedeće:

- da li možemo usklađivati/smanjivati koeficijente? Kod nas je najmanji lični koef.1,30 (pretpostavljam da ne, jer za to treba saglasnost sindikata), a minimalna satnica 3,10.

- Uskoro moramo krenuti sa procedurom usklađivanja internih akata sa gore pomenutim Kolektivnim ugovorom, da li se može desiti da radnici tuže ukoliko satnicu ne uskladimo ili pokrenemo izmjene koeficijenta?

ODGOVOR: Ukoliko ste potpisnici Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine, dužni ste da postupate po navedenom kolektivnom ugovoru te da izmjenom Pravilnika o radu izvršite usklađivanje internih akata sa kolektivnim ugovorom. To se odnosi na sve njegove odredbe kao i na satnicu.

Članom 82. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 63/21) propisano je da su poslodavci dužni pravilnike o radu i ugovore o radu, ukoliko nisu u skladu sa ovim ugovorom, uskladiti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Dakle, nakon perioda od 60 dana radnici imaju osnova za podizanje tužbe radi zaštite svojih prava, odnosno usklađivanja internih akata sa kolektivnim ugovorom.

PITANJE: Radnik je diplomirani pravnik 4 godine studija prema starom sistemu.

Poslodavac radnika stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na magistre struke, ocjenjujući studij sa 240 ETC bodova, a magistre struke sa 300 ETC bodova i samim tim dodjeljuje manji koeficijent.

Da li imate tumačenje Bologne i vrednovanje diplomiranog pravnika u odnosu na magistra prava, ili magistra struke.

ODGOVOR: Visoko obrazovanje po Bolonjskom sistemu studiranja organizuje se kroz:

a) prvi ciklus studija koji vodi do zvanja završenog dodiplomskog studija (the degree of Bachelor) ili ekvivalenta, stečenog nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, traje tri odnosno četiri studijske godine, a vrednuje se sa 180 odnosno 240 ECTS bodova,

b) drugi ciklus studija koji vodi do stručnog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije studijske godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom studija nosi 300 ECTS bodova,

c) integrisani studij koji vodi do stručnog zvanja magistra ili ekvivalenta odnosno stručnog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje pet ili šest godina studija, a vrednuje se sa 300 odnosno 360 ECTS bodova,

d) treći ciklus studija koji vodi do naučnog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri studijske godine, a vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Poslodavac sam određuje, zavisno od složenosti poslova radnog mjesta, da li će za to radno mjesto propisati kao uslov visoko obrazovanja prvog (180 ili 240 ECTS), drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja. Sve ove diplome su diplome visokog obrazovanja, ali za neke poslove potreban je niži stepen stručnosti (180 ECTS bodova), a za neke viši (240 ECTS bodova), odnosno poslodavac sam procjenjuje stepen stručnosti koji mu je potreban za obavljanje određenih poslova.

Od složenosti poslova zavisi i plaća, pa shodno tome poslodavac ne bi se trebao izjednačavati plaću na manje složenim poslovima, za čije je obavljanje uslov prvi ciklus sa 180 ECTS bodova, i plaću na više složenim poslovima na kojima je uslov prvi ciklus sa 240 ECTS bodova itd.

Dakle, u konkretnom slučaju poslodavac ispravno postupa jer ne može izjednačiti prvi ciklus studija koji se vrednuje sa 180 ECTS ili 240 ECTS bodova sa drugim ciklusom studiranja koji nosi 300 ECTS bodova.

PITANJE: Poslodavac ima namjeru donijeti etički kodeks ponašanja za radnike.

Koji je osnov za donošenje jednog ovakvog akta poslodavca?

Da li se u tom Etičkom kodeksu može predvidjeti da eventualno utvrđeno kršenje etičkih normi predstavlja povredu radne obaveze i može biti razlog za otkaz ugovora o radu?

ODGOVOR: „Kodeks ponašanja i oblačenja“ nije regulisan Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), ali pripada pojmu radne discipline i ponašanja koje se traži od radnika konkretnog pravnog lica i koji poslodavac može propisati svojim internim aktima ili pravilnikom o radu.

Etički kodeks propisan je zakonima o privrednim društvima i javnim preduzećima i njime se mogu regulisati i ova pitanja.

Pravilnikom o radu poslodavca može se, kako je to regulisano i Zakonom o javnim preduzećima, utvrditi da povrede Etičkog kodeksa ponašanja predstavljaju teže povrede radnih obaveza, odnosno teže prestupe.

Također, kod poslodavaca koji ne donose pravilnike o radu, ugovorom o radu može se ugovoriti da povrede Etičkog kodeksa ponašanja predstavljaju teže povrede radnih obaveza, odnosno teže prestupe.

PITANJE: Koje su opcije poslodavca za otkaz radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme, u slučaju kada je radnik na bolovanju duže od godinu dana - liječenje bolesti, koja nije nastala obavljanjem poslova na radnom mjestu niti zbog otežanih uslova rada?

ODGOVOR: Da bi se raskinuo ugovor o radu sa radnikom, koji je zaključen na neodređeno vrijeme, neovisno od toga da li je na bolovanju ili nije, moraju biti ispunjeni zakonski uslovi za otkaz, propisani odredbama čl. 96, 97. i 109. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18). Jedino u slučaju bolovanja koje je posljedica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, ugovor o radu se ne može otkazati za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu, u skladu sa članom 71. Zakona o radu.

Dakle, ne može se dati otkaz radniku koji je na bolovanju ako se radi o povredi na radu i profesionalnoj bolesti koja je do toga dovela. Ako se radi o povredi van rada i bolesti koja nije uzrokovana radnim mjestom, može se, uz provođenje zakonom utvrđenog postupka, dati otkaz ugovora o radu. Međutim, to je lako reći ali provođenje zakonitog postupka od strane poslodavca koji će dovesti do otkaza ugovora o radu dok je radnik na bolovanju je malo teži postupak. Iz tih razloga naša je preporuka da poslodavac sačeka povratak radnika sa bolovanja pa tek onda da otvori pitanje otkaza ugovora o radu.

PITANJE: Osoba koja ima višu stručnu spremu radi već i ima zasnovan radni odnos u državnoj upravi u međuvremenu je vanrednim studijima stekao zvanje visoke struče spreme. Kako bi mogao aplicirati na buduće natječaje treba imati određeno iskustvo sukladno stručnoj spremi.

ODGOVOR: Lice koje završi višu ili visoku spremu, ako mu je za samostalno obavljanje poslova radnog mjesta te spreme potreban stručni ispit ili radno iskustvo, mora obaviti pripravnički staž na poslovima stečene stručne spreme, u skladu sa članom 32. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

Možete ga zaposliti kao pripravnika (ugovor o radu pripravnika u trajanju određenom za tu školsku spremu) ili sa njim zaključiti ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (ovaj dio smo Vam pojasnili u prethodnom mailu), kojim ovo lice stiče radno iskustvo za samostalan rad i u pogledu polaganja stručnog ispita ili zapošljavanja izjednačeno je sa radnim stažom, ako ste za radno mjesto kao poseban uslov propisali radno iskustvo, u skladu sa čl. 32. i 34. Zakona o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

Dakle, kao što smo Vam već napisali, sa radnikom možete zaključiti ugovor o radu pripravnika ili ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Prema Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 26/16, i 89/18), poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom (čl. 32. stav 1), te shodno tome pripravnik pored drugih prava i obaveza iz radnog odnosa, ima pravo i na godišnji odmor. Na pripravnika se odnose sve odredbe ZOR-a, kao i na ostale radnike koji imaju zaključene ugovore o radu na određeno vrijeme (radno vrijeme, odmori, odsustva i dr.), osim onih koje su izričito propisane drugačije, (plaća na koju pripravnik za vrijeme obavljanja pripravničkog staža ima pravo - 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava).

PITANJE: Poštovani odredba Pravilnika o radu glasi:" Djelatnik ima pravo na otpremninu u slučaja odlaska u mirovinu u visini 6 prosječnih plaća isplaćenih djelatniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili u visini šest prosječnih plaća ostvarenih u F BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku, ako je to povoljnije za djelatnika". Imamo djelatnicu koja sporazumno prekida radni 0dnos i odlazi u obiteljsku mirovinu. Može li joj poslodavac temeljem citirane odredbe Pravilnika obračunati i isplatiti otpremninu prilikom odlaska u ovu vrstu mirovine pošto se u odredbi ne precizira vrsta mirovine?

ODGOVOR: Shodno Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, i 89/18), pravo na otpremninu zavisi od načina prestanka radnog odnosa, tako da u slučaju otkazivanja ugovora o radu se mogu razlikovati sljedeći slučajevi:

1. pravo na otpremninu radnika kojima radni odnos prestaje u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca;

2. pravo na otpremninu radnika u slučaju nezakonitog otkaza od strane poslodavca;

3. pravo na otpremninu kod otkaza ugovora o radu u slučaju umanjene radne sposobnosti.

Pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju (bez obzira na to da li je riječ o prijevremenoj ili punoj starosnoj penziji), reguliše se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu za poslodavce koji nisu obavezni donijeti pravilnik o radu.

S obzirom da radnica nije dobila otkaz od strane poslodavca nego je riječ o sporazumnom otkazu, kao i činjenici da radnica ne ide u penziju po sili zakona nego preuzima pravo na obiteljsku mirovinu, smatramo da u navedenom slučaju radnica nema pravo na otpremninu. Eventualno, radnica bi mogla imati pravo na otpremninu u skladu sa članom 111. Zakona o radu ukoliko bi joj poslodavac dao otkaz, te ukoliko ispunjava uvjete u pogledu trajanja ugovora o radu od najmanje dvije godine i da ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

PITANJE: Radnica pisanim putem daje poduzeću otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa danom 03.10.2021. godine. Našim Pravilnikom o radu regulirano je da u slučaju kad radnik daje otkaz ugovora o radu poduzeću, otkazni rok iznosi 7 dana. Istekom otkaznog roka od 7 dana tj. zaključno sa danom 10.10.2021. godine radnicu ćemo odjaviti sa Porezne ispostave.

U slučaju kad radnik daje otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme poduzeću, da li je dovoljno samo radnika odjaviti sa Porezne ispostave istekom otkaznog roka bez donošenja bilo kakvog rješenja ili odluke?

ODGOVOR: Saglasno članovima 104. i 105. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), radnik koji podnosi pismeni otkaz poslodavcu nije dužan obrazlagati otkaz ugovora o radu, a otkazni rok teče od dana uručenja otkaza poslodavcu.

Naime, kad radnik otkazuje ugovor o radu, poslodavac ne donosi nikakvo rješenje.

Otkazni rok teče od dana prijema otkaza radnika, i tada ga poslodavac odjavljuje. Podneseni otkaz ima konačnu snagu, i ono što je neophodno jeste da podneseni otkaz mora imati datum prijema.

PITANJE: Ukoliko Poslodavac želi sa radnikom zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa KV na SSS (ispunjavajući uslove prema Pravilniku o radu) da li to treba učiniti putem Javnog oglašavanja u skladu sa Uredbom o postupku prijema u radni odnos?

ODGOVOR: Članom 5. Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u TK („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 4/2019, 4/2020, 11/2020 i 5/2021) propisani su izuzeci od obaveze javnog oglašavanja, te se navodi se prijem u radni odnos vrši bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju:

a) otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu ukoliko radnik za to novo radno mjesto ispunjava uvjete u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu,

b) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najduže do šest mjeseci, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretno radno mjesto,

c) prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba,

d) prijema u radni odnos u javnim zdravstvenim ustanovama po osnovu konkursa za izbor kandidata za specijalizacije u skladu sa posebnim propisima,

e) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 12 mjeseci ukupno za konkretno radno mjesto, za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće ili epidemije zarazne bolesti u Kantonu, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, proglašenog od strane nadležnih institucija.

Izmijenjena Uredba omogućava poslodavcu da radnika koji ima ugovor na neodređeno vrijeme, a u međuvremenu se doškoluje, premjesti na novo radno mjesto sa novom stručnom spremom za koju se radnik doškolovao bez provođenja javnog oglasa u skladu sa članom 5. tačka a).

Iz navedene odredbe možemo vidjeti da postoje tri uvjeta koja se moraju ispuniti da bi se radnik mogao zaposliti bez provođenja konkursne procedure a to su:

- Da za to novo radno mjesto ispunjava uvjete u pogledu stručne spreme

- radnog iskustva,

- osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu, odnosno da treba imati ugovor o radu na neodređeno vrijeme, kako bi se mogao zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Što znači da radnik koji ima ugovor o radu na određeno vrijeme se ne može bez provođenja javnog oglasa zaposliti na neodređeno radno vrijeme.

Što se tiče radnog iskustva, to znači da ako radnik koji se premješta sa radnog mjesta KV na radno mjesto sa SSS a u sistematizaciji radnih mjesta propisuje da radnik sa SSS treba imati iskustvo minimalno 1 ili 2 godine za to radno mjesto, u tom slučaju bi se morao provesti javni oglas. Ukoliko u sistematizaciji nije navedeno radno iskustvo, u tom slučaju se takav radnik može premjestiti na to radno mjesto bez provođenja javnog oglasa. Često se za radna mjesta sa SSS ne traži radno iskustvo kao na poslovima VSS, što bi značilo da radnika sa SSS koji završi fakultet, ako se za to radno mjesto traži minimalno dvije godine radnog iskustva u struci, ne bi mogao izvršiti premještaj na novo radno mjesto na poslovima VSS jer takav radnik ne bi imao potrebno iskustvo na tim poslovima.

PITANJE: Da li je neophodno izvršiti putem Javnog oglasa prijem pripravnika, ili se u konkretnom slučaju može izvršiti interna preraspodjela radi obavljanja pripravničkog staža bez Javnog oglašavanja?

ODGOVOR: Članom 5. Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u TK („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 4/2019, 4/2020, 11/2020 i 5/2021) propisani su izuzeci od obaveze javnog oglašavanja, te se navodi se prijem u radni odnos vrši bez provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja u slučaju:

a) otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu ukoliko radnik za to novo radno mjesto ispunjava uvjete u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu,

b) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najduže do šest mjeseci, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretno radno mjesto,

c) prijema u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba,

d) prijema u radni odnos u javnim zdravstvenim ustanovama po osnovu konkursa za izbor kandidata za specijalizacije u skladu sa posebnim propisima,

e) prijema u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 12 mjeseci ukupno za konkretno radno mjesto, za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće ili epidemije zarazne bolesti u Kantonu, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, proglašenog od strane nadležnih institucija.

Dakle, samo u prethodno navedenim slučajevima prijem u radni odnos se može vršiti bez raspisivanja javnog oglasa, odnosno u konkretnom slučaju nije moguće izvršiti interni premještaj radnika bez poštivanja obaveze provođenja javnog oglasa, odnosno ukoliko se postupa po tački e) Uredbe, tada nije potrebno provoditi javni oglas, ali svakako da mora doći do prestanka starog ugovora o radu kako bi radnik počeo da obavlja poslove pripravnika.

PITANJE: Da li Poslodavac (Javna ustanova) sa radnikom nakon obavljenog pripravničkog staža u skladu sa potrebama Društva može zaključiti Ugovor o radu na neodređeno i za radno mjesto za koje je obavio pripravnički staž?

ODGOVOR: Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), nakon dodavanja novog člana 20a., propisuje da se radni odnos kod poslodavaca u privatnom sektoru zasniva zaključivanjem ugovora o radu, a nakon provođenja procedure prijema propisane pravilnikom o radu poslodavca.

Poslodavci u javnom sektoru (zavodi, agencije, direkcije i upravne organizacije pod drugim nazivom, pravna lica sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine kao i javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala), prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

Dakle, lice nakon obavljenog pripravničkog staža može zasnovati ugovor o radu na neodređeno vrijeme nakon provođenja procedure prijema u radni odnos, odnosno ukoliko na konkursu koji objavi poslodavac bude najuspješniji kandidat.

PITANJE: Da li u konkretnom slučaju Poslodavac (Javna ustanova) može sa radnikom zaključiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža na način da ne dođe do prestanka ranije stečenih prava radnika u smislu trajanja Ugovora o radu na neodređeno vrijeme i da li se u Ugovoru o obavljanju pripravničkog staža može navesti odredba da se Poslodavac obavezuje da nakon isteka pripravničkog staža radnika može vratiti na isto radno mjesto na kojem je bio prije zaključenja Ugovora o obavljanju pripravničkog staža?

ODGOVOR: Poslodavac ne može na ovakav način regulirati odnose nakon obavljanja pripravničkog staža, jer takvo nešto nije omogućio Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 26/16, i 89/18) te lice koje je završilo pripravnički staž se mora prijaviti na konkurs te na taj način zasnovati radni odnos bez obzira da li se radi o poslovima za koje je lice zaključilo ugovor o radu sa pripravnikom ili na poslovima na kojima je radio prije obavljanja pripravničkog staža.

PITANJE: Direktor je odlučio radniku dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu , iz ekonomskih razloga.

Za radno mjesto koje trenutno radnik obavlja propisani su uslovi : OŠ/KV/SSS, dok je za radno mjesto koje će mu biti ponuđeno propisan uslov OŠ, sa manjim iznosom plate.

S obzirom na opisano stanje, molim sljedeće informacije:

- Da li se radniku u prilogu odluke/rješenja o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu može dostaviti Ugovor sa izmijenjenim uslovima (bez datuma zaključivanja i datuma stupanja na rad), odnosno da li se taj Ugovor smatra ponudom ili bi se u prilogu odluke trebala dostaviti posebna ponuda sa opisom izmjena, a ugovor zaključiti po pristanku radnika? Da li je zakonski ispravno ovako određeno:

(Čl. 2.) Istovremeno sa otkazom Ugovora o radu iz člana 1. ove Odluke, Poslodavac nudi Radniku zaključivanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, kojim se Radnik raspoređuje na radno mjesto ______________.

(Čl. 3.) Radniku se ostavlja rok od 8 dana od dana prijema ove Odluke da se izjasni o ponudi za zaključivanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, koji Ugovor čini sastavni dio ove Odluke.

- Da li otkazni rok radniku teče protekom roka od 8 dana od dana prijema Odluke/Rješenja, bez obzira na to da li je radnik odbio novi ugovor nakon npr. trećeg dana, ili se računa od dana kada poslodavac primi obavijest o odbijanju ponude?

- Kako bi glasila pouka o pravnom lijeku u ovakvoj situaciji, da li i u ovoj situaciji radnik ima pravo prigovora poslodavcu u roku od 30 dana od dana prijema odluke, ili je ova odluka konačna?

- Da li postoji nešto na šta trebamo obratiti pažnju s obzirom da je radniku utvrđen stepen invalidnosti 30 %?

ODGOVOR: U principu, radniku se ne može nuditi ugovor koji je nepovoljniji od već potpisanog ugovora o radu. Međutim, odredba člana 107. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, i 89/18), predviđa da se radniku može dati otkaz sa ponudom novog ugovora pod izmijenjenim okolnostima, sa napomenom da radnik zadržava pravo da pred sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora, i kada prihvati i kada odbije ponudu poslodavca.

Postupak je da poslodavac otkazuje radniku (odluka/rješenje o otkazu) dosadašnji ugovor o radu i istovremeno mu ponudi novi ugovor o radu pod izmijenjenim uslovima. Radnik je dužan, u roku koji odredi poslodavac, ali ne kraćem od osam dana, odgovoriti na ponudu poslodavca.

Od dana kad se radnik izjasni da odbija ponuđeni novi ugovor, teče propisani otkazni rok za slučaj kad poslodavac otkazuje ugovor o radu, kako je to propisano članom 107. stav (1) Zakona o radu, kojim je propisano da se odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

U skladu sa članom 105. Zakona o radu, otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana, jer u ovom slučaju poslodavac je taj koji otkazuje ugovor o radu, a otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

Ako radnik prihvati ponudu poslodavca u roku koji mu je dat, potpisuje novi ugovor o radu, a ukoliko ne prihvati, prestaje mu dosadašnji ugovor o radu uz propisani otkazni rok. U skladu sa članom 114. Zakona o radu, ovo rješenje je konačno, pa se odmah i izvršava, a radnik pravnu zaštitu ostvaruje tužbom pred nadležnim sudom, u roku od 90 dana od dana kad mu je dostavljeno rješenje o otkazu.

Također i radnik koji je prihvatio ponuđeni ugovor o radu zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

U slučaju otkaza radnik ima pravo na otpremninu, pod uslovima iz člana 111. Zakona o radu, ali nema pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti jer je odbio zaključivanje ponuđenog ugovora o radu.

Ukoliko radnik ne prihvati ili prihvati ovaj ponuđeni ugovor, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora. Stav sudske prakse je u ovom slučaju jasan: „Prihvatanje ili neprihvatanje ponude i potpisivanje izmijenjenog ugovora o radu nije uslov za sudsku zaštitu u sporu radi poništenja odluke o otkazu. I u slučaju kada zaposlenik ne prihvati izmijenjeni ugovor o radu, poslije donošenja odluke o otkazu može sa uspjehom isticati postojanje uslova za nezakonitost izmijenjenog ugovora kako u materijalnom tako i u formalnom smislu.” (Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 056905 11 Rev od 27.12.2012. godine).

Smatramo da u navedenom slučaju ukoliko radnik ne prihvati novi ugovor sa nepovoljnim uvjetima, može uspješno u parničnom postupku osporavati novi ugovor o radu jer je poslodavac ponudio nepovoljniji ugovor o radu od prethodnog.

PITANJE: U hotelu imamo prijavljene radnike, konobare, kuhare i sobarice u onom broju koji je nam je potreban za uobičajeno poslovanje. U slučaju najave velikog okupljanja u hotelu gostiju imamo potrebu angažovanja dodatne radne snage na kratak period dva do tri dana.

Na koji način možemo regulisati status tih dodatnih radnika da li prijavom u radni odnos ili postoji mogućnost povremeno privremenih poslova?

ODGOVOR: Članom 166. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16) je propisani su uvjeti za obavljanje privremenih i povremenih poslova:

1. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

Dakle, ako ste pravilnikom o radu propisali da se povećanje obima posla u jednom periodu smatra privremenim i povremenim poslovima, možete zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Ako niste propisali smatramo da Vam je najbolje da izmijenite svoj pravilnik o radu i propišete ove odredbe kako bi sebi olakšali zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima, inače morat ćete zaključivati ugovor na određeno vrijeme.

Za obavljanje poslova iz člana 166. ovog zakona zaključuje se ugovor u pisanoj formi, a obavezno sadrži: vrstu, način, rok izvršenja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Kada su u pitanju obaveze po osnovu poreza na dohodak i doprinose, na ukupan iznos naknade koja se isplaćuje licu koje je angažovano po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima obračunava se porez na dohodak (bez prava odbitka troškova), kao i „mali“ doprinosi (4% iz osnovice za zdravstvo i 6% na osnovicu za PIO), jer u ovom slučaju angažovano lice nema status osiguranika da bi se za njega uplaćivali „puni“ doprinosi, pa mu se, stoga, to vrijeme angažmana ne računa u staž osiguranja.

Također, u skladu s Odlukom o visini doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u određenim okolnostima („Sl. novine FBiH“, broj 26/14), mjesečno se plaća dodatnih 60 KM. Po osnovu uplate ovog doprinosa, lica koja se angažuju po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima osiguravaju se od gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti članovima njegove porodice pripada pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme obavljanje poslova po ovakvom ugovoru (u skladu sa čl. 14. i 117b. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju).

S obzirom na navedene odredbe Zakona o radu, (član 166) proističe da to ne mogu biti poslovi koji su sistematizovani u Pravilniku o radu poslodavca. Naime, Pravilnikom o radu trebate propisati koji su poslovi kod Vas privremeni i povremeni i koji se ne nalaze u opisu poslova nijednog radnog mjesta.

Također, pored ugovora o privremenim i povremenim poslovima, možete zaključiti i ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno na onoliko dana koliko Vam je potrebno da radnici rade kod Vas, odnosno da obavljaju poslove kada je povećan obim posla.

PITANJE: Naime, u Društvu imamo radnike koji su primljeni sa stručnom spremom KV, VK, SSS i VSS, te su u međuvremenu steklu višu stručnu spremu od one koju imaju i sa kojim su zaključeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme. Da bi ti radnici mogli preći na radno mjesto npr. sa KV na VK, ili sa SSS na radno mjesto VSS, potrebno je da nam date odgovore na par pitanja:

1. Na koji način u konkretnom slučaju Društvo može u skladu sa Zakonom o radu, Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Tuzlanskom kantonu (imajući u vidu da je XY Društvo u kojem Kanton učestvuje sa više od 50 % ukupnog kapitala) regulisati odnosno ponuditi radniku obavljanje pripravničkog staža ukoliko je za to više radno mjesto potrebno prethodno obaviti pripravnički staž i položiti pripravnički ispit odnosno ako je potrebno prethodno radno iskustvo?

ODGOVOR: Lice koje završi višu ili visoku spremu, ako mu je za samostalno obavljanje poslova radnog mjesta te spreme potreban stručni ispit ili radno iskustvo, mora obaviti pripravnički staž na poslovima stečene stručne spreme, u skladu sa članom 32. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

Možete ga zaposliti kao pripravnika (ugovor o radu pripravnika u trajanju određenom za tu školsku spremu) ili sa njim zaključiti ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa kojim ovo lice stiče radno iskustvo za samostalan rad i u pogledu polaganja stručnog ispita ili zapošljavanja izjednačeno je sa radnim stažom, ako ste za radno mjesto kao poseban uslov propisali radno iskustvo, u skladu sa čl. 32. i 34. Zakona o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

Dakle, sa radnikom možete zaključiti ugovor o radu pripravnika ili ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Prema Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 26/16, i 89/18), poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom (čl. 32. stav 1), te shodno tome pripravnik pored drugih prava i obaveza iz radnog odnosa, ima pravo i na godišnji odmor. Na pripravnika se odnose sve odredbe ZOR-a, kao i na ostale radnike koji imaju zaključene ugovore o radu na određeno vrijeme (radno vrijeme, odmori, odsustva i dr.), osim onih koje su izričito propisane drugačije, (plaća na koju pripravnik za vrijeme obavljanja pripravničkog staža ima pravo - 70% plaće utvrđene za poslove za koje se osposobljava).

Što se tiče drugog ugovora, odnosno ugovora o radu bez zasnivanja radnog odnosa sa takvim licem možete zaključiti ugovor o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa. Članom 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi, a kopiju ugovora poslodavac je u roku od osam dana dužan dostaviti nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora.

Kada su u pitanju prava koja ostvaruju lica na stručnom osposobljavanju, ZORFBiH je propisano da ona imaju pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica (što znači da ostaju osigurana preko nadležne službe, tj. biroa za zapošljavanje), a prava po osnovu osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Naime, Odlukom o visini doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica osigurana u određenim okolnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/14), utvrđena je obaveza plaćanja doprinosa u mjesečnom iznosu od 30 KM.

Dodatno, u ZORFBiH je propisano da je poslodavac dužan licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurati odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

Međutim, nema smetnje da, primjenom člana 19. ZORFBiH, tj. principa najpovoljnijeg prava, poslodavac, svojim pravilnikom o radom za lica koja su na stručnom osposobljavaju bez zasnivanja radnog odnosa, predvidi i druga ili povoljnija prava od prava utvrđenih u ZORFBiH, osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno, a to se odnosi na pravo na ishranu u toku rada u iznosu koji utvrdi poslodavac, pravo na naknadu za prevoz, pravo na određeni broj dana godišnjeg odmora, određeni iznos naknade i dr.

Ukoliko se licima na stručnom osposobljavanju isplaćuje određena naknada treba voditi računa o poreznim posljedicama takve isplate. U tom slučaju poslodavac bi bio obavezan da na navedene isplate obračuna „male „doprinose i porez na dohodak kao i posebnu naknadu za nesreće i opću vodnu naknadu (po stopi od 0,5%). Navedeno je potvrđeno mišljenjem koje je dalo Ministarstvo finansija (mišljenje broj 05-14-2-5496/16 od 19. 8. 2016. godine).

Napominjemo i to da po osnovu uplaćenih „malih“ doprinosa (4% za zdravstveno osiguranje i 6% za PIO/MIO) lice ne ostvaruje nikakva prava u smislu socijalnog osiguranja, jer plaćeni „mali“ doprinosi faktički ničemu ne služe, a ova lica ostaju osigurana preko biroa. Sa druge strane, uplatom doprinosa za PIO u iznosu od 30 KM ostvaruju se prava u slučaju gubitka radne sposobnosti, a u slučaju smrti članovima njegove porodice pravo na porodičnu penziju, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrt posljedica povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kao lice osigurano u određenim okolnostima, u skladu sa članom 17. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacija Bosne i Hercegovine“, broj 13/18).

S obzirom da se ugovor o radu sa pripravnikom prema Zakonu o radu smatra radnim odnosom, dužni ste provoditi javni oglas za prijem pripravnika. U slučaju kada pripravnike zapošljavate po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje, koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, u tom slučaju shodno članu 5. Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Tuzlanskom kantonu („Službene novine TK“, broj 4/19) u kojoj za ovaj oblik posredovanja su propisani izuzeci od obaveze javnog oglašavanja.

U slučaju ugovora o radu bez zasnivanja radnog odnosa, tada se ne radi o radnom odnosu, te poslodavac može bez javnog oglašavanja radnika primiti na osposobljavanje za samostalan rad, odnosno sa tim licem zaključiti ugovor o radu bez zasnivanja radnog odnosa.

PITANJE: Županijski kolektivni ugovor nalaže da se vrijeme odmora uračunava u radno vrijeme, dok po Zakonu o radu i Granskom kolektivnom ugovoru u oblasti zdravstva FBiH vrijeme odmora ne uračunava se u radno vrijeme. Postoji li mogućnost primjene čl. 19 ZOR u ovom slučaju.

ODGOVOR: Članom 19. stav (3) Zakona propisano je da u slučaju ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno.

Dakle, u konkretnom slučaju smatramo da nema prepreke da se kolektivnim ugovorom ustanove povoljnija prava od prava propisanih Zakonom o radu, a koja se tiču odmora u toku radnog vremena, odnosno na ovaj slučaj se može primijeniti pravilo iz člana 19. Zakona o radu.

PITANJE: Pravilnikom o radu utvrđeno je: "Otpremnina iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca."

Plata za mjesec avgust neće biti isplaćena do 10.08.2021. godine, a Rješenje o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora se planira Radniku dostaviti dana 31.08.2021. godine.

S obzirom na trajanje otkaznog roka, da li se računa 1/3 prosječne mjesečne plate isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca računajući dan prijema Rješenja o otkazu (tada bi se otpremnina računala prema iznosu plaće za maj, juni i juli) ili na dan isteka otkaznog roka?

Ukoliko se računa sa danom isteka otkaznog roka, onda bi bilo nemoguće precizirati iznos otpremnine ovim Rješenjem.

ODGOVOR: Članom 111. stav (2) ZOR je propisano da se otpremnina iz ovog člana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Iznos, odnosno visina otpremnine određuje se u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s datim poslodavcem. Najniži iznos otpremnine prema ZoR-u izračunava se množenjem jedne trećine radnikove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca prije otkaza i broja navršenih godina neprekidnog staža zaposlenika kod konkretnog poslodavca. Dakle, u obračun otpremnine ne računa se zadnji mjesec u kojem je poslodavac dao otkaz radniku, nego shodno odredbi Zakona o radu, računaju se tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu.

PITANJE: Naša ustanova priprema ugovor o radu s ravnateljem na određeno vrijeme, na mandatno razdoblje od 4 godine, koji sklapaju Upravno vijeće i ravnatelj. Postoji li zakonska prepreka da se u ovaj ugovor o radu ugradi klauzula da je poslodavac dužan ravnatelju nakon isteka mandata ili nakon razrješenja od strane Vlade HBŽ osigurati radno mjesto u zavodu, sukladno njegovim kvalifikacijama i ukoliko bude adekvatno radno mjesto u sistematizaciji radnih mjesta u Zavodu?

ODGOVOR: Zakonu o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) ne daje mogućnost da ravnatelju nakon obavljanja ugovora o radu na određeno vrijeme ponudite ugovor o radu shodno njegovim kvalifikacijama i sistematizaciji radnih mjesta. Zakonom o radu je samo omogućeno da radnici koji su već u radnom odnosu, mogu svoje radno mjesto, na vlastiti zahtjev „zalediti“ radno mjesto, odnosno njihova prava i obaveze miruju dok obavljaju javne dužnosti.

Naime, odredbom člana 168. stav 1. pomenutog zakona propisano je da radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organe, kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora, odnosno imenovanja.

Dakle, navedeno postupanje opisano u upitu bilo bi suprotno Zakonu o radu.

PITANJE: Radnik ispunjava uslove za starosnu penziju (65 godina života i najmanje 20 staža) u mjesecu oktobru ove godine, da li je moguće istom radniku produžiti radni odnos, obzirom da je potreban radi obavljanja određenih radnih zadataka koji su bitni za funkcionisanje ustanove, na koji način radniku produžiti radni odnos i na koliko vremena najviše može trajati?

ODGOVOR: Članom 94. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) propisano je da ugovor o radu, između ostalog, prestaje kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, odnosno kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

Dakle, ukoliko se poslodavac i radnik dogovore da se radni odnos nastavlja i poslije ispunjenih uslova za punu penziju, poslodavac ne donosi Rješenje o prestanku radnog odnosa, niti istog odjavljuje iz Jedinstvenog sistema u PU, već se nastavlja radni odnos bez potrebe da se s istim zaključuje novi ugovor o radu na određeno vrijeme.

Preporuka Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je da se u ovim slučajevima napravi sporazum između radnik i poslodavca u vezi sa „produžavanjem“ radnog odnosa.

U navedenom slučaju potrebno je zaključiti sporazum između poslodavca i radnika, u kome će se navesti da se radni odnos produžava u saglasnosti sa radnikom i poslodavcem. Također, potrebno je navesti period u do kojeg će radni odnos trajati, kao i potpis radnika i poslodavca. To ne može biti u formi odluke poslodavca jer je norma koncipirana „ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore“.

PITANJE: Osoba je obavljala pripravnički staž u ovoj ustanovi koji je trajao godinu dana, odnosno do 02.04.2021. godine, naime poslodavac je ponovno zainteresovan da sa istom osobom zasnuje radni odnos na period od 6 mjeseci bez obaveze raspisivanja javnog oglasa, zanima me da li je to moguće?

ODGOVOR: Shodno članu 20a. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) postupak prijema u radni odnos se vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

Uredbom o postupku prijema u radni odnos („Službeni glasnik USK“, br. 7/19) uređen je postupak prijema u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima s javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili općine, javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

Odredbom člana 4. Uredbe, a u skladu sa odredbom člana 20a. stav 2. Zakona o radu, propisano je da se kod navedenih poslodavaca na koje se Uredba primjenjuje, prijem u radni odnos vrši nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja.

Članom 6. Uredbe propisani su izuzeci od obaveze javnog oglašavanja, te se navodi da se prijem u radni odnos bez raspisivanja javnog oglasa može vršiti na određeno vrijeme ako se radi o poslovima koji ne trpe odlaganja, u sljedećim slučajevima:

a) otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu za radno mjesto koje podrazumijeva iste uslove u pogledu stručne spreme i radnog iskustva, ukoliko radnik ispunjava navedene uslove, osim izmjene u pogledu trajanja ugovora o radu;

b) prijem u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 180 dana, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretnom radno mjesto;

c) prijem u radni odnos na određeno vrijeme po programima zapošljavanja javnih službi za zapošljavanje koji se provode u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba.

d) prestanak radnog odnosa zbog smrti radnika.

Dakle, samo u prethodno navedenim slučajevima prijem u radni odnos se može vršiti bez raspisivanja javnog oglasa, što znači da je u tački b) propisana mogućnost prijem u radni odnos na određeno vrijeme najdalje do 180 dana, jednokratno u toku jedne kalendarske godine za konkretnom radno mjesto, ukoliko je to radno mjesto sistematizovano vašim Pravilnikom o radu. Ukoliko imate nepopunjeno sistematizovano radno mjesto, možete zaposliti radnika na 180 dana bez provođenja javnog oglašavanja.

PITANJE: U HBŽ-u još uvijek nije donesen novi Zakon o radu, da li je ispravno primjenjivati isti iako nije usklađen s važećim Zakonom o radu F BiH?

ODGOVOR: Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18) je krovni Zakon o radu na području FBiH. Član III/3 Ustava FBiH propisuje da je izričito ustanovljeno da Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svakog pitanja uvrštenog u zajedničku nadležnost, što se odnosi i na radno zakonodavstvo. Dakle, kantonalni propisi trebaju da budu u skladu sa Zakonom o radu u FBiH. Također, članom 181. ZOR propisano je da će nadležni organi kantona donijeti, odnosno uskladiti propise sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.

Dakle, postoji obaveza kantonalnih vlasti za usklađivanjem Zakona o radu na području kantona/županije, sa krovnim zakonom o radu FBiH. Međutim, poslodavcima je obaveza da primjenjuju ZOR FBiH, te se ne mogu pozivati na ne donošenje kantonalnog/županijskog Zakona o radu jer u hijerarhiji pravnih propisa Zakon o radu FBiH ima veću pravnu snagu od kantonalnog Zakona o radu, jer kantonalni zakoni moraju biti u skladu sa federalnim zakonima.

PITANJE: U dječjem gradskom vrtiću već se neko vrijeme zapošljavaju djelatnici bez javnog natječaja na određeno vrijeme. Smatraju kako do donošenja internog Pravilnika o radu nisu obvezni. Iako po Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju HBŽ obvezni su putem natječaja zapošljavati nove djelatnike.

ODGOVOR: Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), nakon dodavanja novog člana 20a., propisuje da se radni odnos kod poslodavaca u privatnom sektoru zasniva zaključivanjem ugovora o radu, a nakon provođenja procedure prijema propisane pravilnikom o radu poslodavca.

(1) Poslodavci u javnom sektoru (zavodi, agencije, direkcije i upravne organizacije pod drugim nazivom, pravna lica sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine kao i javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala), prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

(2) U zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, te u privrednim društvima u kojima Federacija, kanton, grad ili općina učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, prijem u radni odnos vrši se nakon provedene procedure obaveznog javnog oglašavanja za prijem u radni odnos.

Međutim, Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u HNK („Sl. novine HNK“, broj 4/19), kojom je propisan postupak prijema u radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama, pravnim licima s javnim ovlaštenjima na teritoriji HNK, grada ili općina, te u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji su osnivači kanton, grad, općine ili općine učestvuju s više od 50% ukupnog kapitala.

Članom 1. stav (2) propisano je da se ova Uredba ne primjenjuje u zavodima, agencijama, direkcijama i javnim ustanovama u kojima se na postupak prijema u radni odnos primjenjuju: Zakon o visokom obrazovanju u HNK, Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, Zakon o predškolskom odgoju, kao i drugi propisi doneseni na osnovu navedenih zakona.

Prema članu 38. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj: 8/09.) odgojitelji i stručni suradnici biraju se na temelju javnog natječaja. Javni natječaj raspisuje Upravno vijeće u sredstvima javnog priopćavanja, a sprovodi ga tročlano natječajno povjerenstvo koje imenuje Upravno vijeće.

Odluku o izboru odgojitelja i stručnih suradnika, na osnovi prijedloga ravnatelja, donosi Upravno vijeće. Iznimno s odgojiteljem i stručnim suradnikom, bez objavljivanja javnog natječaja, ravnatelj predškolske ustanove može sklopiti ugovor o vanjskoj suradnji uz suglasnost Upravnog vijeća kad:

a) obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa s odgojiteljem ili stručnim suradnikom na temelju javnog natječaja, ali ne dulje od 90 dana,

b) potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 90 dana.

Način izbora odgojitelja i stručnih suradnika u privatnoj predškolskoj ustanovi uređuje se aktom o osnivanju, Statutom i drugim općim aktima predškolske ustanove.

Dakle, u konkretnom slučaju navedena ustanova je dužna postupati u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju bez obzira da li je uskladila svoje interne akte sa pomenutim Zakonom.

PITANJE: Ukoliko je radniku odobreno plaćeno odsustvo (npr. zbog praznika), a radnik bio na bolovanju na taj dan, da li se taj dan računa kao plaćeno odsustvo ili kao bolovanje? Plaćeno odsustvo je odobreno prije saznanja za bolovanje.

ODGOVOR: Bez obzira što je plaćeno odsustvo odobreno prije bolovanja, ne može se koristiti za vrijeme bolovanja, jer bolovanje može prekinuti samo nadležni ljekar primarne zdravstvene zaštite.

Korištenje plaćenog odsustva bilo bi prekid bolovanja, što je suprotno članu 43. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), koji propisuje da privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili liječničko povjerenstvo, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost.

PITANJE: Do nas je došla informacija da je inspekcija rada namjeravala kazniti firmu iz našeg okruženja zbog sljedeće situacije:

Zaposlenica je imala ugovor o radu na određeno vrijeme, U međuvremenu je otišla na porodiljsko odsustvo, te je u toku porodiljskog odsustva istekao ugovor o radu. Firma je produžila ugovor o radu na daljni period, iz razloga što je firma i namjeravala zadržati zaposlenicu i poslije povratka sa porodiljskog odsustva. Inspekcija rada je navela da firma to nije smjela uraditi, jer je na taj način oštećena država, navodno su istakli da je to mogao biti interni dogovor između zaposlenice i firme u cilju refundacije troškova firmi. Ukoliko produženje ugovora u ovom slučaju nije ispravno, molimo Vas za informaciju šta bi to bilo ispravno uraditi u ovom slučaju.

ODGOVOR: Radnica koja koristi porodiljsko odsustvo ne može u vrijeme porodiljskog odsustva zaključiti ugovor o radu, osim ukoliko ne prekine porodiljsko odsustvo. Ne mogu se istovremeno imati dva statusa, inspekcija jeste u pravu.

Da ste prije stupanja na porodiljsko odsustvo zaključili novi ugovor o radu, onda bi porodiljsko odsustvo bilo istovremeno i radni odnos (porezi i doprinosi).

Također ako radnica u zakonski mogućem roku iz člana 52.stav (3) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18) prekine porodiljsko odsustvo (nakon 42 dana), s njom možete zaključiti ugovor o radu, ali ona više ne može koristiti porodiljsko odsustvo.

PITANJE: Da li radnik koji je potpisao ugovor o radu na određeno vrijeme koji će 6 mjeseci rada ostvariti 29. decembra (ugovor potpisan 29. juna) ima pravo na korištenje godišnjeg odmora i na naknadu za godišnji odmor-regres, a ugovor je potpisan na godinu dana, do 29.juna 2022. godine. Također, između tog i prethodnog ugovora za istog radnika kod istog poslodavca je proteklo 28 dana. U pitanju je državna služba.

ODGOVOR: Ovaj radnik ima pravo da u decembru koristi najmanje 5 dana godišnjeg odmora iz tekuće godine za navršenih 5 mjeseci rada. U narednoj godini, pošto je 31.12. 2021.-prethodne godine stekao 6 mjeseci neprekidnog rada , ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora za 2022. godinu u skladu sa članom 48. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18).

Jedan dan koji mu nedostaje iz decembra ne prenosi se u narednu godinu, saglasno članu 50.Zakona o radu.

Međutim, ako je između dva ugovora o radu proteklo više od 15 dana , nema neprekidnosti i radnik mora ponovo steći šest mjeseci neprekidnog rada da bi koristio godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana, u skladu sa članom 48.stav (1) ovog zakona, kojim je propisano da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

PITANJE: Članom 52. stav (1) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 13/18) propisano je da osiguranik kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, te novčanu naknadu u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću.

Stavom (2) istog člana propisano je da prava iz stava (1) ovog člana osiguraniku obezbjeđuje poslodavac kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti.

Osim toga, članom 54. istog zakona propisano je da osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ukoliko se, s obzirom na njegovu stručnu spremu i promijenjenu radnu sposobnost, može osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom, te da se prekvalifikacija ili dokvalifikacija osiguraniku obezbjeđuje do navršenih 55 godina života.

S tim u vezi, s ciljem pravilne primjene materijalnog prava, molimo vas za mišljenje da li u kontekstu naprijed izloženog zakonskog određenja, radi sticanja nove i odgovarajuće stručne spreme za rad na drugom odgovarajućem radnom mjestu, troškovi prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika kojeg shodno postojećoj unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta nije moguće rasporediti na poslove koji odgovaraju stručnoj spremi koju isti u datom momentu posjeduje, padaju u cijelosti na teret poslodavca kod kojeg je osiguranik radio u vrijeme nastanka invalidnosti ili te troškove eventualno ima snositi sam zaposlenik?

Ukoliko te troškove ima snositi poslodavac, da li je isti dužan te troškove obezbjediti tokom trajanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije ili iste poslodavac eventualno refundira zaposleniku nakon okončanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije? Također, molimo Vas za mišljenje da li započinjanju prekvalifikacije ili dokvalifikacije eventualno treba da prethodi pisana odluka ili akt druge pravne prirode poslodavca o upućivanja zaposlenika na prekvalifikaciju ili prekvalifikaciju, kao i da li na teret poslodavca zaposlenik prekvalifikaciju/dokvalifikaciju može samostalno započeti, uz obavještavanje poslodavca o toj činjenici?

ODGOVOR: Troškovi dokvalifikacije i prekvalifikacije radnika padaju na teret poslodavca, koji uz to isplaćuje radniku s promijenjenom radnom sposobnošću i naknadu plaće za vrijeme dokvalifikacije ili prekvalifikacije, koji je dužan obezbjediti sredstva za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju za cijelo vrijeme njenog trajanja.

Radniku s promijenjenom radnom sposobnošću se rješenjem određuje upućivanje na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, a ako radnik odbije, prestaje mu radni odnos.

Radnik ne može sam započeti dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, ali ako je to otpočeo prije donošenja rješenja o smanjenoj radnoj sposobnosti, poslodavac ga treba rješenjem uputiti na nastavak dokvalifikacije ili prekvalifikacije, a sada o trošku poslodavca pod uslovom da su ispunjeni zakonski uslovi za dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogućnost rasporeda radnika na druge poslove, u skladu sa članom 73.Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18).

PITANJE: Ako je radnik bio na školovanju u inostranstvu koje je firmu koštala oko 5.000 eura i nakon 6 mjesec želi da napusti istu, kako poslodavac da postupi sa troškovima koji su prilikom školovanja radnika napravljeni. Da li se radnik može obavezati na iste?

ODGOVOR: Sve zavisi od ugovora o školovanju koji ste prethodno trebali zaključiti s radnikom i utvrditi koje su njegove obaveze nakon završetka školovanja, odnosno koliko vremena treba ostati na radu kod poslodavca i naknadi štete poslodavcu ako to odbije, u skladu sa članom 31. i 53.stav (3) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/18 i 89/19). Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu uređuju se pitanja upućivanja radnika na školovanje, među kojim je i ugovor o pravima i obavezama radnika i poslodavca koje se odnose na školovanje.

PITANJE: Radnik je zaposlen i ima ugovor na neodređeno vrijeme. U međuvremenu se doškolovao i diplomirao. Na koji način se istom može omogućiti obavljanje pripravničkog staža za stečeno zvanje i polaganje stručnog ispita?

ODGOVOR: Radniku, koji ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme možete promijeniti ugovor o radu primjenom člana 107. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18), odnosno otkazati mu dosadašnji ugovor o radu na neodređeno vrijeme i ponuditi ugovor o obavljanju pripravničkog staža na određeno vrijeme.

Njegov dalji rad, nakon obavljenog pripravničkog staža, je neizvjestan, jer se zapošljava putem javnog konkursa za radno mjesto za koje je obavio pripravnički staž, u skladu s članom 20a. stav (2) Zakona o radu i Uredbom o postupku prijema u radni odnos Srednjo-bosanskog kantona („Službene novine Srednjo-bosanskog kantona“, broj 7/19).

PITANJE: Da li rukovodilac organa državne službe koji je rješenjem proglasio namještenika prekobrojnim iz razloga reorganizacije odnosno ukidanja radnog mjesta u skladu sa odredbom člana 39. Zakona o namještenicima u organima državne službe, mora sačekati da rješenje postane pravosnažno odnosno konačno prije nego što donese rješenje o raspoređivanju prekobrojnog namještenika na drugo slično upražnjeno radno mjesto, odnosno, da li odmah nakon donošenja rješenja o proglašavanju namještenika prekobrojnim rukovodilac može donijeti i novo rješenje kojim rješava radno-pravni status namještenika tako što ga raspoređuje na drugo radno mjesto unutar istog organa?

ODGOVOR: Odredbama člana 39. stav 1. Zakona o namještenicima („Službene novine Federacije BiH“, broj 49/05) propisano je da prekobrojnost namještenika može nastati kao posljedica reorganizacije, ili smanjenja poslova organa državne službe, ili njihovog ukidanja, a koji se nakon tih promjena ne mogu rasporediti na odgovarajuće radno mjesto namještenika u organu državne službe koji je preuzeo poslove organa koji je zbog tih promjena prestao sa radom.

U slučaju koji proističe iz vašeg upita radi se o mogućnosti da namještenika, čije je radno mjesto ukinuto, prije proglašenja prekobrojnim rasporedite na odgovarajuće radno mjesto u skladu sa članom 18. Zakona o namještenicima, kojim je propisano raspoređivanje i postavljanje namještenika na radno mjesto .

Rukovodilac organa državne službe rješenjem raspoređuje i postavlja namještenika na odgovarajuće radno mjesto za koje ispunjava sve uvjete utvrđene u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

PITANJE: Da li se na osnovu dokumenta (obaveza otplate sredstava školovanja- Ugovor) u prilogu može izvršiti obustava?

ODGOVOR: Saglasno članu 82. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) poslodavac ne može bez izvršne sudske odluke ili bez saglasnosti radnika, svoje potraživanje prema njemu naplatiti uskraćivanjem isplate plaće ili nekog njenog dijela, odnosno uskraćivanjem isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti, u skladu sa propisom kojim se regulira izvršni postupak saglasno članu 83. Zakona o radu.

PITANJE: Može li se sa doktorom koji radi na neodređeno radno vrijeme poslove ljekara specijaliste porodične medicine sklopiti ugovor o djelu u istoj ustanovi da dežura u hitnoj medicinskoj pomoći ili ugovor o dopunskom radu?

ODGOVOR: Ne može, jer se radi o sistematizovanim radnim mjestima na koje se trebaju primiti novi radnici. Ugovor o djelu je obligacioni ugovor za obavljanje određenog zadatka koji nije u djelatnosti zdravstvene ustanove, a ugovor o privremenim i povremenim poslovima je ugovor do 60 dana u toku godine za privremene i povremene poslove propisane pravilnikom o radu koji nisu sistematizovani u ustanovi, u skladu sa članom 166.Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

PITANJE: Rukovodilac organa je zapravo već namještenika čije je radno mjesto ukinuto, rješenjem rasporedio na drugo radno mjesto, na koje rješenje je namještenik uložio žalbu Odboru državne službe za žalbe - odbor je žalbu uvažio i vratio predmet na ponovni postupak. Radi se o situaciji da je namještenik obavljao poslove višeg samostalnog referenta za poslove arhive i čuvanja akata za koje radno mjesto je ranijim pravilnikom bila propisana viša stručna sprema. Izmjenama pravilnika ukinuto je radno mjesto višeg samostalnog referenta sa višom stručnom spremom, te je propisano radno mjesto stručnog saradnika - arhivara - VSS, a sve zbog obaveze usklađivanja Pravilnika sa Uredbom o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe u Kantonu Sarajevu koje obavljaju državni službenici, uslovima za vršenje tih poslova i ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa. Obzirom da namještenik ne ispunjava uvjete propisane novim Pravilnikom jer ne posjeduje visoku stručnu spremu , niti postoji drugo radno mjesto u pravilniku sa višom stručnom spremom na koje bi se namještenik mogao rasporediti, to je izvršeno raspoređivanje namještenika na radno mjesto sa srednjom stručnom spremom, na što je uložena žalba. U ponovljenom postupku po žalbi, organ je uputio zahtjev namješteniku da se izjasni da li prihvata radno mjesto sa srednjom stručnom spremom, a kako je namještenik izričito naveo da želi samo raspored na radno mjesto sa višom stručnom spremom, koje radno mjesto u pravilniku ne postoji, to je jedina zakonska mogućnost organa da namještenika proglasi prekobrojnim i rasporedi ga na upražnjeno radno mjesto sa srednjom stručnom spremom za koje ispunjava uvjete propisane pravilnikom.

ODGOVOR: Članom 39. stav 3. Zakona o namještenicima (Službene novine Federacije BiH, broj 49/05) propisano je da se radno-pravni status namještenika koji je proglašen prekobrojnim rješava se na sljedeći način i to:

1) rasporedom na slično radno mjesto u okviru istog organa državne službe ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;

2) premještanjem u drugi organ državne službe istog ili različitog nivoa vlasti na isto ili slično radno mjesto, ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;

3) ukoliko premještanje nije moguće namješteniku se nudi prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom, ako takva mogućnost postoji;

4) ukoliko prijevremeno penzionisanje nije moguće, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa prekobrojnom namješteniku.

Pod sličnim radnim mjestom smatra se radno mjesto iste stručne spreme za koje namještenik ispunjava uslove, a ne radno mjesto niže stručne spreme, pa namještenika sa VŠS ne možete rasporediti na radno mjesto za koje je propisana SSS.

PITANJE: Da li državni službenik koji radi na poslovima javnih nabavki može imati dopunsku djelatnost iz računovodstva, odnosno da pruža usluge vođenja knjiga i izrade završnih izvještaja, po Zakonu o državnim službenicima FBiH i Zakona o javnim nabavkama?

ODGOVOR: Članom 19. tačka 1. podtačka a) Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH “Službene novine Federacije BiH”, br.29/03,23/04,39/04,54/04,67/05,8/06 , 34/10-Presuda US, 4/12 I 99/15) propisano je da državni službenik ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne službe.

Uredbom Vlade Federacije propisani su slučajevi u kojima se može dati ovakvo odobrenje.

Članom 32. Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uvjetima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnoga odnosa (“Službene novine Federacije BiH”, br.35/04, 3/06, 9/12 i 8/14) propisano je da državni službenik može obavljati dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada u slučajevima koji se odnose na pružanje raznih stručnih usluga iz oblasti ekonomskih, tehničko – tehnoloških i pravnih poslova, kao što je izrada programa , projektiranje , računovodstveni , financijski i pravni poslovi , edukacija i naobrazba, rad u raznim stručnim povjerenstvima ili radnim skupinama i vršenje drugih sličnih intelektualnih poslova.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka, mogu se obavljati samo uz prethodno pribavljenu pismenu suglasnost rukovoditelja organa državne službe, koja se izdaje na pismeni zahtjev državnoga službenika. Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka može se dati samo pod uvjetom ako dopunska djelatnost iz stavka 1. ovoga članka, ne remeti obavljanje službenih poslova iz nadležnosti organa državne službe za koje je zadužen državni službenik. Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka, daje se rješenjem.

Saglasno tome, nema sukoba interesa ako poslodavac odobri vršenje ovih poslova i ako se eventualno ne radi o pravnom licu koje učestvuje u postupku javnih nabavki, a državni službenik za to pravno lice obavlja usluge vezane za javne nabavke.

PITANJE: Pitanje se odnosi na stručnu spremu I. ciklus studija sa ostvarenih 180 bodova, da li je to VSS, odnosno VII ciklus ili VŠS?

ODGOVOR: VII stepen po Bolonjskom sistemu studiranje sa ostvarenih 180 bodova je VSS, s kojom se može zaposliti u organima državne službe samo na mjestu državnog službenika - stručnog saradnika.

PITANJE: Da li se za prijem namještenika može priznati prijava kandidata koji ima završenu visoku stručnu spremu i radni staž koji je osoba stekla nakon završene visoke stručne spreme.?

ODGOVOR: Ukoliko lice konkuriše za radno mjesto namještenika mora priložiti dokaz o završenoj srednjoj školi koja je tražena konkursom i diploma visoke školske spreme ne može mu biti razmatrana u konkursnoj proceduri.

Ukoliko je za radno mjesto propisan staž na poslovima tražene školske spreme, a ne radni staž, onda radni staž stečen nakon završene visoke stručne spreme nije odgovarajući.

PITANJE: Ljekarska komora daje odobrenje za rad ljekarske usluge dnevne brige od vrata do vrata. Međutim, preduzeću je potreban jedan ili više doktora različitih specijalnosti ali koji neće biti u stalnom radnom odnosu već će biti angažovani od slučaja do slučaja.

Koji je najbolji i najispravniji način angažovanja doktora za ovakav tip ugovor o djelu ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima?

ODGOVOR: Ova vrsta ljekarske usluge, koja je potrebna vašem društvu, su poslovi koji se obavljaju povremeno ili privremeno, ali moraju biti propisani- navedeni u Pravilniku o radu kao takvi poslovi, koji se obavljaju za potrebe društva.

Saglasno članu 166. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18) za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

a. da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu,

b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

PITANJE: Ako radnik do povratka radnice sa porodiljskog odsustva obavlja i njene poslove, da li poslodavac ima pravo da mu uveća plaću za taj period za koji pored svojih poslova obavlja i dodatne poslove drugog radnog mjesta. Na koji način da mu se prizna pravo na uvećanje plaće.

ODGOVOR: Poslodavac može na poslove odsutne radnice, rješenjem do 60 dana privremeno raspoređivati radnike, naizmjenično do njenog povratka, u skladu sa članom 108.Zakona o radu (“Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18).

Međutim, ako to nije u mogućnosti, onda mora izvršiti dopunu Pravilnika o radu i propisati da će direktor donijeti rješenje o uvećanju plaće radnika koji , pored svojih poslova privremeno obavlja i poslove drugog radnog mjesta, u procentu od/do_____% (vi odlučujete koliko ili do kojeg procenta), pod uslovom da ima najmanje stručnu spremu radnog mjesta čije poslove obavlja.

PITANJE: Statutom općine propisano je da predsjedavajući Općinskog vijeća svoju dužnost obavlja profesionalno sto znači da zasniva radni odnos u Općini.

Odlukom o pravima izabranih predstavnika vlasti u Općini dok su u radnom odnosu u Općini, propisano je da se na prava i obaveze izabranih predstavnika vlasti koja nisu urešena ovom odlukom primjenjuju propisi kojima se uređuju prava rukovodećih državnih službenika i opći propisi o radu i kolektivni ugovor. (član 7.)

Kako navedenom Odlukom nisu definisana prava i obaveze u slučaju porodiljskog odsustva to se i na predsjedavajućeg općinskog vijeća primjenjuju propisi utvrđeni članom 7.

Pitanje glasi: da li predsjedavajući (u konkretnom slučaju predsjedavajuća) može obavljati redovne poslove: zakazivati i vodit sjednicu općinskog vijeća, glasati i potpisivati donesene akte na sjednicama općinskog vijeća, raspolagati sredstvima reprezentacije obzirom da ima rješenje o porodiljskom odsustvu te da ostvaruje zakonom propisana prava po tom osnovu.

ODGOVOR: Za vrijeme dok se nalazi na porodiljskom odsustvu predsjedavajuća općinskog vijeća ne može obavljati redovne poslove, već te poslove obavlja zamjenik/zamjenici.

PITANJE: Pravilnikom o radu je utvrđeno da radnicima po osnovu smrti užeg člana porodice pripada 5 dana plaćenog odsustva. Ukoliko to pravo treba da koristi portir, koji radi u turnusima, molim Vas za pojašnjenje kako utvrditi pravo istog?

ODGOVOR: Saglasno članu 53. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18) radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Portir koji radi u turnusima ima pravo na pet radnih dana koji idu redom, jer je smisao odredbe da se koriste plaćeni radni dani u vrijeme kad se slučaj dogodio. Nakon toga radnik nastavlja raditi po rasporedu koji mu je određen.

PITANJE: 1. Koja vrsta Ugovora se zaključuje sa direktorom privrednog društva ukoliko je taj direktor prije samog Javnog konkursa odnosno apliciranja na isti bio u radnom odnosu u tom privrednom društvu? Shodno Statutu tog privrednog društva i odredbama Zakona o privrednim društvima, Ugovor sa direktorom će potpisati Nadzorni odbor. Radni odnos nije prekinut, a Nadzorni odbor je za direktora izabrao osobu koja je inače radnik tog društva i koja bi shodno rezultatima Javnog konkursa trebala preuzeti dužnosti direktora.

2. Također, koja vrsta Ugovora se zaključuju sa predsjednika i članove Nadzornog odbora. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora su izabrani na period od 4 godine i po odredbama Statuta tog privrednog društva Ugovor o angažmanu predsjednika i članova Nadzornog odbora bi trebao zaključiti direktor privrednog društva.

ODGOVOR: 1. Sa direktorom privrednog društva, koji je prije imenovanja bio radnik tog privrednog društva, zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme, koliko traje mandat utvrđen Statutom privrednog društva,

U skladu sa članom 168. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br.26/16 i 89/18) toj osobi, na njegov zahtjev, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja. Radnik koji nakon završenog mandata želi da se vrati kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.

Dosadašnji ugovor o radu prestaje da važi po sili zakona, jer u skladu sa članom 168, st. 3,4. i 5. Zakona o radu radnika, koji je obavijestio poslodavca da želi da se vrati, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 96. ovog zakona.

Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova, dužan mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članu 111. ovog zakona, s tim da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi radnik ostvario da je radio.

Ako radniku prestane radni odnos u smislu stava (3) ovog člana, poslodavac ne može u roku od jedne godine dana, zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili stepen stručne spreme.

2. Sa predsjednikom i članovima Nadzornog odbora zaključuje se ugovor o djelu i određuje naknada za obavljanje poslova u skladu s aktima privrednog društva kojim se određuje visina naknade i uslovi za njenu isplatu (mjesečna, po sjednicama ili na drugi način koji propišete).

PITANJE: Imala bih jedno pitanje a vezano je za isplatu vijećničkih paušala u Općini, pošto Općina kasni sa isplatom i nisu plaćeni paušali od 2019. godine, da li se sa spiska mogu izdvojiti jedan ili više vijećnika za isplatu, ako ne koja je mogućnost isplate pojedinačno svakom vijećniku?

ODGOVOR: Pripadnost i isplata vijećničkih paušala reguliše se odlukom općinskog vijeća. Kao naknada vijećnicima koji se nisu profesionalizovali u općinskom vijeću i ne može se vršiti isplata samo nekim vijećnicima već svim istovremene, na način i u rokovima koji su propisani. Isto se odnosi i na isplatu zaostalih paušala, jer bi u protivnom došlo do povrede prava na paušal i diskriminacije.

PITANJE: Od tekuće godine 2021 imamo 2 ugovora sa fizičkim licima koji su nerezidenti. Ugovor je na neodređeno vrijeme. U pitanju su fizička lica –osobe koja su djeca našeg krajnjeg vlasnika.

Prava I dužnosti savjetnika iz ugovora su slijedeći

(1) U skladu sa članom 1. ovog ugovora, Savjetnik je u okviru svoje dužnosti obavezan obavljati poslove u skladu sa pravilima poslovanja Društva, a posebno je ovlašten vršiti savjetodavnu funkciju prilikom donošenja odluka iz područja organizacije i planiranja i analize proizvodnje, financijskog poslovanja, zapošljavanja radnika na rukovodećim pozicijama, te određivanje njihovih plaća i naknada.

(2) U smislu stava 1. ovog člana Savjetnik ima pravo i obavezu da:

a) Sudjeluje u radu Uprave Društva u odlučivanju o bitnim aspektima poslovanja Društva;

b) Kreira i implementira kratkoročne i dugoročne poslovne i razvojne strategije;

c) Pomaže voditeljima organizacionih jedinica pri određivanju prioriteta i odlukama o raspoređivanju resursa;

d) Analizira procese poslovanja i daje preporuke za njihovu optimizaciju;

e) Prati kretanja na tržištu, prati druge faktore koji mogu utjecati na razvoj Poslodavca;

f) Pronalazi nove strateške poslovne partnere i održava kontakte sa postojećim;

g) Sudjeluje u strateškim poslovnim pregovorima;

h) Obavlja operativne i administrativne aktivnosti u svom djelokrugu rada;

(3) Savjetnik je ovlašten da u svojstvu člana Uprave zastupa interese Društva prema trećim licima.

Prijavljen je i njihov rad u službi za poslove sa strancima (Ministarstvo sigurnosti BiH), gdje smo dobili i potvrde od Ministarstva sigurnosti –Služba za poslove sa strancima o prijavi rada na određeni period.

Mjesečno isplaćujemo ugovoreni iznos naknade i plaćamo porez na dohodak po preračunatoj stopi 11,11% i dvije naknade (elementarne i vodne, svaka po 0,5%). Obavezu prijavljujemo poreznoj upravi putem obrasca PDN-1033.

Da li postupamo sve ispravno u skladu sa zakonodavstvom BiH?

Da li je još nešto dodatno potrebno da imamo?

ODGOVOR: Sa nerezidentima se može zaključiti ugovor o radu samo na određeno vrijeme, u trajanju od jedne godine, koliko traje radna dozvola, ili ugovor o privremenim i povremenim poslovima do 60 dana u toku jedne kalendarske godine, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca(„Službene novine Federacije BiH“, broj 111/12).

Članom 7. ovog zakona propisano je da, pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu stranac mora posjedovati i radnu dozvolu za zaključivanje ugovora u skladu sa članom 2. ovog zakona. Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje kantonalna služba za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca (u daljnjem tekstu: kantonalna služba), uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. Kantonalna služba koja je izdala radnu dozvolu dužna je odmah jedan primjerak radne dozvole dostaviti nadležnoj službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Saglasno članu 10. Zakona, ugovor o radu ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa strancem poslodavac ne može zaključiti prije nego što je strancu odobren privremeni boravak u skladu sa zakonom. Stranac ne može početi raditi u Federaciji na osnovu radne dozvole prije nego što mu je odobren privremeni boravak.

Kako stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao i zaposleni državljani Federacije BiH u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ako međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno, obavezni ste plaćati i sve doprinose i poreze kao za radnike državljane BiH.

PITANJE: Da li privatna društva sa ograničenom odgovornošću kao Kolektiv d.o.o., obavezno moraju da donesu rješenje odnosno odluku o određivanju organizacionih jedinica, ako imamo Pravilnik o radu odnosno Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i shemu koje usvajamo u skladu sa Zakonom o radu i Statutom kompanije?

ODGOVOR: Ni jedno društvo nije obavezno donositi posebnu odluku o određivanju organizacionih jedinica, ukoliko je Pravilnikom o radu , čiji je sastavni dio unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i zadataka , uredio ova pitanja, u skladu sa članom 118.Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

PITANJE: U upravnom postupku smo, kao prvostepeni organ, donijeli rješenje o povratu više uplaćene novčane naknade na koje je imenovani imao pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Imenovani je propustio da u datom roku izjavi žalbu, te je iz tog razloga tražio povrat u prijašnje stanje, navodeći da zbog bolesti nije bio u mogućnosti izjaviti žalbu u roku. Zaključkom smo odbili zahtjev za povrat u prijašnje stanje iz razloga što nije uspio dokazati da je bio bolestan.

Osoba je propustila rok za izjavljivanje žalbe na rješenje prvostepenog organa, te je istom organu dostavila Zahtjev za povrat u prijašnje stanje u prilogu kojeg je dostavljena i žalba na prvostepeno rješenje. Po istom je prvostepeni organ donio Zaključak kojim je odbijen zahtjev za povrat u prijašnje, te je osoba izjavila žalbu na predmetni zaključak drugostepenom organu. Drugostepeni organ je odbio žalbu kao neosnovanu.

Konkretno nas zanima da li smo kao prvostepeni organ nakon konačnosti zaključka dužni riješiti po žalbi, odnosno istu uputiti drugostepenom organu na rješavanje ili se ista ne treba razmatrati.

ODGOVOR: Zaključak donesen u drugostepenom upravnom postupku je konačan. Saglasno članu 105. stav (3) Zakona o upravnom postupku („Službeni novine Federacije BiH“, br. 2/98 i 48/99), žalba nije dopuštena protiv zaključka o prijedlogu za povrat u pređašnje stanje koji je donio organ nadležan za rješavanje u drugom stupnju o glavnoj stvari.

Donošenjem zaključka o nedopuštenosti prijedloga za povrat u pređašnje stanje rješenje prvostepenog organa, protiv kojeg nije izjavljena žalba, je konačno.

PITANJE: Statutom pojedinih zdravstvenih ustanova je definirano da se rukovodioci organizacionih jedinica imenuju na mandatni period ( najčešće 4 godine). U ovlaštenjima direktora je jasno navedeno da vrše imenovanja, ali u nekim zdravstvenim ustanovama nije navedeno da su ovo imenovanja na mandatni period u Statutima, već u Pravilnicima o radu.

Imajući u vidu nam je izmjena Statuta Zavoda u proceduri od 2016.godine, interesuje nas da li možemo preskočiti Statut i ovakvu odredbu uvesti samo u Pravilnik o radu? Napomena je da u našem Statutu u ovlaštenjima direktora ne piše da je ovlašten za imenovanja i razrješenja, već samo za raspored na radna mjesta.

ODGOVOR: Pravilnikom o radu javne ustanove utvrđuje se, između ostalog, unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta. Ukoliko organizacionim jedinicama rukovode rukovodioci koji se imenuju na mandatni period, potrebno je regulisati na koji se način vrši imenovanje (obavezno javno oglašavanje) i lice koje ih imenuje (direktor).

U vašem statutu možete dodati da imenovanje i razrješenje rukovodilaca organizacionih jedinica vrši direktor, mada je članom 32. Zakon o ustanovama („Službeni list RBiH“, br.6/92, 9/93 i 13/94) propisano da direktor odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima radnika iz radnog odnosa, pod čim se podrazumijeva i raspoređivanje i imenovanje.

Međutim, ako ste statutom propisali da su ovi rukovodioci članovi uprave društva, onda bi ih trebao imenovati upravni odbor ustanove.

PITANJE: Da li se vozačima teretnih motornih vozila može uskratiti isplata dnevnice za službeno putovanje ukoliko se ispostavi da bi isplata dnevnice ugrozila finansijsku isplativost vožene ture, odnosno da li direktor društva može pojedinačnom odlukom smanjiti iznos dnevnice, obzirom da su vozači poslati na put u skladu sa planskom kalkulacijom troškova puta, gdje bi u slučaju nepredviđenih okolnosti, odnosno ostanaka na putu više dana u odnosu na predviđene i isplata dnevnica za te dane, ugrozila finansijsku isplativost predviđene ture.

ODGOVOR: Na pitanje mogućnosti uskraćivanja isplata dnevnica vozačima teretnih motornih vozila već smo odgovorili u našem mišljenju od 18.8.2021. godine.

Naime, vozači podliježu Zakonu o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prijevozu (“Službeni glasnik BiH“, broj 48/10 i 66/16) i pod tim uslovima obavljaju poslove koje im odredi poslodavac.

Vozačima se ne mogu isključiti/ukinuti dnevnice za službena putovanja, je su one naknada za troškove službenog putovanja bez obzira na plansku kalkulaciju troškova puta, prema kojoj bi u slučaju nepredviđenih okolnosti, odnosno ostanaka na putu više dana u odnosu na predviđene , isplata dnevnica za te dane, ugrozila finansijsku isplativost predviđene ture.

Poslodavac je dužan da izvrši kalkulaciju u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima, a radnik izvršava poslove na koje je upućen i ne može snositi troškove poslodavca u slučaju kad njegova kalkulacija nije ispravna.

PITANJE: Sve o otpremnini radnika:

1. Pri odlasku u penziju

2. Pri prestanku radnog odnosa

Visina, način isplate, obračun poreza, min i max iznos obračuna (ako je poslodavac u mogućnosti da isplati)

ODGOVOR: Na osnovu člana 132. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, poslodavac radniku isplaćuje otpremninu prilikom odlaska radnika u penziju. Ukoliko poslodavac nije obveznik primjene zaključenih posebnih kolektivnih ugovora ovu vrstu otpremnine će isplatiti u visini tri prosječne neto plate radnika obračunate u skladu sa kolektivnim ugovorom, kako je to propisano tačkom III Odluke o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 53/16).

Visina otpremnine kod otkaza ugovora o radu od strane poslodavac propisana je članom 194. ZOR. Kako bi radnik stekao ovo pravo moraju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi:

Mora biti zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme,

radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca,

nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, osim ako mu radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu u slučajevima iz člana 179. stav 1. t. 2) i 5) i st. 2. i 3. ZOR.

Ovim članom propisan je najniži iznos otpremnine koji iznosi najmanje u visini 1/3 prosječne mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Maksimalan iznos otpremnine je propisan stavom 3. istog člana, zbog čega otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Otpremnina se, kao i sva primanja radnika isplaćuje u novcu na račun radnika a prije prestanka radnog odnosa, što je propisano članom 186. stav 3. ZOR.

Porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa ne plaća se na otpremninu prilikom odlaska u penziju do visine tri posljednje isplaćene plate licu koje odlazi u penziju. 2021.

PITANJE: Radni staž ostvaren u više EX-YU država! Srbija, Hrvatska i BiH/RS. Koji su najpovoljniji uslovi i iz koje zemlje podnijeti zahtjev za penziju (ako postoje i kad uslovi za takvu mogućnost, koji penzioneri, koje države imaju najviše pogodnosti pri „uživanju“ penzije?)

ODGOVOR: U svakoj državi koje su nastale disolucijom bivše SFRJ građanin podnosi zahtjev za srazmjeran iznos penzije koji će mu biti određen na osnovu uplaćenih doprinosa za PIO u toj državi. To je uređeno Sporazumom o pitanjima sukcesije (Odluka o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije, "Službeni glasnik BiH" broj 43/01 i "Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori" broj 8/09). Članom 2. Aneksa E (koji se odnosi na penzije) ovog Sporazuma propisano je da svaka Država preuzima odgovornost da redovno isplaćuje penzije koje duguje svojim građanima koji su bili civilni ili vojni službenici SFRJ bez obzira gdje imaju boravište ili prebivalište, ako su te penzije bile finansirane iz saveznog budžeta ili drugih saveznih sredstava SFRJ; pod uslovom da, u slučaju lica koje je državljanin više od jedne Države:

(i) ako to lice ima stalno mjesto boravka u jednoj od tih Država, isplatu penzije vrši ta država i

(ii) ako to lice nema stalno mjesto boravka ni u jednoj Državi čiji je državljanin to lice, isplatu penzije vrši Država na čijoj je teritoriji to lice imalo boravište na dan 1. juna 1991. godine.

Članom 3. Propisano je da će Države, ako to bude potrebno, zaključiti bilateralne sporazume radi obezbjeđenja isplate penzija, u skladu sa gore navedenim čl. 1. i 2, licima koja se nalaze u Državi različitoj od one koja ne vrši isplatu penzija tih lica, radi transferisanja potrebnih sredstava za obezbjeđenje isplate tih penzija, kao i radi isplate penzija srazmerno uplatama doprinosa. Gdje to bude potrebno, zaključenju takvih definitivnih bilateralnih sporazuma može da prethodi zaključenje privremenih aranžmana radi obezbeđenja isplate penzija u skladu sa članom 2. Bilateralni sporazumi zaključeni između bilo koje dve Države imaće veću snagu od odredaba ovog Priloga i rešavaće pitanja međusobnih potraživanja između penzijskih fondova tih Država u pogledu isplata penzija koje su vršene pre stupanja na snagu takvih sporazuma.

Svaka od država omogućava pravo na starosnu penziju uglavnom kada radnik navrši određen broj godina života (najčešće je to 65 godina) i pripadajući iznos penzije obračunava prema periodu osiguranja koje je podnosilac proveo na radu u toj bivšoj Yu republici a sada državi.

Nisu nam poznati podaci o iznosima penzija u bivšim Yu republikama, zbog čega nismo u mogućnosti da damo ocjenu gdje je najpovoljnije ostvarivanje tog prava, ali samo ostvarivanje prava zavisi od propisa kojim je u konkretnim državama uređena prava od penzijsko-invalidskog osiguranja.

Pored toga, upućujemo i na zaključene bilateralne sporazume koje je zaključila BIH sa Republikom Hrvatskom i bivšom SRJ (sada Republika Srbija):

- Ugovor o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske /»Sl. Glasnik BiH», br. 6/2001 – dodatak Međunarodni ugovori/ i stupio na snagu 01.11.2001.godine.

- Sporazum između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju, stupio na snagu 01.01.2004.godine.

U Bosni i Hercegovini entiteti su potpisali Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 15/2000) kojim je uređen način podjele obaveza u isplati ostvarenih penzija, uračunavanja penzijskog staža u postupku ostvarivanja prava na penziju, određivanja srazmjerne penzije, ostvarivanja prava na invalidsku i porodičnu penziju nadležnost za odlučivanje o pravima i podjelu tereta isplate penzija ostvarenih nakon potpisivanja tog sporazuma, razmjenu dokumentacije i podataka i druga pitanja koja se odnose na sprovođenje penzijskog i invalidskog osiguranja i ovog sporazuma. 2021.

PITANJE: Da li radnik koji pređe kod novog poslodavca, a da pri tome nema dana prekida radnog odnosa, ostvaruje pravo na godišnji odmor odmah ili tek nakon navršenih 6 mjeseci rada kod novog poslodavca?

ODGOVOR: Članom 79. stav 2. ZOR propisano je da radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora poslije šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca. Kada bi posmatrali samo ovu normu radnik bi odmah stekao pravo na korištenje godišnjeg odmora. Međutim, ovaj radnik je trebao iskoristiti godišnji odmor kod prethodnog poslodavca kod kojeg je stekao to pravo jer je to izričito propisano članom 88. ZOR. Prema stavu 1. tog člana, radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije prestanka radnog odnosa.

Shodno tome, radnik koji nije imao prekid radnog staža između odjave kod starog poslodavca i prijave kod novog poslodavca bi ostvarivao pravo na godišnji odmor za tu kalendarsku godinu samo ako kod prethodnog poslodavca nije iskoristio dio ili cijeli godišnji odmor, a novi poslodavac želi da mu to omogući korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora. Ukoliko novi poslodavac želi da mu omogući korištenje godišnjeg odmora, sam period vremena (raspored korišćenja) će odrediti poslodavac a može da uvaži i želje i potrebe radnika. 2021.

PITANJE: Da li lica koje ima zaključen Ugovor o pripravničkom stažu na period trajanja do godinu dana, a u međuvremenu otvori porodiljsko, prestaje Ugovor istekom perioda na koji je zaključen? Da li se rješenje o porodiljskom izdaje na period koji je preostao do isteka Ugovora o pripravničkom stažu?

ODGOVOR: Ugovor o radu sa pripravnikom po svojoj prirodi predstavlja ugovor o radu na određeno vrijeme, što znači da na osnovu člana 175. ZOR isti prestaje istekom roka na koji je zasnovan. Prema važećim propisima, okolnost odlaska pripravnika/pripravnice na porodiljsko odsustvo ne utiče na produženje ovog ugovora. Shodno tome, poslodavac disponira sa mogućnošću da pripravnički ugovor prestane kako je u njemu i navedeno – istekom godine dana od dana zaključenja ili da zbog porodiljskog odsustva produži pripravnički staž kako bi radnica isti okončala nakon povratka sa porodiljskog odsustva. To je faktičko pitanje o kojem odlučuje poslodavac. Pritom, poslodavac bi trebao uzeti u obzir koliko je pripravničkog staža radnica obavila prije odlaska na porodiljsko odsustvo i svakako treba imati u vidu svrhu pripravničkog staža. Ukoliko npr. porodiljsko odsustvo otpočne u 11-om mjesecu obavljanja pripravničkog staža onda nije neophodno vršiti produženje jer je pretežan dio ugovora izvršen. Ukoliko se pak porodiljsko odsustvo otvori treći mjesec jasno je da pripravnik nije bio u mogućnosti da stekne znanja koja su mu potrebna. Svakako, u duhu natalitetne politike bilo bi uputno produžiti ovaj ugovor za vrijeme porodiljskog odsustva kako bi radnica ostvarivala naknadu plate u tom važnom životnom razdoblju.

U pogledu prava radnice na polaganje ispita i ostvarivanje drugih prava period porodiljskog odsustva se računa kao da je radila. Ovo iz razloga što je članom 114. ZOR propisano da se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu smatraju periodi porodiljskog odsustva, rada s polovinom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, privremene spriječenosti za rad trudnice ili majke koja doji dijete, ili rada s polovinom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ako je za sticanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa.

Zavisno od odluke o prestanku radnog odnosa pripravnika u skladu sa zakonom, poslodavac će donijeti rješenje o porodiljskom odsustvu koje će trajati do prestanka radnog odnosa – isteka ugovora. 2021.

PITANJE: Da li je ispravno zaključiti Ugovor o radu sa radnikom koji se privremeno, u trajanju do 60 dana, raspoređuje na drugo radno mjesto? Te da li se prethodni ugovor stavlja van snage?

ODGOVOR: Prema članu 15. ZOR, radnik je dužan da:

- privremeno obavlja poslove koji ne odgovaraju ni vrsti ni stepenu njegovog stručnog obrazovanja, znanja i radnog iskustva u slučaju više sile (prirodnih ili drugih nesreća u kojima je ugrožen život i zdravlje ljudi ili imovina), spasavanja ljudskih života i zdravlja, iznenadnog kvara postrojenja, sirovina i materijala koji prouzrokuju potpun ili djelimičan zastoj radnog procesa kod poslodavca, ako je osposobljen za rukovanje sredstvima rada i sredstvima zaštite na radu na poslovima koje je dužan privremeno obavljati, dok te okolnosti traju.

- u izuzetnim okolnostima na zahtjev poslodavca radi druge poslove koji ne odgovaraju vrsti i stepenu njegovog stručnog obrazovanja u slučaju iznenadnog povećanja obima posla, zamjene odsutnog radnika ili obaveze izvršavanja ugovorenog posla, s tim da takav raspored ne može trajati duže od 60 dana u toku jedne godine.

Stavom 4. istog člana propisano je da radnik za vrijeme obavljanja ovih poslova ima pravo na platu svog radnog mjesta, odnosno platu radnog mjesta na koje je privremeno raspoređen, ukoliko je ta plata za njega povoljnija.

S obzirom da je radnik dužan da obavlja ove poslove, smatramo da nije neophodna njegova saglasnost što znači da se radniku ne mora vršiti izmjena ugovorenih uslova rada. Pored toga, s obzirom da radnik najčešće ne ispunjava uslove za to drugo radno mjesto isključena je mogućnost aneksa ugovora zbog premještaja na drugo radno mjesto jer neće biti ispunjeni neophodni uslovi iz člana 172. ZOR (radno mjesto odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu stečenim radom).

Stoga, privremeni raspored radnika iz gore navedenih razloga se vrši rješenjem u pisanoj formi u kojem trebaju biti navedeni svi razlozi za privremeni raspored, period trajanja, pouka o pravnom lijeku i drugi bitni elementi. Poslodavac je dužan da radniku dostavi rješenje prije nego što radnik bude upućen na te druge poslove.

Kada je u pitanju izmjena ugovorenih uslova rada napominjemo da su razlozi propisani članom 170. ZOR, a procedura članom 171. ZOR. To znači da će poslodavac radniku uz ponudu za zaključivanje aneksa ugovora dostaviti radniku u pisanom obliku i razloge za ponudu, rok u kome radnik treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.

Shodno tome, ugovor o radu se mijenja aneksom, što znači da ugovor ostaje na snazi samo u izmijenjenom sadržaju. Time je isključena mogućnost da se „prethodni“ ugovor stavi van snage. 2021.

PITANJE: Ukoliko radnik koji koristi pravo na porodiljsko odsustvo sa rada zaključi aneks ugovora istekom trajanja porodiljnog, a kojim mu se uvećava ili umanjuje plata, da li se naknada plate u narednom periodu vrši u skladu sa zaključenim aneksom ugovora?

ODGOVOR: Članom 112. stav 1. ZOR propisano je da za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku posljednjih 12 mjeseci prije počinjanja porodiljskog odsustva. Stoga okolnost izmjene plate (umanjenje ili uvećanje) prema aneksu ugovora nije od uticaja na iznos naknade koju radnica ostvaruje za vrijeme porodiljskog odsustva. Stavom 2. istog člana propisano je da se naknada mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici.

Ukoliko je predmet aneksa ugovora povećanje plata radnice koja se nalazi na porodiljskom odsustvu tada poslodavac može donijeti novo rješenje kojim je određena (viša) naknada, međutim taj uvećani iznos neće moći refundirati od nadležnog Fonda za dječju zaštitu.

Imajući u vidu odredbu člana 112. stav 1. ZOR, smatramo da poslodavac nije u prekršaju (čl. 264. stav 1. tačka 25) ZOR, kao i čl. 266. stav 1. tačka 4) ZOR) ukoliko radnici ne isplati korigovan iznos naknade nakon potpisivanja aneksa. 2021.

PITANJE: Radnik 25. decembra 2020. godine ima 6 mjeseci kontinuiranog rada u organizaciji. Da li tada stiče pravo na 20 dana + staž godišnjeg odmora za 2020. godinu?

I da li 01.01.2021. stiče novih 20 dana + staž GO za 2021. godinu?

ODGOVOR: Shodno članu 80. ZOR, u svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenim opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje četiri radne sedmice, odnosno najmanje 20 radnih dana uz uvećanja po osnovu radnog staža i drugim osnovima u skladu sa kolektivnim ugovorom. Radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stiče pravo na korišćenje godišnjeg odmora poslije šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca kako je to propisano članom 79. stav 2. ZOR. Shodno tome, radnik koji je 25. decembra 2020. godine navršio šest mjeseci neprekidnog rada stiče pravo na tzv. puni godišnji odmor za 2020. godinu. Radnik je trebao da započne korištenje godišnjeg odmora do 31.12.2020. godine kako bi stekao pravo da preostali dio odmora iskoristi do 30.06.2021. godine. Ukoliko radnik nije počeo da koristi godišnji odmor na opisani način, prema članu 84. stav 2. ZOR gubi pravo na korištenje preostalog dijela u 2021. godini. Ukoliko zbog krivice poslodavca radnik nije počeo korištenje godišnjeg odmora, poslodavac će mu isplatiti naknadu štete shodno članu 88. stav 3. ZOR.

Pored toga, ovaj radnik već 01.01.2021. godine stiče pravo na godišnji odmor za 2021. godinu (takođe puni 20 dana + uvećanja), a kada će ga koristi zavisi od potreba procesa rada koje određuje poslodavac koji može da uvaži zahtjev radnika o periodu korištenja odmora. 2021.

PITANJE: Kako radnik unaprijed treba da najavi godišnji odmor? (tj. koliko unaprijed treba da podnese zahtjev za GO)

ODGOVOR: Odredbama ZOR nije propisan rok u kojem radnik treba da zatraži korištenje godišnjeg odmora prije samog korištenja. Stoga poslodavac može pravilnikom o radu da uredi ovu oblast. Prvi dio godišnjeg odmora koji se koristi u trajanju dvije radne sedmice svakako treba biti sadržan u rasporedu korišćenja godišnjeg odmora koji je poslodavac dužan da donese i objavi do 30.6. Raspored se i sačinjava uz razmatranje zahtjeva radnika kada on želi da koristi odmor ali poslodavac nije dužan da udovolji tom zahtjevu.

Nakon toga, radniku se uručuje rješenje o godišnjem odmoru. Ukoliko radnik koristi samo 1 ili 2 dana odmora kod nekih poslodavaca je prihvatljiva praksa da dan ili par dana prije planiranog odmora poslodavcu uputi zahtjev o korištenju godišnjeg odmora. Poslodavac mora imati dovoljno vremena da zahtjev razmotri i donese odluku (o usvajanju ili odbijanju zahtjeva). 2021.

PITANJE: Kada radniku prestaje radni odnos npr. 30.06.2021., Isplata plate za radnike je 05.07.2021., da li se tom radniku mora isplatiti plata za 06/21 sa danom prestanka radnog odnosa 30.06.2021. ili može da se isplati sa platama svih ostalih plata radnika?

ODGOVOR: Na osnovu člana 186. ZOR, poslodavac je dužan da do dana prestanka radnog odnosa radniku isplati sve neisplaćene plate, naknade plate i druga primanja koja je radnik ostvario do dana prestanka radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Stoga bi bilo uputno da platu radniku isplati 30.6., međutim, ukoliko ista ne bude obračunata mišljenja smo da postoji prag tolerancije da se plata obračuna i isplati kada i svim radnicima 05.07. posebno ako se kod poslodavca obračun plata vrši programski i sistemski. 2021.

PITANJE: Isplata ostalih ličnih primanja. Da li se kod prestanka radnog odnosa mogu dogovoriti rokovi isplate ostalih ličnih primanja?

ODGOVOR: Članom 177. stav 2. ZOR propisano je da se sporazumom o prestanku radnog odnosa mogu se ugovoriti prava i obaveze radnika i poslodavca do prestanka i nakon prestanka radnog odnosa. Izričito je članom 194. stav 6. ZOR propisano da poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum o načinu i rokovima isplate otpremnine.

Shodno tome, nema smetnji da se u sporazumu preciziraju rokovi isplate u opravdanim i izuzetnim slučajevima iako takav sporazum ne utiče na rok zastarjelosti novčanih potraživanja radnika. Kako bi radnik bio u potpunosti zaštićen, radnik i/ili poslodavac mogu inicirati postupak mirnog rješavanja radnog spora u kojem će zaključiti sporazum koji prema članu 20. Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 91/16) ima snagu izvršne isprave. 2021.

PITANJE: Kada računovođa šalje spiskove plata radnika u banku, da li je protivno zakonu o zaštiti ličnih podataka da pored broja tekućeg računa u banku šalje i JMBG radnika?

ODGOVOR: Prema definiciji iz člana 3. Zakona o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 49/2006, 76/11, 89/11) – u daljem tekstu: ZZLP, lični podaci znače bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identificirano ili se može utvrditi identitet lica, a nosilac podataka je fizičko lice čiji se identitet može ustanoviti ili identificirati, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Shodno tome, JMBG je lični podataka na osnovu kojeg se direktno može identifikovati nosilac tog podatka. Pri postupanju sa JMBG potreban maksimalan oprez. Zavisno od poslovne politike poslovne banke kod koje se vodi račun radnika poslodavac će dostaviti podatke koji se odnose na iznos, broj računa radnika i eventualno JMBG ukoliko to banka izričito zahtjeva. Svrha dostavljanja JMBG je da uplata ne ode na pogrešan račun ali se to može postići i sa navođenjem datuma rođenja umjesto JMBG i/ili navođenjem imena oca. Prema principu pravičnosti i zakonitosti (koji je dužan da primjeni i poslodavac (kontrolor) i banka (obrađivač) za obradu jedinstvenog matičnog broja relevantan je Zakon o jedinstvenom matičnom broju („Službeni glasnik BiH” broj: 32/01, 63/08, 103/11, 87/13, 84/15), koji u članu 18. stav (1) propisuje da se u ličnu kartu, izvod iz matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih, radnu knjižicu, zdravstvenu legitimaciju, putnu ispravu, vozačku dozvolu, oružni list, evidenciju o državljanstvu, kao i druge evidencije i javne isprave građana, jedinstveni matični broj upisuje samo ukoliko je to zakonom izričito propisano. Dakle, svaka obrada jedinstvenog matičnog broja koja nije izričito propisana posebnim zakonom, bila bi protivna odredbama Zakona o jedinstvenom matičnom broju, te bi dovela do povrede principa pravičnosti i zakonitosti iz člana 4. stav (1) tačka a) ZZLP. 2021.

PITANJE: Da li se radnicima na bolovanju: porodiljsko, bolest, povreda na radu, mogu uručiti aneksi ugovora o povećanju najniže plate? (sa 520,00 na 540,00)

ODGOVOR: Odluka o izmjeni Odluke o najnižoj plati („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 47/21) je stupila na snagu 01. juna 2021. godine. Stoga su svi poslodavci dužni da izvrše usklađivanje sa ovom odlukom te radnicima koji su ugovoru imali iznos plate prije oporezivanja niži od 540,00 KM ponude aneks ugovora. Okolnost da je radnik na plaćenom odsustvu sa rada (porodiljsko odsustvo, privremena spriječenost za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju) nije od uticaja na ovu obavezu poslodavca. Ukoliko radnik nije u mogućnosti da pristupi kod poslodavca radi prijema aneksa ugovora poslodavac je dužan da radniku pošalje ponudu i aneks preporučenom poštom ili kurirom uz dostavnicu.

Shodno tome, radniku će se uručiti ponuda i aneks. 2021.

PITANJE: Da li se radnik kod koga je utvrđena invalidnost – smanjena radna sposobnost mogu uputiti na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju uz saglasnost radnika, iako je rješenjem fonda PIO utvrđeno da se radnik može rasporediti na drugo radno mjesto bez prethodne prekvalifikacije ili dokvalifikacije?

ODGOVOR: Osiguraniku /radniku kod kojeg je utvrđena smanjena radna sposobnost (čl. 54. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik RS“, broj:106/05, 33/08, 01//09, i 71/08) ima pravo na:

- raspoređivanje na drugo radno mjesto,

- prekvalifikaciju i dokvalifikaciju,

- novčanu naknadu u vezi sa manjenom radnom sposobnošću.

Ukoliko radnik nema više od 58 godina života, radnik ima pravo na dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju ( čl. 56. navedenog zakona). 2021.

PITANJE: Da li se radniku sa smanjenom radnom sposobnošću može izdati rješenje o čekanju dok Poslodavcu, u skladu sa zakonskim, podzakonskim i internim aktima, ne nađe odgovarajuće radno mjesto, i na koji način se određuje naknada plate, na koju radnik ima pravo?

ODGOVOR: Ne, jer u članu 57. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik RS“, broj:106/05, 33/08, 01//09, i 71/08) propisano je da osiguraniku kome se na smanjene radne sposobnosti obezbjeđuje pravo na raspored na drugo radno mjesto, odnosno pravo na pekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ima pravo na:

- naknadu plate od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo mjesto, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završne prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rada na drugo radno mjesto;

- naknadu za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije

- naknadu plate zbog manje plate na drugom radnom mjestu.

Prema odredbama člana 58. ovog zakona, osnovica za određivanje naknade plate iz člana 57. ovog zakona, je prosječna neto plata, koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini natanka invalidnosti, valorizacijom dovedena na nivo plata za mjesec za koji se isplaćuje naknada.

Shodno odredbama člana 59. stav (1) navedenog zakona, naknada zbog čekanja pripada od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini osnovice naknade. 2021.

PITANJE: Radnik nije iskoristio 5 dana godišnjeg odmora za 2020 godinu sa 30.06.2021. godine. Ovih 5 dana godišnjeg odmora mu propada. Da li je potrebno imati neki dokument za ovo, kojim se potvrđuje / dokazuje ovo? Tj. u slučaju kontrole kako ćemo dokazati da radnik stvarno nije iskoristio ove dane?

ODGOVOR: Poslodavac je dužan da radniku omogući da iskoristi godišnji odmor za tu kalendarsku godinu. Poslodavac pojedinačnim aktom (Rješenjem o korištenju godišnjeg odmora) utvrđuje pravo na godišnji odmor, broj dana godišnjeg odmora i periode korištenja istog. Radnik može da bude privremeno spriječen za rad, pa da iz tih razloga ne iskoristi cijeli ili dio godišnjeg odmora i tu nema krivice poslodavca, koja se mora utvrđivati u svakom konkretnom slučaju. Korištenje godišnjeg odmora evidentira se u Evidenciji o dnevnoj prisutnosti na radu i odsustvima, obračunskoj listi, te inspektor rada može na osnovu istih i Rješenja o godišnjem odmoru utvrđivati koliko je radnik iskoristio dana godišnjeg odmora, te nema potrebe da imate neki drugi dokument, ali možete imati pregled- tabelarni za sve radnike (koliko imaju dana godišnjeg odmora, kad su koristili godišnji odmor i koliko im je dana ostalo, da lakše pratite i omogućite radnicima da do kraja juna naredne kalendarske godine omogućite radnicima da iskoriste preostali dio godišnjeg odmora. 2021.

PITANJE: Da li obračunski list koji se dijeli radnicima nakon obračuna, treba biti potpisan i ovjeren od strane poslodavca?

ODGOVOR: U članu 126. stav (3) Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj:1/16 i 66/18) propisano je da je poslodavac dužan radniku uručiti pismeni obračun plate, prilikom svake isplate, a prema stavu (4) zakona, obračun plate ima snagu izvršne isprave.

U nekim zemljama okruženja propisano je kako izgleda obračunski list, pa su dali primjer kako isti izgleda, neki primjeri imaju potpis i pečat, a neki ne.

Poslodavac mora da ima dokaz da je radniku na kraju izvještajnog perioda uručio radniku istovjetni primjerak obračunskog lista koji ima snagu izvršne isprave. U inspekcijskim kontrolama vidimo i ovjerene i ne obračunske liste, ali bitno je da poslodavac ima dokaze kad je radniku isti uručio i za koji period i ko je uručio isti. 2021.

PITANJE: Kako uticati na zakonodavca da se promijeni propis za računovođu u Osnovnoj školi koji nema punu normu (zbog manjeg broja odjeljenja) da se može zaposliti u drugom pravnom licu na manje od 2h dnevno?

Npr. računovođa je zaposlen na 85% radnog vremena (6 sati i 48 minuta dnevno), a ne postoji mogućnost zaposlenja u pravnom licu na 1h i 12 min.

ODGOVOR: Zaposleni u školama imaju specifično radno vrijeme i često radnici moraju da dopunjavaju normu u drugim školama. Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača. U članu 57. stav (2) Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj:1/16 i 66/18) propisano je da poslodavac može da utvrdi radno vrijeme i kraće od 40 časova sedmično, ali ne kraće od 36 sati. Radnik koji radi 36 sati sedmično ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da radi puno radno vrijeme. 2021.

PITANJE: Radnik je na bolovanju – povreda na radu. Da li se može uručiti aneks ugovora gdje je smanjen minuli rad sa 0,5 na 0,3?

ODGOVOR: Radnik koji je doživio povredu na radu ima pravo na naknadu plate u iznosu, kao da je radio (100%). Ukoliko je poslodavac donio Odluku da se svim radnicima koriguje uvećanja po osnovu minulog rada sa 0,5%, na 0,3%, a što je u skladu sa članom 124. stav (1) Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 1/16 i 66/18), postupiće u skladu sa odredbama Zakona o radu. U članovima 170. do 174. Zakona o radu, regulisan je način i postupak izmjene sadržaja ugovora o radu. U članu 170. stav (1) tačka 4) propisano je da poslodavac može radniku da ponudi izmjenu sadržaja ugovora o radu, ako je došlo do promjene u plati, novčanim naknadama i drugim primanjima po osnovu rada. Ako radnik nije smješten u bolnicu, svjestan je, može da komunicira, poslodavac mu može ponuditi aneks ugovora o radu, u skladu sa članom 171. Zakona o radu, i da radnika upozna sa razlozima za ponudu aneksa, roku koji ne može biti manji od 8 radnih dana, i pravnim posljedicama. Pošto radnik koji je doživio povredu na radu uživa posebnu zaštitu, poslodavac mu ne može dok traje privremena spriječenost na radu, otkazati ugovor o radu, iz razloga što nije potpisao aneks ugovora o radu. 2021.

PITANJE: Molim Vas da mi pojasnite princip podnošenja zahtjeva za podsticaj za povećanje plata. Do povećanja je došlo 1.1.2020. godine

ODGOVOR: Zahtjev u elektronskoj formi se podnosi putem aplikacije na internet stranici Ministarstva: (http://epodsticaj.vladars.net/pocetna). Zahtjev u pisanoj formi (opšti podaci o privrednom društvu) – koji se štampa iz aplikacije (sadrži bar kod), potpisuje i ovjerava. Isti se smatra podnesenim kada se Ministarstvu podnese dio istog u pisanoj formi. Uz zahtjev se dostavlja:

- ugovor o radu koji se odnosi na period za koji se utvrđuje početni iznos plate (dostavlja se samo prvi put) i

- ugovor o radu koji se odnosi na period u kojem je plata povećana (dostavlja se kod svakog povećanja plate).

Ukoliko se radi o radnicima koji su zaposleni do kraja marta 2019. godine, početni iznos plate predstavlja plata radnika za mart 2019. godine, te se ista upoređuje sa platom u određenom obračunskom periodu, odnosno u ovom slučaju za obračunski period 1.1.2021. – 30.6.2021. godine. Početni iznos plate mora biti veći ili jednak od važeće najniže plate. Ukoliko je početni iznos plate manji od važeće najniže plate, početni iznos plate jednak je visini važeće najniže plate.

Za radnike koji su zasnovali radni odnos poslije marta 2019. godine početni iznos plate predstavlja prosječna visina plate u obračunskom periodu koji prethodi mjesecu u kojem je ostvareno pravo na podsticaj za povećanje plate. Prema tome, ukoliko je pravo ostvareno u periodu januar – jun 2021. godine, početni iznos plate predstavlja prosječna visina plate koju je radnik ostvario u obračunskom period jul-decembar 2020. godine. 2021.

PITANJE: Da li moramo praviti Anekse Ugovora o radu od 01.07. zbog promjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima?

ODGOVOR: Nije potrebno raditi anekse ugovora o radu zbog promjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, s obzirom da se plata ugovora u iznosu sa pripadajućim porezom ili u bruto iznosu sa porezom i doprinosima. Aneks ugovora o radu je potrebno raditi u slučaju ako je ugovorena plata jednaka visini prethodne najniže plate, te se istu potrebno uskladiti za izmjenom Odluke o najnižoj plati. 2021.

PITANJE: Obračun troškova i naknada firmi na račun, za korištenje službenog vozila u privatne svrhe?

ODGOVOR: Sa aspekta Zakona o porezu na dohodak, korištenje službenog vozila u privatne svrhe zaposlenog (za lice koje se nalazi u radnom odnosu) predstavlja lično primanje, te se na predviđenu osnovicu obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i doprinosi. Članom 11. Zakona o porezu na dohodak propisano je da dohodak od ličnih primanja obuhvata sva direktna i indirektna plaćanja iz radnog odnosa, među kojima i korištenje službenog vozila u privatne svrhe predstavlja prihod od ličnih primanja, a obračunava se u visini 20% cijene litre goriva po pređenom kilometru. 2021.

PITANJE: Da li se u Obrascu PD3100 (izmijenjena prijava), za radnike sa smanjenom radnom sposobnošću, unosi druga plata radnog mjesta gdje je raspoređen nakon stepena invalidnosti (koja je niža u odnosu na radno mjesto na kojem je stekao invalidnost)?

ODGOVOR: Od 16. aprila 2021. godine ne podnosi se Obrazac PD 3100 u slučaju promjene u iznosu plate. 2021.

PITANJE: Ukoliko poslodavac kasni sa isplatom plata, te nakon 1.7.2021. godine isplati plate radnicima za mjesece maj i jun, da li će se navedene isplate vršiti u skladu sa Zakonom o izmjenama zakona o porezu na dohodak, odnosno da li će se vršiti poreski odbitak u iznosu od 700 KM?

ODGOVOR: Prilikom isplate plate za maj i jul 2021. u julu poreski obveznik će umanjiti poresku osnovicu poreza na dohodak od ličnih primanja za lični odbitak od 700KM jer je u momentu isplate primanja na snazi Zakon prema kojem mjesečni lični odbitak iznosi 700 KM. U periodu od 01.07. do 31.12. 2021. godine moguće je ostvariti pravo na 7 ličnih odbitaka. 2021.

PITANJE: Ako je odlukom poslodavca u 2019-oj godini radniku povećana plata i prijavljena uz Anex ugovora o radu u poresku službu (3100 obr.), a u 2020-oj godini uslijed pojave covida-19 smanjenog obima posla, smanjena je i plata zaposlenog i tako je ostalo do daljnjeg. Da li je poslodavac dužan da ponovo sačini Anex ugovora po pitanju visine plate, i da li treba da izvrši izmjenu prijave obrasca 3100? Pošto je neizvjesno kada će firma ponovo poslovati u obimu kao prije pojave covida.

ODGOVOR: Plata je bitan dio ugovora o radu, te svaka izmjena u iznosu iste treba biti utvrđena novim ugovorom o radu ili aneksom postojećeg ugovora o radu. Od 16. aprila 2021. godine ne podnosi se Obrazac PD 3100 u slučaju promjene u iznosu plate. 2021.

PITANJE: Vezano za postojeće izmjene Zakona o najnižoj plati i zakonu poreza na dohodak: Da li možete da mi pojasnite?

Platu za maj isplaćujemo u junu mjesecu, da li najnižu platu 540KM primjenjujemo za platu za maj isplata u jun ili tek za junsku platu isplata u julu?

Takođe da li se lični odbitak od 700 KM i poreske kartice mijenjaju tek od jula mjeseca, kod nas isplata junske plate u julu?

ODGOVOR: Odlukom o izmeni odluke o najnižoj plati ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 47/21) povećan je iznos najniže plate, a odluka stupa na snagu 01. juna 2021. godine. Shodno tome, plata za mjesec juni će se obračunati prema ovoj odluci. Platu za maj ćete obračunati i isplatiti prema ranije propisanom iznosu (520,00 KM), a platu za juni (koja se obračunava do 5-og jula) ćete obračunati i isplatiti u iznosu od 540,00 KM. Kada je u pitanju obračun poreza na dohodak ukazujemo da će Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/21) stupiti na snagu 01. jula 2021. godine. Stoga ćete potrebne izmjene na poreskim karticama izvršiti nakon 01.07.2021. godine. Kako se junska plata obračunava od 01. do 05. jula primjeniće se ovaj propis. 2021.

PITANJE: Da li poslodavac u Javnoj zdravstvenoj ustanovi nakon donošenja novog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, može svim radnicima dati početni koeficijent prilikom zaključenja novih ugovora o radu ili mora ostaviti koeficijente iste ili dati veće?

ODGOVOR: Poslodavac (JZU) nakon donošenja novog akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta će radnicima odrediti koeficijent koji se zasniva na Zakonu o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/21). Ovim Zakonom uređuje se način utvrđivanja plata zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske. Nakon stupanja na snagu ovog Zakona (1. juna 2021.) svi radnici će imati veći koeficijent u odnosu na onaj koji su imali jer je došlo do povećanja plate kako je to propisano čl. 9. do 23. Zakona. 2021.

PITANJE: Radnik ima zaključen ugovor o radu, potom jedan ili dva aneksa. Kada se zaključuje novi ugovor o radu, prethodni se stavlja van snage. A pominje li se u novom ugovoru aneks koji je poslednji?

ODGOVOR: U novom ugovoru će se navesti da zaključenjem tog ugovora prestaje da važi (prethodni) ugovor o radu sa svim aneksima. No napominjemo da je poslodavac dužan da izvrši izmjenu ugovorenih uslova rada iz razloga koji su propisani čl. 170. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/16, 66/18) a po proceduri iz člana 171. ZOR. 2021.

PITANJE: Da li Upravni odbor javne zdravstvene ustanove donosi rješenje o korišćenju godišnjeg odmora, potvrdu o zaposlenju, ponudu za zaključenje aneksa ugovora o radu i aneks ugovora o radu i druge akte za direktora?

ODGOVOR: Shodno članu 198. ZOR, o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice određeno statutom ili aktom o osnivanju. Ukoliko nije drugačije propisano statutom, smatramo da će u ime poslodavca ova rješenja i potvrdu o zaposlenju potpisati zamjenik direktora ili drugo lice po ovlaštenju direktora. No ponudu i aneks bi trebao potpisati predsjednik UO jer je ugovor o radu zaključen sa UO. 2021.

PITANJE: Poslodavac plaća troškove prevoza radniku što je uređeno Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti zdravstva članom 19, stav 2. To znači da plaća puni iznos mjesečne karte? I koja je minimalna udaljenost, da bi mu bilo priznato to pravo od mjesta stanovanja do mjesta rada?

ODGOVOR: Na osnovu člana 19. tačka 2. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti zdravstva ("Službeni glasnik Republike Srpske" 72/16, 111/16, 69/17, 108/17, 113/18, 19/19, 68/19, 65/20), poslodavac zaposlenom isplaćuje naknadu troškova prevoza kod dolaska na posao i povratak sa posla u visini pune cijene mjesečne karte u javnom prevozu ako prevoz nije organizovan od strane poslodavca. Shodno tome, poslodavac će isplatiti puni iznos cijene mjesečne karte. Minimalna udaljenost nije propisana Zakonom o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/16, 66/18), niti Posebnim kolektivnim ugovorom. No u praksi je uobičajeno da minimalna udaljenost iznosi 3 ili 4 kilometra. 2021.

PITANJE: Ako kažemo da ugovor o radu na određeno traje od 1.6.2021. do 31.8.2021. da li se računa i 31.8. ili radni odnos prestaje 30.8.2021.god.

ODGOVOR: Članom 175. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) propisano je, između ostalog, da radni odnos prestaje istekom roka na koji je zasnovan. Shodno tome, ugovor koji je zaključen do 31.08.2021. godine prestaje da važi istekom tog dana (31.08.) i sa taj dan će biti radniku upisan u radnu knjižicu kao dan prestanka radnog odnosa. Sa tim danom će radnik biti odjavljen sa obaveznih vidova osiguranja. Iako ugovor po zakonu prestaje da važi 31.08.2021. godine ukazujemo da je uputno da se donese rješenje o prestanku radnog odnosa zbog isteka roka na koji je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. 2021.

PITANJE: Molim za pomoć i rješenje dileme u primjeni ZOR RS.

Mora li rješenje o suspenziji (RS) sadržavati pouku o pravnom lijeku i koji bi to rok bio, ako mora?

Našim Pravilnikom o radu nije predviđena mogućnost prigovora/žalbe na ovo rješenje, da li smo pogriješili u tom dijelu.

Obzirom da je suspenzija rezultat sumnje na počinjenje krivičnog djela, moramo li čekati da se okonča krivični postupak (podnjećemo krivičnu prijavu), ili suspenzija traje do okončanja disciplinskog postupka.

ODGOVOR: Članom 198. stav 1. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) propisano je da o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, odlučuje poslovodni organ poslodavca (direktor) ili drugo lice određeno statutom ili aktom o osnivanju. Radniku se u pisanom obliku dostavlja rješenje o ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, sa obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, kako je to propisano članom 199. ZOR. Shodno tome, rješenje o udaljenju sa rada treba da sadrži pouku o pravnom lijeku, a sadržaj pouke određen je članom 201. ZOR. Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa može da podnese prijedlog za mirno rješavanje radnog spora Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova Banja Luka u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu prava, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede ili tužbu nadležnom sudu za zaštitu tog prava u roku od šest mjeseci od dana saznanja za povredu prava ili dana učinjene povrede. Sva rješenja koja se donose su konačna i izvršna tako da ulaganje pravnog lijeka ne utiče na izvršenje rješenja.

Kada je u pitanju trajanje udaljenja, potrebno je napraviti distinkciju između obaveznog i fakultativnog udaljenja. Obavezno udaljenje je propisano članom 150. ZOR i određuje se kada je radniku određen pritvor. Razlozi i trajanje fakultativnog udaljenja je regulisano članom 149. ZOR. Prema stavu 1. tog člana, poslodavac može udaljiti radnika sa rada i prije otkazivanja ugovora o rad ako je radnik zatečen u vršenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju krivično djelo, težu povredu radne obaveze ili radnji koje ugrožavaju imovinu veće vrijednosti. Prema stavu 2. ovog člana, udaljenje radnika sa rada može trajati najduže do tri mjeseca, u kojem roku je poslodavac dužan da odluči o odgovornosti radnika. Odstupanje od ove maksimalne dužine trajanja udaljenja predstavlja sljedeći stav. Prema stavu 3. ovog člana, ako je protiv radnika pokrenut krivični postupak, udaljenje radnika traje do okončanja krivičnog postupka, ako poslodavac drugačije ne odluči. S tim u vezi bitno je naglasiti da se krivični postupak smatra pokrenutim podizanjem optužnice. Shodnom primjenom člana 18. Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 53/2012, 91/17, 66/18, 15/21), ukazaćemo da se krivični postupak smatra pokrenutim potvrđivanjem optužnice. Prema tome, okolnost podnošenja krivične prijave (sve do momenta podizanja i potvrđivanja optužnice) nije od uticaja na odluku o trajanju udaljenja u momentu kad donosite rješenje o udaljenju. 2021.

PITANJE: Naime, radnik je dao otkaz danas, radi kod nas godinu i 3 mjeseca, time je stekao pravo na korištenje GO, radnik se izjasnio da ne želi da radi otkazni rok i traži da se GO uračuna u otkazni rok, na sta je poslodavac pristao, na način da je definisao pravo na GO proporcionalno vremenu rada u 2021 godini (20 radnih dana /12 mjeseci = 9,2 dana GO), obzirom da ovaj dio nije zakonski definisan mi smo u praksu i u konsultaciji s našom pravnom službom uveli da tako radimo sto smatramo da je korektno postupanje prema ostalim radnicima koji ostaju da rade i koriste GO, naravno zaposleni koji odlazi dobije potvrdu da je i koliko dana odmora koristio u pripadajućoj godini, još uvijek po rasporedu nisu ni stupila prava na korištenje GO za 2021., još uvijek zaposleni koriste stare dane odmora i dr.

Znači moje pitanje je da li je pravilno postupanje kod otkaza ugovora o radu od strane radnika (ugovorom o radu definisan otkazni rok 15 dana –radnik neće da ga odradi već traži GO da se uračuna) dati mu pravo na broj dana proporcionalno broju mjeseci koji je radio u kalendarskoj godinu za koju se utvrđuje GO i izdati mu potvrdu da je koristi toliko i toliko dana , kako bi mogao da ostvari ostatak prava kod drugog poslodavca ili ukoliko radnika u narednih 30 dana neće preći kod narednog poslodavca , znači moramo imati tu info, moramo dati ili obračunati i isplatiti svih 20 dana GO kako je definisano pravo za cijelu godinu?!

ODGOVOR: Zakon o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, ne poznaje institut „srazmjernog“ godišnjeg odmora. Prema članu 88. stav 1. ZOR, radnik kojem prestane radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije prestanka radnog odnosa. 01.01.2021. godine radnik je stekao pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2021. godinu u cjelosti. Dakle, Vaš preračun na 9,2 dana godišnjeg odmora nije u skladu sa ZOR.

Radnik bi trebao da odradi otkazni rok (15 dana), međutim i poslodavac bi trebao da mu omogući korištenje godišnjeg odmora (u cjelosti – 20 radnih dana + uvećanja) prije prestanka radnog odnosa. Shodno tome, mišljenja smo da nema smetnji da se radniku omogući korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka. Ovdje će poslodavac cijeniti potrebe procesa rada kao i potrebu da radnik obuči novog radnika ili završi neke poslove. U tom slučaju, ukoliko radniku ne omogućite korištenje godišnjeg odmora prije prestanka radnog odnosa imaće pravo na naknadu štete. Naime, članom 88. stav 3. ZOR propisano je da ako radnik krivicom poslodavca, u cijelosti ili djelimično, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosječne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno dužini neiskorišćenog godišnjeg odmora.

Prema ZOR, drugi poslodavac nema obavezu da radniku omogući korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora stečenog kod prethodnog poslodavca. Stoga izdavanje potvrde u tom pravcu nije neophodno. 2021.

PITANJE: Da li radniku pripada uvećanje plate za posebne (otežane) uslove rada i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, odnosno drugih plaćenih odsustvovanja sa rada, uzimajući u obzir da tada nisu izloženi posebnim i otežanim uslovima rada.

ODGOVOR: Članom 124. stav 1. Zakona o radu (""Službeni glasnik Republike Srpske"" broj 1/16, 66/18) - u daljem tekstu: ZOR, propisano je da se osnovna plata uvećava 0,3% za svaku godinu radnog staža, ukoliko drugim zakonom, kolektivnim aktom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Stavom 2. istog člana propisano je da, pored uvećanja iz stava 1. ovog člana, plata radnika se u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu uvećava po osnovu otežanih uslova rada, prekovremenog rada, rada noću, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.

Prema članu 131. stav 1. ZOR, naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, praznika po zakonu, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosječne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. Stavom 2. istog člana izvršeno je upućivanje na primjenu propisa o zdravstvenom osiguranju kojim se bliže uređuju uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje prava na naknadu, kao i visina i način ostvarivanja prava na naknadu plate.

Iz člana 6. Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske (""Službeni glasnik Republike Srpske"" broj 49/21) - u daljem tekstu: Zakon, proizilazi da se osnovna plata obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi, platnoj podgrupi i platnom razredu, te da se uvećanje osnovne plate za svaku navršenu godinu staža osiguranja vrši na sljedeći način:

1) do navršenih 25 godina 0,3%,

2) nakon navršenih 25 godina svaka naredna godina 0,5%.

Prema članu 33. Zakona, osnovna plata zaposlenih uvećava se za rad noću, za rad tokom republičkih praznika i drugih dana kada se po zakonu ne radi i u drugim slučajevima određenim posebnim kolektivnim ugovorom, visina uvećanja osnovne plate određuje se posebnim kolektivnim ugovorom.

Procenti uvećanja osnovne plate propisani su članom 16. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti zdravstva (""Službeni glasnik Republike Srpske"", br. 72/16, 111/16 i 19/19, 68/19. 65/20 ).

Shodno tome, radnik za vrijeme privremene spriječenosti za rad ne ostvaruje platu nego ostvaruje pravo na naknadu plate. Na osnovu člana 23. stav 1. Pravilnika o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (""Službeni glasnik Republike Srpske"", br. 63/2008, 38/10, 61/11, 87/12, 100/14, 4/15, 8/16, 112/18, 87/19) visina naknade

plate iz člana 20. ovog pravilnika koju obezbjeđuje poslodavac određuje se u visini od 70% do 90% od osnova, u skladu sa opštim aktom poslodavca, a visina naknade plate iz člana 20. ovog pravilnika koju obezbjeđuje Fond iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja određuje se u određenim procentima od osnova. Propisima nije decidno određeno šta je osnov.

Mišljenja smo da osnov predstavlja osnovnu platu sa svim uvećanjima na koji iznos se vrši obračun naknade prema određenom propisanom procentu od osnova. U tom slučaju ne bi trebalo obračunavati uvećanja na platu na naknadu plate, jer radnik ne prima platu nego naknadu plate.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik prima naknadu plate u visini 100% od plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu. U ovom slučaju ima pravo na naknadu plate u visini plate kao da je radio, kako je to propisano članom 131. ZOR.

U dane ovih odsustava radnik nema pravo na uvećanja po osnovu otežanih uslova rada, jer ne radi. 2021.

PITANJE: Molim vas za informacije vezano za obrazac 3100 i ugovor o radu.

Naime, u Republici Srpskoj je od 01.06.2021. uveden obavezan minimalac od 540,00 KM odnosno minimalna bruto plata u iznosu od 803,57 KM. Da li je potrebno mijenjati postojeće ugovore o radu kao i 3100 obrasce na kojima je bruto plata na koju su prijavljeni 777,12? Ako se ne prave novi ugovori da li je potrebno praviti aneks ugovora?

Molim vas za što hitniji odgovor s obzirom da pojedini inspektori rada zahtijevaju da se mijenjaju ugovori i 3100 obrasci pa nas interesuje šta je u skladu sa zakonom!

ODGOVOR: Odluka izmjeni odluke o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2021. godinu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 47/21) je stupila na snagu 01. juna 2021. godine. Ukoliko je u ugovoru o radu naveden iznos niži od 803,57 KM (bruto) odnosno 540,00 KM (prije oporezivanja) poslodavac je dužan da radniku ponudi aneks ugovora o radu (u kojem će biti naznačen novi iznos najniže plate) a prema proceduri iz člana 171. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) - u daljem tekstu: ZOR. To znači da će radniku dostaviti ponudu u pisanoj formi koja sadrži razloge za ponudu, rok u kome radnik treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude. Aneks ugovora o radu treba da se primjenjuje od 01.06.2021. godine te će se junska plata obračunati prema aneksu.

Ukoliko je u ugovoru o radu naveden veći iznos plate od gore navedenog, poslodavac nije obavezan vršiti usklađivanje iznosa te nije u obavezi da sačinjava aneks ugovora o radu.

Sto se tiče obrasca PD 3100, nije potrebno podnositi isti, jer je isti izmijenjen, na način da vise ne obuhvata polje koje se odnosi na predviđenu osnovicu za uplatu doprinosa. 2021.

PITANJE: Ukoliko firma prima radnika na obuku i predviđeno je da obuka traje 15 dana (nakon čega se ukoliko su zadovoljeni svi uslovi zaključuje ugovor na određeno vrijeme) koje su obaveze poslodavca prema radniku (u smislu donošenja odluke, ugovora, rješenja, koji je sadržaj) prije stupanja radnika na obuku i da li je poslodavac u obavezi da za to vrijeme dok je radnik na obuci isplaćuje zaradu?

ODGOVOR: Prijem radnika na 15-dnevnu obuku nije striktno regulisan Zakonom o radu („Službeni glasnik Republike Srpske broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, te poslodavac može primijeniti jednu od sljedeće dvije mogućnosti.

Prema članu 37. ZOR, ugovorom o probnom radu može se ugovoriti probni rad radnika, koji može trajati najviše do tri mjeseca. U tom slučaju, poslodavac je dužan da svakom radniku sa kojim je zaključio ugovor o probnom radu, za vrijeme trajanja tog rada, obezbijedi stručni nadzor i praćenje njegovog rada radi ocjenjivanja. Ukoliko radnik zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada, sa poslodavcem zaključuje ugovor o radu.

Ugovor o probnom radu obavezno sadrži podatke o sljedećem:

1) nazivu i sjedištu poslodavca,

2) imenu, prezimenu, stručnoj spremi i prebivalištu, odnosno boravištu radnika,

3) datumu stupanja radnika na rad,

4) radnom mjestu na kome se radnik zapošljava i mjestu rada, sa podacima o dužini i rasporedu radnog vremena,

5) plati, novčanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada,

6) dužini godišnjeg odmora,

7) trajanju ugovora i razlogu za zaključivanje iz člana 39. stav 1, ako se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme,

8) rokovima za otkazivanje ugovora o radu zaključenog na neodređeno vrijeme i

9) poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje,

10) podatke o načinu sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa opštim aktom.

Za vrijeme trajanja probnog rada radnik ima sva prava iz radnog odnosa u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada, kako je to propisano članom 38. stav 1. ZOR. To znači da će za vrijeme trajanja probnog rada radnik ostvarivati pravo na platu i druga primanja po osnovu rada (naknade za topli obrok, prevoz i sl.).

Druga mogućnost potpada pod rad van radnog odnosa. Prema članu 206. stav 3. ZOR, poslodavac može da zaključi ugovor o stručnom usavršavanju sa licem koje želi da se stručno usavrši i stekne posebna znanja i sposobnosti za rad u svojoj struci, odnosno da obavi specijalizaciju, za vrijeme utvrđeno programom usavršavanja, odnosno specijalizacije. I za vrijeme ovog ugovora radnik ima pravo na platu odnosno naknadu. Sadržaj ovog ugovora nije određen ZOR, te treba da uredi sve elemente obligacionog odnosa. 2021.

PITANJE: Ukoliko sekretar ustanove - pravnik, pored redovnih poslova predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, obavlja i poslove službenika za javne nabavke, na koji način je moguće uvećanje plate sekretara i po kom osnovu? U pitanju je zdravstvena ustanova i Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti zdravstva. Takođe, zaposleni ima položen ispit u AJN za službenika za javne nabavke

ODGOVOR: Sekretar ustanove – pravnik za redovan rad (u okviru opisa poslova za sistematizovano radno mjesto) ostvaruje platu. Članom 122. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, propisano je da se plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plate i dijela plate za radni učinak. Osnovna plata određuje se na osnovu uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je radnik zaključio ugovor o radu utvrđenih opštim aktom i vremena provedenog na radu.

Zakonom o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 49/21) – u daljem tekstu: Zakon, uređen je način utvrđivanja plata zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske. Prema članu 6. ovog Zakona, osnovna plata obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi, platnoj podgrupi i platnom razredu. Osnovna plata je proizvod cijene rada kao izraza vrijednosti za najjednostavniji rad i koeficijenta utvrđenog prema platnoj grupi, platnoj podgrupi i platnom razredu.

Plata sekretara – pravnika određena prema odgovarajućem koeficijentu se može uvećati prema procentu uvećanja koji je propisan članom 16. stav 1. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti zdravstva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 72/2016, 111/16, 69/17, 108/17, 113/18, 19/19, 68/19, 65/20). Shodno tome, plata sekretara – pravnika koji izvan opisa redovnih poslova obavlja poslove službenika za javne nabavke se može uvećati po osnovu obavljanja visoko složenih, najsloženijih i izuzetno značajnih poslova - do 30%.

Ukoliko poslodavac odluči da ovom radnom mjestu promijeni opis poslova na način da doda i poslove vezane za javne nabavke onda neće biti mogućnosti da se radniku izvrši uvećanje plate.

Ukoliko radno mjesto službenika za javne nabavke nije sistematizovano niti sadržano u opisu poslova za neko drugo radno mjesto, sekretar – pravnik može zaključiti ugovor o djelu za obavljanje ovih poslova. Prema članu 205. ZOR, poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o djelu radi obavljanja poslova koji su van djelatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Ovim ugovorom između izvršioca posla i poslodavca uspostavlja se građansko-pravni odnos u smislu propisa o obligacionim odnosima i zaključuje se u pisanom obliku. Napominjemo druge vrste ugovora van radnog odnosa nisu primjenljive u konkretnom slučaju. 2021.

PITANJE: Da li je ispravno uraditi nove ugovore o radu za zaposlene, imajući u vidu da su za postojeće ugovore već nekoliko puta rađeni aneksi ugovora, a trenutno su aktuelne i nove izmjene, odnosno uvećanje plata u skladu sa novim Zakonom o platama u zdravstvu što pretpostavlja nove anekse ugovora, ili eventualno nove ugovore o radu.

I kako u slučaju eventualne izrade novih ugovora ( prečišćenih tekstova ugovora) definisati tačku npr. 1. ugovora o radu na neodređeno vrijeme u kojoj stoji kada radnik stupa u radni odnos, imajući u vidu da je radni odnos zasnovan ranije ( prema starom ugovoru o radu), da li je ispravno navesti da je radnik zasnovao radni odnos ranije i navesti datum.

Takođe i tačku 14. ugovora u kojoj se određuje datum zaključenja ugovora, da li je ispravno staviti datum izrade novog ugovora uz navode da raniji ( stari) ugovor prestaje da važi.

Pravilnik o obrascima ugovora o radu je objavljen u sl. glasniku 18/16

ODGOVOR: Članom 171. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, propisana je procedura izmjene ugovorenih uslova rada. Uz ponudu za zaključivanje aneksa ugovora poslodavac je dužan da radniku u pisanom obliku dostavi i razloge za ponudu, rok u kome radnik treba da se izjasni o ponudi i pravne posljedice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude. Stoga bi ispravno bilo da se sve izmjene ugovora vrše aneksom i ponudom. Naime uvećanje plate u zdravstvu je razlog za izmjenu ugovora koji se zasniva na članu 170. stav 1. tačka 4. ZOR. Ukoliko se pak odlučite da radite novi ugovor (iako to nije ZOR predviđeno kao način izmjene ugovora) bitno je da provedete proceduru iz člana 171. (ponuda, izjašnjenje).

U tom slučaju radnik neće (ponovo) stupati na rad, pa bi bilo ispravno tu odredbu korigovati na način da se konstatuje da je radnik stupio na rad dana _________ (kada je zaključio prvi ugovor o radu kod tog poslodavca).

Ukoliko radite novi ugovor biće potrebno staviti van snage raniji ugovor o radu. Ukoliko budete radili prečišćeni tekst ugovora nakon aneksa onda se ranije zaključen ugovor ne stavlja van snage jer je on i dalje na snazi.

Obrasci ugovora o radu su propisani Pravilnikom o obrascima ugovora o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 77/18) i isti su sadržani u prilozima uz Pravilnik. 2021.

PITANJE: Tri radnice rade u poslovnoj jedinici XY društva. To XY društvo želi da zatvori tu poslovnu jedinicu (u pitanju je maloprodajni objekat) i briše iz sudskog registra. XY društvo je iz Republike Srpske.

Drugo društvo želi da na sebe registruje poslovnu jedinicu na tom mjestu sa istom djelatnošću maloprodajni objekat i zaposli te iste radnice. Drugo društvo je iz FBiH.

Da li XY društvo koje zatvara maloprodajni objekat treba da odjavi radnice kao tehnološki višak (prijavljene su na neodređeno), jer ih nema gdje rasporediti i isplati otpremninu, a drugo društvo koje registruje svoju novu poslovnu jedinicu na tom mjestu upošljava ponovo i prijavljuje radnice na novo društvo?

ODGOVOR: Poslodavac koji namjerava da zatvori poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj i istu briše iz Registra poslovnih subjekata treba prethodno da riješi radnopravni status radnika koji rade u toj poslovnoj jedinici. Na osnovu član 179. stav 1. tačka 3) Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, poslodavac može radniku da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdan razlog, i to ako uslijed tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promjena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla, a poslodavac ne može radniku obezbijediti drugi posao.

U tom slučaju poslodavac će radniku obezbijediti prava na neiskorišteni godišnji odmor, otkazni rok i otpremninu. Na osnovu člana 88. ZOR, radnik kojem prestaje radni odnos radi prelaska na rad kod drugog poslodavca za tu kalendarsku godinu koristi godišnji odmor kod poslodavca kod kojeg je stekao pravo i to prije prestanka radnog odnosa. Ukoliko radnik krivicom poslodavca, u cijelosti ili djelimično, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosječne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno dužini neiskorišćenog godišnjeg odmora.

Na osnovu člana 192. ZOR, kod prestanka radnog odnosa radnik koji je proglašen viškom ima pravo na otkazni rok koji ne može biti kraći od 30 kalendarskih dana, a koji otkazni rok počinje teći od dana uručenja otkaza radniku.

Prema članu 194. ZOR, radnik ostvaruje pravo na otpremninu ukoliko mu ugovor o radu na neodređeno vrijeme prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca. Minimalan iznos otpremnine ne može biti manji od jedne trećine prosječne mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Maksimalan iznos otpremnine iznosi šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Nakon toga, drugo društvo (sa sjedištem u FBIH) koje otvori poslovnu jedinicu na istom mjestu je novi poslodavac za te radnice.

Shodno tome, potrebno je nakon prestanka radnog odnosa da prvo društvo (poslodavac) radnice odjavi iz Jedinstvenog sistema kod Poreske uprave Republike Srpske, a nakon što zaključe ugovor sa novim poslodavce isti će ih prijaviti kod Poreske uprave Republike Srpske i to najkasnije dan prije nego što radnice stupe na rad kod novog poslodavca. 2021.

PITANJE: Da li se na neto dodaje topli obrok i prevoz ili oni mogu biti u ukupnom iznosu od 540,00 KM jer su i oni oporezivi.

ODGOVOR: Prema članu 128. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) najniža plata se isplaćuje za puno radno vrijeme i prosječno ostvarene rezultate radnika u skladu sa aktima poslodavca i to samo kada je iznos plate radnika, obračunate u skladu sa ovim zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu, ispod iznosa najniže plate iz stava 1. ovog člana.

Naknade i pomoći ne ulaze u sastav plate (time i najniže plate – 540,00 KM). Ovo iz razloga što je (posebnim) članom 132. ZOR propisano da poslodavac radniku isplaćuje, između ostalog, naknadu troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka s posla, ukoliko prevoz nije organizovan od strane poslodavca i troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog radnog dana, kao i u slučaju obavljanja prekovremenog rada dužeg od tri časa dnevno, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana radnika.

Dakle, radnik koji prima najnižu platu (540,00 KM) ostvaruje pravo i na naknade za topli obrok i prevoz koje se odvojeno obračunavaju i isplaćuju. 2021.

PITANJE: Da li imate arhivirano pravilnik o bodovanju i načinu proglašenja radnika tehnološkim viškom, kao i uslove, procedure i sve neophodno što je potrebno da bi se po tom osnovu uručio otkaz ugovora o radu?

ODGOVOR: Poslodavac koji ima namjeru da u periodu od 90 dana proglasi višak radnika treba da donese program rješavanja viška radnika koji, shodno članu 161. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, obavezno sadrži:

1) razloge prestanka potrebe za radom radnika,

2) ukupan broj radnika kod poslodavca,

3) broj, kvalifikacionu strukturu, godine starosti i staž osiguranja radnika koji su višak i poslove koje obavljaju,

4) kriterijume za utvrđivanje viška radnika,

5) mjere za zapošljavanje: premještaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vrijeme, ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mjere,

6) sredstva za rješavanje socijalno-ekonomskog položaja viška zaposlenih,

7) rok u kome će biti otkazan ugovor o radu.

Članom 160. ZOR propisan je cenzus – broj radnika koji će biti proglašeni viškom, te je poslodavac je dužan da donese program rješavanja viška radnika ako utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih razloga u okviru perioda od 90 dana doći do prestanka potrebe za radom radnika koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, i to za najmanje:

1) 10 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu više od 30, a manje od 100 zaposlenih na neodređeno vrijeme;

2) 10% radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu više od 100 zaposlenih na neodređeno vrijeme;

3) 30 radnika kod poslodavca koji ima u radnom odnosu preko 300 zaposlenih na neodređeno vrijeme.

4) 30 radnika bez obzira na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca.

Najbitiniji dio programa su kriterijumi na osnovu kojeg se višak radnika konkretizuje (određuje radnik po imenu i prezimenu).

Ukoliko poslodavac nije u obavezi da donosi program, svakako će biti u obavezi da donese kriterijume ukoliko višak nastaje smanjenje broja izvršilaca na istom radnom mjestu. Ukoliko višak nastaje ukidanjem radnog mjesta, poslodavac nije dužan da donosi kriterijume.

Obaveza razrade kriterijuma za javne zdravstvene ustanove sa reprezentativnim sindikatom se zasniva na članu 33. stav 2. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti zdravstva („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 72/2016, 111/16, 69/17, 108/17, 113/18, 19/19, 68/19, 65/20), iz koje odredbe proizilazi da je to neophodan preduslov za utvrđivanje programa rješavanja viška zaposlenih.

Kriterijumi za višak radnika mogu biti:

1. Rezultati rada radnika – imaju najveći značaj - ako su jednaki prelazi se na sljedeći kriterijum;

2. Imovinsko stanje radnika – utvrđuje se na osnovu ostvarenog prihoda po članu zajedničkog domaćinstva i tržišnoj vrijednosti imovine - višak je bolji, tj. prednost će imati radnik sa slabijim imovinskim stanjem;

3. Broj članova porodice koji ostvaruju platu – prednost ima onaj koji ima manje takvih članova porodice;

4. Dužina radnog staža – prednost ima radnik sa dužim stažem;

5. Zdravstveno stanje radnika i članova njegove porodice – prednost u rangiranju ima radnik koji ima težu bolesti ili ukoliko težu bolest ima član njegove porodice;

6. Broj djece radnika koji se nalaze na redovnom školovanju – prednost ima onaj ko ima više djece na redovnom školovanju;

7. Radno iskustvo radnika – prednosti ima onaj ko ima veći broj godina iskustva na poslovima tog radnog mjesta.

U svim slučajevima proglašenja viška radnika zbog organizacionih, ekonomskih i tehnoloških promjena poslodavac treba da provede sljedeće:

1. Donese novi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ili odluku o izmjeni tog akta – ukidanje određenih radnih mjesta i/ili smanjenje broj izvršilaca na pojedinim radnim mjestima;

2. Provede konsultacije sa reprezentativnim sindikatom i utvrdi kriterijume za određivanje viška;

3. Donese program rješavanja viška radnika (ukoliko potpada pod primjenu člana160. ZOR);

4. Pokuša radniku koji višak obezbijediti drugi posao tj. preduzeti mjere za zapošljavanje: premještaj na druge poslove, rad kod drugog poslodavca, prekvalifikacija ili dokvalifikacija, nepuno radno vrijeme, ali ne kraće od polovine punog radnog vremena i druge mjere;

5. Ukoliko ne uspije riješiti status radnika kroz mjere iz prethodne tačke, donosi rješenje o otkazu ugovora o radu. Rješenje u pisanoj formi treba da sadrži obrazloženje i odredbe o pravnom lijeku.

6. Radniku se, prije prestanka radnog odnosa, mora omogućiti:

- korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora za tu kalendarsku godinu,

- otkazni rok shodno članu 32. PKU,

- otpremninu shodno članu 33. PKU (sa napomenom da se kod obračuna otpremnine umjesto neto plate, koja u ovom članu nije usklađena sa članom 194. ZOR, primjenjuje mjesečna plata nakon oporezivanja isplaćena radniku,

- jedan slobodan dan sedmično za traženje novog posla – umjesto ovoga poslodavac može odrediti da radnik prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog roka, a tada je poslodavac dužan da radniku isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao da je radio do isteka otkaznog roka.

7. Radniku uruči rješenje na način propisan članom 185. ZOR. 2021.

PITANJE: Da li radnici zaposleni na poslovima sa otežanim uslovima rada imaju pravo na naknadu i ako je potvrdan odgovor molim za informaciju koliko ona iznosi i kojim aktom je propisana?

ODGOVOR: Otežani uvjeti rada su prema Zakonu o radu prepoznati kao jedan od osnova za povećanje plaće radnika. Naime, odredbom člana 76. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću, između ostalog, i za otežane uvjete rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle, navedenim zakonom je utvrđeno pravo radnika na povećanu plaću po osnovu otežanih uvjeta rada, ali se procent uvećanja plaće u smislu navedenog utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu poslodavca ili ugovorom o radu. 2021.

PITANJE: Koje su obaveze Povjerenika zaštite na radu?

ODGOVOR: U skladu sa članom 45. Zakona o zaštiti na radu Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da:

a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa,

b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti,

c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu,

d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda,

e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda. 2021.

PITANJE: Koje osobe kod poslodavca mogu biti imenovane za obavljanje poslova Povjerenika zaštite na radu?

ODGOVOR: Članom 44. stavom 5. Zakona o zaštiti na radu propisano je da Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo, što znači da će radnici prilikom izbora povjerenika za zaštitu na radu kao svog predstavnika, voditi računa da se radi o radniku koji će po svojoj struci i radnom iskustvu koje posjeduje biti u mogućnosti da odgovori pravima i obavezama koje su ovim zakonom date povjereniku za zaštitu na radu. 2021.

PITANJE: Obzirom da je uloga Povjerenika zaštite na radu značajno bitna možete li objasniti koje su dužnosti i obaveze Povjerenika zaštite na radu?

ODGOVOR: U skladu sa članom 45. Zakona o zaštiti na radu Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da:

a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa,

b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti,

c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu,

d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda,

e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda. 2021.

PITANJE: Da li postoji propisan rok do kojeg se mora donijeti i usvojiti Pravilnika o zaštiti na radu akt o i akt o procjeni rizika kod poslodavca?

ODGOVOR: Zakonom o zaštiti na radu članom 87. propisano je da su poslodavci dužni da usklade opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 2021.

PITANJE: Da li je federalni ministar donio Pravilnik kojim je propisan članom 34. stav (6) i iz člana 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu?

ODGOVOR: Pravilnik propisan članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na radu kojim će se propisati uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije i dr. i Pravilnik propisan članom 66. stav (3) Zakona o zaštiti na radu kojim će se propisati sadržaj, program, način i troškove polaganja stručnog ispita za radnike u ovlaštenim organizacijama, još uvijek nisu doneseni, na pripremi ovih pravilnika se intenzivno radi i njihovo donošenje očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Firma ima 20ak filijala ( pod ureda ) u raznim gradovima u FBiH, sa par uposlenika. Te filijale su u rentanim prostorima. Da li smo u obavezi da imamo za svaku kancelariju zasebni interni akt ili je dovoljno da imamo jedan na nivou firme?

ODGOVOR: Članom 23. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Dakle, svi poslodavci, bez obzira na djelatnost i broj radnika, u skladu sa ovim zakonom će biti obavezni da imaju interni akt o zaštiti na radu, a interni akt donosi se na nivou poslodavca, ne za filijale posebno. 2021.

PITANJE: Da li akt o procjeni rizika može uraditi sam poslodavac ili to može uraditi samo ovlaštena organizacija ZNR?

ODGOVOR: Odredbom člana 25. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac obavezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim ili biološkim štetnostima na radu. Također, u skladu sa odredbom člana 23. st.1. i 2. navedenog zakona poslodavac je obavezan donijeti i interni akt o zaštiti na radu, s tim da je propisano da je akt o procjeni rizika osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu. Procjenu rizika, shodno članu 64. Zakona o zaštiti na radu mogu obavljati privredna društva ili ustanove (ovlaštene organizacije) koje ispunjavaju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete i kojima federalni ministar rada i socijalne politike izda dozvolu za procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. istog zakona, a koja na temelju provedenog postupka procjene rizika sačinjavaju akt o procjeni rizika. Dakle, procjenu rizika i izradu akta o procjeni rizika može vršiti organizacija koja posjeduje ovlaštenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste stručnih poslova. S tim u vezi, navedene poslove poslodavac može obavljati za svoje potrebe isključivo ukoliko ispunjava uslove navedene u Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21) i ukoliko posjeduje dozvolu Ministarstva za obavljanje predmetnih poslova. 2021.

PITANJE: Radim u firmi koja se bavi bankarstvom, koja ima cca 300 zaposlenih i imam nekoliko pitanja: 1. Da li smo obavezni imati radnika za zaštitu na radu? 2. Povjerenik na radu koju stručnu spremu treba da ima, koliko radno iskustvo i na kojim pozicijama?3. Trebamo li imati više povjerenika zbog broja radnika? 4. Kako se bira povjerenik na radu, mi nemamo sindikat? 5. Ko određuje pravila o procjeni rizika? 6. Akt o procjeni rizika, možemo li uraditi sa firmom Proving d.o.o koja nam radi obuku uposlenika za zaštitu na radu? 7. Ko izrađuje interni akt o zaštiti na radu? 8. Treba li se raditi neka vrsta ljekarskog pregleda i koliko često?

ODGOVOR: Članom 44. Zakona o zaštiti na radu, između ostalog, propisano je da kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. Pod navedenim uvjetima, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici.

Članom 34. Zakona o zaštiti na radu propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. Dakle, ukoliko kod poslodavca postoje poslovi sa povećanim rizikom on određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove radnika za zaštitu na radu.

Članom 44. stavom 5. Zakona o zaštiti na radu propisano je da Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo, što znači da će radnici prilikom izbora povjerenika za zaštitu na radu kao svog predstavnika, voditi računa da se radi o radniku koji će po svojoj struci i radnom iskustvu koje posjeduje biti u mogućnosti da odgovori pravima i obavezama koje su ovim zakonom date povjereniku za zaštitu na radu.

Pravila o procjeni rizika donio je federalni ministar rada i socijalne politike u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva.

U skladu sa navedenim Pravilima, akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. Dakle, radi se o ovlaštenju, odnosno dozvoli iz člana 64. stav (1) tačka d) ovog zakona, koje se izdaje privrednom društvu ili ustanovi koja ispunjava propisane organizacijske, kadrovske, tehničke i druge uvjete. Trenutno ovo odobrenje nije izdato za Proving d.o.o.

Članom 23. Zakona o zaštiti na radu je propisano da je poslodavac dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

U skladu sa odredbom člana 24. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), propisana je obaveza obavljanja ljekarskog pregleda prije zasnivanja radnog odnosa za sve radnike. Naime, u st. 2. i 3. navedene odredbe propisano je da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta, te da se zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Dakle, navedena obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenja prije zasnivanja radnog odnosa je propisana za sva lica koji zaključuju ugovor o radu sa poslodavcem, bez obzira da li se radni odnos zasniva za obavljanje poslova sa povećanim rizikom ili ne. Međutim, za radnike koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom je pored obavljanja prethodnog ljekarskog pregleda prije zasnivanja radnog odnosa, propisana i obaveza obavljanja periodičnih ljekarskih pregleda u toku rada. Naime, odredbom člana 57. stav 1. navedenog zakona propisano je da je poslodavac dužan da radniku koji obavlja poslove sa povećanim rizikom, prije početka rada osigura prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada. Osiguravanje navedenog ljekarskog pregleda u toku rada za radnike koji su raspoređeni na radnim mjestima sa povećanim rizikom su obaveza poslodavca i isti će se do donošenja novog podzakonskog akta obavljati u skladu sa Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima („Službeni list SR BiH“, broj 2/91).

U skladu sa odredbom člana 46. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. Također, poslodavac je dužan da osigura i periodične provjere osposobljenosti, s tim da se navedena obaveza odnosi samo na radnike koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom. Naime, prema odredbi člana 48. stav 3. navedenog zakona periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika. 2021.

PITANJE: Da li poslodavac u internom aktu o zaštiti na radu mora imenovati ovlaštenu organizaciju za provođenje zaštite na radu?

ODGOVOR: Članom 23. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. 2021.

PITANJE: Je li interni akt o zaštiti na radu u stvari Pravilnik o zaštiti na radu ili Akt o procjeni rizika?

ODGOVOR: Pod internim aktom o zaštiti na radu podrazumijeva se opći akt poslodavca kojim se uređuju sva pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, a koji može imati naziv iz Zakona, dakle „interni akt o zaštiti na radu“ ili „pravilnik o zaštiti na radu“, s tim da isti u svakom slučaju mora imati sadržinu propisanu Zakonom o zaštiti na radu. 2021.

PITANJE: Stručna sprema povjerenika za zaštitu na radu, koja je? Koju stručnu spremu treba imati radnik za zaštitu na radu kod poslodavca?

Da li povjerenik zaštite na radu mora biti zapravo inženjer zaštite na radu ili može biti neka druga stručna sprema?

ODGOVOR: Članom 44. stavom 5. Zakona o zaštiti na radu propisano je da Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo, što znači da će radnici prilikom izbora povjerenika za zaštitu na radu kao svog predstavnika, voditi računa da se radi o radniku koji će po svojoj struci i radnom iskustvu koje posjeduje biti u mogućnosti da odgovori pravima i obavezama koje su ovim zakonom date povjereniku za zaštitu na radu.

Članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na propisano je da će Federalni ministar donijet pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita, donošenje ovog pravilnika očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Naši radnici zbog prirode posla idu često na teren i obavljaju terenske poslove, šta se radi u tom slučaju?

Da li za radnike koji idu na teren, obavljaju određene poslove na objektima treba uraditi procjenu rizika za radno mjesto ili procjenu rizika po ugovorenim poslovima, jer se u nekim slučajevima i susreću sa sredinama u kojima ima povećani rizik od ugrožavanja sigurnosti radnika, bilo da su u pitanju mašine, uređaji, radna sredina? Da li se takva radna mjesta (sa radom na terenu) smatraju kao da su radna mjesta sa povećanim rizikom?

ODGOVOR: U skladu sa Pravilima o procjeni rizika, poslodavac vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i mjesto rada u radnoj okolini. Navedenim pravilima je propisano da pojmovi koji se koriste u istim imaju značenje određeno Zakonom o zaštiti na radu. S tim u vezi, mjesto rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen za obavljanje poslova (u objektu ili na otvorenom, kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima), u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada, kao i svaki prostor, odnosno prostorija u kojem se obavlja posao i koji je pod posrednim ili neposrednim nadzorom poslodavca ili vlasnika sredstava rada. 2021.

PITANJE: Da li je obavezno odabrati povjerenika za zaštitu na radu? Da li smo u obavezi imati imenovanog Povjerenika za zaštitu na radu?

ODGOVOR: Izbor i imenovanje povjerenika za zaštitu na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu predstavlja pravo radnika, odnosno sindikata, te ukoliko radnici ili sindikat ne pokrenu postupak za izbor povjerenika za zaštitu na radu, poslodavac ne snosi odgovornost, ali može na odgovarajući način upoznati radnike i sindikat sa značajem i svrhom pomenute funkcije. 2021.

PITANJE: Da li su poznate agencije koje mogu raditi procjenu rizika? Imamo li trenutno ovlaštene organizacije za procjenu rizika ili još čekamo njihovo odobrenje?

ODGOVOR: Procjenu rizika, shodno članu 64. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) mogu obavljati privredna društva ili ustanove (ovlaštene organizacije) koje ispunjavaju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete i kojima federalni ministar rada i socijalne politike izda dozvolu za procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. istog zakona, a koja na temelju provedenog postupka procjene rizika sačinjavaju akt o procjeni rizika. Dakle, procjenu rizika i izradu akta o procjeni rizika može vršiti organizacija koja posjeduje ovlaštenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste stručnih poslova. S obzirom da su na osnovu novog Zakona o zaštiti na radu doneseni Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21) i Pravila o procjeni rizika („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), stvoreni su uvjeti za provođenje postupaka u kojima se izdaje dozvola za obavljanje procjene rizika. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je za sve organizacije koje su do momenta sačinjavanja ovog odgovora podnijele zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana 64. Zakona u zaštiti na radu, otpočelo postupak utvrđivanja uslova i izdavanja dozvola, te se očekuje da će u narednom periodu predmetni postupci biti okončani. S obzirom da je Ministarstvo obavezno u skladu sa članom 23. navedenog pravilnika u pisanoj i elektronskoj formi voditi registar u koji se upisuju podaci o izdatim, odnosno oduzetim dozvolama, isti će biti dostupan na web stranici Ministarstva (www.fmrsp.gov.ba). 2021.

PITANJE: Ko može vršiti obrazovanje povjerenika za obavljanje poslova ZNR?

ODGOVOR: Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) nije propisano provođenje posebne vrste obrazovanja, odnosno osposobljavanja za siguran i zdrav rad koje bi se odnosilo samo na povjerenike za zaštitu na radu, kao predstavnike radnika sa posebnim ovlaštenjima u skladu sa navedenim zakonom. Naime, povjerenici za zaštitu na radu podliježu obavezi osposobljavanja za siguran i zdrav rad kao i ostali radnici, a koje je poslodavac, u skladu sa odredbom člana 46. stav 1. Zakona o zaštiti na radu, dužan izvršiti kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. Osposobljavanje radnika iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa članom 49. stav 2. Zakona, poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U protivnom, ukoliko poslodavac ne raspolaže sa osobljem koje ispunjava navedene uvjete u pogledu stručne spreme, za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad će angažovati ovlaštenu organizaciju koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla. 2021.

PITANJE: Da li moramo čekati da se donese akt o procjeni rizika pa onda da se bira povjerenik zaštite na radu ili radnici i prije mogu izabrati povjerenika?

ODGOVOR: Članom 44. Zakona o zaštiti na radu uređeno je pitanje izbora povjerenika za zaštitu na radu, koje nije uvjetovano donošenjem akta o procjeni rizika. Naime, izbor ili imenovanje povjerenika za zaštitu na radu je moguće izvršiti od dana stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti na radu. 2021.

PITANJE: Interni akt o zaštiti na radu donosi Pravna službu u okviru poslodavca? Je li moguće to uraditi od strane same službe ili uz pomoć inženjera zaštite na radu?

ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, radnik za zaštitu na radu će biti zadužen za izradu prijedloga internog akta o zaštiti na radu, ukoliko je kod poslodavca određen radnik za zaštitu na radu, ukoliko nije onda će isti izraditi odgovarajuća organizaciona jedinica kod poslodavca. Osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu je akt o procjeni rizika, te će radnik za zaštitu na radu ili neka organizaciona jedinica kod poslodavca biti u obavezi da nakon izrade akta o procjeni rizika od strane ovlaštene organizacije, izraditi prijedlog internog akta o zaštiti na radu. 2021.

PITANJE: Za ovlaštenje za samu Procjenu rizika u Hrvatskoj su dovoljna tri stručnjaka (strojar, elektro i treći kemija ili ZNR ili ZOP…), te zahtjev prema Ministarstvu. Poslodavac može sam izraditi Procjenu rizika bez ovlaštenja. Jedino mora imati stručnjaka zaštite na radu (svog ili ugovorenog).Zašto su u nas uvjeti bitno drugačiji, te stroži, i prema poslodavcu i prema organizacijama koje se bave izradom Procjene rizika?

ODGOVOR: Odredbom člana 25. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac obavezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim ili biološkim štetnostima na radu. Također, u skladu sa odredbom člana 23. st.1. i 2. navedenog zakona poslodavac je obavezan donijeti i interni akt o zaštiti na radu, s tim da je propisano da je akt o procjeni rizika osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu. Procjenu rizika, shodno članu 64. Zakona o zaštiti na radu mogu obavljati privredna društva ili ustanove (ovlaštene organizacije) koje ispunjavaju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete i kojima federalni ministar rada i socijalne politike izda dozvolu za procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. istog zakona, a koja na temelju provedenog postupka procjene rizika sačinjavaju akt o procjeni rizika. S tim u vezi, obaveza poslodavca u smislu navedenog propisana je u odnosu na ispitivanje radne okoline, odnosno vršenje procjene rizika na mjestima rada u radnoj okolini, te je iz tog razloga Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), propisano da procjenu rizika može vršiti organizacija koja ispunjava kadrovske uslove za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime, uz angažman specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa. Naime, bilo je neophodno da se u postupak procjene rizika uključi i segment medicine rada kako bi se na adekvatan način procijenio stepen uticaja utvrđenih štetnosti i opasnosti na vjerovatnost nastanka povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika. 2021.

PITANJE: Da li po novom zakonu ukida potreba za izradom Pravilnika zaštite na radu?

ODGOVOR: Poštovani, Interni akt za zaštitu na radu koji je predviđen kao obaveza za sve poslodavce ustvari predstavlja pravilnik o zaštiti na radu, odnosno opći akt poslodavca kojim će biti uređena sva pitanja u vezi sa organizacijom i provođenjem mjera zaštite na radu. Naime, nije bitan sam naziv akta, već sadržaj i postupak njegovog donošenja. 2021.

PITANJE: Da li prokurista, dipl. ing mašinstva može obavljati poslove radnika ZNR. Već 7 godina radi te poslove, a ukupno radi 43 god?

ODGOVOR: Članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na propisano je da će Federalni ministar donijet pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita, donošenje ovog pravilnika očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Prije par godina smo uradili procjenu rizika radnih mjesta. Da li moramo ponovo uraditi akt o procjeni rizika?

ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca je akt o procjeni rizika. Dakle, prije donošenja internog akta o zaštiti na radu poslodavac će biti u obavezi da provede postupak procjene rizika na svakom radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini. Pravilima o procjeni rizika propisan je način i postupak procjene rizika, te sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, način i mjere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te druga pitanja od značaja za procjenu rizika. Naime, u skladu sa navedenim Pravilima, akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. Dakle, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i Pravilima za procjenu rizika po navedenom postupku, obavezni ste da izvršite procjenu rizika. 2021.

PITANJE: Da li je validan akt o procjeni rizika ako ne sudjeluje povjerenik na radu?

ODGOVOR: Pravilima o procjeni rizika propisan je način i postupak procjene rizika, te sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, način i mjere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te druga pitanja od značaja za procjenu rizika. Naime, u skladu sa navedenim Pravilima, akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. 2021.

PITANJE: Ukoliko se radi o više povezanih privrednih društava koja posluju na istoj lokaciji, da li radnici mogu izabrati jednog povjerenika ili za svako društvo po jednog?

ODGOVOR: Kada je u pitanju broj povjerenika za zaštitu na radu, Zakon o zaštiti na radu u tom dijelu upućuje na odgovarajući propis o vijeću zaposlenika, te će njihov broj zavisiti od ukupnog broja radnika kod poslodavca. 2021.

PITANJE: Da li se osobi izabranoj za povjerenika za zaštitu na radu mora izvršiti izmjena Ugovora o radu?

ODGOVOR: Povjerenik za zaštitu na radu kao predstavnik radnika se u skladu sa odredbom člana 44. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) imenuje, odnosno bira iz reda zaposlenih. Navedeno podrazumijeva da isti ima zaključen ugovor o radu sa poslodavcem za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, koje se ne dovodi u vezu sa obavljanjem funkcije povjerenika za zaštitu na radu. Dakle, prava i obaveze, odnosno ovlaštenja povjerenika za zaštitu na radu proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu, a ne iz zaključenog ugovora o radu sa poslodavcem. S tim u vezi, ne postoji potreba da se licu izabranom za povjerenika za zaštitu na radu mijenja ugovor o radu, već je potrebno da radnici, odnosno sindikat donesu odgovarajuću odluku o imenovanju koju je potrebno dostaviti poslodavcu. 2021.

PITANJE: Ima li poslodavac obavezu isplate posebne naknade povjereniku za zaštitu na radu i radniku za zaštitu na radu za vršenje ovih dužnosti?

ODGOVOR: Poslodavac nema obavezu plaćanja posebne naknade za povjerenika za zaštitu na radu, s obzirom da se radi o licu koje ima zaključen ugovor o radu sa poslodavcem za obavljanje nekih drugih poslova iz djelatnosti poslodavca, te će to lice, u skladu sa odredbom člana 45. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), za vrijeme obavljanja poslova povjerenika za zaštitu na radu ostvarivati naknadu plate kao da je radio na onim poslovima za koje ima zaključen ugovor o radu.

Što se tiče radnika za zaštitu na radu, taj će radnik ostvarivati platu za obavljanje tih poslova, s obzirom da će se isti obavljati u okviru sistematizovanih radnih mjesta radnika za zaštitu na radu kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. 2021.

PITANJE: Razumjela sam da akt o procjeni rizika pravi ovlaštena organizacija a pravilnik o zaštiti na radu poslodavac. Stoga povjerenik ne može učestvovati u izradi akta o procjeni rizika a može i mora učestvovati u izradi pravilnika o zaštiti na radu (ako je imenovan povjerenik u tom trenutku). Je li to ispravno?

ODGOVOR: Pravilima o procjeni rizika propisan je način i postupak procjene rizika, te sadržaj akta o procjeni rizika od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, način i mjere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te druga pitanja od značaja za procjenu rizika. Naime, u skladu sa navedenim Pravilima, akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova. 2021.

PITANJE: Postoji li mogućnost da radnik za zaštitu na radu obavlja obuke iz zaštite na radu kod poslodavca? Mora li poslodavac imati više radnika za zaštitu na radu ukoliko ima pogone na više lokacija?

ODGOVOR: Poslodavac je u skladu sa odredbom člana 46. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. Osposobljavanje radnika iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa članom 49. stav 2. Zakona, poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U protivnom, ukoliko poslodavac ne raspolaže sa osobljem koje ispunjava navedene uvjete u pogledu stručne spreme, za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad će angažovati ovlaštenu organizaciju koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla. Broj radnika za zaštitu na radu u odnosu na ukupan broj radnika i broj odvojenih radnih jedinica bit će utvrđen posebnim pravilnikom kojim će biti uređeni uvjeti i način obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, ukupnog boja radnika, broja odvojenih radnih lokacija i sl. 2021.

PITANJE: Da li radnika za zaštitu na radu poslodavac mora imenovati posebnom Odlukom (u skladu sa novim ZZNR) ili je dovoljno što imamo već potpisan Ugovor o radu sa osobom koja obavlja poslove Inžinjer Z.N.R.?

ODGOVOR: S obzirom da se u slučaju obavljanja poslova radnika za zaštitu na radu, radi o licu koje ima zaključen ugovor o radu za obavljanje tih poslova sa poslodavcem, neće biti potrebe za donošenjem posebne odluke, već je ugovor o radu sa odgovarajućim opisom poslova sam po sebi dovoljan. Naime, odredbom člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, dok su odredbom člana 35. stav 1. navedenog zakona utvrđene obaveze radnika za zaštitu na radu koje bi trebale biti sastavni dio opisa poslova u ugovoru o radu pomenutog radnika. 2021.

PITANJE: Da li moramo ove obaveze radnika za zaštitu na radu upisati u OPIS POSLOVA i UGOVOR O RADU?

ODGOVOR: Odredbom člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, dok su odredbom člana 35. stav 1. navedenog zakona utvrđene obaveze radnika za zaštitu na radu koje bi trebale biti sastavni dio opisa poslova u ugovoru o radu pomenutog radnika. 2021.

PITANJE: Da li radnik za zaštitu na radu kod poslodavca može obavljati i poslove zaštite od požara? Da li poslodavac, može dodijeliti i druge poslove radniku zaštite na radu, koji nisu vezana za poslove zaštite na radu?

ODGOVOR: Kada je u pitanju opis poslova radnog mjesta radnika za zaštitu na radu isti je utvrđen odredbom člana 35. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), kojom su propisane obaveze navedenog radnika. S tim u vezi, navedeno radno mjesto bi trebalo biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. U svakom konkretnom slučaju će od stvarnog obima navedenih poslova, zavisiti da li će sistematizacijom poslodavca biti predviđeno da navedeni radnik obavlja i druge poslove, s tim da bi i u tom slučaju radnik za zaštitu na radu morao prevashodno obavljati poslove utvrđene odredbom člana 35. ovog zakona. Obavljanje poslova zaštite od požara zavisi od uvjeta koji su utvrđeni posebnim propisima, a koji se odnose na lica koja obavljaju te poslove. 2021.

PITANJE: Može li radnik zaštite na radu vršiti obuke zaposlenika sa aspekta zaštite i sigurnosti na radu?

ODGOVOR: Osposobljavanje radnika iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa članom 49. stav 2. („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Dakle, ukoliko radnik za zaštitu na radu ima visoku stručnu spremu iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, isti će biti u mogućnosti da vrši obuke, odnosno osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad. U protivnom, ukoliko poslodavac ne raspolaže sa osobljem koje ispunjava navedene uvjete u pogledu stručne spreme, za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad će angažovati ovlaštenu organizaciju koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla. U svakom slučaju, radnik za zaštitu na radu u skladu sa članom 35. stav 1. tačka i) navedenog zakona priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za siguran rad. 2021.

PITANJE: Ukoliko je radnik za zaštitu na radu položio stručni ispit ZNR u Republici Srpskoj da li isti važi i na području FBiH ili ponovo mora polagati?

ODGOVOR: Članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na propisano je da će Federalni ministar donijet pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita, donošenje ovog pravilnika očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Kakva je uloga neposrednih rukovoditelja radova u obvezi provođenja mjera ZNR odnosno prekine rad u slučaju nepoštivanja istih?

ODGOVOR: U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), poslodavac, odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, mora biti upoznat sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a naročito ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. U slučaju neposredne prijetnje po život i zdravlje radnika, odredbom člana 53. navedenog zakona propisano je da je radnik o tome dužan odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca. S tim u vezi, neposredni rukovodioci u skladu sa odgovornostima koja im proizlazi iz funkcije, imaju obavezu nadzora nad provođenjem mjera zaštite na radu od strane radnika, te u skladu sa navedenim imaju obavezu upozoravanja na dosljedno postupanje u skladu sa propisanim obavezama, odnosno zabranu rada ukoliko je uslijed neprovođenja navedenih mjera ugrožen život i zdravlje radnika. 2021.

PITANJE: U čl. 63 stav 2. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je dužan pozvati na uviđaj kod povrede na radu i povjerenika. Šta uraditi ako nema povjerenika?

ODGOVOR: Izbor i imenovanje povjerenika za zaštitu na radu predstavlja pravo radnika, odnosno sindikata, te ukoliko radnici ili sindikat ne pokrenu postupak za izbor povjerenika za zaštitu na radu, poslodavac ne snosi odgovornost, ali može na odgovarajući način upoznati radnike i sindikat sa značajem i svrhom pomenute funkcije. 2021.

PITANJE: Malo prije ste rekli da poslove RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU treba obavljati lice sa VSS tehničkog smjera. Trenutno, a u skladu sa navedenim poslovima u članu 35. Zakona, obavljam poslove radnika za zaštitu na radu, a imam VSS društvenog smjera. Lice sa VSS tehničkog smjera nemamo u radnom odnosu, da li to znači da moramo zaposliti lice sa VSS tehničkog smjera kako bi obavljalo ove poslove?

Napominjem da ove poslove obavljam dodatno.

ODGOVOR: Članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na propisano je da će Federalni ministar donijet pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita, donošenje ovog pravilnika očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Koliki broj radnika za ZNR je potrebno ako imamo 60 radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada?

ODGOVOR: Članom 34. Zakona o zaštiti na radu je propisano da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. Broj radnika za zaštitu na radu u odnosu na ukupan broj radnika i broj odvojenih radnih jedinica bit će utvrđen posebnim pravilnikom kojim će biti uređeni uvjeti i način obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, ukupnog boja radnika, broja odvojenih radnih lokacija i sl. 2021.

PITANJE: Vezano za RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU (a ne povjerenika). Da li poslodavac mora ubaciti obaveze propisane zakonom u opis posla RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU? Da li poslodavac mora donijeti posebnu ODLUKU o imenovanju RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU ili je dovoljno što već ima odgovor?

ODGOVOR: S obzirom da se u slučaju obavljanja poslova radnika za zaštitu na radu radi o licu koje ima zaključen ugovor o radu za obavljanje tih poslova sa poslodavcem, neće biti potrebe za donošenjem posebne odluke, već je ugovor o radu sa odgovarajućim opisom poslova sam po sebi dovoljan. Naime, odredbom člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, dok su odredbom člana 35. stav 1. navedenog zakona utvrđene obaveze radnika za zaštitu na radu koje bi trebale biti sastavni dio opisa poslova u ugovoru o radu pomenutog radnika. 2021.

PITANJE: Postoji li lista radnih mjesta sa posebnim uslovima rada?

ODGOVOR: Članom 57. Zakona o zaštiti na radu, između ostalog, propisano je da se poslovi sa povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu, te da se istim smatraju:

a) poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika,

b) poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada uvjetuju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima,

c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke radnike. 2021.

PITANJE: Ako se ne imenuje povjerenik zaštite na radu iz razloga što ga zaposlenici nisu izabrali ili članovi sindikata, da li je poslodavac obvezan isti postupak provesti nakon određenog vremenskog perioda ponovno?

ODGOVOR: Izbor, odnosno imenovanje povjerenika o zaštiti na radu zavisi isključivo od radnika, te poslodavac u tom smislu nema nikakve obaveze. Naime, odredbom člana 44. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Dakle, pravo na izbor, odnosno imenovanje radnika za zaštitu na radu pripada radnicima, a realizacija tog prava zavisi upravo od radnika. Obaveze poslodavca prema povjereniku za zaštitu na radu nastaju u momentu kad on bude imenovan, odnosno izabran od strane radnika. 2021.

PITANJE: Za polaganje stručnog ispita, kako se dokazuje rad na poslovima zaštite na radu s obzirom da u konkretnom slučaju obavljanje ovih poslova nisu bili definisani ugovorom o radu niti opisom poslova? Da li može potvrda poslodavca?

ODGOVOR: Članom 34. stav (6) Zakona o zaštiti na propisano je da će Federalni ministar donijet pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita, donošenje ovog pravilnika očekuje se u narednom periodu. 2021.

PITANJE: Da li radnik za zaštitu na radu mora imati poseban ugovor o radu ili može imati ugovor o radu sa drugim radnim mjestom a da istovremeno obavlja ovu funkciju u firmi?

ODGOVOR: Kada je u pitanju opis poslova radnog mjesta radnika za zaštitu na radu isti je utvrđen odredbom člana 35. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20), kojom su propisane obaveze navedenog radnika. S tim u vezi, navedeno radno mjesto bi trebalo biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. U svakom konkretnom slučaju će od stvarnog obima navedenih poslova, zavisiti da li će sistematizacijom poslodavca biti predviđeno da navedeni radnik obavlja i druge poslove, s tim da bi i u tom slučaju radnik za zaštitu na radu morao prevashodno obavljati poslove utvrđene odredbom člana 35. ovog zakona. 2021.

PITANJE: Do formiranja registra ovlaštenih organizacija za procjenu rizika, hoće li se vršiti inspekcijski nadzor osvrćući se na kaznene odredbe?

ODGOVOR: Imajući u vidu činjenicu da poslodavci nisu u mogućnosti izvršiti usklađivanje internih akata, prije nego što Ministarstvo izvrši licenciranje organizacija za izradu akta o procjeni rizika kod poslodavca, mišljenja smo da bi se te okolnosti trebale uzeti u obzir prilikom postupanja inspekcijskih organa. Navedeno se odnosi samo na provođenje procjene rizika, s obzirom da se radi o novom ovlaštenju za koje će se izdavati dozvola, dok poslodavci za ostale stručne poslove, dakle za periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu mogu angažovati organizacije koju su zadržale svoja ovlaštenja, a koja su bila izdata u skladu sa prethodno važećim Zakonom o zaštiti na radu („Službeni list SR BiH“, broj: 22/90). 2021.

PITANJE: Šta u slučaju da poslodavac promijeni sistematizaciju? Je li dužan tražiti od ovlaštene organizacije svaki put izmjenu akta o procjeni rizika?

ODGOVOR: Odredbom člana 19. Pravila o procjeni rizika (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 23/21) propisano je da je u slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika. Pored toga, akt o procjeni rizika podliježe potpunoj izmjeni i dopuni nakon svake kolektivne povrede na radu sa smrtnim posljedicama, koja se dogodi na radnom mjestu i mjestu rada u radnoj okolini poslodavca ili ukoliko to naloži inspektor rada. Također, Akt o procjeni rizika podliježe djelimičnoj izmjeni i dopuni, u dijelu koji se odnosi na određeno radno mjesto i s njim povezana radna mjesta, i to:

a) u slučaju smrtne i teške povrede na radu,

b) u slučaju svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene stepena rizika u procesu rada,

c) kada mjere koje su utvrđene za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika ne odgovaraju procijenjenom stanju,

d) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procijenjenih rizika, u slučaju kada to naloži inspektor rada.

Dakle, ukoliko promjena sistematizacije radnih mjesta utiče na promjenu rizika, odnosno ukoliko se radi o radnom mjestu za koje nisu utvrđene opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene stepena rizika u procesu rada, poslodavac će biti u obavezi da izvrši izmjenu akta o procjeni rizika. U svakom slučaju, izmjenu akta o procjeni rizika vrši organizacija koja je ovlaštena i za izradu akta o procjeni rizika. 2021.

PITANJE: Koje akte mora imati Poslodavac shodno Zakonu o zaštiti na radu, zatim koje su bitne obaveze Poslodavca u odnosu na ovaj novi zakon, bilo bi dobro nam predavač ukratko izloži i skrene pažnju?

ODGOVOR: U skladu sa odredbom člana 23. st.1. i 2. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) poslodavac je obavezan donijeti i interni akt o zaštiti na radu, s tim da je propisano da je akt o procjeni rizika osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu. Dakle, poslodavac je dužan da na osnovu akta o procjeni rizika donese interni akt o zaštiti na radu. Pod internim aktom o zaštiti na radu podrazumijeva se opći akt poslodavca kojim se uređuju sva pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, a koji može imati naziv iz Zakona, dakle „interni akt o zaštiti na radu“ ili „pravilnik o zaštiti na radu“, s tim da isti u svakom slučaju mora imati sadržinu propisanu Zakonom o zaštiti na radu. Naime, u skladu sa odredbom člana 23. stav 1. navedenog zakona, internim aktom o zaštiti na radu poslodavac utvrđuje organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. S tim u vezi, poslodavac je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu dužan donijeti samo interni akt o zaštiti na radu, kao opći akt kojim se uređuju sva pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, a koji se donosi na osnovu akta o procjeni rizika. Kada su u pitanju obaveze poslodavca u smislu Zakona o zaštiti na radu, članom 22. navedenog zakona propisano je da je poslodavac dužan da:

a) organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,

b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom,

c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu,

d) donese interni akt o zaštiti na radu,

e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad,

f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline,

g) osposobljava radnike za siguran rad,

h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje,

i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprečavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika,

j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima,

k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,

l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom,

m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima,

n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći,

o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu,

p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu,

q) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. 2021.

PITANJE: Ko može da vrši obuku radnika za zaštitu na radu i ko vrši provjeru, koliko često?

ODGOVOR: U skladu sa odredbom člana 46. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. Također, poslodavac je dužan da osigura i periodične provjere osposobljenosti, s tim da se navedena obaveza odnosi samo na radnike koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom. Naime, prema odredbi člana 48. stav 3. navedenog zakona periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika. Osposobljavanje radnika iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa članom 49. stav 2. Zakona, poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U protivnom, ukoliko poslodavac ne raspolaže sa osobljem koje ispunjava navedene uvjete u pogledu stručne spreme, za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad će angažovati ovlaštenu organizaciju koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla. 2021.

PITANJE: Koji podzakonski akti su usvojeni? Budući da nisu još imenovane agencije koje vrše procjenu rizika, kada da to očekujemo?

ODGOVOR: Na osnovu novog Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) doneseni su, između ostalog, Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21) i Pravila o procjeni rizika („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), čime su stvoreni uvjeti za provođenje postupaka u kojima se izdaje dozvola za obavljanje procjene rizika. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je za sve organizacije koje su do momenta sačinjavanja ovog akta podnijele zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana 64. Zakona u zaštiti na radu, otpočelo postupak utvrđivanja uslova i izdavanja dozvola, te se očekuje da će u narednom periodu predmetni postupci biti okončani. S obzirom da je ovo ministarstvo obavezno u skladu sa članom 23. navedenog pravilnika u pisanoj i elektronskoj formi voditi registar u koji se upisuju podaci o izdatim, odnosno oduzetim dozvolama, isti će biti dostupan na web stranici ovog ministarstva (www.fmrsp.gov.ba). 2021.

PITANJE: Mora li radnik za zaštitu na radu biti u radnom odnosu ili se može angažovati i Ugovorom o djelu?

ODGOVOR: Odredbom člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. S tim u vezi, navedenim zakonom je u pogledu načina organizovanja i provođenja mjera za zaštitu na radu kod poslodavca, uvedena nova obaveza, odnosno novi institut shodno kojem će poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom morati da ima zaposlenog radnika za zaštitu na radu. Dakle, radi se o licu koje će biti zaposleno kod poslodavca na osnovu ugovora o radu i koje će obavljati poslove radnog mjesta radnika za zaštitu na radu, sa opisom poslova koji je utvrđen u članu 35. Zakona o zaštiti na radu. Ova obaveza ne odnosi se na sve poslodavce, već samo one poslodavce kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom, a koji se utvrđuju internim aktom o zaštiti na radu, na osnovu akta o procjeni rizika. S tim u vezi, radno mjesto radnika za zaštitu na radu bi trebalo biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom i ne bi se moglo obavljati na osnovu ugovora o djelu. 2021.

PITANJE: Ukoliko ovlaštena organizacija utvrdi da poslodavac nema poslova s povećanim rizikom, a to je već navedeno i u Pravilniku o zaštitu na radu kod poslodavca, ima li potrebe da se mijenja Pravilnik ili donosi novi ukoliko je postojeći pravilnik u skladu sa zakonom o zaštiti na radu?

ODGOVOR: Zakonom o zaštiti na radu je propisano da su svi poslodavci, bez obzira na djelatnost i broj radnika, u skladu sa ovim zakonom obavezni da imaju interni akt o zaštiti na radu. 2021.

PITANJE: Gdje možemo pogledati listu ovlaštenih organizacija za procjenu rizika?

ODGOVOR: Na osnovu novog Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) doneseni su, između ostalog, Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21) i Pravila o procjeni rizika („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), čime su stvoreni uvjeti za provođenje postupaka u kojima se izdaje dozvola za obavljanje procjene rizika. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je za sve organizacije koje su do momenta sačinjavanja ovog akta podnijele zahtjeve za izdavanje dozvola za obavljanje stručnih poslova iz člana 64. Zakona u zaštiti na radu, otpočelo postupak utvrđivanja uslova i izdavanja dozvola, te se očekuje da će u narednom periodu predmetni postupci biti okončani. S obzirom da je Ministarstvo obavezno u skladu sa članom 23. navedenog pravilnika u pisanoj i elektronskoj formi voditi registar u koji se upisuju podaci o izdatim, odnosno oduzetim dozvolama, isti će biti dostupan na web stranici Ministarstva (www.fmrsp.gov.ba). 2021.

PITANJE: U koliko različitih firmi jedan uposlenik može raditi poslove Radnika za ZNR? Zašto bi radnik za zaštitu na radu bio zaposlen samo kod jednog poslodavca kada uvijek postoji mogućost zaposlenja na nepuno radno vrijeme kod vise poslodavaca?

ODGOVOR: Odredbom člana 34. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. Kada je u pitanju opis poslova radnog mjesta radnika za zaštitu na radu isti je utvrđen odredbom člana 35. Zakona o zaštiti na radu, kojom su propisane obaveze navedenog radnika. S tim u vezi, navedeno radno mjesto bi trebalo biti predviđeno internim aktom poslodavca kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. U svakom konkretnom slučaju će od stvarnog obima navedenih poslova, zavisiti da li će sistematizacijom poslodavca biti predviđeno da navedeni radnik obavlja i druge poslove, odnosno da navedene poslove obavlja u nepunom radnom vremenu. 2021.

PITANJE: Da li je imenovano Vijeće za zaštitu na radu u FBiH, i ako jeste, da li je donesena Politika sigurnosti i zaštite na radu - Član 7 Zakona?

ODGOVOR: Vijeće za zaštitu na radu nije još uvijek imenovano. 2021.

PITANJE: Hoće li se donijeti uredba oko neke cijene donošenja akta o procjeni rizika ovlaštenim organizacijama jer postoji mogućnost da će se i to koristiti sada kada poslodavci imaju gubitke shodno vanrednoj situaciji uzrokovanoj covid 19?

ODGOVOR: Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) nije predviđeno donošenje podzakonskog akta kojim bi se uredilo pitanje cijene usluge procjene rizika koju će pružati ovlaštene organizacije u okviru stručnih poslova za koje su ovlaštene. U svakom slučaju će poslodavac prilikom angažovanja ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu prikupiti više ponuda i cijeniti najpovoljniju. 2021.

PITANJE: Da li pripravnici moraju imati prethodni ljekarski pregled?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav 2. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. S obzirom da se u skladu sa Zakonom o radu i sa pripravnikom zasniva radni odnos na osnovu zaključenog ugovora o radu na određeno vrijeme, to se obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenja prije zasnivanja radnog odnosa, primjenjuje i u slučaju pripravnika. 2021.

PITANJE: Ukoliko je obaveza radnika da pribavi ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, pitanje je, ko snosi troškove istog?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Shodno navedenom, zakonom nije izričito propisano da troškovi ljekarskog pregleda padaju na teret poslodavca, te bi navedeni troškovi mogli biti teret poslodavca samo ukoliko bi se radnik i poslodavac sporazumjeli da će se troškovi ljekarskog pregleda koji se obavlja prije zasnivanja radnog odnosa, refundirati radniku po zasnivanju radnog odnosa. 2021.

PITANJE: Ko snosi troškove prethodnog ljekarskog pregleda za pripravnike jer postoji mogućnost da se sa istim ne potpiše ugovor o radu na neodređeno vrijeme?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Shodno navedenom, zakonom nije izričito propisano da troškovi ljekarskog pregleda padaju na teret poslodavca, te bi navedeni troškovi mogli biti teret poslodavca samo ukoliko bi se pripravnik i poslodavac sporazumjeli da će se troškovi ljekarskog pregleda koji se obavlja prije zasnivanja radnog odnosa, refundirati pripravniku po zasnivanju radnog odnosa. 2021.

PITANJE: Ko snosi troškove ovog PRETHODNOG ljekarskog pregleda i drugo, ako nemaju ovo uvjerenje a imaju uvjerenje o periodičnim pregledu da li ipak mora izvaditi i prethodno?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Shodno navedenom, zakonom nije izričito propisano da troškovi ljekarskog pregleda padaju na teret poslodavca, te bi navedeni troškovi mogli biti teret poslodavca samo ukoliko bi se radnik i poslodavac sporazumjeli da će se troškovi ljekarskog pregleda koji se obavlja prije zasnivanja radnog odnosa, refundirati radniku po zasnivanju radnog odnosa. Obaveza obavljanja prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda propisana je u slučaju radnika koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom, te bi radnik u pravilu morao obaviti i prethodni ljekarski pregled, te periodično obavljati i ljekarske preglede u toku rada. 2021.

PITANJE: Može li uslov za radno mjesto sa povećanim rizikom biti godine starosti (ne samo kod prvog zapošljavanja nego i kao razlog za prestanak uvjeta za obavljanje tog radnog mjesta)?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav. 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac dužan da za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. Dakle, ukoliko se na osnovu rezultata procjene rizika utvrdi da zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika koji obavljaju poslove određenog radnog mjesta zavisi i od godina života, poslodavac će prilikom utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati prepoznati i navedenu okolnost. Međutim, kod takvih poslova je nužno preispitati potrebu da se ti poslovi utvrde kao poslovi na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. 2021.

PITANJE: Prema članu 11. Pravilnika o kadrovskim uvjetima za donošenje Akta o procjeni rizika koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije, ovlaštena ustanova mora ispunjavati kadrovske uvjete iz člana 8. (kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanje fizičkih, kemijskih i bioloških štetnosti), a ne i iz člana 9. (kadrovski uvjeti za obavljanje periodičnih pregleda sredstava rada). Zašto?

ODGOVOR: Odredbom člana 25. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac obavezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim ili biološkim štetnostima na radu. Također, u skladu sa odredbom člana 23. st.1. i 2. navedenog zakona poslodavac je obavezan donijeti i interni akt o zaštiti na radu, s tim da je propisano da je akt o procjeni rizika osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu. Procjenu rizika, shodno članu 64. Zakona o zaštiti na radu mogu obavljati privredna društva ili ustanove (ovlaštene organizacije) koje ispunjavaju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete i kojima federalni ministar rada i socijalne politike izda dozvolu za procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. istog zakona, a koja na temelju provedenog postupka procjene rizika sačinjavaju akt o procjeni rizika. S tim u vezi, obaveza poslodavca u smislu navedenog propisana je u odnosu na ispitivanje radne okoline, odnosno vršenje procjene rizika na mjestima rada u radnoj okolini, te je iz tog razloga Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 23/21), propisano da procjenu rizika može vršiti organizacija koja ispunjava kadrovske uslove za obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime, uz angažman specijaliste medicine rada i diplomiranog psihologa ili poslovnog psihologa ili diplomiranog pedagoga-psihologa. Naime, bilo je neophodno da se u postupak procjene rizika uključi i segment medicine rada kako bi se na adekvatan način procijenio stepen uticaja utvrđenih štetnosti i opasnosti na vjerovatnost nastanka povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika. 2021.

PITANJE: Da li firma može interno raditi obuku uposlenika iz oblasti ZNR?

ODGOVOR: U skladu sa odredbom člana 46. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. Također, poslodavac je dužan da osigura i periodične provjere osposobljenosti, s tim da se navedena obaveza odnosi samo na radnike koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom. Osposobljavanje radnika iz oblasti sigurnosti i zdravlja na radu, u skladu sa članom 49. stav 2. Zakona, poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U protivnom, ukoliko poslodavac ne raspolaže sa osobljem koje ispunjava navedene uvjete u pogledu stručne spreme, za osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad će angažovati ovlaštenu organizaciju koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste posla. 2021.

PITANJE: Ako radnik odbija otići na periodični ljekarski pregled, a radi se o radnom mjestu s posebnim uvjetima, rada šta poduzeti?

ODGOVOR: Odredbom člana 52. stav 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) predviđene su obaveze radnika, te je propisano da su radnici dužni da između ostalog, obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca. Također, u stavu 2. navedene zakonske odredbe propisano je da radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca. Shodno navedenom, radnik koji ne postupa u skladu sa dužnostima koje su propisane navedenim zakonom može biti pozvan na odgovornost za činjenje teže povrede radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca. U svakom slučaju, a prema odredbi člana 60. stav 2. navedenog zakona, radnik koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti. 2021.

PITANJE: Kako će postupiti poslodavac ukoliko ne dobije saglasnost sindikata za davanje otkaza ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću, a iscrpio je prethodne korake koji se odnose na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radi promjene radnog mjesta?

ODGOVOR: Postupanje poslodavca prema radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost propisano je Zakonom o radu. Naime, odredbom člana 74. st. 1. i 2. navedenog zakona propisano je da poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran. Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost iz stava 1. ovog člana rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka. 2021.

PITANJE: Prethodni ljekarski pregled ne treba za lice na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (ne zasniva se radni odnos a inače je institut Zakona o radu)?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav 2. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Dakle, navedena obaveza se odnosi na lica koja zasnivaju radni odnos. S obzirom da se u skladu sa Zakonom o radu sa licem na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa ne zasniva radni odnos, to se obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenja prije zasnivanja radnog odnosa, ne primjenjuje u tom slučaju. 2021.

PITANJE: Ukoliko nema ljekarskog uvjerenja a ima periodični ljekarski pregled, smatra li se i on važećim?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Obaveza obavljanja prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda propisana je u slučaju radnika koji su raspoređeni na poslove sa povećanim rizikom, te bi radnik u pravilu morao obaviti i prethodni ljekarski pregled, te periodično obavljati i ljekarske preglede u toku rada. 2021.

PITANJE: Da li radnicima koji dolaze iz druge firme vrijede postojeća ljekarska uvjerenja?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav. 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac dužan da za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. Također, u st. 2. i 3. navedene zakonske odredbe propisano je da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Dakle, zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika prije zasnivanja radnog odnosa utvrđuju se u odnosu na uvjete rada i zahtjeve određenog radnog mjesta kod konkretnog poslodavca, a koje je taj poslodavac dužan utvrditi. Iz tog razloga se u pravilu ne bi mogla prihvatati ljekarska uvjerenja koja su pribavljena radi zasnivanja radnog odnosa kod drugog poslodavca, u odnosu na uvjete rada i zahtjeve radnog mjesta kod tog poslodavca, posebno imajući u vidu da se zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika utvrđuju neposredno prije zasnivanja radnog odnosa kod konkretnog poslodavca. 2021.

PITANJE: Zakonom je predviđeno da na svakih 16 radnika Poslodavac mora imati zaposlenog 1 invalida. Da li i on mora imati ljekarsko uvjerenje za prijem u radni odnos?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Dakle, navedena obaveza se odnosi na sva lica koja zasnivaju radni odnos, bez obzira na njihovo prethodno zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti. 2021.

PITANJE: Ko snosi troškove prethodnog ljekarskog uvjerenja za radnike koji su u radnom odnosu a nemaju ljekarsko uvjerenje u svom dosijeu?

ODGOVOR: Obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenja prije zasnivanja radnog odnosa bila je predviđena i prethodno važećim Zakonom o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 22/90), te poslodavac nije mogao zasnovati radni odnos sa licem a da prethodno nije bilo utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima i zahtjevima tog radnog mjesta. Ukoliko je ipak poslodavac propustio da od tog lica zatraži ljekarsko uvjerenje prije zasnivanja radnog odnosa, radilo bi se o propustu poslodavca, te bi poslodavac snosio troškove naknadnog pribavljanja ljekarskog uvjerenja, s obzirom da bi se radilo o upućivanju radnika na ljekarski pregled u roku rada. 2021.

PITANJE: Da li studenti na praksi moraju imati ljekarsko uvjerenje? Imaju potpisan ugovor o stipendiranju.

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav 2. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Dakle, navedena obaveza se odnosi na lica koja zasnivaju radni odnos. S obzirom da se sa studentima na praksi ne zasniva radni odnos, to se obaveza pribavljanja ljekarskog uvjerenja prije zasnivanja radnog odnosa, ne primjenjuje u tom slučaju, osim ukoliko posebnim propisima iz oblasti obrazovanja ili neke druge oblasti nije drugačije propisano. 2021.

PITANJE: Da li ljekarska uvjerenja izvođača radova stranih firmi važe u BiH?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) je propisano da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Poslove zdravstvenog nadzora, odnosno specifične zdravstvene zaštite radnika u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja navedenu djelatnost. S obzirom da je Zakonom o zaštiti na radu u pogledu navedenog upućeno na posebne propise iz oblasti zdravstvene zaštite, to se pod ovlaštenom zdravstvenom ustanovom podrazumijeva ona ustanova koja navedenu djelatnost obavlja na osnovu propisa koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ne i propisa koji se primjenjuju u inostranstvu. 2021.

PITANJE: Ukoliko su dva različita pravna subjekta sa identičnim opisom poslova radnih mjesta, znači identični uslovi radnog mjesta odnosno stepen rizika, da li u tom slučaju važi ljekarsko uvjerenje u slučaju zapošljavanja radnika iz jedne kompanije u drugu?

ODGOVOR: Odredbom člana 24. stav. 1. Zakona o zaštiti na radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 79/20) propisano je da je poslodavac dužan da za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. Također, u st. 2. i 3. navedene zakonske odredbe propisano je da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. Dakle, zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika prije zasnivanja radnog odnosa utvrđuju se u odnosu na uvjete rada i zahtjeve određenog radnog mjesta kod konkretnog poslodavca, a koje je taj poslodavac dužan utvrditi. Iz tog razloga se u pravilu ne bi mogla prihvatati ljekarska uvjerenja koja su pribavljena radi zasnivanja radnog odnosa kod drugog poslodavca, u odnosu na uvjete rada i zahtjeve radnog mjesta kod tog poslodavca, posebno imajući u vidu da se zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika utvrđuju neposredno prije zasnivanja radnog odnosa kod konkretnog poslodavca. 2021.