1.15. Ugovori između subjekata u javnom sektoru (Član 10c.)

PITANJE: JKP „x“ je Sektorski ugovorni organ čija je glavna djelatnost , proizvodnja i isporuka vode, odvoz komunalnog otpada RJ „y“, usluge isporuke grijanja , RJ „z“ kao i poslovi vezani za sahrane pokojnika RJ „v“, znači objedinjene Komunalne usluge 65000000-3. 1. U koji postupak nabavke da prijavim Komunalne usluge ? Do izmjene Zakona potpadale su pod izuzeća, a važećim Zakonom nisu predviđene u toj grupi. 2. Koji postupak javne nabavke da primjenim kod uzorkovanja vode za piće, jer u Republici Srpskoj samo jedna institucija (Institut za javno zdravlje) ima dozvolu Ministarstva za te poslove (Nije predviđeno izuzeće)? Pošto sam za 2023. godinu provela Pregovarački postupak bez objave obavještenja, dobila sa od Monitoringa zahtjev da obrazložim taj postupak bez objave, za što sam dala odgovor i od njih nisam dobila povratnu informaciju.

PITANJE: Pitanje je vezano za član 10c ZJN. Mi smo Javno komunalno preduzeće gdje je Grad „x“ 100% vlasnik. Bavimo se distribucijom vode, odvodnjom otpadnih voda, odvozom smeća, poslovima uređenja grada, izgradnje vodovodnih i ostalih objekata niskogradnje i sl. Da li u smislu člana 10c ZJN Grad „x“ treba raspisivati tender za npr. čišćenje gradskih ulica u ljetnim i zimskim uslovima, kao i za sve ostale radove vezane za našu djelatnost, npr. izrada hidrantske mreže i slično, ili može ugovore dodjeljivati direktno, znači bez javne nabavke, s obzirom da je Grad 100%-tni vlasnik, koji putem Skupštine i Nadzornog odbora nadzire rad preduzeća?

PITANJE: Preduzeće je trenutno u dilemi, a u vezi obaveze i načina provođenja postupka javne nabavke komunalnih usluga (snadbjevanje vodom i odvoz smeća sa pijaca kojima gazduje). Prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama ove usluge smo tretirali kao izuzeće, u skladu sa članom 10. Zakona o javnim nabavkama (izuzeće). Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama ne dozvoljava raniji tretman ovih usluga i propisuje procedure i način provođenja postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača. U našem Gradu „x“ egzistiraju dva preduzeća od kojih jednog JP “y“ (za snadbjevanje vodom i kanalizacijom) i preduzeće “z“ (prikupljanje, odvoz otpada u Gradu). I u opciji provođenja postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača (konkurentski zahtjev za dostavu ponuda) objektivno svoje ponude mogu dostaviti samo ova dva preduzeća (za pojedinačnu uslugu). Međutim, u takvoj situaciji ti ponuđači mogu dostaviti svoje ponude sa cijenama koje su veće od trenutnih cijena koje naše preduzeće plaća tim dobavljačima. Posebno u dijelu što ta preduzeća, kao i naše, u redovnoj proceduri donose i usvajaju Cjenovnik usluga na koji saglasnost daje osnivač (Grad x). Ti ponuđači mogu u postupku ponuditi veću cijenu. Ovaj problem za naše preduzeće je posebno izražen u pogledu cijene usluge odvoza smeća. Prema važećem Cjenovniku i ranije zaključenim Ugovorima o pružanju ove usluge cijena svih usluga na drugim pijacama obračunava se množenjem broja pražnjenja kontejnera (1/1 m3, cijena 14 KM) puta broj kontejnera puta broj odvoza u mjesecu. Na Gradskoj pijaci na kojoj se prikuplja najveća količina smeća cijena usluge se obračunava na način da je po Cjenovniku utvrđena paušalna naknada za jedno pražnjenje u iznosu 67,00 KM puta broj odvoza u mjesecu (napominjemo da je na ovoj pijaci postavljeno deset kontejnera). Prema određenim komentarima kolega koji rade na provođenju postupaka javnih nabavki, postoji navodno mogućnost da ne provodimo postupke javnih nabavki ukoliko već imamo zaključene Ugovore. Napominjemo, da je Grad „x“ osnivač i vlasnik i našeg i preduzeća „y“, te da je suvlasnik preduzeća “z”.

PITANJE: Moje pitanje se odnosi na izuzeće primjene ZJN u skladu sa čl. 10 c, ugovori između subjekata u javnom sektoru. Konkretno me zanima kako dokazati da obavljamo preko 80% svojih zadataka koje nam je povjerio ugovorni organ. U Zakonu se navodi da se u obzir uzima prosjek sveukupnog prometa tokom te godine koja prethodi godini u kojoj se ugovor dodjeljuje. Kako to cijeniti jer postoji bojazan da će se prekršiti propis, s obzirom da su javna preduzeća registrovana za sve i svašta, što znači da, ukoliko se konkretno javno preduzeće izuzme od provođenja postupka u jednom predmetu, postoji osnov da se izuzme u svakom drugom? U konačnici Ugovorni organ, Općina bi mogla na osnovu ovog člana Zakona, nabavljati roku, usluge i radove od javnog preduzeća bez provođenja postupka nabavke što je svakako pogrešno. Molim odgovor?

PITANJE: Kako provesti nabavku električne energije putem konkurentskog zahtjeva ukoliko se Elektroprivreda ne javlja na tender?

PITANJE: Koji postupak javne nabavke odabrati za nabavku usluga „zdravstveno ispitivanje kvaliteta vode“, odnosno usluge koje provodi institut za javno zdravstvo RS? Kojem je inače jedinom u RS-u data dozvola za rad od strane ministarstva? Napomena: procijenjena vrijednost bez PDV-a 35.000,00 KM

PITANJE: Preporučuje li se provođenje pregovaračkog postupka bez objave za nabavku usluge za poštu, komunalne usluge, ACC, službeni glasnik?

PITANJE: Nabavka električne energije – poznat mi je stav AJN da je pokrenula postupak, šta UO može uraditi ukoliko se ponuđač ne prijavljuje odnosno ne želi dostaviti ponudu?

PITANJE: Na koji način da izvršimo javnu nabavku električne energije, vode, grijanja i drugih komunalnih usluga obzirom da je UO prije više od 15 godina potpisao ugovor o refundaciji 50% režijskih troškova sa drugim organom Uprave a iz razloga što UO koristi određene kancelarije od drugog organa Uprave. Ovi troškovi se plaćaju na račun organa Uprave a ne direktno dobavljaču komunalnih usluga. Da li smo uopće obavezni da izvršimo javnu nabavku? Ako nismo u obavezi provođenja javne nabavke da li je ovaj Ugovor o refundaciji režijskih troškova dovoljna osnova za plaćanje prema organu Uprave i ne predstavlja smetnju prilikom revizije ovog UO?

PITANJE: Da li ministarstvo za potrebe zaključenja ugovora o nabaci usluga, može bez provođenja postupka javne nabavke angažovati javno preduzeće iz resora tog ministarstva za obavljanje traženih usluga. Konkretno, može li Ministarstvo x na temelju zaključenog ugovora angažovati JP x, kao javno preduzeće iz svog resora, za obavljanje određenih poslova, a bez provođenja postupka javne nabavke.

PITANJE: Postupke nabavke električne energije, vode i odvoza otpada smo proveli po dva puta i iste poništili, jer nismo zaprimili nijednu ponudu. Obzirom da isporuku električne energije, toplotne energije, vode, odvoza otpada vrše određeni dobavljači sa kojima smo kontaktirali i isti ne žele da dostave svoje ponude, šta možemo uraditi po pitanju nabavke navedenih roba/usluga?

PITANJE: Da li se ugovaranje zdravstvenih Usluga o javnim subjektima (bolnica, Domovi zdravlja) i sa privatnim klinikama može podvesti pod odredbe članka. 10.c Zakona o javnim nabavkama – izuzeće od zakona o javnim nabavama)?

PITANJE: Da li su sudske takse izuzete od zakona?

PITANJE: Da li javno preduzeće koje posluje po principu preduzeća d.o.o. može sklapati partnerske ugovore (partner izabran na osnovu javnog poziva objavljenog u dnevnim novinama) sa kojim će organizovati festival neafirmisanih grupa i ostvariti dobit?

PITANJE: Problem nabavke usluga gradskog grijanja prema ZIDZJN-a. Ranije je navedena nabavka tretirana kao izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama, donošena je odluka o izuzećima na godišnjem nivou, te ispostavljeni računi na mjesečnom nivou objavljivani su na portalu javnih nabavki u roku 30 dana. Navedeni sistem je efikasno funkcionisao. Novim Zakonom, nabavka navedenih usluga više nisu izuzeća već se mora provesti odgovarajući postupak javnih nabavki. Budući da se u konkretnom slučaju radi samo o jednom dobavljaču, prema mišljenju agencije za javne nabavke može se koristiti pregovarački postupak bez objave obavještenja. Putem portala javnih nabavki, dobavljaču se dostavlja zahtjev za dostavljanje informativne ponude i provodi propisana procedura. Dobavljač preuzme dokumentaciju i ne učestvuje dalje u postupku. Nakon isteka određenog roka, ugovornom organu ne preostaje ništa drugo nego da donese odluku o poništenju postupka. Sličan slučaj je i sa nabavkom usluga isporuke električne energije. Ovo je slučaj kod većeg broja ugovornih organa. Budući da nema drugih dobavljača, nema smisla ponavljati ponovo postupak. S obzirom na to da Ustanova ne može funkcionisati bez toplotne energije, struje i sl. Molimo vas da nas uputite šta uraditi u navedenom slučaju?

PITANJE: Da li se može smatrati izuzećem nabavka usluge transfuzije ID Zavoda za transfuziju, primjenom člana 10 c, stav 5.? Kako utvrditi uslov pod tačkom c?

PITANJE: Da li nam možete pojasniti član 10c.stav(5) ZJN odnosno tačku „c) ti ugovorni organi ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20% djelatnosti na koje se odnosi ta saradnja.“Konkretno, potrebno je da zaključimo ugovor za usluge vezano za krv i krvne komponente koje pruža Zavod x. Kako se radi o zakonskom monopolu, ranije su te usluge spadale u izuzeće po tom osnovu ali nismo sigurni da li i pod koju odredbu zakona nakon izmjena mogu da se podvedu. Napominjemo da smo imali namjeru da provedemo nabavku usluga putem Aneksa II, ali dobavljač koji jedini može da pruži te usluge ne želi da se registruje na Portalu. Zamoljavam za detaljnije tumačenje citirane odredbe te vaše mišljenje da li se pod nju može podvesti konkretan slučaj?

PITANJE: Da li ove nabavke mogu spadati u izuzeće o javnim nabavkama -Plate zaposlenih -Električna energija -Vodovod i kanalizacija -Odvoz smeća -Korišćenje fiksne telefonije -Korišćenje mobilne telefonije -Korišćenje interneta -Korišćenje Total TV-a -Poštanske usluge -Usluge oglašavanja (Oglasi za tendere, oglasi u novinama, emitovanje preko radia) -advokatske usluge -Specijalizacija doktora -administrativne takse -rashodi po sudskim rješenjima -usluge oglašavanja

PITANJE: Da li u skladu sa članom 10c stav 5) ZJN ugovorni organ može dodijeliti ugovor drugom pravnom licu (javno preduzeće), budući da se radi o subjektima čiji je osnivač isti. U konkretnom slučaju radi se o ugovoru između javne ustanove i javnog preduzeća za poslove održavanja lokalnih puteva a osnivač je općinsko vijeće općine Ključ. Javna ustanova iz konkretnog slučaja je upravitelj lokalnih putevima a javno preduzeće je osposobljeno, u smislu posjedovanja opreme i kadrova, za izvršavanje navedenih poslova. U ovom slučaju ugovorni organi ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20% djelatnosti i na koju se odnosi saradnja, odnosno na otvorenom tržištu djelatnost se uopće ne ostvaruje. Također, ispunjeni su i ostali uslovi iz člana 10c stav 5) ZJN. Da li, na osnovu gore navedenog, javna ustanova može dodijeliti ugovor o održavanju lokalnih puteva javnom preduzeću ne primjenjujući zakon o javnim nabavkama.

PITANJE: JP za stambeno – komunalne djelatnosti i lokalne puteve d.o.o. „x“ je JP čiji je osnivač Općina „x“ sa 100% -im udjelom kapitala. Nadzorni odbor JP imenuje Općinsko vijeće, većinu djelatnosti koje vrši JP su djelatnosti koje su Odlukom o povjeravanju vršenja javnih ovlaštenja povjerene JP (sigurno je zadovoljen postotak od 80% kako je propisano Zakonom) te djelatnosti koje su propisane kao djelatnosti JP Osnivačkim aktom. JP redovno podnosi izvještaj o radu nadležnoj službi u Općini kao i Općinskom vijeću. Spomenutom Odlukom o povjeravanju vršenja javnih ovlaštenja JP, JP je nadležno za upravljanje i održavanje javne rasvjete, što podrazumjeva izgradnju, servisiranje, proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju javne rasvjete. Istom odlukom, JP je zaduženo za održavanje saobraćajne infrastrukture koja podrazumijeva popravke i modernizaciju ulica, pločnika, trgova, parkinga i sl. Statutom JP su propisane djelatnosti gdje stoji da je između ostalog djelatnost JP gradnja cesta i autocesta. Nadalje Budžetom Općine su planirana sredstva za izgradnju, proširenje, popravku i modernizaciju javne rasvjete, za asfaltiranje lokalnih puteva i sanaciju udarnih rupa. Obzirom na prije opisanu situaciju, da li Općina može primjeniti Izuzeće od Zakona o javnim nabavkama, tačnije da li se u ovoj situaciju može voditi članom 10c Zakona o javnim nabavkama, te da se sredstva dodjele JP bez javnog poziva i provedbe procedure iz Zakona o javnim nabavkama, i ako da kako će teći taj proces između Općine i JP.

PITANJE: Molimo da nam odgovorite na pitanje koje je vezano za Ugovore između subjekata u javnom sektoru članak 10c, odnosno da li Općina koja je osnovala komunalno poduzeće za pružanje komunalnih usluga, ista ima 100 % vlasništvo i provodi nadzor nad pravnim licem (komunalno), može dodijeliti poslove pružanja usluga i izvođenja radova komunalnom poduzeću bez provođenja javne nabave, odnosno kakav je status komunalnog poduzeća uzimajući u obzir Zakon o javnim nabavkama. Nadzirano komunalno poduzeće obavlja više od 80% svojih aktivnosti u izvršavanju poslova koje joj je povjerila Općina. U slučaju da Općina može direktno dodijeliti poslove pravnom licu koje je osnovala za pružanje komunalnih usluga, da li pravno lice može odrađivati poslove vezane za rad Wome (stroj za obavljanje poslova vezano za kanalizacioni sustav), poslove obrezivanja drveća na području općine, izvođenja radova na vodovodnom i kanalizacionom sustava Općine. Molimo da nam odgovorite kakav je status Komunalnog poduzeća u navedenim slučajevima dodjeljivanja poslova od strane Općine? Postoji li izuzeće od provođenja postupka javne nabave za dodjelu vršenja navedenih poslova između Općine i Komunalnog poduzeća? U slučaju dodjele navedenih poslova po izuzeću, od strane Općine Komunalnom poduzeću, da li je potrebno potpisivanje Okvirnog sporazuma (Ugovora) na godišnjoj razini?

PITANJE: Da li se električna energija, komunalne usluge, internet i telefon u ugovornim organima trebaju nabavljati putem tendera, s obzirom na Izmjene i dopune zakona o javnim nabavkama kada su u pitanju izuzeća.

PITANJE: Novom odredbom ZIDZJN članom 10 C., definisani su Ugovori između subjekata u javnom sektoru. Šta raditi ukoliko je preduzeće kome je primjera radi Općina/Grad osnivač trenutno u stečaju, odnosno može li se sa takvim subjektom potpisivati uopće Ugovor i pozivati na ovaj član s obzirom da je subjekt u STEČAJU a osnivač nema nikakvog nadzora jer je postavljen stečajni upravnik od strane suda ?

PITANJE: Odredbom članka 52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH („Službene novine FBiH“, br.: 46/10, 75/13) propisano je sljedeće: St. 1.: Zavod zdravstvenog osiguranja Federacije, odnosno kantona provodi postupak dodjele ugovora o pružanju zdravstvenih usluga, odnosno postupak dodjele ugovora za provođenje programa zdravstvene zaštite u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o zdravstvenom osiguranju, te propisima donesenim na osnovu ovih zakona, jedinstvenom metodologijom, propisu o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. St. 3. .Odluku o izboru najuspješnijeg ponuđača donosi zavod zdravstvenog osiguranja iz stava 1. ovog člana i zaključuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim radnikom. Članak 10c. (Ugovori između subjekata u javnom sektoru) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BiH“, br. 59/22) glasi: (1) Ovaj zakon ne primjenjuje se na ugovor o javnoj nabavci koji ugovorni organ dodjeljuje drugom pravnom licu ako: a) nad tim pravnim licem ugovorni organ obavlja nadzor sličan onom koji provodi nad svojim poslovnim jedinicama; b) nadzirano pravno lice obavlja više od 80% svojih aktivnosti u izvršavanju zadataka koje mu je povjerio ugovorni organ koji nad njim provodi nadzor ili koje su mu povjerila druga pravna lica nad kojima taj ugovorni organ provodi nadzor; c) nema direktnog učešća privatnog kapitala u pravnom licu pod nadzorom, osim učešća privatnog kapitala, a koji ne kontrolira, ne blokira i koji ne vrši odlučujući uticaj na to pravno lice. (2) Ugovorni organ provodi nadzor nad pravnim licem iz stava (1) tačka a) ovog člana ako ima presudan uticaj na strateške ciljeve i na važne odluke dotičnog pravnog lica, s tim da takvu kontrolu može provoditi i drugi subjekat nad kojim ugovorni organ na isti način provodi kontrolu. (3) Ugovorni organi provode zajednički nadzor nad pravnim licem iz stava (1) tačka a) ovog člana ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi: a) organe nadležne za odlučivanje u tom pravnom licu čine predstavnici svih ugovornih organa koji učestvuju, s tim da pojedinačni predstavnici mogu predstavljati nekoliko ugovornih organa koji učestvuju ili sve njih; b) ti ugovorni organi mogu zajedno imati presudan uticaj na strateške ciljeve i važne odluke u tom pravnom licu; c) to pravno lice nema interese različite od interesa ugovornih organa koji nad njim provode kontrolu. (4) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i ako pravno lice pod nadzorom koje je ugovorni organ dodijeli ugovor ugovornom organu koji nad njim provodi nadzor ili drugom pravnom licu nad kojim isti ugovorni organ provodi nadzor, pod uslovom da u pravnom licu kojem se dodjeljuje ugovor nema direktnog udjela privatnog kapitala, osim učešća privatnog kapitala koje je obavezno na osnovu odredbi posebnog zakona, a koji ne kontrolira, ne blokira i koji ne vrši odlučujući uticaj na to pravno lice. (5) Ovaj zakon ne primjenjuje se na sklapanje ugovora isključivo između dva ili više ugovornih organa ako su ispunjeni svi sljedeći uslovi: a) ugovorom se utvrđuje ili ostvaruje saradnja između tih ugovornih organa s ciljem osiguravanja da javne usluge koje oni trebaju pružiti ostvaruju njihove zajedničke ciljeve; b) ta saradnja uspostavljena je isključivo na osnovu potreba vezanih uz javni interes; c) ti ugovorni organi ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20% djelatnosti na koje se odnosi saradnja. (6) Za utvrđivanje procentualnog udjela djelatnosti iz stava (1) tačka b) i stava (5) tačka c) u obzir se uzima prosjek sveukupnog prometa, ili odgovarajuće alternativno mjerilo vezano uz djelatnosti poput troškova nastalih relevantnom pravnom licu ili ugovornom organu u odnosu na usluge, robu ili radove tokom tri godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje ugovor. (7) Izuzetno, za utvrđivanje procentualnog udjela djelatnosti dovoljno je da to pravno lice poslovnim projekcijama dokaže da je alternativno mjerilo vezano uz djelatnosti vjerodostojno, ako podaci o prometu ili drugom mjerilu vezanom uz djelatnosti, poput troškova, nisu dostupni za prethodne tri godine ili više nisu relevantni, zbog datuma osnivanja ili datuma početka obavljanja djelatnosti relevantnog pravnog lica ili ugovornog organa ili zbog reorganizacije njihove djelatnosti. Na temelju gore navedenog, može li se sklapanje ugovora o pružanju zdravstvene zaštite koji Zavodi zdravstvenog osiguranja sklapaju s javnim zdravstvenim ustanovama smatrati izuzećem od primjene Zakona o javnim nabavama, posebice u smislu stavka 5. Članka 10.c Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavama, jer Zavodi i zdravstvene ustanove imaju zajedničke ciljeve (osiguranje zdravstvene zaštite), suradnja se uspostavlja zbog potreba javnog interesa te ugovorni organi ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20% djelatnosti na koje se odnosi suradnja?

PITANJE: Da li su usluge protivgradne zaštite u skladu sa izmjenama zakona o javnim nabavkama izuzete od primjene zakona o javnim nabavkama?

PITANJE: Da li je električna energija izuzeta iz ZJN? (zvanično DA ili NE)? Šta staviti u planu JN?

PITANJE: Na koji način provesti postupak nabavke usluge protivprovalne zaštite (kao ekskluziviteta) i da li može po članom 10, c stav 5 (ugovorni organ je grad)

PITANJE: Kako provesti postupak nabavke čišćenja zelenih javnih površina i parkovskih površina koje vrši JP (osnivač je JP JE GRAD)?

PITANJE: Чланом 6. Закона о измјенама и допунама ЗЈН, уводи се нови члан 10.ц. који дефинише уговоре између субјеката у јавном сектору. Одредбе овог члана су новина, која је преузета из Директива ЕУ 24/2014 и 25/2014. Наиме, ми смо Установа чији је оснивач Влада Републике Српске и у нашем Управном одбору су : генерални секретар Народне скупштине Републике Српске, генерални секретар Владе Републике Српске и директор Републичког секретаријата за законодавство. Да ли се на основу наведеног може примијенти изузеће по члану 10ц?

PITANJE: Ugovorni organ se trenutno nalazi u stanju potrebe za iznajmljivanjem adekvatnog skladišnog prostora, a s obzirom da navedeni slučaj predstavlja Izuzetak od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, broj: 39/14 i broj: 59/22), predviđen članom 10a. istog, sa kojim se nisam ranije susretala, molim za smjernice u vezi sa daljim postupanjem. Naime, sačinila sam odluku o izuzeću, koja sadrži sve elemente propisane članom 18. Zakona, ali imam nedoumice u vezi narednog koraka.