4.5. Preraspodjela radnog vremena

PITANJE: U fazi smo obnove ugovora za radnike vozače teretnih vozila i vozače cisterni. Kako je za vozače posebnim Zakonom o radnom vremenu, obaveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom saobraćaju uređeno radno vrijeme i odmori, da li da u članu koji reguliše radno vrijeme radnika uputim na zakonske i podzakonske propise koji regulišu ovu oblast ili da upišem opšte radno vrijeme iz Zakona o radu FBiH, odnosno pravilnika o radu?

PITANJE: S obzirom na to da se bavimo proizvodnjom, te radnici imaju fleksibilno radno vrijeme (više rade u sezoni, manje van sezone). Da li poslodavac može u mjesecu kada ima 160 radnih sati x 2,31 KM isplatiti manje od najniže plate? To je 369,60 KM neto umjesto 410 KM? Da li ukoliko nije ispunjen i zadovoljen radni učinak poslodavac može da uplati nižu platu od minimalne? Zanima nas jer smo se vodili time da uplaćujemo najniže neto plate iako radnik ne zaradi toliko shodno radnim satima, više slobodnih dana i slično.

PITANJE: Komunalno preduzeće XY u ljetnim mjesecima crpi vodu iz izvorišta A, Opština B. Posao je do sada bi organizovan na način da rukovalac pumpnog postrojenja stanuje u blizini, zaposlen je na neodređeno vrijeme, prima punu platu, u sezoni radi koliko je potrebno, a van sezone ne radi uopšte. Evidentira se prisustvo na poslu osam sati. Naravno, ovakav način rada nije korektan, jer radnik efektivno radi 3-4 mjeseca godišnje, a prava ostvaruje 12 mjeseci. Radnik odlazi u penziju, i potrebno je da ga zamijeni drugi, odgovarajuće struke, koji stanuje u blizini. Najlakši način je da se radnik primi na određeno vrijeme u vrijeme korištenja postrojenja, a za razliku vremena (zima, jesen, proljeće) da se primi na određeno vrijeme sa skraćenim vremenom, kada bi samo imao obavezu obilaska i nadzora. Međutm, radnik ne prihvata tu varijantu, a ne postoji mogućnost pronalaska drugog radnika. Slanje radnika u dotični grad na rad je neisplativo zbog nedostatka posla u zimskim mjesecima. Ukoliko radnika primimo na neodređeno vrijeme, dakle mora mu se isplatiti puna plata i topli obrok za sve mjesece u kojima je radio. Moguće je rješenje da se u vrijeme rada plati po koeficijentu za dato radno mjesto za svaki radni sat u skladu sa kolektivnim ugovorom, a nakon isteka potrebe za angažovanjem da se plaća po koeficijentu 1, odnosno da mu se isplaćuje minimalna zakonska plata, uplaćuju doprinosi i ne isplaćuje TO, te da se to definiše ugovorom. Poenta je što radnik želi puni radni staž za cijelu godinu. Da li postoji rješenje da se za radnika koji je angažovan na radu 3-4 mjeseca godišnje, a ostatak vremena nije angažovan osim povremenih obilazaka postrojenja, plaćanje vrši na način: − ugovor na neodređeno vrijeme, plaćanje doprinosa se vrši na osam sati dnevno i godinu dana mu se uplaćuje puni radni staž − za vrijeme rada isplaćuje se po satu rada sa pripadajućim koeficijentom za dato radno mjesto i TO − za vrijeme dok se ne radi, da mu se i dalje uplaćuju doprinosi na puno radno vrijeme po minimalnoj plati u FBiH, ne isplaćuje TO, a da se radniku ne isplaćuje plata ili da se isplaćuje plata u nekom malom iznosu (npr. 100 KM), a radnik za obavezu ima da aktivno radi dva sata sedmično? Može li se sačiniti sporazum da radnik vrati preduzeću razliku plate nakon isplate (npr. 400-300 KM)?

PITANJE: U Sarajevu imamo dvije podružnice i za voditelja im je imenovana ista osoba. Planiramo da bude prijavljen u obje podružnice po četiri sata, međutim, imamo nekoliko nejasnoća. U Pravilniku o radu utvrđeno je da voditelj podružnice ima 1.000 KM bruto plaću, i dok je bio voditelj samo jedne podružnice taj iznos mu je stajao u ugovoru, međutim, kako riješiti u drugoj, svaki: – ako imamo dva ugovora o radu s istom osobom, istim radnim mjestom, istim opisom poslova samo sa različitim adresama mjesta obavljanja posla kako u ugovorima navoditi bruto? On je ipak u društvu prijavljen na puno radno vrijeme i ima jednu platnu listu. Ako u oba ugovora stavimo po 1.000 KM bruto to je previše u odnosu na njegovu plaću ali ako iznos popolovimo i upišemo po 500 KM tada smo ispod zakonskog minimuma. Da li dolaze u obzir dva ugovora? – da li je moguće imati jedan ugovor za ovog voditelja u kojem ću navesti da poslove obavlja na adresama obje podružnice, te kako u jednom ugovoru regulirati radno vrijeme, jer on obavlja puno radno vrijeme, ali po četiri sata u svakoj podružnici?

PITANJE: Ako poslodavac usvoji radni kalendar za narednu godinu zajedno sa sindikatom, da li je potrebno da donese i odluku o usvajanju radnog kalendara ili ne, ili je dovoljno samo da usvojeni kalendar potpišu dvije strane poslodavac i sindikat?

PITANJE: S obzirom da smo proizvodna firma i imamo proizvodne procese i zbog kapaciteta proizvodna linija neće stalno raditi, te tako neće biti potrebe da uposlenici u odjelu proizvodnja budu agažovani, može li se zakonski uposlenicima isplaćivati plaća po satu? Ili, ako Zakon nema tu verziju, da jedan dio ide fiksno, a razlika po satu? Inače, svi uposlenici su zaposleni na osnovu ugovora o radu i imaju definisanu fiksnu platu + topli obrok + prevoz (dodatno noćni rad, a koji zakonski isplaćujemo).

PITANJE: Radnici koji rade u turnusima imaju ponekad prekovremene sate koji se uredno plate i evidentiraju, ali također ponekad ih zadesi mjesec gdje ne ostvare mjesečnu normu, tj. rade manji, ali im mi obračunamo i platimo kao da su radili punu normu. Da li je to ispravno ili postoji neki godišnji nivo radnih sati koji bi se trebao pratiti?

PITANJE: Ukoliko se godišnji odmor zaposleniku koji radi u smjenama završava sa petkom, da li je njegov prvi radni dan poslije odmora subota ili ponedeljak?

PITANJE: Da li smo ispravno postupili kada smo rješenjima za godišnji odmor za 2016. godinu subote računali kao radni dan i da ista ulaze u godišnji odmor?

PITANJE: Firma ima uvedenu preraspodjelu radnog vremena, koja se sprovodi u skladu sa članom 39. Zakona o Radu FBiH te se poštuju odredbe o prosjeku radnih sati tokom sedmice i ukupno tokom kalendarske godine. Problem je u tome što radnici pri raspodjeli radnog vremena u određenom periodu rade po cca 2 sata dnevno duže da bi u konačnici recimo nakupili 16 sati radnih i pri manjem obimu posla ti isti radnici uzmu 2 dana slobodnog ili recimo 8 dana idu kući dva sata prije kraja radnog vremena. Koji je zakonski tretman toplog obroka za takve radnike? Topli obrok isplaćujemo po radnom danu u iznosu od 1 % od prosječne plate FBIH. Ako radnik uzima 2 dana slobodnog zbog nakupljenih sati , to jeste “kvita” nakupljene sate. Da li smo mu dužni za ta dva dana kvitanja također platiti topli obrok ili radnik po pravilu ima samo pravo na neto platu. Topli obrok ne isplaćujemo u skladu sa zakonom za dane odsustva (bolovanje, godišnji, službeni put, praznik) ali smo u dilemi u vezi toplog obroka za dane kvitanja. Također da li recimo radnici koji su prijavljeni na puno radno vrijeme imaju isti iznos toplog obroka po danu (1 % prosječne plate) ako taj dan rade 4,5 sata , uzimajući da je preraspodjela radnog vremena na snazi.

PITANJE: Kada i u kojim slučajevima poslodavac može uvesti preraspodjelu radnog vremena? Da li to znači da ukoliko je puno radno vrijeme kod tog poslodavca određeno internim aktima kao 37,5 sati, poslodavac može donijeti akt o uvođenju preraspodjele radnog vremena za tačno određeni period gdje će radno vrijeme za jedan period trajati duže od 37,5 sati (npr. 45 sati), a nakon toga radno vrijeme će za isti period koji poslodavac odredi trajati kraće od 37,5 sati kako bi prosječno radno vrijeme na kraju bilo 37,5 radnih sati. Kako to provesti u praksi (evidencija radnog vremena i sl.)?

PITANJE: Može li radnik u skladu sa ZOR, a u vezi sa preraspodjelom radnog vremena, raditi u jednoj sedmici do 60 sati, druge do 45 i tako dalje? Znači da ne radi svake sedmice isto sati, odnosno mora li se u Odluci o preraspodjeli navesti da je u jednom dijelu godine radno vrijeme striktno naznačeno od-do ili može navesti npr. od 15.10.16.-15.04.17., da je radno vrijeme maksimalno do 60 sati sedmično a u drugom dijelu godine da radi manje a da prosječno radno vrijeme ne prelazi preko 40 sati tokom sedmice? To znači da će se evidentirani sati tokom preraspodjele (dužeg rada) biti u evidenciji naznačeni kao sati preraspodjele.

PITANJE: Da li je pogrešno odluku o preraspodjeli radnog vremena oglasiti na oglasnoj ploči društva, a ne dostavljati svakom radniku ponaosob?

PITANJE: Da li se kod sačinjavanja odluke o preraspodjeli radnog vremena koja se uručuje radniku moraju navesti imena svih radnika, ili je dovoljno navesti, primjera radi, da se odluka o preraspodjeli odnosi na radnike koji su zaposleni, odnosno imaju ugovor o radu za radna mjesta u određenoj službi, kao npr. službi transporta?

PITANJE: Može li se puno radno vrijeme rasporediti tako da radnik jednu sedmicu radi 44 sata, a drugu sedmicu 36 sati?

PITANJE: Upit se odnosi na obračun sati u službama kod kojih je organizovan turnusni rad (12-24-12-48). Naime, naša četiri radnika koji rade po navedenom rasporedu prilikom obračuna sati ostvare sate iznad mjesečnog fonda sati. U skladu sa Aneksom na kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH („Sl. novine FBiH“, broj 12/17) radnici su prijavljeni na 7,5 sati dnevno. Radnici koji rade u turnusu ostvaruju pravo na odmor u toku radnog vremena od 45 minuta koji se ne uračunava u radno vrijeme. I pored navedenog, premašuje se dozvoljeni fond sati konstantno. Stoga molimo da nam pomognete te obrazložite na koji način platiti sate koje radnik ostvari navedenom organizacijom rada u službi koja zahtijeva neprekidan rad 24 sata dnevno. Kako tretirati sate koji premašuju fond uzimajući u obzir radno vrijeme službe (24 sata) te isplate vršiti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima? Zbog ovih problema koji već duži vremenski period postoje molimo da nas usmjerite kako ih riješiti, te ako je moguća reorganizacija po kojem sistemu je uraditi?

PITANJE: Unutar firme postoji: • administrativno radno vrijeme 8-16h • smjenski rad – 2 dana prva, 2 dana druga, 2 dana slobodna. • rad u turnusu (12h-24h-48h). Sati se obračunavaju po administrativnom radnom vremenu. Ostali radnici u tom slučaju imaju dosta prekovremenih sati. Poslodavac bi trebao takve sate predočiti na uvid uposlenima. Ako to nije slučaj, po kom osnovu ili po članu zakona uposlenik može da napravi zahtjev za tim?

PITANJE: Molimo za mišljenje u vezi s odlukom o uvođenju rada subotom (i nedjeljom, po potrebi). Ideja je da se uvede rad subotom kroz preraspodjelu mjesečnog fonda sati. Direktorica donosi odluku, objavljuje je na oglasnoj ploči, a rukovodioci prave raspored za svoj odsjek i tako određuju ko poimenično radi subotom. Obavezno korištenje dana odmora u narednoj sedmici. Odluka je upućena sindikatu na obaveznu konsultaciju u skladu sa Zakonom o vijeću zaposlenika. Nakon toga, smatrate li da postoji neka prepreka da se donese ovakva odluka?

PITANJE: Da li ministar može prerasporediti radno vrijeme svom vozaču da u toku sedmice umjesto pet radnih dana radi četiri radna dana (ukupno 40 sati)? Jer vozač odlazi po ministra sat vremena prije radnog vremena i odvozi ministra sa posla poslije radnog vremena, ostaje u vožnji sat vremena. Do sada vozaču je plaćan prekovremeni rad, sad bi htio da vozaču prerasporedi radno vrijeme na četiri radna dana sedmično.

PITANJE: Htio bih Vaše mišljenje u vezi s izradom godišnjeg radnog kalendara u firmi u BiH. Naime, ukoliko odredimo koliko je ukupno radnih dana u toku godine, te taj iznos pomnožimo sa našim dnevnim – radnim satima rada i dobijemo ukupni fond radnih sati u toku godine. Kada taj ukupan fond godišnjih sati podijelimo s ukupno sedmica u godini dobijemo prosječno sedmično vrijeme. Na taj način, pošto sedmično vrijeme iznosi manje od 40 sati dodavali bismo određeni broj radnih subota kako bismo dobili prosječni sedmični fond do 40 sati. Da li je, po Vama, ovo pravilan način ili ne?

PITANJE: Mnogi radnici s ugovorom o radu na određeno vrijeme žele da rade na satnicu, ne na fiksnu platu, s obzirom da je kod nas djelatnost sezonska, u određenom periodu ima više posla. Kako da navedeno regulišemo kroz ugovor o radu i kroz obračun plate? Znam da plata ne smije ići ispod 412 KM, ali me zanima da li postoji neki drugi način za obračun osim fiksne? Također, postoji li ugovor o sezonskom angažovanju? Kao ugovor o djelu gdje je radnik i dalje na birou, ali da se vodi kao sezonski ugovor / posao? Sad nam kreće sezona i primamo dosta radnika, te nas zanimaju razne mogućnosti. Što se tiče opisa posla u sklopu djelatnosti, odnosno da se potpisuje ugovor o radu za isti, u našem pravilniku o radu postoji da se i za određene funkcije može zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ali mi angažujemo veći broj radnika samo u sezoni, stoga se nadam da bi za ovakve slučajeve trebala biti neka olakšica za poslodavca.

PITANJE: Na koji način se određuje sezonski rad? Ako se u pojedinim mjesecima u godini promet povećava dvostruko, da li se u tim mjesecima mogu zaposliti sezonski radnici? Da li oni mogu obavljati glavnu djelatnost i koje su općenito procedure kod zapošljavanja sezonskih radnika?