5.11. Neplaćeno odsustvo

PITANJE: Šta uraditi u situaciji ukoliko dođe do neplaćenog odsustva ili neopravdanih izostanaka koji će dovesti do toga da plata bude manja od minimalne. Da li moramo isplatiti minimalnu platu?

PITANJE: Radnica je koristila godišnji odmor za 2024.godinu od 26.01. – 12.04.2024. (posebni uslovi rada, specijalista pneumoftiziolog), nakon toga od 13.04.2024.uzima neplaćeno odsustvo do 31.03.2025.godine što ima pravo po kolektivnom ugovoru 1 godina neplaćenog odsustva jednom u toku 10 godina rada. Pošto znamo da boravi u Sloveniji zbog malodobne djece kako je navela kao razlog, da li imenovana ima pravo koristiti godišnji odmor za 2025.odmah nakon isteka neplaćenog odsustva ? U tom slučaju ide prijava putem obrasca JS3100 i to je jedina obaveza od strane Poslodavca.

PITANJE: Nakon korištenja I dijela godišnjeg, da li ovaj 1 dan mogu evidentirati u rješenju, i ostaje II dio godišnjeg. Prema Kolektivnom ugovoru radnika u zdravstvu, mogu se koristiti 2 dana godišnjeg odmora radi zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba, mogu li se i ti dani evidentirati zasebno u rješenju o godišnjem odmoru. Tj. u konačnici, rješenje bi sadržavalo I dio, 1 dan, 2 dana i II dio godišnjeg odmora, onako kako se i koristilo..

PITANJE: Naime, imamo situaciju u kojoj je rukovodeći državni službenik (pomoćnik) podnio zahtjev za neplaćeno odsustvo u trajanju od 3 godine, radi spajanja porodice obzirom da je bračni drug imenovan u diplomatsku misiju u stranoj državi. U konkretnom slučaju prava i obaveze iz radnog odnosa miruju i donosi se rješenje o neplaćenom odsustvu od 3 godine. Pitanje je, da li poslodavac može navedeno radno mjesto popuniti putem javnog konkursa, a imenovanom zaposleniku po povratku nakon 3 godine ponuditi drugo slično radno mjesto, ili je obaveza poslodavca da radno mjesto zaposlenika koji je na neplaćenom odsustvu “čuva” i po povratku zaposlenika vrati na isto radno mjesto. Napominjemo da je u pitanju rukovodeće radno mjesto u državnoj službi.

PITANJE: Ukoliko radnik traži da slavi praznike 2 različite vjerske pripadnosti npr. Bajram i pravoslavne praznike, poštujući 2 dana plaćenog odsustva za vjerske praznike. Da li je to uredu? Do sada se nije desilo da je radnik birao slavljenje praznika iz 2 različite religije pa vas molim za objašnjenje kako tome pristupiti? Dodatno, prilikom popunjavanje dokumentacije npr. za FZZS FBiH traži se da označimo koliko ljudi ima unutar firme i koje vjerske pripadnosti pa sada po osnovu ovakvog zahtjeva ja treba da ga upisujem kao 50% jedne i 50% druge vjerske pripadnosti?

PITANJE: Imamo situaciju da naš radnik ove godine ide na Hadž. Da li se hadž smatra učešće u vjerskim manifestacijama ili zadovoljenje vjerskih i tradicijski potreba, konkretno da li može uzeti neplaćenog odsustva 5 radnih dana ili ipak 2 radna dana u skladu sa članom 54. Zakona o radu FBiH?

PITANJE: Kakav je radnopravni status radnika kojem je određen pritvor do 3 mjeseca? Kako voditi šihtaricu tom radniku?

PITANJE: Kada je u pitanju neplaćeno odsustvo u oblasti komunalne privrede u članu 10. stav 1. Okvirnog kolektivnog ugovora stoji da poslodavac može radniku odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 1 godinu dana. Da li je u međuvremenu došlo do nekih izmjena da li je ostalo do 1 godinu dana? Da li radnik u tom zahtjevu mora navoditi razloge zbog kojih traži neplaćeno odsustvo?

PITANJE: Da li radnik koji je kandidat za neku javnu dužnost , to jest nalazi se na izbornoj listi ima pravo na neplaćeno odsustvo? Ukoliko ima šta se dešava u tom slučaju da li se radnik odjavljuje iz porezne ili ne.

PITANJE: Radnik je na lični zahtjev tražio neplaćeno odsustvo u trajanju od 12 mjeseci (Pravilnikom o radu je propisano da radnik može najduže do godinu dana koristiti neplaćeno odsustvo) i poslodavac je izvršio odjavu radnika u poreznoj upravi, doneseno je rješenje o neplaćenom odsustvu. Da li je prilikom ponovne prijave radnika potrebno sačiniti i novi ugovor o radu (prethodno da se donese rješenje o vraćanju na posao) sa početkom rada (kada protekne vrijeme neplaćenog) ili radnik nastavlja sa radom sa prethodnim ugovorom?

PITANJE: Radnik je na lični zahtjev tražio neplaćeno odsustvo u trajanju od 12 mjeseci (Pravilnikom o radu je propisano da radnik može najduže do godinu dana koristiti neplaćeno odsustvo) i poslodavac je izvršio odjavu radnika u poreznoj upravi, doneseno je rješenje o neplaćenom odsustvu. Da li je prilikom ponovne prijave radnika potrebno sačiniti i novi ugovor o radu (prethodno da se donese rješenje o vraćanju na posao) sa početkom rada (kada protekne vrijeme neplaćenog) ili radnik nastavlja sa radom sa prethodnim ugovorom?

PITANJE: Zakon o radu FBIH članom 53. stavom 1. regulisano je kada radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u jednoj kalendarskoj godini, te taksativno naveo u kojim slučajevima. Članom 54. stavom 3. navedeno je da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do 4 dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih potreba, s tim da se odsustvo od 2 dana koristi uz naknadu place a 2 bez naknade. Moje pitanje bi glasilo da li primjenjujući ove odredbe i to člana 53. u sedam dana kalendarske godine spadaju i vjerski dani – 2 dana plaćenog odsustva?

PITANJE: Molim Vas za mišljenje postupamo li ispravno a u vezi sa korištenjem plaćenog odsustva za vrijeme vjerskih praznika. Kako je kod nas je Bajram neradni dan, u školi imamo zaposlenike katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti i tad niko ne radi. Na zahtjev nekih od njih odobrimo plaćeno odsustvo za Božić i Uskrs, s tim da im kad ne rade za Bajram računamo da su koristili dan godišnjeg odmora. Po našem Kolektivnom ugovoru nemamo drugog osnova za plaćeno odsustvo osim godišnjeg odmora. Kopija člana 69. Plaćeno odsustvo (Kolektivni ugovor za djelatnost predškolskog i osnovnog obrazovanja i odgoja za teritorij Unsko-sanskog kantona ,,Sl. glasnik USK-a” broj: 2/21) Član 69. (Plaćeno odsustvo sa rada) (1)Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini na način kako je to regulirano Zakonom o radu u sljedećim slučajevima: a) sklapanje braka………………………………………………………………………………. 5 radnih dana b) porođaj supruge……………………………………………………………………………… 5 radnih dana c) sklapanje braka djeteta radnika……………………………………………………….. 2 radna dana d) smrti člana uže obitelji…………………………………………………………………….. 5 radnih dana e) otklanjanje težih štetnih posljedica elementarnih nepogoda……………….. 3 radna dana f) aktivno sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim stručnim i naučnim manifestacijama po odobrenju direktora do ……………………………………….. 5 radnih dana g) selidba i izgradnja vlastite stambene kuće – stana………………………………. 2 radna dana h) regulisanja prava na penziju…………………………………………………………….. 2 radna dana i) teške bolesti člana uže obitelji…………………………………………………………… 2 radna dana j) u slučaju rastave braka……………………………………………………………………… 2 radna dana k) i u drugim sličnim slučajevima što se određuje općim aktima škole. (2) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada za : a) dobrovoljno darivanje krvi……………………………………………………………….. 1 radni dan b) za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba……………………….. 2 radna dana (3) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do dva radna dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslove za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen. (4) Radnik koji je upućen od poslodavca na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koje se utvrdi opštim aktom škole. (5) Radnik, koji koristi plaćeno odsustvo u smislu ovog člana, za dane koje koristi dobija naknadu plaće i nije dužan da nadoknađuje izgubljene časove. Za vrijeme korištenja odsustva, iz slučajeva definisanih ovim članom, direktor je dužan da organizuje adekvatnu zamjenu. (6) Izuzetno, u slučaju smrti člana uže obitelji, radnik koji je u toku kalendarske godine već iskoristio sedam dana odsustva po nekom od osnova iz ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo od dodatnih tri dana. (7) Članovi uže obitelji u smislu stava (1) ovog člana utvrđeni su u članu 47. stav (3) ovog Kolektivnog ugovora.

PITANJE: Važećim Kolektivnim ugovorom je predviđeno da radnik ima pravo na jubilarnu naknadu za navršenih 10 godina po osnovu neprekidnog rada. Radnik je dana 14.12. 2013. godine zasnovao radni odnos kod poslodavca, a u 2017. godini je koristio neplaćeni dopust u trajanju od tri mjeseca, s tim da posjeduje odluku o neplaćenom u kojoj stoji da radniku prava i obveze iz radnog odnosa miruju (radnik nije bio prijavljen ni na Zavod za zapošljavanje niti kod nekog drugog poslodavca). Nakon isteka neplaćenog dopusta radnik se vratio na posao. Da li ima pravo na jubilarnu naknadu u 12. mjesecu 2023. godine, ako ne da li će to pravo prolongirati period za naredna tri mjeseca, odnosno imati pravo na jubilarnu naknadu 2027. godine ukoliko se ne izmjeni Kolektivni ugovor?

PITANJE: Djelatnica je na neplaćenom odsustvu do 17.08.2024. god. Da li ukoliko se ne javi na posao 17.08.2024. ima pravo na godišnji odmor od 12 dana? Tj. jesmo li toj djelatnici dužni dati godišnji odmor? I ima li ta djelatnica pravo na otpremninu?

PITANJE: 1.Može li otac (kao jedan od roditelja) iskoristiti neplaćeno odsustvo, propisano je pravilnikom o radu škole do jedne godine, u svrhu spajanja porodice sa sinom koji živi i trenutno se nalazi na privremenom radu u inozemstvu i ako može, koje dokaze da priloži uz zahtjev? 2.Može li unuk koristiti neplaćeno odsustvo zbog njege užeg člana porodice ili domaćinstva? Npr. bolesnog djeda uz prilaganje medicinske odgovarajuće dokumentacije uz zahtjev?

PITANJE: U vezi sa neplaćenim odsustvom, naime radi se o radnici kojoj je odobreno neplaćeno odsustvo koje se završava na dan 18.08.2023. godine. Radnica je i odjavljena sa danom odlaska na neplaćeno odsustvo, te njena prava i obaveze miruju. Imenovana se do današnjeg dana nije pojavila na poslu, niti je izostanak opravdala, te Vas molimo za mišljenje da li moramo donositi neko posebno rješenje ili na koji način možemo konstatovati da je istoj prestao radni odnos?

PITANJE: Vezano za jubilarnu naknadu, radnik ostvaruje pravo na naknadu na osnovu neprekidnog rada nakon 10, 20, 30 i 35 godina. Pitanje je za radnike koji odu na neplaćeni dopust na više od 3 mjeseca, da li dolazi do prekida i da li im se rad ponovno broji od 0 ili im se nastavlja brojit po dolasku s neplaćenog dopusta.

PITANJE: Radnik je koristio 2 dana plaćenog odsustva za vjerske odnosno tradicijske potrebe, međutim, u HNK odlukom Vlade Kantona utvrđen je npr. praznik Tri Kralja za koji se ne radi. Obzirom da je radnik već iskoristio ta 2 dana plaćenog, na koji način će se onda pisati taj praznik koji je Vlada Kantona utvrdila? Isti slučaj je i sa SBK koji također propisuje još 4 ili 5 praznika na području tog Kantona?

PITANJE: Ukoliko radnik koristi godišnji odmor u trajanju od 12 dana (npr. 12-27.6) u kojem periodu 21,6,je vjerski praznik Bajram, da li se godišnji odmor pomjera za 1 dan (Ako se trebao radnik vratiti na posao 28.06., da se vrati 28.06.). Radnik ne prihvata pravo da mu se pravno na korištenje plaćenog odsustva vjerske praznike piše godišnji odmor.

PITANJE: Kako je definisan rad od kuće a u skladu sa Zakonom o radu, da li radnik dobija naknadu za topli obrok i naknadu za prevoz?

PITANJE: Ukoliko osoba koja radi u javnoj ustanovi na radnom mjestu sa SSS u međuvremenu završi VSS, postoji li mogućnost da u toj ustanovi obavi pripravnički rad, sa tim da nakon obavljenog pripravničkog rada postoji garancija da se vrati na radno mjesto u skladu sa SSS (jer je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u toj ustanovi).

PITANJE: Da li se na radno mjesto na kojem je uposlen radnik kojem je odobreno neplaćeno odsustvo u trajanju do godine dana može uposliti drugi radnik za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva?

PITANJE: Ukoliko osoba koja radi u javnoj ustanovi na radnom mjestu sa SSS u međuvremenu završi VSS, postoji li mogućnost da u toj ustanovi obavi pripravnički rad, sa tim da nakon obavljenog pripravničkog rada postoji garancija da se vrati na radno mjesto u skladu sa SSS (jer je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u toj ustanovi).

PITANJE: Naime, u Hercegbosanskoj županiji Kurban Bajram i Ramazanski Bajram nisu neradni dani. Djelatnici Islamske vjeroispovjesti često zatraže da za oba Bajrama ne rade po dva dana. Uzimajući u obzir da prema preuzetom Zakonu o praznicima BiH kao neradni dani nisu propisani vjerski blagdani, javlja se problem kod korištenja tih “slobodnih dana” koje djelatnici traže ako znamo da Zakon o radu omogućava djelatniku korištenje plaćeni dopust za ukupno dva radna dana za zadovoljenje njegovih vjerskih potreba. Neplaćeni dopust za vjerske potrebe nitko ni ne želi koristiti. Da li je ispravno djelatnicima Islamske i Pravoslavne vjeroispovjesti na dane njihovih vjerskih blagdana u tijeku jedne godine omogućiti ukupno dva dana plaćenog dopusta za vjerske potrebe jer ti vjerski praznici na području HBŽ-a nisu proglašeni kao neradni dani, a ako tko eventualno za Bajram žele biti slobodni još jedan dan da to koristi kao neplaćeni dopust ili godišnji odmor?

PITANJE: Radnik je bio na neplaćenom odsustvu u periodu 01.04.2022. – 31.03.2023. Da li u 2023. godini ostvaruje pravo na godišnji odmor tek protekom 6 mjeseci rada odnosno od oktobra 2023. godine? Radnik ima zasnovan radni odnos na neodređeno i radi duži niz godina u Ustanovi?

PITANJE: Propisima Srednjobosanskog kantona određeno je da radnik ima pravo na 6 plaćenih dana za vjerske odnosno tradicijske potrebe i to je određeno koji su to dani za katolike, pravoslavce i muslimane, a dok za ostale nije ništa propisano. Prema Zakonu o radu FBiH u čl. 54. stoji propisana odredba da radnik ima pravo na 4 dana za vjerske odnosno tradicijske potrebe od kojih su dva dana plaćena, a dva neplaćena. Zanima nas Vaše stručno mišljenje i tumačenje ovih odredbi to jest da li i pored propisanih plaćenih 6 dana vjerskih praznika (što je povoljnije za radnika u odnosu na Zakon o radu FBiH) radnik ima pravo na još dva dana, što bi u našem kantonu značilo da ima pravo na 8 dana plaćenih za vjerske odnosno tradicijske potrebe ?

PITANJE: Zakonom o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016, 89/2018, 23/2020 – odluka US, 49/2021 – dr. zakon, 103/2021 – dr. zakon i 44/2022)) člankom 54. propisano je: “Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo. Kantonalnim zakonom propisana su 4. dana za obilježavanje vjerskih praznika uz plaćenu naknadu (Božić, Uskrs, Ramazanski Bajram, Kurban Bajram). Sukladno Privremenoj Odluci Vlade SBK („Sl. novine SBK“ 8/97), Odluci o izmjenama i dopuna Privremene Odluke Vlade SBK („Sl. novine SBK“ 2/04) čl. 1. utvrđeno je kao neradni dani vjerski blagdani koji nisu posebnim propisima na razini FBiH i BiH utvrđeni kao blagdani s pravom na plaću za blagdane. Kao vjerski blagdani utvrđeni su za katolike (Božić 2 dana, Sv. Tri kralja 1 dan, Uskrsni ponedjeljak 1 dan, Velika Gospa 1 dan, Svi sveti 1 dan), za pravoslavce (Božić 2 dana, Nova godina 1 dan, Sv. Sava 1 dan, Vaskrsni ponedjeljak 1 dan, Krsna slava 1 dan), za Bošnjake (Hidžretska nova godina 1 dan, Ramazanski Bajram 2 dana, Kurban Bajram 2 dana, Rođene Muhameda 1 dan). Molimo Vas za stručno mišljenje. Kao što je vidljivo 2. dana su osigurana za obilježavanje vjerskih običaja i tradicija uz plaćenu naknadu. Naravno nije sporno ni to da ukoliko se pojavi netko tko ne obilježava ove praznike kao svoju tradiciju da mu se odobre dva dana plaćenog odsustva i eventualno 2 . dana neplaćenog, dakle tu dileme nema. Problem se pojavio kada su djelatnici koji i inače slave gore navedene vjerske praznike tražili da im se odobre dodatno dva plaćena dana za obilježavanje drugih vjerskih tradicija npr. obilježavanje Hidžretske nove godine ili Sv. Ante.. Postavlja se pitanje da li djelatnik ima pravo na još 2. dodatna dana ako mu je poslodavac omogućio sukladno Zakonu korištenje gore navedenih vjerskih praznika? Ukoliko djelatnik ne slavi gore navedene praznike da li je dužan o tome obavjestiti poslodavca i da li je dužan raditi u te dane koje on ne obilježava kao svoje vjerske praznike? Odnosno da li radnik ima pravo sam odlučiti koje će vjerske praznike obilježavati osim onih koji su propisani Zakonom kao vjerski praznici? Stava smo da su Zakonom propisani vjerski praznici i da je u potpunosti jasno koji su to dani, kao i to da je djelatnicima omogućeno obilježavanje istih na zakonom propisan način. Na koji način poslodavac može postupiti u gore navedenim slučajevima?

PITANJE: Radnik je na temelju zahtjeva za neplaćeno odjavljen sa obveznog osiguranja kod nadležne porezne ispostave (4.4 2023), ali sada podnosi zahtjev za raskid radnog odnosa zaključno sa 04.05.2023.. kao postupiti u ovom slučaju, da li ponovo prijaviti na poreznu, ili samo donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa zaključno sa 04.05.2023. sa naznakom da je bio na neplaćenom odsustvu.

PITANJE: Članom 31. tačkom 2. GKU za rudarstvo je definisano: “Izuzetno od stava (1) ovog člana, radnik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana u toku jedne kalendarske godine.” Naime, radnicima se odobre 2 plaćena dopusta za zadovoljavanje vjerskih potreba, a nakon toga opet podnese zahtjev za neke naredne dane za korištenje tradicijskih potreba. Molimo Vaše tumačenje, jer imamo dilemu da li radnik prema odredbama ovog člana može imati sveukupno 2 ili 4 dana plaćenog dopusta, za vjerske , odnosno tradicijske potrebe. Da li vjerske potrebe u kontekstu ove odredbe su i tradicijske potrebe?