5.11. Neplaćeno odsustvo

PITANJE: Da li radnik koji je kandidat za neku javnu dužnost , to jest nalazi se na izbornoj listi ima pravo na neplaćeno odsustvo? Ukoliko ima šta se dešava u tom slučaju da li se radnik odjavljuje iz porezne ili ne.

PITANJE: Radnik je na lični zahtjev tražio neplaćeno odsustvo u trajanju od 12 mjeseci (Pravilnikom o radu je propisano da radnik može najduže do godinu dana koristiti neplaćeno odsustvo) i poslodavac je izvršio odjavu radnika u poreznoj upravi, doneseno je rješenje o neplaćenom odsustvu. Da li je prilikom ponovne prijave radnika potrebno sačiniti i novi ugovor o radu (prethodno da se donese rješenje o vraćanju na posao) sa početkom rada (kada protekne vrijeme neplaćenog) ili radnik nastavlja sa radom sa prethodnim ugovorom?

PITANJE: Radnik je na lični zahtjev tražio neplaćeno odsustvo u trajanju od 12 mjeseci (Pravilnikom o radu je propisano da radnik može najduže do godinu dana koristiti neplaćeno odsustvo) i poslodavac je izvršio odjavu radnika u poreznoj upravi, doneseno je rješenje o neplaćenom odsustvu. Da li je prilikom ponovne prijave radnika potrebno sačiniti i novi ugovor o radu (prethodno da se donese rješenje o vraćanju na posao) sa početkom rada (kada protekne vrijeme neplaćenog) ili radnik nastavlja sa radom sa prethodnim ugovorom?

PITANJE: Zakon o radu FBIH članom 53. stavom 1. regulisano je kada radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u jednoj kalendarskoj godini, te taksativno naveo u kojim slučajevima. Članom 54. stavom 3. navedeno je da je poslodavac dužan omogućiti radniku odsustvo do 4 dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja vjerskih potreba, s tim da se odsustvo od 2 dana koristi uz naknadu place a 2 bez naknade. Moje pitanje bi glasilo da li primjenjujući ove odredbe i to člana 53. u sedam dana kalendarske godine spadaju i vjerski dani – 2 dana plaćenog odsustva?

PITANJE: Molim Vas za mišljenje postupamo li ispravno a u vezi sa korištenjem plaćenog odsustva za vrijeme vjerskih praznika. Kako je kod nas je Bajram neradni dan, u školi imamo zaposlenike katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti i tad niko ne radi. Na zahtjev nekih od njih odobrimo plaćeno odsustvo za Božić i Uskrs, s tim da im kad ne rade za Bajram računamo da su koristili dan godišnjeg odmora. Po našem Kolektivnom ugovoru nemamo drugog osnova za plaćeno odsustvo osim godišnjeg odmora. Kopija člana 69. Plaćeno odsustvo (Kolektivni ugovor za djelatnost predškolskog i osnovnog obrazovanja i odgoja za teritorij Unsko-sanskog kantona ,,Sl. glasnik USK-a” broj: 2/21) Član 69. (Plaćeno odsustvo sa rada) (1)Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini na način kako je to regulirano Zakonom o radu u sljedećim slučajevima: a) sklapanje braka………………………………………………………………………………. 5 radnih dana b) porođaj supruge……………………………………………………………………………… 5 radnih dana c) sklapanje braka djeteta radnika……………………………………………………….. 2 radna dana d) smrti člana uže obitelji…………………………………………………………………….. 5 radnih dana e) otklanjanje težih štetnih posljedica elementarnih nepogoda……………….. 3 radna dana f) aktivno sudjelovanje na sportskim, kulturnim i drugim stručnim i naučnim manifestacijama po odobrenju direktora do ……………………………………….. 5 radnih dana g) selidba i izgradnja vlastite stambene kuće – stana………………………………. 2 radna dana h) regulisanja prava na penziju…………………………………………………………….. 2 radna dana i) teške bolesti člana uže obitelji…………………………………………………………… 2 radna dana j) u slučaju rastave braka……………………………………………………………………… 2 radna dana k) i u drugim sličnim slučajevima što se određuje općim aktima škole. (2) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada za : a) dobrovoljno darivanje krvi……………………………………………………………….. 1 radni dan b) za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba……………………….. 2 radna dana (3) Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do dva radna dana za pripremanje i polaganje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslove za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen. (4) Radnik koji je upućen od poslodavca na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koje se utvrdi opštim aktom škole. (5) Radnik, koji koristi plaćeno odsustvo u smislu ovog člana, za dane koje koristi dobija naknadu plaće i nije dužan da nadoknađuje izgubljene časove. Za vrijeme korištenja odsustva, iz slučajeva definisanih ovim članom, direktor je dužan da organizuje adekvatnu zamjenu. (6) Izuzetno, u slučaju smrti člana uže obitelji, radnik koji je u toku kalendarske godine već iskoristio sedam dana odsustva po nekom od osnova iz ovog člana, ima pravo na plaćeno odsustvo od dodatnih tri dana. (7) Članovi uže obitelji u smislu stava (1) ovog člana utvrđeni su u članu 47. stav (3) ovog Kolektivnog ugovora.

PITANJE: Važećim Kolektivnim ugovorom je predviđeno da radnik ima pravo na jubilarnu naknadu za navršenih 10 godina po osnovu neprekidnog rada. Radnik je dana 14.12. 2013. godine zasnovao radni odnos kod poslodavca, a u 2017. godini je koristio neplaćeni dopust u trajanju od tri mjeseca, s tim da posjeduje odluku o neplaćenom u kojoj stoji da radniku prava i obveze iz radnog odnosa miruju (radnik nije bio prijavljen ni na Zavod za zapošljavanje niti kod nekog drugog poslodavca). Nakon isteka neplaćenog dopusta radnik se vratio na posao. Da li ima pravo na jubilarnu naknadu u 12. mjesecu 2023. godine, ako ne da li će to pravo prolongirati period za naredna tri mjeseca, odnosno imati pravo na jubilarnu naknadu 2027. godine ukoliko se ne izmjeni Kolektivni ugovor?

PITANJE: Djelatnica je na neplaćenom odsustvu do 17.08.2024. god. Da li ukoliko se ne javi na posao 17.08.2024. ima pravo na godišnji odmor od 12 dana? Tj. jesmo li toj djelatnici dužni dati godišnji odmor? I ima li ta djelatnica pravo na otpremninu?

PITANJE: 1.Može li otac (kao jedan od roditelja) iskoristiti neplaćeno odsustvo, propisano je pravilnikom o radu škole do jedne godine, u svrhu spajanja porodice sa sinom koji živi i trenutno se nalazi na privremenom radu u inozemstvu i ako može, koje dokaze da priloži uz zahtjev? 2.Može li unuk koristiti neplaćeno odsustvo zbog njege užeg člana porodice ili domaćinstva? Npr. bolesnog djeda uz prilaganje medicinske odgovarajuće dokumentacije uz zahtjev?

PITANJE: U vezi sa neplaćenim odsustvom, naime radi se o radnici kojoj je odobreno neplaćeno odsustvo koje se završava na dan 18.08.2023. godine. Radnica je i odjavljena sa danom odlaska na neplaćeno odsustvo, te njena prava i obaveze miruju. Imenovana se do današnjeg dana nije pojavila na poslu, niti je izostanak opravdala, te Vas molimo za mišljenje da li moramo donositi neko posebno rješenje ili na koji način možemo konstatovati da je istoj prestao radni odnos?

PITANJE: Vezano za jubilarnu naknadu, radnik ostvaruje pravo na naknadu na osnovu neprekidnog rada nakon 10, 20, 30 i 35 godina. Pitanje je za radnike koji odu na neplaćeni dopust na više od 3 mjeseca, da li dolazi do prekida i da li im se rad ponovno broji od 0 ili im se nastavlja brojit po dolasku s neplaćenog dopusta.

PITANJE: Radnik je koristio 2 dana plaćenog odsustva za vjerske odnosno tradicijske potrebe, međutim, u HNK odlukom Vlade Kantona utvrđen je npr. praznik Tri Kralja za koji se ne radi. Obzirom da je radnik već iskoristio ta 2 dana plaćenog, na koji način će se onda pisati taj praznik koji je Vlada Kantona utvrdila? Isti slučaj je i sa SBK koji također propisuje još 4 ili 5 praznika na području tog Kantona?

PITANJE: Ukoliko radnik koristi godišnji odmor u trajanju od 12 dana (npr. 12-27.6) u kojem periodu 21,6,je vjerski praznik Bajram, da li se godišnji odmor pomjera za 1 dan (Ako se trebao radnik vratiti na posao 28.06., da se vrati 28.06.). Radnik ne prihvata pravo da mu se pravno na korištenje plaćenog odsustva vjerske praznike piše godišnji odmor.

PITANJE: Kako je definisan rad od kuće a u skladu sa Zakonom o radu, da li radnik dobija naknadu za topli obrok i naknadu za prevoz?

PITANJE: Ukoliko osoba koja radi u javnoj ustanovi na radnom mjestu sa SSS u međuvremenu završi VSS, postoji li mogućnost da u toj ustanovi obavi pripravnički rad, sa tim da nakon obavljenog pripravničkog rada postoji garancija da se vrati na radno mjesto u skladu sa SSS (jer je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u toj ustanovi).

PITANJE: Da li se na radno mjesto na kojem je uposlen radnik kojem je odobreno neplaćeno odsustvo u trajanju do godine dana može uposliti drugi radnik za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva?

PITANJE: Ukoliko osoba koja radi u javnoj ustanovi na radnom mjestu sa SSS u međuvremenu završi VSS, postoji li mogućnost da u toj ustanovi obavi pripravnički rad, sa tim da nakon obavljenog pripravničkog rada postoji garancija da se vrati na radno mjesto u skladu sa SSS (jer je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u toj ustanovi).

PITANJE: Naime, u Hercegbosanskoj županiji Kurban Bajram i Ramazanski Bajram nisu neradni dani. Djelatnici Islamske vjeroispovjesti često zatraže da za oba Bajrama ne rade po dva dana. Uzimajući u obzir da prema preuzetom Zakonu o praznicima BiH kao neradni dani nisu propisani vjerski blagdani, javlja se problem kod korištenja tih “slobodnih dana” koje djelatnici traže ako znamo da Zakon o radu omogućava djelatniku korištenje plaćeni dopust za ukupno dva radna dana za zadovoljenje njegovih vjerskih potreba. Neplaćeni dopust za vjerske potrebe nitko ni ne želi koristiti. Da li je ispravno djelatnicima Islamske i Pravoslavne vjeroispovjesti na dane njihovih vjerskih blagdana u tijeku jedne godine omogućiti ukupno dva dana plaćenog dopusta za vjerske potrebe jer ti vjerski praznici na području HBŽ-a nisu proglašeni kao neradni dani, a ako tko eventualno za Bajram žele biti slobodni još jedan dan da to koristi kao neplaćeni dopust ili godišnji odmor?

PITANJE: Radnik je bio na neplaćenom odsustvu u periodu 01.04.2022. – 31.03.2023. Da li u 2023. godini ostvaruje pravo na godišnji odmor tek protekom 6 mjeseci rada odnosno od oktobra 2023. godine? Radnik ima zasnovan radni odnos na neodređeno i radi duži niz godina u Ustanovi?

PITANJE: Propisima Srednjobosanskog kantona određeno je da radnik ima pravo na 6 plaćenih dana za vjerske odnosno tradicijske potrebe i to je određeno koji su to dani za katolike, pravoslavce i muslimane, a dok za ostale nije ništa propisano. Prema Zakonu o radu FBiH u čl. 54. stoji propisana odredba da radnik ima pravo na 4 dana za vjerske odnosno tradicijske potrebe od kojih su dva dana plaćena, a dva neplaćena. Zanima nas Vaše stručno mišljenje i tumačenje ovih odredbi to jest da li i pored propisanih plaćenih 6 dana vjerskih praznika (što je povoljnije za radnika u odnosu na Zakon o radu FBiH) radnik ima pravo na još dva dana, što bi u našem kantonu značilo da ima pravo na 8 dana plaćenih za vjerske odnosno tradicijske potrebe ?

PITANJE: Zakonom o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016, 89/2018, 23/2020 – odluka US, 49/2021 – dr. zakon, 103/2021 – dr. zakon i 44/2022)) člankom 54. propisano je: “Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo. Kantonalnim zakonom propisana su 4. dana za obilježavanje vjerskih praznika uz plaćenu naknadu (Božić, Uskrs, Ramazanski Bajram, Kurban Bajram). Sukladno Privremenoj Odluci Vlade SBK („Sl. novine SBK“ 8/97), Odluci o izmjenama i dopuna Privremene Odluke Vlade SBK („Sl. novine SBK“ 2/04) čl. 1. utvrđeno je kao neradni dani vjerski blagdani koji nisu posebnim propisima na razini FBiH i BiH utvrđeni kao blagdani s pravom na plaću za blagdane. Kao vjerski blagdani utvrđeni su za katolike (Božić 2 dana, Sv. Tri kralja 1 dan, Uskrsni ponedjeljak 1 dan, Velika Gospa 1 dan, Svi sveti 1 dan), za pravoslavce (Božić 2 dana, Nova godina 1 dan, Sv. Sava 1 dan, Vaskrsni ponedjeljak 1 dan, Krsna slava 1 dan), za Bošnjake (Hidžretska nova godina 1 dan, Ramazanski Bajram 2 dana, Kurban Bajram 2 dana, Rođene Muhameda 1 dan). Molimo Vas za stručno mišljenje. Kao što je vidljivo 2. dana su osigurana za obilježavanje vjerskih običaja i tradicija uz plaćenu naknadu. Naravno nije sporno ni to da ukoliko se pojavi netko tko ne obilježava ove praznike kao svoju tradiciju da mu se odobre dva dana plaćenog odsustva i eventualno 2 . dana neplaćenog, dakle tu dileme nema. Problem se pojavio kada su djelatnici koji i inače slave gore navedene vjerske praznike tražili da im se odobre dodatno dva plaćena dana za obilježavanje drugih vjerskih tradicija npr. obilježavanje Hidžretske nove godine ili Sv. Ante.. Postavlja se pitanje da li djelatnik ima pravo na još 2. dodatna dana ako mu je poslodavac omogućio sukladno Zakonu korištenje gore navedenih vjerskih praznika? Ukoliko djelatnik ne slavi gore navedene praznike da li je dužan o tome obavjestiti poslodavca i da li je dužan raditi u te dane koje on ne obilježava kao svoje vjerske praznike? Odnosno da li radnik ima pravo sam odlučiti koje će vjerske praznike obilježavati osim onih koji su propisani Zakonom kao vjerski praznici? Stava smo da su Zakonom propisani vjerski praznici i da je u potpunosti jasno koji su to dani, kao i to da je djelatnicima omogućeno obilježavanje istih na zakonom propisan način. Na koji način poslodavac može postupiti u gore navedenim slučajevima?

PITANJE: Radnik je na temelju zahtjeva za neplaćeno odjavljen sa obveznog osiguranja kod nadležne porezne ispostave (4.4 2023), ali sada podnosi zahtjev za raskid radnog odnosa zaključno sa 04.05.2023.. kao postupiti u ovom slučaju, da li ponovo prijaviti na poreznu, ili samo donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa zaključno sa 04.05.2023. sa naznakom da je bio na neplaćenom odsustvu.

PITANJE: Članom 31. tačkom 2. GKU za rudarstvo je definisano: “Izuzetno od stava (1) ovog člana, radnik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana u toku jedne kalendarske godine.” Naime, radnicima se odobre 2 plaćena dopusta za zadovoljavanje vjerskih potreba, a nakon toga opet podnese zahtjev za neke naredne dane za korištenje tradicijskih potreba. Molimo Vaše tumačenje, jer imamo dilemu da li radnik prema odredbama ovog člana može imati sveukupno 2 ili 4 dana plaćenog dopusta, za vjerske , odnosno tradicijske potrebe. Da li vjerske potrebe u kontekstu ove odredbe su i tradicijske potrebe?

PITANJE: 1. Koliko puta zakonski radnik u jednoj firmi može tražiti neplaćeno odsustvo od cca. 6mjeseci nevezano za interne akte firme(koji kažu 6mjeseci uz volju poslodavca a ne obvezu i ne spominju koliko puta)? 2. Ako se radniku udovolji on se odjavljuje sa porezne i obveze poslodavca iz radnog odnosa prestaju za taj period odsustva koji je radnik tražio. Ako se u roku od 6mj radnik javi sa zahtjevom da bi ponovo htio raditi kod poslodavca onda mu se udovolji i on se prijavljuje u radni odnos ponovo sa istekom tog odsustva. Moje pitanje je ovdje vezano za godišnji odmor. Ako će radnik biti odjavljen 30.04.2022. i nakon isteka 6mj ponovo se vratiti i biti prijavljen od 01.11.2022. koja su njegova prava na godišnji odmor za tu 2022.godinu pod a) ako je iskoristio godišnji odmor cijeli za 2022.godinu do 30.04.2022. onda prilikom prijave od 01.11.2022.nema pretpostavljam pravo na odmor više za 2022godinu već samo za 2023godinu od 01.01.2023. s tim da uvažavamo period od 6 mjeseci zbog prekinutog odnosa gdje može samo dan po mjesecu koristiti što bi u ovom slučaju bilo 4 dana za 4 mjeseca 2023godine a onda pravo na puni od 01.05.2023.godine(od 01.11.2022. do 30.04.2023. period od 6mj), pod b) ako je iskoristio samo prvi dio do 30.04.2022. da li ima pravo na drugi dio ikako?, pod c) ako nije nikako iskoristio za 2022.godinu do 30.04.2022. koja prava ima od 01.11.2022. što se tiče godišnjeg?

PITANJE: Zaposlenik Javne predškolske ustanove, koji radi sa SSS na mjestu pomoćne kuharice na neodređeno vrijeme, završila je u međuvremenu o svom trošku VSS-Predškolski odgoj, želi da se stručno osposobi za stručno zvanje – prof. predškolskog odgoja, za koje je potrebno 8 mjeseci radnog iskustva radi polaganja stručnog ispita u obrazovanju. Na koji način joj ustanova može to omogućiti a da ostane u radnom odnosu? U članu 37. Pravilnika o radu JU stoji da “Direktor Ustanove može odobriti zaposleniku na njegov obrazložen zahtjev odsustvo bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo), pod uvjetom da neplaćeno odsustvo bitno ne remeti proces rada. Za vrijeme tog odsustva prava i obaveze zaposlenika koji se stiču na radu i po osnovu rada miruju.” Da li se može na osnovu ovog člana odobriti, na obrazložen zahtjev zaposlenika, neplaćeno odsustvo najduže 8 mjeseci, odjaviti sa porezne uprave (dok miruju prava i obaveze iz radnog odnosa) i zaključiti Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa ? Ukoliko se zaključi Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, može li se isplatiti topli obrok, prevoz i barem dio plaće i na koji način?

PITANJE: Članom 54. stav (1) Zakona o radu („Službene novine F BiH“, broj: 26/16 i 89/18) propisano je da „Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće – neplaćeno odsustvo.“ Stavom (2) istog člana definisano je da „Uvjeti i vrijeme korištenja neplaćenog odsustva uređuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.“ Stavom (4) nadalje je definisano da „Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog člana prava i obaveze radnika koji se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.“ nadalje Pravilnikom o radu je propisano: Neplaćeno odsustvo preko 30 dana, Direktor može odobriti radniku, uz prethodnu saglasnost Upravnog odbora, a na njegov pismeni i obrazložen zahtjev, i to najduže do godinu dana, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba poslodavca. Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze na radu i po osnovu rada miruju. O zahtjevu za odsustvo (plaćeno i neplaćeno) odlučuje Direktor. Nakon što je radniku odobreno neplaćeno odsustvo (odobrili upravni odbor i direktor u trajanju od 1 godine kako je radnik tražio, te isto definisano rješenjem da traje 12 mjeseci, tačnije do 31.05.2023.godine) . Da li smo istog u obavezi vratiti na njegovo radno mjesto prije isteka roka trajanja odobrenog neplaćenog odsustva od 1 godine ukoliko on to zahtjevom traži od direktora uz obrazloženje da više ne postoje razlozi zbog kojih je tražio to neplaćeno odsustvo, ili pak poslodavac može čekati 1 godinu pa onda omogućiti radniku povratak na njegovo radno mjesto sukladno donijetim odlukama. Napomene radi, pravilnikom o radu nije definisana situacija kao ova, kako postupiti ako radnik odluči da to ne bude 1 godina nego 6 mjeseci kao u ovom slučaju. Isto tako, rješenjem je utvrđeno trajanje neplaćenog odsustva, pa na koji način izmjeniti rješenje poslodavca i prethodnu saglasnost upravnog odbora, poslodavac je računao shodno svemu naprijed navedenom, da radnika nema 1 godinu, te shodno tome planirao svoje obaveze na radu.

PITANJE: Često se desi neplaćeno odsustvo po dan ili dva, da li se to mora prijaviti poreznoj ili je dovoljno imati zahtjev od radnika i rješenje o neplaćenom odsustvu? Ako treba, koja je procedura?

PITANJE: Društvo je donijelo Odluku o isplati jednokratne pomaći svim radnicima, koji se nalazi u radnom odnosu na dan isplate, a na osnovu Uredbe Vlade Federacije BiH o pomoći stanovništvu uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena V. broj 1053/2022 od 07.07.2022. godine. S tim u vezi javlja se dilema da li radnici koji se nalaze na neplaćenom odsustvu imaju pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći, obzirom da će se isplata svim radnicima koji su u radnom odnosu na dan isplate, vršiti istovremeno.

PITANJE: Da li namještenik u organu državne službe ima pravo na neplaćeno odsustvo duže od 30 dana, zbog boravka u inostranstvu radi spajanja porodice ukoliko bračni drug namještenika boravi u inostranstvu po osnovu odluke nadležne institucije u Bosni i Hercegovini ili nadležnog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine? Naime, u Zakonu o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH je navedeno da namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom. Međutim, kolektivnim ugovorom ovo pravo nije uređeno?!

PITANJE: Po zanimanju sam magistar farmacije, uposlenik kod svog poslodavca 6,5 godina i željela bih uzeti neplaćeno odsustvo u trajanju od 12 mjeseci. Internim aktom Ustanove (Pravilnikom o radu) definisano je da poslodavac može odobriti radniku neplaćeno odsustvo u trajanju do 12 mjeseci, ako to ne remeti unutrašnji sistem rada i organizaciju poslova. Sa obzirom na specifičnost moje situacije (zbog imenovanja mene od strane kantonalnog Ministarstva zdravstva kao lica odgovornog za stručne poslove u jednoj poslovnoj jedinici i upotrebe moje licence za rad, kao preduvjeta za sklapanje ugovora sa nadležnim Zavodom zdravstvenog osiguranja) ja bih se voljela pravno konsultovati i podnijeti zahtjev svom poslodavcu, koji će biti utemeljen na činjenicama i potkrijepljen sa Zakonom o radu, kao i Pravilnikom o radu i samim Statutom Ustanove. Ja to sama već jesam sastavila, ali ipak bih voljela još jednom pravno posavjetovati se i dati na ažuriranje samog tog dokumenta. Razlog uzimanja neplaćenog dopusta je to što mi se ukazala mogućnost notifikacije diplome, tako da moja diploma sa Univerziteta u Tuzli bude u potpunosti ekvivalentna diplomi iz zemalja Europske Unije. Ta nostrifikacija zahtijeva i stručno osposobljavanje, koje bih mogla i trebala obaviti u vidu praktičnog rada u zemljama EU, konkretno u Saveznoj Republici Njemačkoj. To stručno osposobljavanje nije neophodno i preduvjet za moju poziciju koju imam kod svog trenutnog poslodavca, ali smatram da ima veliki značaj ne samo za mene kao pojedinca, nego i za zajednicu. Troškove stručnog osposobljavanja snosim lično ja i iz tog razloga podnosim zahtjev za neplaćeno odsustvo. Iz tog razloga ja sam se odlučila Vama javiti, da vidim da li mi možete pomoći svojim savjetovalištem?

PITANJE: Zbog teže povrede radne dužnosti naš zaposlenik se poslije godišnjeg odmora nije javio na posao niti je opravdao svoje nedolazak. Kako izvršiti obračun plaće zbog neopravdanog izostanka s posla?