6.13. Zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

PITANJE: Da li radnik koji je na bolovanju zbog bolesti i kojem je istekao ugovor o radu ima pravo na produženje ugovora dok traje bolovanje?

PITANJE: Radni kolega je podnio zahtjev za naknadu u slučaju teške bolesti, radi se o skidanju mrene. Na nivou Županije postoji Uredba iz 2019. godine koja kaže da radnik u slučaju teške bolesti ima pravo na naknadu plaće u visini do dvije plaće, kao i što se smatra teškom bolesti. Zaposlenik je dostavo samo nalaze privatne klinike, bez šifre bolesti obiteljskog liječnika. Za vrijeme dok je zaposleni bio bolestan pisalo se da radi puno radno vrijeme. Zanima me da li on ima pravo na naknadu na osnovu nalaza privatne klinike, na osnovu toga da je se pisalo da je na poslu, a bio je “teško bolestan”, i da li naš interni pravilnik moramo promijeniti s obzirom da je kod nas predviđeno do tri plaće, a županijskim propisom do dvije plaće?

PITANJE: Radnik je dostavio doznake za bolovanje do 4. 9. 2019. godine kada se mora javiti na kontrolni pregled kod doktora o eventualnom produženju ili zaključenju bolovanja. Radnik do danas nije dostavio nikakve doznake niti je došao na posao. Kako postupiti s obzirom da je morao u roku od tri dana dostaviti doznake ili doći na posao?

PITANJE: Shodno članu 72. tačka 3. ZOR-a interesuje nas da li radnik mora biti duže od šest mjeseci u kontinuitetu na bolovanju kako bi mu poslodavac mogao otkazati ugovor o radu uz provedene konsultacije sa sindikatom?

PITANJE: Kako poslodavac postupa prema radniku koji ne dolazi na posao već dva dana, a usmeno je javio da je bolestan, a nije dostavio pismenu obavjest / doznaku o privremenoj spriječenosti za rad? Ako je ne donese u roku tri dana šta dalje slijedi, kako treba postupati, a da je to u skladu sa zakonom?

PITANJE: U slučaju otkaza ugovora o radu po osnovu člana 72. st. 3. i 4. ZOR-a da li period podrazumijeva šest mjeseci odsustva u kontinuitetu ili se može računati šest mjeseci u toku kalendarske godine?

PITANJE: Molimo odgovor i uputu vezano za sljedeći problem: u upravnom postupku po zahtjevu našeg uposlenika, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje donio je rješenje kojim se istom priznaje pravo na raspoređivanje, odnosno zapošljavanje na drugo odgovarajuće radno mjesto koje ne zahtijeva rad u turnusima. Budući da u Bolnici ne postoji upražnjeno radno mjesto na koje bi uposlenik mogao biti raspoređen sa svojim kvalifikacijama, kao i da je navršio 56 godina života, pa je isključena mogućnost dokvalifikacije, zanima me koje su naše mogućnosti i opcije? Uposlenik trenutno obavlja poslove referenta obezbjeđenja.

PITANJE: Molimo za pravni savjet u slučaju višemjesečnog bolovanja vezano za sljedeća pitanja: − kada je moguće sa radnikom koji je više mjeseci na bolovanju inicirati razgovor o ponudi novih uvjeta rada i/ili novog radnog mjesta; − kada (u kojem vremenskom periodu) od dana otvaranja bolovanje, poslodavac može tražiti medicinsko vještačenje, tj. mišljenje drugostupanjske komisije za procjenu radne sposobnosti radnika na bolovanju; − postoje li za to direktno ovlaštene institucije i na koji način im se šalje zahtjev? − kakav je zakonski okvir u slučaju da se radnik koji je dugo bio na bolovanju vrati na posao i onda otvori bolovanje ponovo? − na koji način bi se, ako ne postoji mogućnost prebacivanja na drugo radno mjesto, takvom radniku uručio otkaz, tj. kada bi se mogao raspravljati sporazumni raskid ugovora o radu?

PITANJE: Jesmo li prema ZOR-u ili ZZZ obavezni da čekamo da se radnik vrati na posao ili mu možemo ponuditi sporazumni raskid radnog odnosa prije nego što se vrati (a na bolovanju je duže od šest mjeseci) zbog činjenice da zbog nastale zdravstvene situacije nije u mogućnosti da obavlja posao koji je do tada obavljao, a mi nemamo alternativnu soluciju za njega ili nju?

PITANJE: Planiramo dati otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnošću. Primjenom člana 74. ZOR, trebamo formirati arbitražu pa nas interesuje Vaše iskustvo po tom pitanju, sastav i rad arbitraže, lista arbitara (ili lica koja bi mogli biti arbitri), rad arbitražnog vijeća. I druge stvari i akti vezano za ovu temu bi nam pomogli.

PITANJE: Višemjesečno bolovanje i povezana pitanja u vezi sa tim: − kada je moguće sa radnikom koji je više mjeseci na bolovanju inicirati razgovor o ponudi novih uvjeta rada i/ili novog radnog mjesta; − kada (u kojem vremenskom periodu) od dana otvaranja bolovanje, poslodavac može tražiti medicinsko vještačenje, tj. mišljenje drugostupanjske komisije za procjenu radne sposobnosti radnika na bolovanju; − postoje li za to direktno ovlaštene institucije i na koji način im se šalje zahtjev? − kakav je zakonski okvir u slučaju da se radnik koji je dugo bio na bolovanju vrati na posao i onda otvori bolovanje ponovo? − Na koji način bi se, ako ne postoji mogućnost prebacivanja na drugo radno mjesto, takvom radniku uručio otkaz, tj. kada bi se mogao raspravljati sporazumni raskid ugovora o radu?

PITANJE: Radnik se povrijedio na radnom mjestu. Ugovor o radu mu je bio na određeno vrijeme, u međuvremenu, dok se liječio, istekao mu je ugovor o radu na određeno vrijeme. Da li je poslodavac dužan ponuditi produženje ugovora o radu za radnika koji je na bolovanju?

PITANJE: Molim Vas odgovor na pitanje vezano za sljedeći odlomak: „Ako je u pitanju ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme, ne možete ga otkazati zbog toga što je radnik na bolovanju, ali ugovor o radu traje onoliko koliko je ugovoreno i prestaje bez obzira na bolovanje.˝ Naime, u poduzeću smo imali povredu na radu prvi djelatnikov radni dan. Sa njim smo zaključili ugovor o radu na određeno vrijeme na rok od 1 mjesec.

PITANJE: Može li se otkazati ugovor o radu osobi koja je duže od šest mjeseci privremeno spriječena za rad bez ponude izmijenjenog ugovora o radu, dokvalifikacije i prekvalifikacije jer je zaposlena i osposobljena druga osoba? Radnik koji je bio spriječen za rad je konfekcionar tekstila i invalid, a firma je u metalnoj industriji.

PITANJE: Imajući u vidu odredbu člana 71. stav 2. Zakona o radu, da li je poslodavac dužan nakon isteka trajanja ugovora o radu sa radnikom zaključiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme ili nekim aktom (odluka, rješenje) konstatovati da se nastavlja radni odnos ili je dovoljno samo nastaviti plaćati platu i doprinose takvom radniku?

PITANJE: Došlo je do povrede radnice prilikom dolaska na posao – ista je slomila nogu. Radnica je otvorila bolovanje, fabrika izdala ozljedni list i povreda se smatra kao povreda na radu. Međutim, nakon određenog vremena putem advokata radnica dodatno traži od poslodavca da joj se izda još jedan ozljedni list jer je dotična osoba prilikom kretanja na štakama dok je na bolovanju pala i povrijedila prst ruke. Kako postupiti u ovoj situaciji?

PITANJE: Odjeljenje za ocjenjivanje radne sposobnosti u prvom stepenu Vijeća u Zenici u provedenom postupku utvrdilo je da kod naše radnice postoji promijenjena radna sposobnost i priznaje se pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto koje ne iziskuje lančano uvezan i normiran rad. Da li se radnica može osloboditi normiranog rada ili ne?

PITANJE: Molimo odgovor na pitanje vezano za sljedeći odlomak: „Ako je u pitanju ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme, ne možete ga otkazati zbog toga što je radnik na bolovanju, ali ugovor o radu traje onoliko koliko je ugovoreno i prestaje bez obzira na bolovanje.“ Naime, u poduzeću smo imali povredu na radu prvog djelatnikovog radnog dana. Sa njim smo zaključili ugovor o radu na određeno vrijeme na rok od jedan mjesec. Došla je inspektorica i rekla da, dokle god nam je djelatnik na bolovanju, mi mu ne možemo otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme. Molimo obrazloženje.

PITANJE: Može li se otkazati ugovor o radu osobi koja je duže od šest mjeseci privremeno spriječena za rad bez ponude izmijenjenog ugovora o radu, dokvalifikacije i prekvalifikacije jer je zaposlena i osposobljena druga osoba? Radnik koji je bio spriječen za rad je konfekcionar tekstila i invalid, a firma je u metalnoj industriji.

PITANJE: Načini kojima poslodavac može suzbiti ponašanja zaposlenika koji koriste neopravdana odsustva – bolovanja (problem: radnici uzimaju manji broj dana 1-3 dana bolovanja kako bi obavili lične obaveze, a što opravdavaju doznakama pravatnih ljekara, što prelazi u naviku)?

PITANJE: Naime jedan naš uposlenik već drugi put odlazi na bolovanje, gdje nam stvara sumnju u zloupotrebu bolovanja. Imao je povredu na radu dana 19. 12. 2018. godine od kada mu i počinje bolovanje, zaključeno sa danom 3. 2. 2019. godine. Upućen je na ljekarsku komisiju 30. 1. 2019. i komisija mu je zaključila bolovanje sa 3. 2. 2019. godine. Nakon dva dana rada ponovo je javio svom poslovođi da ne može doći na posao i da je otvorio bolovanje. Zvali smo ambulantu međutim ni oni se ne javljaju. Da li možemo našeg uposlenika poslati na pregled u neku od privatnih klinika, jer Pravilnikom o radu nam je uređeno to pravo i da li će pravne institucije uzeti u razmatranje nalaz i mišljenje privatne klinike?

PITANJE: Jesmo li prema ZOR-u ili ZZZ obavezni da čekamo da se radnik vrati na posao ili mu možemo ponuditi sporazumni raskid radnog odnosa prije nego što se vrati (a na bolovanju je duže od šest mjeseci) zbog činjenice da zbog nastale zdravstvene situacije nije u mogućnosti da obavlja posao koji je do tada obavljao, a mi nemamo alternativnu soluciju za njega ili nju?

PITANJE: U slučaju kad je radnik zbog povrede na radu proglašen invalidom II kategorije, a nakon povrede, putem suda, potražuje nematerijalnu štetu, može li vještak medicinske struke utvrditi 0% (nema umanjenja opće životne aktivnosti) po osnovu te povrede?

PITANJE: Ako radnik ne dolazi na posao pet dana, dobije otkaz, a nakon toga donese doznake za bolovanje, kako postupiti?

PITANJE: Radniku je zbog teže povrede radnih obaveza, disciplinska komisija donijela odluku o otkazu, koji je uručen i zaprimljen uredno. Dan poslije, radnik donosi doznake da je otvorio bolovanje što je dan prije uručenja otkaza, odnosno isti dan nakon što je završeno zasjedanje disciplinske komisije kojem je i sam radnik prisustvovao. Šta uraditi u tom slučaju? Mi smo, s obzirom na to da se radi o osobi s invaliditetom, a da smo mi društvo d.o.o. zaštitna radionica, donijeli rješenje o privremenom odgađanju primjene rješenja o otkazu do zaključenja bolovanja, kako bi radnik – osoba s invaliditetom imao sva prava iz radnog odnosa. Da li smo pogriješili? Radnik je kroz 20-ak dana donio zaključene doznake i tražio samoinicijativno vraćanje dokumenata i potpisivanje otkaza. Donijeli smo rješenje o otkazu pozivajući se na rješenje o privremenom odgađanju otkaza.

PITANJE:Molim Vas odgovor na pitanje vezano za sljedeći odlomak: „Ako je u pitanju ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme, ne možete ga otkazati zbog toga što je radnik na bolovanju, ali ugovor o radu traje onoliko koliko je ugovoreno i prestaje bez obzira na bolovanje.˝ Naime, u poduzeću smo imali povredu na radu prvi djelatnikov radni dan. Sa njim smo zaključili ugovor o radu na određeno vrijeme na rok od 1 mjesec.

PITANJE: Kako nam je u firmi sezonski posao, a bolovanja su nam sve češća, kada sezonskog radnika možemo odjaviti ako je po isteku Ugovora o radu isti na bolovanju?

PITANJE: Dana 20. 7. 2015. godine sačinjen je ugovor o radu na određeno vrijeme sa radnikom na radno mjesto „vozač“ na period od šest mjeseci, koji je sufinansiran po programu zapošljavanja „Vaučer za posao“ od strane Federalnog zavoda i Kantonalne službe za zapošljavanje. Donošenjem novog Zakona o radu FBiH, predmetni ugovor je rješenjem otkazan i radniku je ponuđen novi ugovor, koji je on i prihvatio, na isti vremenski period, tj. do 20. 1. 2016. godine. S obzirom na to da se radi o zimskom periodu, radnika smo na temelju internog ugovora o poslovnoj saradnji i odluke uputili na rad u drugo preduzeće (čiji smo vlasnik i osnivač), na radno mjesto „pomoćni radnik“. Dana 27. 12. 2015. godine (23 dana prije isteka ugovora), radnik usljed svoje nepažnje doživljava povredu na radu (držeći žicu u ruci ista mu ozljedi oko), od kada se radnik pa sve do današnjeg dana nalazi na bolovanju. Poslodavac je radniku obezbijedio mjere zaštite na radu – HTZ opremu, ali ista nije mogla spriječiti povredu oka. Na dan 20. 1. 2016., kada radniku ističe ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme, sačinjavamo u skladu sa Zakonom o radu službenu zabilješku, i ne odjavljujemo radnika kod Porezne uprave, te nastavljamo s uplatom plate i doprinosa za radnika sve do današnjeg dana (dakle 11 mjeseci od momenta isteka ugovora o radu). Radnik u toku perioda bolovanja odlazi kod ljekara, ide na operaciju oka, odlazi na ljekarske komisije i drugo, te mu ljekar uručuje nalaz u kojem stoji da je radnik sposoban za rad, ali na drugom radnom mjestu. Radnik je još uvijek na bolovanju, ali nam je rekao da će po mišljenju ljekara moći biti na bolovanju najkasnije do 27. 2. 2017. godine, kada će morati da se vrati na posao. Radnik nastoji da prikupi dokumentaciju da pokuša otići u penziju, za šta su šanse jako male, s obzirom na navode ljekara. Naše dileme i pitanja su sljedeća: 1. Da li smo pravilno postupili kada nismo odjavili radnika momentom isteka ugovora o radu na određeno vrijeme 20. 1. 2016. godine? 2. Da li smo pravilno postupili što smo redovno – za svaki mjesec radniku uplaćivali i platu i pripadajuće doprinose iako je isti na bolovanju? Da li to trebamo nastaviti i dalje, sve dok se ne zaključi bolovanje, za koje ne znamo do kada će trajati? 3. Kako, kada i na koji način ćemo odjaviti radnika? Da li kada donese doznake da je bolovanje zaključeno ili nekad prije, i šta ako radnik donese doznake par dana nakon njihovog zaključivanja, s obzirom na to da se odjava osiguranja kod nadležne Porezne ispostave može predati najkasnije isti dana koji je naznačen kao dan odjave, koji razlog i datum navesti na odjavi? 4. Da li trebamo, i ako da, onda na koji način, postupiti po nalazu ljekara o preraspodjeli na drugo radno mjesto, ako znamo da je radniku istekao raniji ugovor o radu (prije 11 mjeseci), te da je isti na bolovanju i da zbog te činjenice nije odjavljen kod Porezne uprave (u protivnom poslodavac ne bi produžavao ugovor o radu)? 5. Da li smo u obavezi izdati i ovjeriti radniku obrazac Prijava o nesreći na poslu? 6. Da li radnik ima pravnog osnova za podnošenje tužbe, šta poslodavac treba uraditi da do toga eventualno ne dođe?

PITANJE: Radnik na određeno vrijeme u toku rada povrijedio se i otvorio bolovanje – zbog povrede na radu (povreda prsta). U toku bolovanja doživio je moždani udar i operisan je. Ugovor o radu zaključen je do 20.12.201__. godine. Radniku je po izvještaju doma zdravlja evidentirano bolovanje zbog povrede na radu do 17.11.201___. a od 18.11.201___. i dalje bolovanje – zbog bolesti. Da li poslodavac može 20.12.201__. godine radniku raskinuti radni odnos?

PITANJE: Ako se radniku približava istek ugovora o radu na određeno vrijeme, a već radi blizu tri godine i poslodavac nije imao namjeru napraviti ugovor na neodređeno radno vrijeme, nego je želio istekom zadnjeg ugovora o radu na određeno radno vrijeme završiti sa tim radnikom, a radnik nekoliko dana prije isteka ugovora o radu otvori bolovanje koje će trajati toliko da će proći vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno. Da li radniku ipak automatski prelazi ugovor s određenog na ugovor na neodređeni vremenski period nakon isteka perioda od tri godine iako je u to vrijeme bio na bolovanju?