Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Mart 2022.
prof. dr. Zinka Grbo
U ovom radu autorica je ponudila argumente za razumijevanje efekata načela konstitutivnosti registracije lica ovlaštenog za zastupanje organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu analogno upisu direktora privrednog društva. Upis lica ovlaštenog za zastupanje (privrednog subjekta, odnosno organizacione jedinice) provodi se na temelju odluke o imenovanju (nadležnog organa) kojom je konstituisano ovlaštenje tog lica da obavlja u punom kapacitetu sve aktivnosti koje mu po funkciji pripadaju. Prava i obaveze rukovodioca organizacione jedinice konstituisane su rješenjem rektora (donesenog na temelju odluke nastavno-naučnog vijeća), a ne rješenjem o upisu lica ovlaštenog za zastupanje. Stoga, upis lica ovlaštenog za zastupanje ima deklaratorni karakter.
str. 11 – 16.
Faruk Latifović, mr. iur.
Zakon o izvršnom postupku, na više mjesta, navodi rokove u kojima stranke trebaju preduzimati pojedine procesne radnje. Jedan od tih rokova je sadržan i u članu 63. stav 4. tog zakona. Ova odredba reguliše pozivanje tražioca izvršenja da predloži novo sredstvo i predmet izvršenja, i to u roku koji ne može biti duži od 15 dana. Nas zanima ovaj rok. U radu se pokušava dati odgovor na pitanje pravne kvalifikacije tog roka. Dilema se svodi na pitanje da li se radi o zakonskom ili sudskom roku, odnosno da li se radi o prekluzivnom ili neprekluzivnom roku? U svrhu odgovora na to pitanje, u radu je objašnjeno šta je rok, kakve vrste rokova postoje i u koju kategoriju se može podvesti ovaj rok. Dat je osvrt na zakonodavnu regulativu i suprotstavljene stavove u sudskoj praksi.
str. 17 – 25.
Momir Stefanović, dipl. oec.
Od kraja septembra prošle godine u Federaciji BiH u primjeni je Zakon o posredovanju u prometu nekretnina o čijoj suštini smo pisali u broju iz decembra 2021. godine našeg časopisa. Riječ je o aktu kojim je prvi put zakonski na cjelovit način uređena oblast posredovanja u prometu nekretnina. Cilj donošenja Zakona bio je da se obavljanje ove djelatnosti u cijelosti uvede u regularne okvire preciznim definisanjem kriterija ko se može baviti ovom djelatnošću, stvori veća pravna sigurnost za pravna lica i građane u korištenju usluga posrednika i obezbijedi veći i profesionalniji nivo kvaliteta ove usluge. Uslov za sveobuhvatnu primjenu ovog zakona bilo je donošenje seta podzakonskih akata kojim se bliže propisuju oblik, sadržaj i način vođenja Registra posrednika i Imenika agenata, kao i program osposobljavanja agenata posredovanja i pitanja vezana za provođenje stručnog ispita za agente, uvjerenje o položenom stručnom ispitu i vođenje obavezne evidencije o stručnom ispitu. Svi propisani podzakonski akti donešeni su u utvrđenom roku (kraj 2021. godine), objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH” broj 105/21 i nalaze se u primjeni od 06. januara tekuće godine. To su:
Detaljnije o svakom od ovih akata govorimo u članku.
str. 26 – 33.
doc. dr. Haris Hamidović
Uposlenici imaju legitimno očekivanje određenog stupanja privatnosti na radnom mjestu. Međutim, to pravo mora biti uravnoteženo s drugim legitimnim pravima i interesima poslodavca, a posebno prava poslodavca na odgovarajuće učinkovito vođenje svojeg poslovanja, i iznad svega, prava poslodavca da se zaštiti od odgovornosti ili štete koje radnje uposlenika mogu stvoriti. Ta prava i interesi predstavljaju legitimne osnove koje bi mogle opravdati odgovarajuće mjere ograničavanja prava radnika na privatnost. Međutim, prikupljanje ličnih podataka i drugih informacija putem elektroničkog nadzora uposlenika omogućuje poslodavcima profesionalno, intelektualno ili čak psihološko pravljenje profila “virtualnog zaposlenika”, što je često izvan legitimne potrebe poslodavca. Da bi se elektroničko praćenje aktivnosti uposlenika moglo smatrati dopuštenim i opravdanim neophodno je, između ostalog, pridržavanje osnovnih načela zakonite obrade ličnih podataka izvedenih Zakona o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine i iz Opće uredbe o zaštiti podataka Evropske Unije.
str. 34 – 39.
Ljiljana Ćehajić, dipl.iur.
U praksi su učestali slučajevi u kojima radnici zbog neopravdanih razloga ne dolaze na posao nekoliko dana ili čak uopće prestanu dolaziti na posao, bez otkazivanja ugovora o radu poslodavcu. U tim se situacijama poslodavci pitaju kako evidentirati sate izostanka radnika s radnog mjesta, kako za navedene sate obračunavati doprinose te mogu li takvim radnicima otkazati ugovor o radu, o čemu odgovore pokušava dati ovaj tekst.
str. 40 – 43.
mr. iur. Mirel Mujkanović i Mehmed Budić bacc. oec.
Težak profesionalni propust postupanje je ponuđača koje ga čini nepouzdanim ugovornom organu za sklapanje ugovora jer je poslovao protivno odgovarajućim propisima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavki. Također, profesionalni propust ponuđača moguće je i kod samog izvršenja ugovora u vidu nedostataka u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koje su dovele do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica.
Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje ugovorni organ na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. Težak profesionalni propust kao jedan od razloga isključenja predstavlja izuzetak jer pred ugovorni organ stavlja zahtjev dokazivanja postojanja profesionalnog propusta na bilo koji način. Dakle, teret dokazivanja ne leži na ponuđaču, niti ponuđač u postupku javne nabavke za to treba dostavljati bilo kakav dokaz, već je teret dokazivanja na ugovornom organu.
Da bi se tematika bolje shvatila, autori u tekstu navode konkretne primjere, praksu Suda Bosne i Hercegovine te rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Republike Hrvatske.
str. 44 – 52.
dr.sc. Jozo Piljić
MSFI 12 dužni su primjenjivati oni poslovni subjekti koji drže udjele u ovisnim društvima, pridruženim društvima, zajedničkim poslovima te tzv. nekonsolidiranim strukturiranim subjektima. Ovim standardom se ne propisuje računovodstveni tretman udjela u drugim subjektima, već se njime propisuju informacije koje se u vezi s tim udjelima moraju objaviti.
str. 53 – 59.
Mehmed Budić bacc. oec.
Nakon početne nabavke i evidentiranje imovine u poslovnim knjigama, povremeno se javlja potreba za popravkom i održavanjem. U praksi najčešće razlikujemo dvije vrste održavanja, tekuće i investicijsko održavanje. Tekuće održavanje podrazumijeva popravke male vrijednosti. Za razliku od tekućeg održavanja, investicijsko održavanje predstavlja periodično ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, s kojim se održava postojeći kapacitet i kvalitet. Troškovi dodatnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu, koje zadovoljavaju uvjete za priznavanje na pozicijama dugotrajne materijalne imovine, kapitaliziraju se odnosno povećavaju vrijednosti dugotrajne materijalne imovine.
str. 60 – 65.
Javne nabavke – str. 66. – 78.
Radni odnosi RS – str. 79. – 87.
Radni odnosi FBiH – str. 88 – 101.
Finansije i računovodstvo u FBiH – str. 102 – 106.
Info stranica – str. 117. – 127.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis