Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Oktobar 2022.
Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama
Princip transparentnosti u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama
Postupanje poslodavca kod neopravdanog izostanka sa posla
Rad stranih državljana u Republici Hrvatskoj – 1 dio
Ček kao kategorija poslovnog prava
Pravni i porezni tretman menadžerskih ugovora
Projektno financiranje kao suvremeni način financiranja javne infrastrukture
Obračun rezerviranja za jubilarne nagrade
Pripremio: doc. dr sc. Adis Poljić, sudija
Radni odnosi RS – str. 104. – 114.
Finansije i računovodstvo FBiH – str. 115. – 125.
Radni odnosi FBiH – str. 126. – 136.
Amir Rahmanović, dipl.ekonomista
Nedavno je Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), tačnije 29.08.2022. godine, usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (ZIDZJN). Prethodno su oba doma PSBiH usvojila Izvještaj Zajedničke komisije oba doma PSBiH o postizanju identičnog teksta ovog Zakona. Ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama vrši se usklađivanje zakonodavstva iz oblasti javnih nabavki sa pravnom tekovinom Evropske unije. Također, usklađivanje Zakona o javnim nabavkama jedan od 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.
Autor u tekst govori o ključnim izmjenama Zakona koji slijedi osnovne principe u javim nabavkama: Princip ”vrijednost za novac” koji omogućuje da ugovorni organi za svoje potrebe obezbijede adekvatnu vrijednost roba, usluga i radova za javni novac. Princip transparentnosti kao jedan od osnovnih principa javnih nabavki, koji obezbjeđuje transparentno trošenje javnog novca. Princip jednakog tretmana koji obezbjeđuje da se ugovorni organi prema ponuđačima odnose na jednak i nediskriminatoran način, te da se obezbijedi pravična i aktivna konkurencija medu učesnicima u postupcima javnih nabavki.
str. 11 – 20.
Mr. Dragana Kovačević
Planiranje javnih nabavki, kao jedna od faza postupka nabavke, definisana je Zakonom o javnim nabavkama. Iako su ugovorni organi obavezni da pripremaju i objavljuju plan nabavki, planiranju se ipak ne posvećuje dovoljno pažnje, a često se planovi nabavke pripremaju samo zato što je to zakonska obaveza. Ukoliko se ne pripremi dobar plan nabavki, ugovorni organi mogu doći u situaciju da kasne sa zaključenjem ugovora i početkom realizacije nabavke, što može imati negativne posljedice po ugovornog organa. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, definisani su podaci koje plan nabavki treba da sadrži i obavezna objava plana javnih nabavki na portalu javnih nabavki. U ovom radu dat je prikaz na koji način se priprema plan javnih nabavki, kako odrediti definisati elemente plana nabavki i na koji način se plan javnih nabavki objavljuje na portalu javnih nabavki.
str. 21 – 31.
Mr. Ifeta Begić
Ovim tekstom govorimo o principu transparentnosti u odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama objavljenog u Službenom glasniku BiH broj 59/22 od 02.9.2022. godine. Zajedno sa principom jednakog tretmana, nediskriminacije i pravične i aktivne konkurencije, princip transparentnosti daje čvrste temelje za ekonomičnu potrošnju novca poreskih obveznika te osigurava povjerenje građana kao i subjekata nabavki.
str. 32 – 34.
Danijela Radonić, diplomirani pravnik
Aspentizam (izostanak sa rada) poslodavcima uzrokuje dodatne troškove, stoga se opravdanim pokazuje sankcionisanje radnika koji neopravdano izostane sa posla. Neopravdan izostanak sa posla je jedan od najčešćih razloga za otkaz u praksi. Kako predstavlja težu povredu radne obaveze bitno je da poslodavac provede zakonitu proceduru za utvrđivanje odgovornosti. Stoga su u članku obrađeni svi bitni pojmovi i obavezne aktivnosti poslodavca koje imaju za cilj održavanje radne discipline i produktivnosti na nivou poslodavca.
str. 35 – 42.
Alan Vajda, mag. iur.
Počevši od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, načelo slobode kretanja radnika, kao i načelo slobode pružanja usluga zaživjelo je i na državnom području Republike Hrvatske. Od toga dana hrvatski radnici mogu se koristiti slobodom kretanja radnika i raditi ili obavljati samostalnu djelatnost u bilo kojoj državi članici Europske unije (nešto kasnije i u državama članicama Europskog gospodarskog prostora i Švicarskoj Konfederaciji). Isto vrijedi i za državljane tih država članica, koji slobodu kretanja radnika i slobodu pružanja usluga žele koristiti u Republici Hrvatskoj. Navedeni stručni članak obrađuje radno-pravni status zaposlenih i samozaposlenih stranih državljana koje rade ili obav¬ljaju samostalnu djelatnost u Republici Hrvatskoj, od kada je Republika Hrvatska članica Europske unije.
str. 43 – 49.
Sabljica Nerimana
U ovom radu je dat pregled čeka kao instrumenta bezgotovinskog plaćanja. Deskriptivno je objašnjen pojam čeka sa ekonomskog i pravnog aspekta te naglašeno da u pravnoj teoriji ne postoji jedinstvena definicija čeka. Dat je kratak historijski prikaz razvoja čeka. Posebna pažnja je posvećena sličnostima i razlikama između čeka i mjenice. Osnovna sličnost između mjenice i čeka omogućava da se veliki broj pravnih pravila o mjenici primjenjuje i na čekove.
Prikazani su bitni i nebitni elementi čeka, čekovne radnje, vrste čekova, zaštita čekovnih prava, zastarjelost i prestanak čekovno pravnog odnosa. Značaj čeka je višestruk, jer je osnovna funkcija čeka da služi kao sredstvo plaćanja. Ček predstavlja vrlo rašireni način plaćanja u međunarodnom platnom prometu, koji se sve više favorizuje iz praktičnih i korisnih razloga. Također, upotrebom čeka pojednostavljuje se odvijanje platnog prometa, jer se ograničava upotreba gotovog novca. Može služiti i kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja.
str. 50 – 62.
Mirela Mašić, dipl. oec.
Zaključivanje tzv. menadžerskih ugovora postalo je uobičajeno u našoj poslovnoj praksi. Veliki broj poslovnih subjekata odlučuje se na ovakvu formu ugovornog odnosa sa direktorom koja može, a i ne mora uključiti zasnivanje radnog odnosa. Naime, posebno je interesantna mogućnost zaključivanja ugovora bez zasnivanja radnog odnosa sa direktorom koju je donio Zakon o radu iz 2016. godine.
S obzirom na to Zakonom o radu nije detaljno precizirano, često se postavlja pitanje sa kojim sve licima na menadžerskim pozicijama može biti zaključen ovakav ugovor, kao i da li je moguće da se pravno lice registruje i posluje bez zaposlenih radnika, tj. samo da direktorom angažovanim po ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa.
Na sve to se dalje nadovezuju porezne reperkusije ovakve vrste ugovornog angažmana, posebno iz razloga što menadžerski ugovori obično uključuje različite vrste beneficija, bonusa, nagrada i dr. pogodnosti za menadžere, čime ćemo se posebno baviti u ovom tekstu.
str. 63 – 74.
prof. dr.sc. Jozo Piljić
Investicije u infrastrukturu značajan su dio razvoja i razvojne strategije određene zemlje. Prihodi su često nedostatni za financiranje skupih infrastrukturnih postrojenja, pa se privatni sektor pojavljuje kao partner u udruživanju s javnim sektorom, te se time stvaraju dodatni izvori dostatni za financiranje velikih i skupih projekata. Udruživanje privatnog i javnog sektora u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju pojavljuje u raznim oblicima kao što su: projektno financiranje, privatizacija te prikupljanje sredstava emisijom obveznica. Projektno financiranje zahtijeva preciznu i podrobnu analizu u političkom, zakonodavnom i financijskom pogledu. Prednosti projektnog financiranja očituju se prije svega u činjenici da se na ovaj način uspijevaju osigurati dovoljna sredstva za financiranje izgradnje javne infrastrukture koja vlasti nisu u mogućnosti osigurati.
str. 75 – 82.
Fatima Budić bacc.iur, Mehmed Budić bacc.oec
Rezerviranja se iskazuju kao rashod razdoblja samo kada njihovo priznavanje u tekućem razdoblju zadovoljava određene zahtjeve propisane računovodstvenim standardima. Troškovi rezerviranja koji se odnose na zaposlenike definirani su u MRS-u 19 Primanja zaposlenih. MRS -19 u ostala dugoročna primanja zaposlenih uključuje stavke za koje se ne očekuje da budu izmirene u cijelosti u roku dvanaest mjeseci od kraja godišnjeg izvještajnog perioda u kojem zaposlenici obavljaju odgovarajući rad.
U praksi se od ostalih dugoročnih primanja zaposlenih najčešće javlja jubilarna nagrada, dok su ostali oblici dugoročnih primanja zaposlenih dosta rijetki. Obaveza isplate i visina jubilarnih nagrada nije određena Zakonima o radu, već se određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Jubilarna nagrada predstavlja jednokratnu isplatu zaposleniku zbog neprekinutog rada kod istog poslodavca. Poslodavac treba priznati trošak jubilarnih nagrada u onom trenutku kada zaposlenici pružaju usluge temeljem kojih ostvaruju svoja prava na buduće isplate nagrada, a obaveze se utvrđuju na diskontovanoj osnovi, prema odredbama MRS-a 19. Izračun rezerviranja vrši se prema metodi projicirane kreditne jedinice.
str. 83 – 90.
str. 91 – 103.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis