Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Oktobar 2024
Seminar – Javne nabavke – Novembar
Sarajevo - Hotel “Hollywood” - 20. 11. 2024.
Mostar - Hotel “Mostar” - 21. 11. 2024.
Tuzla - Hotel “Salis” - 26. 11. 2024.
Banja Luka - Hotel “Bosna” - 28. 11. 2024.
Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Oktobar 2024
Časopis Pravo i finansije – Oktobar 2024
PRAVO
Analiza sudske prakse iz stvarnog i obligacionog prava u Bosni i Hercegovini (2023/2024)
Teret dokazivanja u parničnim postupcima radi duga i naknade štete
IIA tematski zahtjevi – upravljanje kibernetičkom sigurnošću
RADNI ODNOSI
Porezni aspekt ugovora o radu i ugovora o djelu u FBiH
Čiji interes je zaštićen odredbama instituta – ugovorena zabrana takmičenja
JAVNE NABAVKE
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Vrednovanje i računovodstveni tretman investicijskih nekretnina
Ekonomičnost preduzeća: analiza, mjere i putevi poboljšanja
SUDSKA PRAKSA
- Priredio: Faruk Latifović
SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA – kliknite na oblast za pregled pitanja
Javne nabavke – str. 150 – 165.
Radni odnosi u Republici Srpskoj – str. 166 – 181.
Radni odnosi u FBiH – str. 182 – 198.
PRAVO
Analiza sudske prakse iz stvarnog i obligacionog prava u Bosni i Hercegovini (2023/2024)
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz obligacionog i stvarnog prava iz druge polovine 2023. godine i početka 2024. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke iz stvarnog i obligacionog prava. Odluke su donesene od strane vrhovnih sudova entiteta. U okviru analiza navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da određene odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je potrebno na identičan način donositi odluke u budućnosti, dok se neke odluke ne mogu u cijelosti primjenjivati.
str. 14 – 29.
Teret dokazivanja u parničnim postupcima radi duga i naknade štete
Lejla Pilić
Svaka strana u sporu je dužna dokazati svoje tvrdnje, odnosno iznijeti činjenice na kojima zasniva svoj tužbeni zahtjev, predlagati dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi, dok sud tokom postupka odlučuje samo o onim činjenicama koje su stranke iznijele, odnosno odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti tokom postupka. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Teret dokazivanja u parnici ne leži uvijek na tužitelju. Naprotiv, tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik svojih navoda ili prigovora Da bi sud mogao o postojanju činjenica zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke i to: 1. da je sud izveo predložene dokaze i 2. da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije predložila sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Kako je pravna priroda instituta tereta dokazivanja raznolika, to ćemo u radu napraviti kratak osvrt na dokazivanje bitnih činjenica u parničnim postupcima koji se vode radi duga i naknade štete.
str. 30 – 40.
Dodatna zaštita patenta – SPC
Adnan Hadžimusić
Da bi se zaštitila inovacija od neovlaštenog iskorištavanja i imao monopol nad ekonomskim eksploatisanjem izuma, osmišljena je zaštita izuma i tako je nastao patent. Patent je sticanje pravne zaštite nad izumom. Patent se priznaje za svaki izum iz bilo koje oblasti tehnike koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji se može industrijski primijeniti. Patent ne traje neograničeno već je njegovo trajanje ograničeno periodom od 20 godina od dana kada je izumitelj podnio zahtjev za zaštitu svog izuma odnosno za priznane patenta. Razvojem farmaceutske djelatnosti u današnjem vremenu te dugotrajna procedura izdavanja dozvole za prodaju lijekova imali su uticaja na trajanje patenta koji je sadržan u tim lijekovima. Da bi se izumitelju na neki način kompenziralo vrijeme izgubljeno u procesu dobijanja dozvole za lijek i koje skraćuje period trajanja patenta, u pozitivnim propisima uređena je dodatna zaštita patenta. Dodatnom zaštitom patenta produžuje se period važenja patenta za onoliko vremena onoliko je vlasnik patenta izgubio i procesu uzimanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka a najviše do 5 godina.
str. 41 – 44.
IIA tematski zahtjevi – upravljanje kibernetičkom sigurnošću
Haris Hamidović
Kibernetička sigurnost štiti informacijsku imovinu organizacije od neovlaštenih korisnika, prekida, izmjena ili uništenja te jača cjelokupno kontrolno okruženje kako bi se smanjio rizik. Kibernetički napadi mogu dovesti do izravnih i neizravnih učinaka koji su često značajni, jer su računari, mreže, programi, podaci i osjetljive informacije kritične komponente većine organizacija. Budući da se organizacije uveliko oslanjaju na resurse informacijske tehnologije, jasno definirani plan kibernetičke sigurnosti, ciljevi, inherentni rizici i učinkovite kontrole trebaju biti prioritet za menadžment. IIA tematski zahtjev kibernetičke sigurnosti pruža dosljedan, sveobuhvatan pristup procjeni dizajna i provedbe upravljanja kibernetičkom sigurnošću, upravljanja rizicima i kontrolnih procesa.
str. 46 – 51.
RADNI ODNOSI
Porezni aspekt ugovora o radu i ugovora o djelu u FBiH
Mirnes Tanjić
Ugovori u privredi koji se najčešće zaključuju su ugovori o djelu i ugovori o radu. Ovi ugovori imaju veoma veliku važnost u reguliranju odnosa između ugovarača koji se odnosi na prava i obaveze koji proizlaze iz ovakvih ugovora. U radu se analiziraju odredbe poreznih i drugih zakona koji se odnose na dohodak od samostalne djelatnosti (ugovori o djelu) i nesamostalne djelatnosti (ugovori o radu). Ukazuje se na ključne elemente ugovora o radu i ugovora o djelu te njihove reperkusije na način obračuna poreza i doprinosa. U praksi se javljaju nedoumice da li za određene poslove potpisati ugovor o djelu ili ugovor o radu. U posljednjih nekoliko godina česte su provjere od strane nadležnih inspekcijskih organa da li su privredna društva zaključila ispravan ugovor sa radnikom/izvršiteljem posla. Ove kontrole dovode i do situacije da se plaćanje na osnovu ugovora o djelu preračunava kao plaćanje iz radnog odnosa (dohodak od nesamostalne djelatnosti) te se vrši obračun poreza i doprinosa propisanih za dohodak od nesamostalne djelatnosti. Rad iznosi ključne elemente koji su odlučujući da li se treba vršiti obračun poreza i doprinosa iz osnova samostalne ili nesamostalne djelatnosti. Također u radu se iznosi i sudska praksa koja bi trebala doprinijeti boljem razumijevanju načina tretiranja isplata fizičkim licima kao i koju vrstu ugovora treba u određenim situacijama ugovarati.
str. 52 – 71.
Radnopravni status direktora u brčko Distriktu Bosne i Hercegovine i obavljanje poslova direktora po osnovu menadžerskog ugovora
Danijela Radonić i Rialda Ćorović
Autorice su prethodno obradile radnopravni status direktora u entitetima u članku koji je objavljen u ovom časopisu u ovogodišnjem dvobroju 7-8. Sada su dale prikaz propisa o radu direktora prema Zakonu o radu Brčko Distrikta BiH. Pored toga, uvažavajući činjenicu da velik broj direktora funkciju obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, obrađen je ugovor o pravima, obavezama i odgovornosti direktora (tzv. menadžerski ugovor).
str. 72 – 82.
Čiji interes je zaštićen odredbama instituta – ugovorena zabrana takmičenja
Azra Bublin
Povodom predstojećih izmjena i dopuna propisa iz oblasti radnih odnosa, između ostalih instituta, trebalo bi izvršiti i širu analizu instituta koji se odnosi na ugovorenu zabranu takmičenja. Ovo, prije svega, u odnosu na načelo pravo na rad i neravnopravan položaj radnika u odnosu na poslodavca u ovom ugovornom odnosu.
str. 83 – 84.
JAVNE NABAVKE
Odgovornost izvođača za obaveze, dodatni, novi, viškovi radova, nepredviđeni, naknadni i manjkovi radova, podugovaranje
Ervin Kreševljaković
U okviru ugovora o izvođenju radova tj. ugovora o građenju jedno od osnovnih pitanja koja se postavljaju jeste pitanje odgovornosti izvođača radova za obaveze koje je preuzeo ugovorom ili onih koje proističu iz postojećih pozitivnih zakonskih propisa. Izvođač često nije u stanju da preuzete obaveze izvrši na način kako je to ugovoreno za što ima više razloga, od kojih mnogi nisu pravne nego ekonomske i tehničke prirode, čime ova problematika postaje još složenija. Pri tome se odgovornost izvođača različito postavlja u toku samog građenja i poslije predaje završenog (građevinskog) objekta.
U pogledu pitanja koja nisu predviđena ugovorom i projektom izvođač je dužan da se pridržava pravila struke, te načela savjesnosti i poštenja. Pri tome treba imati u vidu da u vezi sa izvođenjem građevinskih radova postoji čitav niz propisa, standarda i normativa koje je potrebno ispoštovati. Pravilo je da izvođač mora radove da izvede stručno, prema važećim tehničkim pravilima i standardima, a kao stručnjak mora da vodi računa da radovi budu izvedeni u skladu sa pravilima nauke u oblasti građevinarstva.
Obzirom na prirodu izvođenja građevinskih radova, tokom njihovog izvođenja često je, iz različitih razloga, potrebno mijenjati obim izvođenja radova. Zakon o javnim nabavkama je ovu izmjenu obima izvođenja radova definisao kao dodatne radove i nove radove koje je potrebno preciznije regulisati tj. odrediti šta u praksi predstavljaju jedni a šta drugi. Prema Posebnim uzansama o građenju ovdje se zapravo radi o viškovima radova, nepredviđenim i naknadnim radovima odnosno o manjkovima radova te, u nekim slučajevima, o hitnim nepredviđenim radovima iz člana 634. Zakona o obligacionim odnosima.
Nastavno na ovu problematiku obradićemo i jedan vrlo značajan i dobro poznat institut koji se često koristi u javnim nabavkama (pogotovo kod nabavke radova) a to je institut podugovaranja.
str. . 85 – 103.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Vrednovanje i računovodstveni tretman investicijskih nekretnina
Mirna Pajević Rožajac
Investicijske nekretnine predstavljaju ulaganje u nekretnine (najčešće zemljište i/ili zgrada) koje se drže kako bi se ostvarili prihodi od najma ili radi porasta njihove tržišne vrijednosti ili oboje. Investicijske nekretnine ne koristi njihov vlasnik, odnosno iste se ne koriste u proizvodnji ili ponudi roba i usluga ili u administrativne svrhe i ne drže se radi prodaje u sklopu redovnog poslovanja. U investicijske nekretnine spadaju i ulaganja u nekretnine koje se ponovo obnavljaju.
Računovodstveni tretman je definisan Međunarodnim računovodstvenim standardom 40 – Ulaganja u nekretnine.
Ulaganje u nekretnine, odnosno investicijske nekretnine početno se mjere po trošku. Kod svih narednih mjerenja, preduzeće mora usvojiti model fer vrijednosti ili model troška kao računovodstvenu politiku za sva svoja ulaganja u nekretnine. Sva preduzeća moraju odrediti fer vrijednost za potrebe mjerenja (ako primjenjuju model fer vrijednosti) ili objavljivanja (ako koriste model troška). Fer vrijednost treba odražavati tržišne uslove na kraju izvještajnog perioda.
str. 104 – 112.
Ekonomičnost preduzeća: analiza, mjere i putevi poboljšanja
Zorana Agić
Rad se bavi analizom ekonomičnosti preduzeća, identifikacijom ključnih mjera za njeno unapređenje i predlaganjem konkretnih načina za postizanje bolje efikasnosti poslovanja. Kroz pregled relevantne literature i empirijskih podataka, istražuju se osnovni faktori koji utiču na ekonomičnost preduzeća, kao što su upravljanje troškovima, optimizacija resursa i strateško planiranje. Poseban akcenat je stavljen na praktične primjere iz poslovne prakse koji ilustruju uspješne metode poboljšanja ekonomske efikasnosti. Rad nudi detaljne analize i preporuke koje su primjenljive u različitim industrijama, sa ciljem da se pomogne menadžerima i vlasnicima preduzeća u donošenju informisanih odluka koje vode ka dugoročnom unapređenju poslovnih rezultata. Zaključci rada ukazuju na neophodnost kontinuiranog praćenja i prilagođavanja poslovnih strategija u dinamičnom tržišnom okruženju kako bi se osigurala održiva ekonomičnost i konkurentska prednost.
str. 113 – 129.
SUDSKA PRAKSA
Priredio: Faruk Latifović
- Označavanje vrijednosti predmeta spora – Član 321. stav 3. Zakona o parničnom postupku
- Notarska obrada ugovora ili sudska ovjera potpisa ugovarača na ugovoru o prometu nepokretnosti – Član 9. Zakona o prometu nepokretnosti – Član 90. Zakona o obligacionim odnosima – Član 73. tačka 4. Zakona o notarima – Član 53. Zakona o stvarnim pravima
- Bespravno sagrađeni objekat je pokretna stvar – Član Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa
- Pasivna legitimacija za utvrđenje prava vlasništva na garaži izgrađenoj na gradskom građevinskom zemljištu – Čl. 6., 10., i Zakona o građevinskom zemljištu – Čl. 32. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima
- Dvostruka naplata tražbine – kreditni i mjenični dug – Čl. 295. Zakona o obligacionim odnosima
- Zastara mjeničnih potraživanja – Član stav 1. Zakona o mjenici
str. 130 – 149.
SAVJETODAVNI SERVIS
ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA
Odgovori na pitanja iz javnih nabavki – str . 150 – 165.
• Izmjena ugovora kod lijekova;
• Pregovarački postupak, konkurs za izradu idejnog rješenja;
• Član 52. ZJN, sukob interesa?
• Propisivanje uslova tehničke i profesionalne sposobnosti;
• Direktni sporazum ili ne?
• Okvirni sporazum, nijedna dostavljena ponuda;
• Diskriminacija ili ne, kroz tendersku dokumentaciju (propisivanje tehničke i profesionalne sposobnosti);
• Propisivanje roka važenja robe da li je dozvoljeno ili nije?
• Cijepanje nabavki ili ne? Provođenje 2 iste vrste postupaka;
• Prekršaj ili ne?
• Direktni sporazumi, cijepanje nabavke?
• Nabavka usluga osiguranja, cijepanje nabavki ili ne?
• Ocjena ponude, koverta ne sadrži sve elemente;
• Nabavka električne energije.
Odgovori na pitanja iz radnih odnosa u Republici Srpskoj – str. 166 – 181.
• Korištenje godišnjeg odmora iz nove kalendarske godine;
• Neplaćeno odsustvo za potrebe stručnog usavršavanja i obrazovanja;
• Prekovremeni rad na službenom putu;
• Rad u dane vjerskih i republičkih praznika;
• Pravo na godišnji odmor nakon porodiljnog bolovanja;
• Maksimalno utvrđeno vrijeme rada noću;
• Tretman rada po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme;
• Neto plata;
• Sanitarni nadzor i sanitarne knjižice;
• Godišnji odmor i osnovi za uvećavanje;
• Pravo radnika na godišnji odmor uslijed promjene poslodavca;
• Obaveze poslodavca u postupku prikupljanja prijava u vezi sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka;
• Saglasnost za prikupljanje ličnih podataka;
• Pravo na godišnji odmor radnice po povratku sa porodiljnog odsustva;
• Korištenje godišnjeg odmora kod promjene poslodavca;
• Odsustvo radnika sa posla zbog „team building“-a;
• Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru;
• Program i trajanje programa osposobljavanja i usavršavanja;
• Prijava na konkurs radnice na porodiljnom odsustvu;
• Raskid ugovora o radu na određeno vrijeme prije isteka;
• Pravo na otpremninu u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa;
• Odsustvovanje sa rada zbog učešća u radničkim igrama;
• Odlučivanje o zahtjevu za zaštitu prava radnika;
• Isplata štete radniku zbog povrede na radu od osiguravajućeg društva;
• Angažovanje penzionera i poreski tretman rada;
• Postupanje poslodavca kod utvrđene smanjene radne sposobnosti radnika;
• Postupak pronalaska radnog mjesta radniku sa smanjenom radnom sposobnošću;
• Evidentiranje neprisustva na poslu radnika za vrijeme postupka za promjenu radnog mjesta.
Odgovori na pitanja iz oblasti radnih odnosa u Federaciji BiH – str. 182 – 198.
• Odjava radnika uslijed kraćeg korištenja neplaćenog odsustva u trajanju od dva dana;
• Odgovornost poslodavca za neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor kod skrivljenog otkaza ugovora o radu;
• Plaća i naknada plaće radnice majke djeteta sa poteškoćama u razvoju;
• Primjena Uredbe o isplati pomoći od strane poslodavca;
• Zasnivanje radnog odnosa sa penzionerom;
• Stavljanje Rješenja van snage zbog nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora;
• Uslovi za kandidate koji konkuriraju za direktora zdravstvene ustanove;
• Obračun naknade za troškove prijevoza sa posla i na posao;
• Plan godišnjih odmora;
• Pravo na regres;
• Pravo na povratak na prethodno radno mjesto radnika izabranog na javne dužnosti;
• Preraspodjela radnog vremena i pravo na topli obrok.
2015 – Časopis 2016 – Časopis 2017 – Časopis 2018 – Časopis 2019 – Časopis 2020 – Časopis 2021 – Časopis 2022 – Časopis 2023 – Časopis 2024 – Časopis