12.1. Druga pitanja iz javnih nabavki

PITANJE: Na dan otvaranja ponuda, sat vremena prije otvaranja ponuda, ugovorni organ zaprimi žalbu na protokol UO, a ponude su već prispjele. Postupak se obustavlja, nema otvaranja ponuda. Da li se ponude vraćaju ponuđačima do ishoda žalbe ili UO zadržava ponude?

PITANJE: Nadzor na izvođenjem radova, da li može biti intelektualni rad?

PITANJE: Šta smatrate intelektualnim radom?

PITANJE: Ukoliko javno preduzeće nama usvojen plan poslovanja za 2024. godinu, pa samim tim ni plan JN za 2024. godinu, zbog neimenovanja upravljačke strukture tj. Nadzornog odbora, na koji način može vršiti javne nabavke u 2024. godini? Napominjem da imamo važeći plan poslovanja za period 2023.-2025. godine donesen, i usvojen tokom 2022. godine, ali ne i za 2024-2026?

PITANJE: Vezano za proceduru nabavke usluga muzičke grupe (muzički nastup u okviru manifestacije), može li se nabavka vršiti nekim drugim postupkom osim pregovaračkim?

PITANJE: Može li se pregovarački postupak provesti samo s voditeljem konzorcija? Da ne uključujemo ostale članove konzorcija? Nije prošlo 3 godine od datuma sklapanja temeljnog ugovora.

PITANJE: Da li direktor javne ustanove može biti ovlašten za praćenje javnih nabavki i njihovu kontrolu na portalu javnih nabavki, u smislu da bude prijavljen u sistem kao drugi korisnik portala?

PITANJE: Koje su najčešće greške u toku provođenja postupka javnih nabavki?

PITANJE: U vezi realizacije ugovora o pružanju usluga čišćenja koji je zaključen bez PDV-a jer pružalac usluga u momentu zaključenja ugovora nije bio obveznik PDV-a. Ugovor je zaključen nakon provedenog postupka javne nabavke. Nakon zaključenja ugovora došlo je do promjene statusa pružaoca usluga i on je od juna mjeseca upisan u jedinstven registar obveznika indirektnih poreza. Sada nakon što je postao PDV obveznik pružalac usluga po zaključenom predmetnom ugovoru izdaje fakture na kojima je obračunat i PDV, iako je ugovor zaključen bez uračunatog PDV-a (u ugovoru je navedeno da u ugovornu cijenu nije uračunat PDV jer pružalac usluga u momentu zaključenja ugovora nije obveznik PDV-a). Na koji način se postupa u ovakvim situacijama kada privredni subjekt tokom realizacije zaključenog ugovora postane PDV obveznik? Da li on od sticanja statusa PDV obveznika sve buduće fakture izdaje sa obračunatim PDV-om, bez obzira što je ugovor zaključen bez PDV-a i što je možda već dio ugovora realizovan bez PDV-a? Da li se nepromjenjivost cijena u javnim nabavkama odnosi na ponuđenu cijenu bez PDV-a, budući da je to cijena koju ponuđači upisuju u obrascu za cijenu ponude, da se prilikom poređenja ponuda gledaju cijene bez PDV-a (jer se upravo može desiti da su neki ponuđači obveznici PDV-a, a neki ne ) a da je obračun PDV na ponuđenu cijenu izvan te kategorije nepromjenjivosti jer se tu radi o zakonskim uslovima poslovanja privrednog subjekta (poreskom statusu) koji se mogu promijeniti tokom trajanja zaključenih ugovora, kao što se eventualno može promijeniti i zakonom utvrđena poreska stopa PDV-a koju bi svi morali poštovati od promjene bez obzira na zaključene ugovore. Da li je u ovakvom slučaju potrebno izmijeniti ugovor u smislu da od sticanja statusa PDV obveznika pružalac usluga će sve buduće fakture za izvršene usluge izdavati sa obračunatim PDV-om? Jasno je da ponuđači u momentu podnošenja ponuda ne mogu iskazivati cijenu sa PDV-om ako u tom momentu nisu u sistemu PDV-a i nisu obveznici istog, a isto tako jasno je da od stupanja u sistem PDV-a su dužni da, saglasno poreskim propisima, sve fakture ispostavljaju sa obračunatim PDV-om. Na koji način prevazići ovu situaciju i uz poštovanje svih relevantnih propisa nastaviti realizaciju zaključenog ugovora?

PITANJE: Jedan od potencijalnih ponuditelja je izjavio žalbu na tendersku dokumentaciju i sljedeće odredbe: “U slučaju kašnjenja u isporuci roba, do kojeg je došlo krivnjom odabranog ponuditelja, isti će platiti ugovornu kaznu u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima u iznosu od 1% naručene robe, za svaki dan kašnjenja do urednog ispunjenja, s tim da ukupan iznos ugovorene kazne ne može prijeći 10% od ukupno ugovorene vrijednosti robe koja je predmet narudžbe. Odabrani ponuditelj je dužan platiti ugovorenu kaznu u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema zahtjeva za plaćanje od ugovornog tijela”. U svojoj žalbi ukazuje da je na navedeni način nezakonito definirana ugovorna kazna, budući da je ista previsko određena, direktno suprotno i zakonskoj zateznoj kamati, gdje su ponuditelji u startu obvezni prihvatiti visoku ugovornu kaznu koja je u suprotnosti s njihovim interesima a i dobrim običajima. U svojoj žalbi poziva se na određena rješenja URŽ-a: JN2-02-07-1-1191-6/22 od 2.6.2022. i JN2-02-07-1-928-6/20 od 27.5.2020 kao i JN2-01-07-1-3562-7/22 od 26.1.2023.

PITANJE: Planom za 2023. godinu planirali smo nabavku opreme. Iz određenih razloga, sad tek ćemo tender raspisati. Ukoliko bi bilo žalbi i postupak se razvuče, tj. ne uspijemo završiti do kraja godine, i recimo završimo u januaru 2024. godine, to bi značilo da to moramo platiti iz budžeta 2024. godine jer nama iz računovodstva kažu da se samo računi koji dođu do 31.12.2023. godine mogu platiti iz budžeta 2023. godine. To bi još praktično značilo da će nama ta sredstva zapravo propasti. Šta sa neutrošenim sredstvima iz 2023. godine?

PITANJE: Ukoliko Sud BiH svojom presudom poništi rješenje URŽ BiH, kojim je sporno pitanje bilo riješeno u korist UO, a UO je već realizovao nabavku odnosno ugovor, koga žalilac može tužiti za naknadu štete- UO ili URŽ BiH? Ko će snositi naknadu štete u ovom slučaju?

PITANJE: Zašto na zvaničnoj službenoj stranici Agencije za JN BiH nije dopunjen spisak službenika za JN koji su stekli taj status odnosno položili ispit nakon 16.12.2022. godine?

PITANJE: Da li je ponuda potpisana od strane ovlaštenog lica (ponuda iznosi cca 320 000,00KM) ponudu je potpisalo ovlašteno lice – zakonski zastupnik (direktor) kojem je u aktualnom izvodu iz sudskog registra propisana ograničenja ? U aktualnom izvodu iz sudskog registra navedena su ograničenja za osobu koja je potpisala ponudu: “Organizira i rukovodi procesom rada i poslovanjem društva, sklapa poslovne ugovore kao i poslove vezane za investicije gdje pojedinačne vrijednosti ne prelaze iznos od 150.000,00 KM; donosi odluke u poslovanju otuđenja i opterećenja nekretnina i svakog drugog vida raspolaganja imovinom društva, uzimanju kredita, zajmova, garancija odnosno jamstva, izdavanja mjenica i izdavanja naloga otpisivanja obaveza, također do iznosa od 150.000 KM; donosi odluke u poslovima preuzimanja obaveza koje pojedinačno ne prelaze iznos od 150 000,00 KM; za sve iznose pojedinačnih vrijednosti iznad 150 000,00 KM je potrebna pismena saglasnost Nadzornog odbora.” Da li je osoba sa ovim ograničenjima, ovlaštena da sama potpiše ponudu (koja iznosi caa 320 000,00 KM bez PDV-a) bez saglasnosti Nadzornog odbora ?

PITANJE: Prije par mjeseci smo po otvorenom postupku ugovorili uslugu sa ino dobavljačem. Vrijednost u ugovoru je ugovorena u EUR, kao i plaćanje. Plaćanje je ugovoreno po fazama. Do sada smo platili dvije fakture u EUR. Međutim, posljednju fakturu su nam dostavili preko poreskog punomoćnika iz BiH i dostavili nam Uvjerenje da su se registrovali kod naše UIO. Sada su nam preko svog poreskog zastupnika dostavili ostatak fakture u KM, s tim da su obračunali i PDV. Ono što je naša dilema, jeste, da li možemo platiti sada ovu fakturu jer nam je ukupan ugovoreni iznos sada veći za iznos PDV-a u KM, ili da vratimo ovu fakturu i zahtijevamo od Pružaoca usluge da nam i ostatak ugovora fakturiše kao i do sada u EUR-ima? S obzirom da imamo ugovoreni rok za plaćanje molimo vas da nam odgovorite u što kraćem roku. U cilju detaljnijeg pojašnjenja mog upita, dostavljam vam još neke informacije vezano za moje pitanje. Naime, U tenderskoj dokumentaciji smo eksplicitno naveli sljedeće: • U slučaju stranog ponuđača, isti je dužan da se, ukoliko bude izabran kao najpovoljniji, registruje kod poreskog punomoćnika za PDV koji ima sjedište u BiH, a sve u skladu sa članom 60. Zakona o porezu na dodatu vrijednost („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 9/05, 35/05; 100/08 i 33/17), (u daljem tekstu: Zakon o PDV-u), i o tome Ugovornom organu dostavi pisani dokaz najkasnije do zaključenja ugovora. • Ponuđena cijena treba uključivati sve obaveze vezane za realizaciju ugovora, a naročito: a) sve poreze koji su već plaćeni ili koji se mogu platiti na predmetnu uslugu; b) sve pripadajuće indirektne poreze i druge slične poreze na predmetnu uslugu koji će sam trebati platiti u Bosni i Hercegovini, ako ovaj ugovor bude dodijeljen; c) cijenu prevoza i druge troškove neophodne za vršenje predmetne usluge; d) osiguranje; e) cijenu popratnih (dodatnih) usluga navedenih u tenderskoj dokumentaciji; f) druge troškove u procesu izvršenja usluge. • Cijena ponude koju navede ponuđač neće se mijenjati u toku izvršenja ugovora i ne podliježe bilo kakvim promjenama. Ugovorni organ će kao neprihvatljivu odbiti onu ponudu koja sadrži cijenu ponude koja se može prilagođavati, a koja nije u skladu sa ovim stavom. U vezi gore navedenog dajemo slijedeći osvrt:  Naime, Pružalac usluge se nije registrovao kao poreski obveznik do zaključenja ugovora, već naknadno, nakon dva tri mjeseca.  U Izjavi ponuđača u okviru Ponude (Anex 1), ponuđač odnosno sada pružalac usluge je iskazao cijenu sa popustom i PDV-om u EUR.  Ono što je možda greška, jeste u tome da se u Ugovoru unijela ukupna vrijednost ponude u EUR u iznosu kako je to i u Anexu 1 i u Anexu 2, s tim da je u ugovoru stavljen ukupan iznos u EUR npr. 400.000,00 ali i naznaka bez PDV-a, jer je tako navedeno u Anexu 2.  Napominjem da se radi o istom iznosu i u Anexu 1 i u Anexu 2.  Prema nekim, bez obzira šo je u ponudi navedeno da se radi o iznosu koju treba da uključuje popuste i poreze, neki nam govore da u ugovoru nismo trebali stavljati pored iznosa opis – bez PDV-a.  Iako su dvije fakture prema ugovoru se fakturisale u EUR, sada kao registrovani poreski obveznik, zbog te „možda greškice“ u ugovoru određeni tvrde da moramo platiti posljednju fakturu u KM i PDV.

PITANJE: Da li mi možete reći šta se sve mora objaviti na našoj web stranici našeg ugovornog organa. Prije smo morali plan JN i odluke o prihvatanju ponude te izmjene i dopuna plana JN Treba li se sada šta od toga na našoj stranici objavljivati?

PITANJE: Da li podružnica koja je registrirana u Bosni i Hercegovini može imati status preferencijalnog domaćeg ponuditelja? Inače, matična firma je iz EU.

PITANJE: Da li javno komunalno poduzeće može kupiti teretno vozilo (smećaru) drugog javnog komunalnog poduzeća a koje je objavilo javni poziv za licitaciju- nadmetanje , Ili bi preporučili provesti postupak javne nabave.

PITANJE: Osoba u preduzeću koja je obavljala poslove objave na portalu JN i bila administrator na portalu za preduzeće, više neće obavljati te poslove. Ostaje nam još jedan uposlenik koji ima svoju šifru i koji vrši objave. Na koji način da izbrišemo profil osobe koja više neće raditi ovaj posao?

PITANJE: Pokrećem proceduru za nabavku određene medicinske opreme. U fazi sam istraživanja tržišta. Pošto se radi o samo jednom ponuđaču koji to može isporučiti, od njega sam dobio informativnu ponudu. Kako treba da izgleda forma obrazloženja zašto samo jedan ponuđač može isporučiti. U pitanju su dakle 2 stavke od kojih je jedna puno skuplja, da li je potrebno i najjeftiniju stavku tumačiti i naknadnu ponudu, ako nismo dobili već?

PITANJE: Ukoliko neku stavku iz obrazca za cijenu ponude ne možemo dostaviti u predviđenom roku, jer nam dobavljač nešto obustavi ili zbog zastoja na carini. Šta uraditi u tom slučaju?

PITANJE: Neprihvatljiva ponuda. Smatram da će se u praksi pokazivati da je novo rješenje (prelazak vrijednosti procjenjene nabavke pa makar i 0,5 KM) Relativno loše jer traži preduslov da ispitivanje tržišta urađeno 100% tačno I da su takođe tehničke specifikacije urađene tako. Ranije rješenje je bilo da se procjenjena vrijednost tretirala pod “ZNATNO” prelazi vrijednosti… Vjerovatno će biti veliki broj poništenja postupaka. Je li se razmišljalo o tome?

PITANJE: Da li se za nabavke koje su planirane u planu nabavki za 2022.god.,a koje nisu i neće biti realizovane, mora donijeti odluka o njihovom brisanju iz plana nabavki za 2022.god.?

PITANJE: Zanima nas da li je moguće javne nabavke provoditi po ESCO modelu ili je ESCO model izuzeće od primjene ZJN (javno-privatno partnerstvo), posebno kada se uzme u obzir da ESCO model podrazumijeva plaćanje iz ušteda, a da je uslov za pokretanje postupka javne nabavke da Ugovorni organ ima obezbijeđena sredstva za nabavku?

PITANJE: Da li ponuđač mora i na koji način odgovara ukoliko neće da isporuči neku robu, po osnovu konkurentskog postupka – ugovora, zbog rasta cijena (nema garancije za izvršenje ugovora) ?

PITANJE: Po otvorenom postupku zaključen je ugovor do 31.10.2023. godine (nabavka hrane). Šta raditi u slučaju da prije roka od 31.10.2023.g. potrošimo svu vrijednost iz ugovora?

PITANJE: Molim Vas za mišljenje, kada je u pitanju JU čiju strukturu upravljanja čine: • direktor • Upravni odbor • Vlada RS I čijim internim pravilnikom i zakonom o sistemu javnih službi utvrđeno da upravni odbor usvaja Plan poslovanja/Plan JN, a Vlada daje saglasnost. Čija je nadležnost donošenja Posebne odluke kojom se mijenja Plan Javnih nabavki (direktora ili Upravnog odbora) ? Može li se internim pravilnikom predvidjeti da direktor samostalno može vršiti izmjenu Plana javnih nabavki do određenog iznosa po predmetu JN, a za veće vrijednosti da mora Saglasnost dobiti od Upravnog odbora?

PITANJE: Kada je u pitanju javno preduzeće čiju strukturu upravljanja čine: • Upravna preduzeća (direktor, teh. direktor) • Nadzorni odbor (3 člana) • Skupština preduzeća I čijim internim aktima je jedino utvrđeno da plan poslovanja usvaja Skupština, a Plan JN nadzorni organ… 1. Čija nadležnost je donošenje Odluke o pokretanju postupka (direktora ili uprave pred.) ? 2. Ko donosi posebno odluku na osnovu koje se mijenja plan JN (da li je to nadležnost direktora/uprave preduzeća ili Nadzornog organa koji usvaja plan JN) ? 3. Ko potpisuje ugovor o nabavci od strane Ugovornog organa (Javnog preduzeća), direktor ili uprava preduzeća?

PITANJE: Kada će početi primjena elektronskih ponuda u skladu sa ZJN?

PITANJE: Koliko dugo je potrebno čuvati kompletne predmete javne nabavke?