16.2. Granski kolektivni ugovor

PITANJE: Kada se radi o ugostiteljskoj djelatnosti da li se primjenjuje kolektivni ugovor iz 2000. godine ?

PITANJE: Sukladno članku 1. stavak (2) Uredbe o izmjeni i dopuni Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Službene novine Federacije BiH”, br. 68/23) propisano je da se Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Službene novine Federacije BiH”, br. 63/10, 22/11, 66/11, 51/12, 99/22,15/23 i 68/23) primjenjuje na pravne osobe u kojima se kao osnivač pojavljuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ili u kojima Vlada ima većinsko vlasništvo ili osnivačka prava vrši Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Sporna odredbama Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Službene novine Federacije BiH”, br. 63/10, 22/11, 66/11, 51/12, 99/22,15/23 i 68/23) glasi: Članak 5. U slučaju nastanka teške invalidnosti ili teške bolesti državnog službenika i namještenika, ili člana njegove uže porodice, isplaćuje mu se jednokratna novčana pomoć u visini određenoj zakonom. Pod teškom bolešću iz stava 1. ovog člana, podrazumijevaju se slijedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, hirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sustava, infarkt (srčani i moždani), oboljenje mišićnog sustava, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne povrede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz stava 1. ovog člana, na osnovu teške invalidnosti ostvaruje se za utvrđeni stepen invalidnosti od najmanje 60%. Granski kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 12/23) na drugačiji način regulira pitanje jednokratne novčane naknade: Članak 60. Poslodavac može radniku odobriti novčanu pomoć za troškove liječenja teške bolesti radnika u iznosu do 2 (dvije) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca ili člana uže porodice u iznosu do 1 (jedne) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno teških oboljenja i više, a najviše do 10 (deset) prosječnih plaća društva, isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca. Troškovi liječenja čiji ukupni iznos prelazi 2 (dvije) prosječne plaće društva, vezano za stav 1. ovog člana, biti će isplaćeni radniku na osnovu ispostavljenog računa nadležne medicinske ustanove. Odluka o odobravanju novčane pomoći za troškove liječenja donosi se na prijedlog posebne komisije imenovane sa zadatkom obrade takvih zahtjeva za pomoć, shodno ovom članu. Kad troškovi liječenja prelaze najviši iznos (10 prosječnih plaća), Nadzorni odbor društva treba dati suglasnost na isplatu istih od strane poslodavca. Postupak, način i uvjeti za dodjelu pomoći, te rad komisije iz prethodnog stava uređuju se posebnim aktom društva donijetim uz konsultacije sa sindikatom. Sukladno navedenom, i uzimajući u obzir da je Vlada potpisnik kolektivnog ugovora i članka 142. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016, 89/2018, 23/2020 – odluka US, 49/2021 – dr. zakon, 103/2021 – dr. zakon i 44/2022) koji glasi: Članak 142. Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile tražimo mišljenje da li možemo postupati po važećim odredbama Granskog kolektivnog ugovora, obzirom da smo na to obvezani Zakonom o radu, ili imate ipak, neko drugo mišljenje.

PITANJE: Kao što Vam je poznato u Federaciji BiH što se tiče zdravstva postoje dva sindikata, jedan je liječnika i stomatologa a drugi ostali uposleni u zdravstvu, tako je i u Zapadnohercegovačkoj županiji / kantonu, u Domovima zdravlja Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje i Grude. Što se tiče satnice, da li satnica smije biti različita za isti resor, resor zdravstva, i ako su dva sindikata u pitanju. Svaki sindikat ima svoj kolektivni ugovor, za koji pregovara sa Ministarstvom zdravstva i ZZO-om. Što se tiče doma zdravlja, ako se jedan od kolektivnih ugovora objavi prije drugog u službenom glasilu tj. u različitim mjesecima, mi smo dužni po istom postupiti? Iako se može dogoditi da mjesec ili dva budu različite satnice.

PITANJE: Da li se primjenjuje kolektivni ugovor na djelatnike koji nisu članovi sindikata? Ako se ne primjenjuje kolektivni ugovor, koje odredbe se primjenjuju na djelatnike koji nisu članovi sindikata?

PITANJE: Vlada USK i Sindikati su potpisali Kolektivni ugovora za oblast zdravstva u USK sa rokom važenja od 01.01.2022. godine do 31.12.2022. godine. U slučaju ne potpisivanja novog KU isti se produžava za dodatnih 90 dana tj. do 31.03.2023. godine. Dana 07.04.2023. godine Vlada USK i sindikati potpisuju novi KU sa primjenom od 01.01.2023. do 31.12.2023. godine. Činjenica da je produženo važenje KU do 31.03.2023. godine i da je novi KU popisan tek 07.04.2023. godine dovodi do pitanja, da li je moguće da na snazi imamo primjenu dva KU i u slučaju da ih imamo kao u ovom slučaju koji KU primijeni za obračun primanja radnika? Plata za I i II mjesec 2023. godine je isplaćena po odredbama KU iz 2022. godine.

PITANJE: Da li smo u obavezi isplaćivati satnicu uposlenicima po zadnjem kolektivnom ugovoru metalne industrije (metalaca) gdje je donešena satnica 4,40 KM za šifre djelatnosti 28.99 d.o.o. i 33.20 obrtnička djelatnost (INSTALIRANJE INDUSTRIJSKIH MAŠINA)˝.

PITANJE: Da li smo u obavezi isplaćivati satnicu uposlenicima koja je po zadnjem kolektivnom ugovoru metalaca 4,40 KM? Naša djelatnost je: Mašinska obrada metala – 25.62.

PITANJE: Molim vas za info u vezi Kolektivnog Ugovora o pravima i obavezama Poslodavaca i radnika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije BiH ( Sl. Novine Federacije BiH br. 103/21) i kao I izmjena i dopuna istog od 01.01.203. godine , da li je ovaj Kolektivni Ugovor kao i njegove izmjene I dopune, obavezujući za pravno lice čija je klasifikacija djelatnosti 49.41 ( cestovni prijevoz robe), uz napomenu da pravno lice nema potpisan Ugovor sa granskim Sindikatom, niti je u Društvu formiran Sindikat?

PITANJE: Ukoliko se poslodavac bavi sa više djelatnosti i ne može da se opredijeli za primjenu KU jer jedne godine pretežnu djelatnost ima trgovina, drugu godinu građevina itd. i ako poslodavac ne primjenjuje ni jedan od KU, da li može zbog toga snositi sankcije?

PITANJE: Mi smo firma koja se bavi transportom roba (javni cestovni prijevoz robe). Stupio je na snagu granski kolektivni ugovor za djelatnost javnog cestovnog prevoza robe gdje su navedene šifre djelatnosti na koje se odnosi primjena granskog kolektivnog ugovora. Među navedenim šiframa nije navedena naša osnovna šifra djelatnosti. Nakon toga je Odlukom Vlade proširena primjena granskog kolektivnog ugovora na sve poslodavce iz oblasti cestovnog prevoza robe. Da li smo u obavezi da primjenjuje ovaj granski kolektivni ugovora bez obzira na to što naša šifra djelatnosti nije navedena ?

PITANJE: Da li je donijeta odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora na sve poslodavce u djelatnosti proizvodnje i obrade metala u FBiH?

PITANJE: Primjena kolektivnih ugovora i obaveznost Naša firma je sastavljena od profitnih centara, te se tako jedan bavi poljoprivredom (ima dio proizvodnje i trgovine), drugi se bavi građevinom, treći metalopreradom, četvrti hidro, elektro i mašinskim instalacijama, četvrti samo trgovinom. Mi smo jedna firma koja ima više djelatnosti i mi ne znamo koji Kolektivni ugovor od ova 3 obavezna (trgovina, građevina, proizvodnja metala) trebamo primijeniti. Pitala sam na seminaru da li samo ovaj za građevinu jer je najviše radnika zaposleno u profitnom centru građevina, ili ipak uzeti odredbe sva tri pa ih u korist radnika propisati u Pravilniku?

PITANJE: Da li Granski kolektivni ugovor zaključen za metalnu proizvodnju obavezuje društvo kao pravni subjekt iako nije član Udruženja poslodavaca?

PITANJE: Naša kompanija se bavi projektovanjem fasadnih sistema. Dilema koju imamo da li mi potpadamo pod Kolektivni ugovor o građevinarstvu i da li naši uposleni inžinjeri moraju imati položen stručni?

PITANJE: Je li Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH 77/2021) primjenjuje na sve kompanije iz oblasti drvne i papirne industrije bez obzira jesu li članovi udruženja Poslodavaca?

PITANJE: Kada smo u obavezi primjenjivati kolektivni ugovor? Evo npr. djelatnost firme je proizvodnja prozora i vrata od metala da li mi po tome smo dužni ispoštovati važeći kolektivni ugovor za proizvodnju i preradu metala ?

PITANJE: Obraćamo vam se za mišljenje vezano za primjenu Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine ( Službene novine Federacija Bosna i Hercegovine “Službene novine broj 85/21). Član 1. Kolektivnog ugovora glasi: “Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavaca i radnika u kompanijama u djelatnosti trgovine iz važeće Klasifikacije djelatnosti BiH na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (2010.)” Član 142. Zakona o radu glasi: Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaključile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile. Član 143. Zakona o radu glasi: Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar može proširiti primjenu općeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu članovi udruženja poslodavaca – strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada. Prema citiranim odredbama Zakona o radu može se zaključiti da bez obzira na odredbu člana 1. Kolektivnog ugovora, isti ne obvezuje Poslodavce koji nisi članovi Udruženja poslodavaca kao potpisnika Kolektivnog ugovora. Članom 19. Zakona o radu definisana je primjena najpovoljnijeg prava, a stav 3. navedenog člana glasi: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo osim ako to ovim zakonom nije izričito zabranjeno. Uvažavajući da je Zakon o radu viši pravni akt od bilo kojeg nižeg pravnog akta pa i konkretnog Kolektivnog ugovora posmatrajući odredbu člana 19. stav 3. Zakona o radu, u kontekstu odredbe člana 1. Kolektivnog ugovora i člana 142. Zakona o radu postavlja se pitanje da li je utvrđeno pravo u članu 1. Kolektivnog ugovora najpovoljnije pravo za radnike-pravo na primjenu Kolektivnog ugovora na sve radnike u djelatnosti trgovine. Ako je primjena Kolektivnog ugovora na sve radnike povoljnije pravo (član 1 Kolektivnog ugovora) u odnosu na odredbu o isključenju obveznosti primjene (člana 142. Zakona o radu), da li bi se tu trebao primjeniti član 19. stav 3. Zakona o radu. U konkretnom slučaju primjena Kolektivnog ugovora na sve radnike u djelatnosti trgovine bez obzira da li bili članovi Sindikata ili ne, i bez obzira da li je poslodavac kod kojeg rade član Udruženja poslodavaca bilo bi najpovoljnije pravo ne samo u kontekstu primjene veće satnice, već i u kontekstu drugih prava koja nisu definisana Zakonom o radu (pravo na minuli rad, pravo na jednokratnu novčanu pomoć, pravo na naknadu za ishranu itd.). Kada je riječ o pravima i obavezama koja su definisana Kolektivnim ugovorom, Poslodavac koji nije član Udruženja poslodavaca ima mogućnost izbora da ipak primjeni Kolektivni ugovor jer Zakonom nije zabranjeno da primjenjuje Kolektivni Ugovor, ali se postavlja pitanje obveznosti ne samo za primjenu najniže satnice već i druge obaveze utvrđene istim, a koje se, između ostalog, odnose na obveznost obračuna i isplatu minulog rada koji nije tretiran Zakonom o radu, kao i visinu povećanja plate po osnovu prekovremenog rada, rada praznikom, pravo koje je utvrđeno Zakonom o rad, ali nije utvrđena visina dodatka. U kontekstu navedenog, kao primjer, da li Poslodavac koji nije član Udruženja poslodavaca ima obavezu obračuna, prikazivanja minulog rada prilikom obračuna plate i isplatu istog i da li bi bio prekršajno odgovoran ukoliko ne vrši obračun minulog rada ili vrši isplatu naknade za rad tokom praznika manju od one utvrđene konkretnim Kolektivnim ugovorom te da li bi bio prekršajno odgovoran ukoliko ne postupi po drugim odredbama Kolektivnog ugovora u smislu prekršajne odgovornosti definisane Zakonom o radu, ali i odgovornosti po propisima koji definišu obaveze obračuna i uplate poreza i doprinosa na platu radi primjene niže satnice kao i ne isplate i/ili isplate nižih dodataka/naknada. U prilogu dostavljamo i tumačenje Komisije na istu temu za Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine“ Federacija Bosna i Hercegovine, broj 28/18) koji je zaključen 2018. Godine i koji se nalazi na zvaničnoj stranici Udruženja poslodavaca.

PITANJE: Privredno društvo (d.o.o.) je registrovalo apoteku za prodaju suplemenata, vitamina, dodacima prehrane, pripravcima na bazi meda i sl. i to na malo. Znači, riječ je isključivo o prodaji gotovog proizvoda, a ne spravljanju (proizvodnji). Koji granski kolektivni ugovor će ovo društvo biti u obavezi da primjenjuje?

PITANJE: Kakvo je Vaše mišljenje što se tiče novog Kolektivnog ugovora iz oblasti građevinarstva, šifre 41-43, gdje se povećava najniža satnica sa 2,31 na 3,25 KM? Da li su dužni svi primjenjivati ili pak samo potpisnici Kolektivnog ugovora?

PITANJE: Molila bih Vas za informaciju da li je na snazi Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika iz djelatnosti trgovine FBiH („Službene novine FBiH“, broj 28/18)? Ukoliko nije, molim Vas mišljenje da li na strani Poslodavca postoji obaveza definisanja prava radnika koja su bila definisana Kolektivnim, a ne Zakonom o radu. Npr. minuli rad je pravo radnika koje nije definisano u Zakonu o radu, ali je definisano Kolektivnim. Ukoliko eventualno kolektivni nije na snazi da li postoji obaveza obračuna i iskazivanja minulog radana platnoj listi? Takođe, vezano za radni učinak da li on mora biti iskazan na plati jer je dio plate koji je Zakonom definisan i ako nije ostvaren da li treba da bude iskazan kao „0“. Prava koja su dodatno definisana Kolektivnim, a koja nisu definisana Zakonom o radu niti je Zakon uputio na Kolektivni ili drugi dokument: otpremnina pri odlasku u penziju, jednokratna novčana pomoć kod smrti radnika ili člana porodice, osnov za povećanje godišnjeg odmora, dodatak na platu za terenski rad, topli obrok i druga prava.

PITANJE: Da li se Kolektivni ugovor u oblasti zdravstva odnosi i na apoteke kao zdravstvene ustanove?

PITANJE: Javna ustanova je sindikalna podružnica Sindikalne organizacije organa uprave određene općine. Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj 6/20) u članu 70. propisuje da se njegove odredbe primjenjuju i na javne ustanove čija je sindikalna organizacija članica reprezentativnog Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnih ustanova u FBiH. Poglavlje V ovog KU uređuje pravo na plaću, dodatke na plaću i naknade po osnovu rada. Na plaće u organima uprave primjenjuje se poseban Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 45/10, 111/12 i 20/17), koji u poglavlju III uređuje plaće i naknade državnih službenika i namještenika. Da li se odredbe ovog zakona primjenjuju i na zaposlene u javnoj ustanovi čiji su zaposleni članovi sindikata državnih službenika i namještenika u FBiH? Napominjemo da nisu svi radnici članovi sindikata (90% jeste).

PITANJE: Da li je na snazi Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u FBIH, obzirom da je u skladu sa članom 61 istog prestalo njegovo važenje dana 31.12.2020.godine ?

PITANJE: Da li se može Pravilnikom o radu propisati da se plaćeno odsustvo tijekom kalendarske godine propisano Kolektivnim ugovorom za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH primjenjuje i na suce?

PITANJE: Da li se minimalna satnica iz Općeg KU može primijeniti i na metalsku granu koja ima svoj granski KU po kome je minimalna satnica veća. I isto tako i na druge grane koje imaju svoje minimalne satnice.

PITANJE: Kolektivni ugovor o pravima poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine FBiH iz 2018 godine, da li isti važi, i do kada važi?

PITANJE: Zamolila bih Vas za odgovor da li su u entitetima i Brčko distriktu još uvijek važeći sljedeći zakoni: 1. FBIH a. OKU b. GKU (na bazi trgovine) 2. RS a. OKU b. GKU (na bazi trgovine) c. Privremena Odluka o visini primanja 3. BD a. OKU b. GKU (na bazi trgovine)

PITANJE: Imamo nedoumicu u vezi važenja općeg kolektivnog ugovora na teritoriji federacije, i granskog kolektivnog ugovora klijenta čija je osnovna djelatnost fokusirana na digitalni print malog i velikog formata (izrada i montiranje reklama), što kako zaključujemo spada pod grafički dizajn ili sl. Šifra djelatnosti klijenta je 18.13 – usluge pripreme za štampu i objavljivanje. Imamo potrebu izmijeniti neke segmente pravilnika o radu klijenta, ali nismo sigurni koji je važeći kolektivni ugovor u FBiH, i granski u oblasti rada klijenta kako smo naveli. Molimo Vas za pomoć. Možete li nam poslati aktuelni KU, i pomenuti granski?

PITANJE: Zamolit ću vas za odgovor vezano za isplatu jednokratne novčane pomoći za slučaj teže bolesti člana uže porodice, da li je to zakonska obaveza i ukoliko jeste kolika je obavezujuća naknada za isplatu. U nastavku članovi zakona koje sam ja istražila. Znam da je to ranije bilo jasnije definisano pa samo da provjerim s vama kakav je trenutni status. U GKU stoji sljedeće: Član 41. U slučaju smrti radnika uslijed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja, u slučaju smrti radnika ili teške invalidnosti radnika koji nisu posljedica nesreće na poslu, kao i u slučaju smrti člana uže porodice radnika, radniku pripada naknada u skladu sa internim aktima poslodavca. Naknada iz prethodnog stava ne može biti utvrđena u manjem iznosu od tri minimalne plaće u FBiH. A u Zakonu o porezu na dohodak navedeno je da se neoporezivim smatraju: 3) novčane potpore uposlenicima i to: a) novčane potpore u slučaju: – teške invalidnosti uposlenika (najmanje 60% invaliditeta), – teške bolesti uposlenika ili članova njegove uže obitelji i – kirurških intervencija na uposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara, jednom godišnje u visini tri prosječne plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema zadnjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika.

PITANJE: Molim Vas za odgovor o “statusu” okvirnog kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavca i radnika u oblasti komunalne privrede za teritorij FBiH. Treba mi potvrda da on, sukladno njegovom članku 43, više ne važi.