17. PRAVNA ZAŠTITA (čl. 91. – 121. ZJN)

PITANJE: U postupku direktnog sporazuma nije omogućena žalba, interesuje me da li u odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača navodimo da žalba nije dozvoljena ili ništa ne navodimo.

PITANJE: Temeljem članka 49. stavak (1) ZJN propisano je da ugovorno tijelo kao dokaz tehničke i profesionalne sposobnosti može zahtijevati od ponuditelja da dostave popis provedenih ugovora. Da li se pod provedenim ugovorima može smatrati i okvirni sporazum? Ako da, da li se u tom slučaju ukupna vrijednost svih pojedinačnih ugovora (zbroj svih vrijednosti pojedinačnih ugovora) koji su sklopljeni iz okvirnog sporazuma uzima kao vrijednost provedenog ugovora ili se uzima vrijednost svakog pojedinačnog ugovora? Sukladno članku 7. stavak (4) točka b) alineja 2) srazmjernim se smatra uvjet da kada se traži dokaz o izvršenju više ugovora, ako njihov zbroj nije viši od procijenjene vrijednosti nabave, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota. Da li je dozvoljeno kod ovog uvjeta zahtijevati da pojedinačna vrijednost ugovora ne smije biti manja od određenog iznosa (npr. procijenjena vrijednost nabave je 100.000 KM, ali da vrijednost svakog pojedinačnog ugovora ne smije biti manja od 30.000 KM)?

PITANJE: Moje pitanje se odnosi na vremenski rok za žalbu na Odluku o poništenju postupka nabavke kod Konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda (Pouka o pravnom lijeku). Potrebna mi je Vaša potvrda tj. stručno mišljenje da je rok za žalbu na Odluku o poništenju postupka nabavke kod Konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda: 10 (deset), a ne 5 (pet) dana. Naime članom 101. stavka (5) ZJN BiH je određeno da: U postupcima male vrijednosti iz člana 88 stavka 1. tačka a) ZJN BiH tj. kod Konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda , žalba se ulaže u roku od 5 (pet) dana od dana zaprimanja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, rok je 5 (pet) dana kada je u pitanju žalba na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, a ne Odluka o poništenju postupka nabavke, moje pitanje se odnosi na to: Koliki je tačno vremenski rok za žalbu na Odluku o poništenju postupka nabavke kada je u pitanju Konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. Molio bih Vas za jasan i konkretan odgovor, jer ostavljanjem roka od 5 ( dana ), a ne 10 (deset) u Pouci o pravnom lijeku na Odluci o poništenju postupka nabavke kod Konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda ( zbog nepoznavanja čisto pravnih odredaba ZJN BiH i pogrešnog tumačenja odredaba ZJN BiH ) dolazi do grubog kršenja ZJN BiH jer skraćuje se rok na pola učesnicima u postupku nabavke i može doći do novčanog kažnjavanja Ugovornog organa od strane AJN BiH , a i odgovornog lica u Ugovornom organu zbog pogrešnog tumačenja pravnog dijela odredbi ZJN, naglašavam zbog nepoznavanja , a ne zbog namjernog pogrešnog tumačenja službenika koji je zadužen za pravni dio akata koji se donose po vođenjima postupaka javnih nabavki.

PITANJE: Uložena mi je žalba na Tendersku dokumentaciju, a interesira me da li se rok za predaju ponuda može produžiti, ako je žalba zaprimljena 5 dana prije isteka roka za predaju ponuda. Da li mogu izvršiti izmjenu i dopunu Tenderske dokumentacije i produžiti rok još na 7 dana, tj. koliko mogu prije isteka roka za predaju ponuda , izmijeniti i dopuniti tendersku dokumentaciju.

PITANJE: U postupku nabavke usluga, potencijalni ponuđač je danas uložio žalbu na TD. Istog dana je ponovo dostavio obavijest, kojom nas obavještava da odustaje od žalbe. U članu 100. ZJN je definisano postupanje ugovornog organa nakon ulaganja žalbe pa se u stavu (1) navodi, da je potrebno utvrditi blagovremenost, dopuštenost i da li je žalba izjavljena od ovlaštenog lica’ U ovom članu se ne definiše postupanje ugovornog organa u slučaju odustajanja od žalbe. Dalje, u članu 111 (Odluke po žalbi) je definisano da u postupku pravne zaštite URŽ može a) obustaviti postupak po žalbi zbog odustajanja od žalbe. Molimo Vas, da nam pojasnite kako ugovorni organ postupa u ovom slučaju? Da li je potrebno donijeti zaključak koji se obustavlja postupak po žalbi zbog odustajanja od žalbe? Da li se u Zaključku ostavlja mogućnost žalbe na isti?

PITANJE: Ugovorni organ je proveo otvoreni postupak javne nabavke, u kojem je na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača izjavljena žalba. Ugovorni organ je utvrdio da je žalba, neosnovana te je istu uz sve potrebne dokumente uputio URŽ. URŽ je donio Rješenje, kojim se žalba odbija, te je nakon izvjesnog vremena ponuđač koji je podnio žalbu Ugovornom organu, podnio tužbu pred Sudom BiH. Drugi ponuđač u postupku, traži od Ugovornog organa, da mu dostavi žalbu, odgovor na žalbu te Rješenje URŽ. Da li Ugovorni organ može davati kopije tih dokumenta, te da li postoje neka zakonska ograničenja, obzirom da je prema Zakonu o javnim nabavkama, URŽ dostavio i obavijestio sve stranke u postupku o datoj žalbi.

PITANJE: Zainteresirani ponuđač je uložio žalbu na tendersku dokumentaciju na dan otvaranja ponuda, i to na LOT 1 od ukupno 6 lotova. Žalba je proslijeđena nadležnom uredu za razmatranje žalbi na daljnje postupanje. Je li ugovorno tijelo može nastaviti postupak po ostalim lotovima na koje nije uložena žalba?

PITANJE: Da li ugovorni organ može zaključkom odbaciti žalbu da lice nema aktivnu legitimaciju od npr. ponuđača koji se bavi prodajom odjeće, a ugovorni organ je raspisao tender za javnu nabavku npr. izvođenje radova na uređenju jezera ili se ipak mora obratiti kancelariji za razmatranje žalbi sa izjašnjenjem, imajući u vidu da ponuđač nema namjeru ni mogućnost da se javi na navedeni tender, čime samo odugovlači postupak ugovornog organa za predmetnu nabavku?

PITANJE: Da li ponuđač čija ponuda nije prihvatljiva ima pravo žalbe?

PITANJE: Molim za mišljenje u svezi advokatskih troškova. Naime, zaprimljena je Žalba na TD, žalba je usvojena ali ništa se nije navelo u odgovoru na žalbu o troškovima. Ponovno je pristiglo od advokata da se izjasni u svezi troškova žalbe, riječ je o cca 280KM. Da li UO mora snosit troškove žalbe ili može odbiti navedene zahtjev?

PITANJE: Imali smo žalbu na tendersku dokumentaciju od strane potencijalnog ponuđača. Žalbu je sastavio advokat kojeg je taj ponuđač angažovao. U dijelu žalbe koji se odnosio na tendersku dokumentaciju isti smo usvojili, i donijeli odluku o poništenju postupka javne nabavke. Također, u žalbi je traženo da se namire troškovi advokata za sastavljanje žalbe koje nismo prihvatili. S obzirom da nismo usvojili sve navode tražene žalbom, samo one vezane za tendersku dokumentaciju, donesenu odluku smo poslali žaliocu sa mogućnošću žalbe u roku od 5 dana od dana prijema odluke Uredu za razmatranje žalbu putem Ugovornog organa. Da li smo obavezni da našu odluku proslijedimo Uredu za razmatranje žalbi s obzirom da nismo prihvatili da snosimo troškove advokata?

PITANJE: U Otvorenom postupku javne nabave radova, donesena je odluka o izboru ponuđača, Na Odluku je uložena žalba, ugovorno tijelo je djelomično usvojilo žalbu Rješenjem, te stavilo donesenu Odluku van snage. Na Rješenje je uložena žalba i proslijeđena URŽu. URŽ donosi zaključak kojim se odbacuje žalba. U međuvremenu je isteklo razdoblje za valjanost ponuda koje su pojedini ponuđači produžili, a neki ne. Kako Ugovorno tijelo treba postupiti: donijeti novu Odluku o izboru drugorangiranog ili mora raditi Zapisnik o novoj evaluaciji rangiranju prihvatljivih ponuda i zakazati novu e-aukciju te onda donijeti novu odluku.

PITANJE: Ugovorni organ je pokrenuo otvoreni postupak nabavke usluge održavanja softvera. Dostavljene su dvije ponude. Za jednu ponudu Ugovorni organ je tražio pojašnjenje neprirodno niske cijene. Ugovorni organ je konstatovao da navedeni ponuđač nije ponudio osnovano obrazloženje, te je u skladu sa članom 66. stav (1) Zakona o javnim nabavkama BiH, odbacio ponudu te donio Odluku o izboru drugog ponuđača. Ponuđač čija je ponuda odbačena je tražio uvid u ponudu nakon čega je uložio žalbu na Odluku o izboru. U žalbi su navedeni žalbeni razlozi koji se odnose na ispravnost ponude ( numeracija, popis dokumenata) i žalbeni navod koji se na dostavljeno pojašnjenje neprirodno niske cijene. Kako da postupi ugovorni organ ukoliko usvoji žalbene navode koji se odnose na ponudu izabranog ponuđača a odbaci za dio koji se odnosi na pojašnjenje neprirodno niske cijene. Sljedeće pitanje: Da li postoji mogućnost da URŽ ukoliko Ugovorni organ odbaci sve navode žalitelja i proslijedi Uredu, donese Rješenje da se poništava Odluka izabranog ponuđača i odbaci ponuda izabranog ponuđača ako utvrdi da nije ispravna, a naloži da se Ugovor dodijeli žalitelju?

PITANJE: U postupku nabavke roba „PEHD cijevi“ donesena je odluka o najpovoljnijem ponuđaču u otvorenom postupku na koju se drugi ponuđač žalio. Međutim žalbu je u ime firme kao punomoćnik poslao advokat putem pošte ali u nedovoljnom broju primjeraka tj. samo jedan primjerak . U članu 99. stav 2. Zakona o JN stoji da se žalba mora poslati u najmanje tri primjerka ili više.. Da li ovu žalbu možemo odbiti ili šta da uradimo? Da li žalilac, ako žalbu odbijemo, ima pravo da se ponovo žali?

PITANJE: UO objavio konkurentski zahtjev za dostavu ponuda.. Odluka o izboru najpovoljnijeg donesena. Rok za žalbu je 5 dana od prijema obavještenja o izboru najpovoljnijeg. Jedan od ponuđača zaprimio 23.02. obavještenje. Po ovome zadnji dan za ulaganje žalbe bio je 02.03.2021. godine. Ponuđač dana 19.02.2021. godine zatražio uvid u ponude, ali se pozvao na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, a ne na ZJN. UO je dana 02.03.2021. godine dozvolio uvid u ponude, nakon donesene odluke o odabiru.. Da li se ponuđač ima pravo žaliti , odnosno da li mu je prošao rok za ulaganje žalbe ili se isti računa od dana dozvoljavanja na uvid, znači od 02.03.2021. godine ?

PITANJE: Da li Ugovorni organ u slučaju Žalbe na tendersku dokumentaciju, a u slučaju hitnosti nabavke, može nastaviti postupak, obraćajući se sa Zahtjevom Kancelariji za razmatranje žalbi da odobri nastavak postupka, iako je Žalbeni postupak u toku? Ukoliko je navedeno moguće, koliko su česti slučajevi da to KRŽ odobri? I koji je vremenski period da se čeka Odluka KRŽ-a o nastavku ili ne nastavku?

PITANJE: U planu javnih nabavki imamo odobreno za ORGANIZOVANJE PRIJEMA (USLUGE RESTORANA I POSLUŽIVANJA) 55300000-3 3.000,00 km. Na koji način da provedem nabavku. U pitanju je promocija knjige i prijem za 20 ljudi u hotelu uz uslugu ručka i pića? Nemamo zaključen Ugovor za restoranske usluge. Nemamo ni objavljen poziv. Plan nabavki je tek jučer usvojen, a planirano je da se promocija obavi u petak 25.02.2021.god. U Planu je planirana ova nabavka i na godišnjem nivou je odobreno 3.000,00 KM bez PDV-a. Da li je u redu da zahtjev za davanje ponude pošaljem na tri adrese i zaključim Ugovor sa najpovoljnijim?

PITANJE: Nakon što je Ugovorni organ odbacio zaključkom žalbu na odluku o izboru, kao neblagovremenu, postupak je obustavljen za lotove na koje se žalba odnosila. 18.01.2021.godine, žalilac je zaprimio zaključak o odbacivanju žalbe. S obzirom na to da do danas nismo dobili informaciju da li je žalilac izjavio žalbu KRŽ, može li Ugovorni organ donijeti odluku o nastavku postupka, s obzirom na to da su prošli rokovi za žalbu.

PITANJE: Ugovorni organ je pokrenuo postupak nabavke kompjuterske opreme putem konkurentskog zahtjeva. Na tendersku dokumentaciju je uložena žalba. Između ostalog žalitelj je u žalbi tražio i advokatske troškove. Ugovorni organ je donio Rješenje o usvajanju žalbe, ali je odbio advokatske troškove. Blagovremeno stiže žalba žalitelja na doneseno Rješenje, koja se odnosi samo na isplatu advokatskih troškova. Vezano za navedeno, postavljamo sljedeće pitanje: – Obzirom da Ugovorni organ neće usvojiti navode žalbe koji se odnose na advokatske troškove, hoće li napraviti Izjašnjenje i sa žalbom proslijediti Uredu? Da li to znači da je i dalje postupak u fazi obustave u skladu sa članom 110. Zakona, dok Ured ne donese Rješenje, iako se žalba odnosi samo na potraživanje advokatskih troškova? I da li sa Izjašnjenjem Uredu se šalje sva dokumentacija ili samo Žalba i Rješenje o usvajanju žalbe gdje se spominju advokatski troškovi?

PITANJE: Imajući u vidu činjenicu da su postupci javnih nabavki transparentni, u postupku javne nabavke, kopiju rješenja Ureda za razmatranje žalbi sam dostavila svim ponuđačima (na uvid) uz Odluku o izboru najpovoljnije ponude. Da li je to greška. Odgovor mi je hitno potreban obzirom da je jadan od ponuđača pokrenuo upravni spor pred Sudom BiH. Da li smo kao ugovorni organ obavezni dostavljati rješenja URŽ-a svim ponuđačima u postupku.

PITANJE: S obzirom da prvorangirani ponuđač nije dostavio kvalifikacionu dokumentaciju na način kako je zahtijevano tenderskom dokumentacijom, donesena je odluka o izboru drugorangiranog ponuđača i ista je dostavljena drugorangiranom ponuđaču. Prvorangiranom ponuđaču je dostavljena obavijest da kvalifikaciona dokumentacija nije dostavljena na zahtijevani način i da će se postupiti u skladu sa odredbama člana 72. stav (3) pod a) Zakona o javnim nabavkama. Da li prvorangirani ponuđač može uložiti žalbu na zaprimljenu obavijest te kako postupiti u tom slučaju ?

PITANJE: Na osnovu konkurentskog zahtjeva a u skladu sa zakonskim odredbama proveden je postupak javna nabavke i donesena je Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Oba učesnika postupka obavještena su putem pošte o rezultatima izbora. Na povratnici koju je ugovorni organ putem pošte dobio vidi se da su oba ponuđača obavijest o izboru zaprimila dana 05.02.2021.godine. U toku trajanja roka za žalbu, tačnije 08.02.2021.godine drugorangirani ponuđač traži uvid u dokumentaciju izabranog ponuđača. Ugovorni organ odobrava uvid u dokumentaciju određujući termin za isto odmah sutradan tj.09.02. ili 10.02.2021.godine ukoliko ponuđaču više odgovara. Drugorangirani ponuđač dolazi na uvid dana 10.02.2021.godine te zahtjeva da pored ostale dokumentacije izvrši uvid i u dokaze iz člana 45. ZJN koje je dostavio izabrani ponuđač. Ugovorni organ tom prilikom obavještava ponuđača kako nije u mogućnosti staviti traženu dokumentaciju na uvid obzirom da istu još nije zaprimio od izabranog ponuđača ali i da ne zna do kada bi je trebao zaprimiti budući da se ni povratnica od pošte nije vratila kao potvrda da je izabrani ponuđač zaprimio obavijest o svom izboru. Ponuđač od ugovornog organa tada zahtjeva da se odmah po prijemu navedene dokumentacije iz člana 45. ista uslika i dostavi na uvid ponuđaču. Sve navedeno konstatuje se u Zapisniku o izvršenom uvidu u ponudu izabranog ponuđača. Dana 11.02.2021. godine putem pošte ugovorni organ od izabranog ponuđača zaprima dokaze iz člana 45. ZJN te shodno zahtjevu ponuđača sa izvršenog uvida istu skenira i prosljeđuje je na uvid. Po prijemu skenirane dokumentacije, istog dana 11.02.2021.godine drugorangirani ponuđač izjavljuje žalbu zbog kašnjenja u dostavljanju uslova iz člana 45. izabranog ponuđača. Naime, u žalbi se navodi da su dokazi izabranog ponuđača trebali biti dostavljeni Ugovornom organu na protokol do 10.02.2021.godine. Dakle, oba ponuđača su obavijest o izboru zaprimili dana 05.02.2021.godine. Rok za žalbu bio je do 10.02.2021.godine. Također, u skladu sa TD rok za dostavu dokumentacije iz člana 45.ZJN bio je 5 dana tj.10.02.2021.godine. Dokumentacija kojom je izabrani ponuđač dokazao uslove iz člana 45. ZJN je dostavljena putem pošte i stigla je na protokol ugovornog organa dana 11.02.2021.godine ali je na poštanskom pečatu vidljivo da je ista upućena putem pošte u roku tj.10.02.2021.godine. S druge strane, drugorangirani ponuđač je svoju žalbu dostavio lično na protokol ugovornog organa također 11.02.2021.godine, dakle izvan žalbenog roka. U ovom slučaju razlozi kašnjenja bili su objektivne prirode tj. drugorangirani ponuđač nije mogao znati kada će izabrani ponuđač biti dužan dostaviti dokumentaciju jer poštanska povratnica nije stigla u ugovorni organ u žalbenom roku i u momentu vršenja uvida u ponuda. Molimo Vas da nam date tumačenje na koji način ugovorni organ treba postupiti u ovom slučaju. Da li žalbu drugorangiranog ponuđača tretirati kao neblagovremenu jer je izjavljena 6.dan od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača bez obzira na razloge kašnjenja ili se upustiti u razmatranje žalbe? Ukoliko se ugovorni organ treba upustiti u razmatranje žalbe, u tom slučaju Vas molimo da nam odgovorite da li se dostava sa predajom na poštu u roku smatra dostavom izvršenom u roku bez obzira što je na protokol ugovornog organa zaprimljena 1 dan kasnije? Napominjemo da taj detalj na koji način će se dostaviti dokazi iz člana 45. ZJN nije definisan u tenderskoj dokumentaciji. Definisano je samo sljedeće: „Dokazi koje je dužan dostaviti izabrani ponuđač moraju sadržavati potvrdu da je u momentu predaje ponude ispunjavao uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom . U protivnom će se smatrati da je dao lažnu izjavu. Dokaze o ispunjavanju uslova je dužan dostaviti u roku od 5 dana od dana zaprimanja obavještenja o rezultatima ovog postupka javne nabavke. Dokazi koje dostavlja izabrani ponuđač ne mogu biti stariji od tri mjeseca, računajući od momenta predaje ponude. Naime, izabrani ponuđač mora ispunjavati sve uslove u momentu predaje ponude, u protivnom će se smatrati da je dao lažnu izjavu iz člana 45. Zakona. Dokazi se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji originala s tim da datum izdavanja originala ne može biti stariji od tri mjeseca računajući od dana dostavljanja ponude. (pod danom dostavljanja ponude smatra se dan/datum koji je Zavod odredio u TD kao dan /datum za prijem ponuda).“

PITANJE: U cilju pravilnog tumačenja i primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama koje se tiču postupanja po žalbi. Kada ugovorni organ utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena i uložena od strane ovlaštenog subjekta te da ima osnova da se žalba djelimično usvoji da li ugovorni organ može u sklopu istog rješenja konstatuje u dispozitivu djelimično usvajanje i novu odluku o izboru/poništenju postupka ili je potrebno da prvo donese samo rješenje po žalbi a potom kao novi dokument odluku o izboru/poništenju? Također, molimo za tumačenje žalbenih rokova u slučaju da je potrebno donositi 2 dokumenta: rješenje po žalbi + nova odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, (da li se žalbeni rokovi računaju 5 dana na rješenje po žalbi + 10 na novu odluku o izboru ili poništenju)?

PITANJE: Po žalbi učesnika postupka na tendersku dokumentaciju, tražena je izmjena tenderske dokumentacije i žalitelj je tražio, uz zahtjev da ugovorni organ poništi TD, i sastava žalbe u iznosu 900 KM, paušal 25% ( 225,00 KM, PDV 191,25 KM, ukupno 1316,25 KM. Žalba je upućena po advokatu XY. Ugovorni organ je djelimično usvojio žalbu, te je odbio zahtjev žalitelja za gore navedene troškove, jer smatra da žalitelj nije iskoristio pravo na postavljanje pitanja u vezi sa TD, te je ugovorni organ, da je žalitelj postupao u dobroj vjeri i postavio pitanje, mogao temeljem istog izmijeniti ili protumačiti TD, bez nastanka ikakvog troška za žalitelja. Zbog odbijanja troškova na ime sastava žalbe, žalitelj se žalio na predmetno rješenje. U drugoj žalbi žalitelj traži od ugovornog organa da isplati naknadu za prvu i drugu žalbu ( 2X1316,25 KM), te i da se poništi TD. Ugovorni organ spreman je poništiti TD, ali i dalje smatra da su traženi troškovi neosnovani. Molimo uputu o načinu postupanja, pravnom osnovu i minimalnoj obavezi prema žalitelju, kada je u pitanju naknada troškova koje potražuje žalitelj.

PITANJE: Na koji način postupiti u situaciji kada je nabavka pravnih/advokatskih usluga u toku (čeka se protek žalbenog roka, i nadalje procedura ukoliko bi bilo žalbe), a istovremeno ugovorni organ ima zakazana sudska ročišta. Da li može ponuđač koji je izabran odlukom ugovornog organa pristupiti na zakazana ročišta, i ako je period žalbenog roka u toku, jer je TD je propisano da se ugovor zaključuje od 1.1.2021. do 31.12.2021. godine, što će se u konačnici i desiti ako ne bude žalbe na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

PITANJE: Naime imali smo jednu javnu nabavku dana 07.12.2020godine, u pitanju je Javna nabavka ______ koju je raspisao ugovori organ „X“. Nakon odluke koju smo zaprimili, mi kao ponuđač smo uložili žalbu na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, te tražili uvid u ponude. Dana 11.01.2021. godine sam ja bio na uvidu međutim, na uvidu u ponude mi nije dozvoljen bio pregled uzorka koji je zahtjevan uz predaju ponuda. Razlog su naveli da svi uzorci zajedno sa našom žalbom poslati u URŽ. Prilikom pregleda ponuda sam primjetio nedostatke, i uradio fotografije istih. U kojem roku i da li postoji mogućnost ulaganja žalbe na ponudu najpovoljnijeg ponuđača, ako je već prvobitna uložena žalba na razmatranju u URŽ, i još uvijek nismo dobili odgovor. U prilogu također šaljem i žalbu koja je prvobitno uložena na odluku.

PITANJE: U postupku javne nabavke za LOT 1-nabavka pekarskih proizvoda, imali smo prvi put žalbu na dodjelu ugovora ponuđaču „X“ od strane pekare „Y“ koja je poslata na URŽ-u na razmatranje. URŽ je usvojio žalbu pekare „Y“ i vratio predmet na ponovnu komisijsku ocjenu. Komisija je donijela novi komisijski zapisnik i pošto nam je ostao samo jedan ponuđač sa ispravnom dokumentacijom, donijeli smo novu Odluku gdje prihvatamo ponuđača pekaru „Y“. U ostavljenom žalbenom roku pekara „X“ je izjavio žalbu na tu odluku. Postupak je obustavljen. Žalba sa izjašnjenjem poslata je URŽ-u. Od URŽ-a smo dobili rješenje kojim se u potpunosti odbija žalba ponuđača pekare „X“. Šta treba sada uraditi? Trebamo li ponovo donijeti novu odluku o izboru te potvrditi odluku o prihvatanju ponude ponuđača pekare „Y“, pošto je postupak obustavljen, da li treba ostavljati ponovo rok za žalbu, ili samo zaključiti ugovor sa pekarom „Y“?

PITANJE: Tenderska dokumentacija je izmijenjena na način da je uploadovana određena skica nakon upita jednog od ponuđača. Da li se blagovremenost žalbe računa od prvog preuzimanja TD, ili od preuzimanja izmjena i dopuna, ako se žalbeni navodi ne odnose na izmjene, nego na navode iz osnovne TD?

PITANJE: Obraćamo Vam se zahtjevom za dostavu mišljenja u cilju pravilne primjene odredbe člana 4. i člana 5. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 39/14) te člana 1. i člana 2. Pravilnika sa popisom ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 21/2015). Naime, kod pojedinih institucija, koje vrše nadzor nad poslovanjem postoji dilema da li je privredno društvo u postupcima nabave obavezno primjenjivati Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14). Zatražili smo mišljenje i Agencije za javne nabavke koja je dostavila svoje mišljenje aktom broj: 04-02-1-2531-2/20 od 28.12.2020. godine u kojem nije izričito navedeno da li se na naše privredno društvo primjenjuje Zakona o javnim nabavkama, ali su navedeni kriteriji prema kojima sami treba da procijenimo da li smo obveznici primjene Zakona o javnom nabavkama. U svom zahtjevu za dostavu mišljenja upućenom Agenciji smo jasno obrazložili naš stav da su odredbe člana 4. i člana 5. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14) jasne i da ne ostavljaju prostora za bilo kakvu dilemu i da privredno društvo nije ugovorni organ, u smislu člana 4. Zakona, niti sektorski ugovorni organ, u smislu člana 5. Zakona, slijedom čega ne postoji ni obaveza da u postupcima nabave primjenjujemo Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14) uz koji zahtjev smo dostavili i dokaze za svoje navode, koje dostavljamo i u prilogu ovog e-maila. Naprijed navedeni stav obrazlažemo kako slijedi: Osnivači XXX su YYY, sa učešćem u kapitalu u procentu od 42,4918% i Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sa učešćem u kapitalu u procentu od 57,5082%. Uvidom u Rješenje o izmjenama podataka Općinskog suda u Sarajevu broj: 065-0-Reg-16-000760 od 4.4.2016. godine i Obavještenje o razvrstavanju pravne osobe prema klasifikaciji djelatnosti broj: 07-32.5-10318/16 od 12.04.2016. godine proizilazi da je naziv djelatnosti prema Klasifikaciji djelatnosti Proizvodnja instrumenata i aparata za mjerenje, ispitivanje i navođenje. U skladu sa odredbom člana 6. stav (2) Ugovora o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću XXX od 27.11.1998. godine i člana 6. stav (2) Statuta, XXX, u okviru registrovane djelatnosti, vrši proizvodnju i prodaju električnih brojila i druge opreme za mjerenje i upravljanje energijom, umjeravanje (baždarenje) električnih brojila, servisiranje električnih brojila i druge opreme za mjerenje i upravljanje energijom, inženjering i marketing proizvodnog programa i projektovanje. Dakle, naša djelatnost je usko povezana sa djelatnošću našeg osnivača YYY, od kojeg i nabavljamo/uvozimo rezervne dijelove, reprodukcijski materijal i opremu za obavljanje djelatnosti. Iz mišljenja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije broj: 11-02-2981/05 od 29.09.2005. godine proizilazi da privredno društvo XXX ne obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa i da nema status javnog preduzeća. Odredbom člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14) je propisano: (1) Ugovorni organ u smislu ovog zakona je: b) pravno lice koje je osnovano za određenu svrhu s ciljem zadovoljavanja potreba od opšteg interesa, a koje nema industrijski ili komercijalni karakter, i ispunjava najmanje jedan od sljedećih uslova: 1) finansiran je, najvećim dijelom, iz javnih sredstava, ili 2) nadzor nad upravljanjem vrši ugovorni organ definisan u tač. a) i b) ovog stava, ili 3) više od polovine članova skupštine, upravnog ili nadzornog odbora čine imenovani ili izabrani predstavnici ugovornih organa iz tač. a) i b) ovog stava. Odredbom člana 5. stav (1) tačka b) propisuje: Sektorski ugovorni organ je obveznik primjene ovog zakona ako obavlja djelatnosti u oblasti vodosnabdijevanja, energetike, prometa i poštanskih usluga, i to: b) privredno društvo u kojem ugovorni organ ili više ugovornih organa ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući uticaj na osnovu vlasništva, finansijskog učešća ili na osnovu propisa koji vrijede za društvo i koje obavlja jednu ili više djelatnosti navedenih u čl. 78-83. ovog zakona, kada nabavlja robu, usluge ili radove za potrebe obavljanja tih djelatnosti. Prevladavajući uticaj u smislu ove tačke postoji u slučaju kada ugovorni organ direktno ili indirektno: 1) ima natpolovičnu većinu osnovnog kapitala tog privrednog društva; ili 2) ima natpolovičnu većinu glasova koji su povezani sa ulozima u tom privrednom društvu; ili 3) može imenovati više od polovine članova uprave, upravnog ili nadzornog odbora tog privrednog društva. Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o javnim nabavkama, kao i odredbe člana 1. i člana 2. Pravilnika sa popisom ugovornih organa po kategorijama koji su obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, br. 21/2015), mišljenja samo da se XXX ne može smatrati ugovornim organom u smislu odredbe člana 4. stav 1. tačka b) Zakona o javnim nabavkama, s obzirom da je prema klasifikaciji djelatnosti koju obavlja navedeno društvo evidentno da ono nije osnovano s ciljem zadovoljavanja potreba od opšteg interesa i da ima industrijski i komercijalni karakter te se slijedom toga na nas ne može primijeniti odredba člana 4. stav (1) tačka b) Zakona o javnim nabavkama. S tim u vezi, ukazujemo da je i Agencija u svom mišljenju, kada je u pitanju nekomercijalni karakter subjekta, navela kriterije odnosno trodijelni test i to: – Da li je sticanje profita osnovni cilj tog subjekta? – Da li taj organ ima konkurenciju na tržištu? – Da li je moguće da bi država ili neki drugi upravni organ intervenisali u svrhu umanjivanja komercijalnog pritiska (na primjer kako bi time spriječili stečaj tog subjekta)? Ako su odgovori na prva dva pitanja negativni, a odgovor na treće pitanje pozitivan onda taj subjekt nema komercijalni ili industrijski karakter i time je obveznik primjene Zakona, naravno uzimajući u obzir i naprijed navedene tačke b) i c). Naš odgovor na prvo pitanje je pozitivan budući da nam je osnovni cilj sticanje profita. Pozitivan je i odgovor na drugo pitanje budući da imamo konkurenciju na tržištu, dok je odgovor na treće pitanje negativan jer u slučaju stečaja država ili neki drugi upravni organ ne bi intervenisali u svrhu umanjivanja komercijalnog pritiska. Dakle, i prema navedenim kriterijima je jasno da je XXX privredno društvo koje ima komercijalni ili industrijski karakter pa samim tim nije ni obveznik primjene Zakona. Također, mišljenja smo da, u smislu odredbe člana 5. Zakona o javnim nabavkama, XXX nije obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jer nije sektorski ugovorni organ, s obzirom da ne obavlja nijednu od djelatnosti propisanih članom 78. do 83. Zakona o javnim nabavkama. Slijedom navedenog, a imajući u vidu činjenicu da XXX nije ugovorni organ, u smislu člana 4. Zakona, niti sektorski ugovorni organ, u smislu člana 5. Zakona, proizilazi da ne postoji ni obaveza da u postupcima nabave primjenjujemo Zakon o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14). Naprijed navedeno mišljenje potvrđuje i stav Ureda za razmatranje žalbi izražen u predmetima broj: JN2-03-07-1-395-7/17 za privredno društvo CCC (koje je također u većinskom vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo sa 80% osnovnog kapitala i RMU Banovići sa 20% osnovnog kapitala) i predmetu broj: JN2-03-07-1-698-12/18 za privredno društvo JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, YYY Sarajevo, koje je u 100% vlasništvu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. Međutim, i pored jasnih zakonskih odredbi, navedenih činjenica u pogledu djelatnosti koju obavljamo i navedenih stavova Ureda za razmatranje žalbi pa i jasnih kriterija koji su navedeni u mišljenju Agencije, kod pojedinih institucija, koje vrše nadzor nad poslovanjem Iskraemeco Sarajevo d.o.o. Sarajevo i dalje se javlja dilema da li je privredno društvo Iskraemeco Sarajevo d.o.o. Sarajevo u postupcima nabave dužno primjenjivati Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“ broj: 38/14). Molim Vas da nam mišljenje dostavite na Vašem memorandumu sa potpisom i pečatom. U prilogu Vam dostavljamo: • Mišljenje Agencije za javne nabavke broj: 04-02-1-2531-2/20 od 28.12.2020. godine • Zahtjev za dostavu mišljenja broj: EB-1563/20 od 18.12.2020. godine • Rješenje o izmjenama podataka Općinskog suda u Sarajevu broj: 065-0-Reg-16-000760 od 4.4.2016. godine • Obavještenje o razvrstavanju pravne osobe prema klasifikaciji djelatnosti broj: 07-32.5-10318/16 od 12.04.2016. godine • Izvod iz Statuta XXX. • Zaključak Ureda za razmatranje žalbi broj: JN2-03-07-1-395-7/17 od 18.5.2017. godine, • Zaključak Ureda za razmatranje žalbi broj: JN2-03-07-1-698-12/18 od 2.8.2018. godine, • Mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije broj: 11-02-2981/05 od 29.09.2005. godine

PITANJE: Da li je stvarno jedini način za sugerisati ugovornim organima na npr.: -visinu tražene referense i broj traženih ugovora – nisu sve nabavke niti frekventne niti velike da biste vi imali 1 ugovor u nekoj povećoj vrijednosti za npr. policijske palice koje se kupuju otprilike u periodu od dvije ili tri godine i ne u velikoj vrijednosti ili -kratak rok isporuke za robu iz inostranstva. Mi smo firma koja zbog prirode posla ne može držati robu na lageru za isporuku za npr. 7 dana, roba se uvozi za poznatog kupca nerijetko uz uvoznu dozvolu… -nisku procijenjenu vrijednost, jer se čini da U.O. referiraju stare ponude sa jednako starim cijenama, odnosno cijene koje nađu na internetu samo pretvore u našu valutu bez ostalih troškova. Ta niska procijenjena vrijednost U.O. dovodi do isporuke proizvoda sa niskim kvalitetom što nije poslovna politika firme u kojoj sam zaposlena. Time smo mi unaprijed isključeni iz konkurencije ili -posljedično gore navedenom, uslovi prijedloga ugovora nisu prikladni. U TD najčešće imate nacrt ugovora koji nije konačni tekst ugovora i koji se dobrano razlikuje od ugovora koji dobijete na potpis od U.O.. Time ste stavljeni pred svršen čin i jedino možete da ne potpišete ugovor. isključivo žalba, jer na pitanja koja postavite na portalu JN, UO se najčešće vode odgovorom: “traženo/definisano je tenderskom dokumentacijom” Učestvujući u velikom broju postupaka JN, mogu kazati da, ako biste sve diskrepancije iz tenderskih dokumentacija pokušali razjasniti, da biste u svom radu više radili na žalbama, nego na dostavljanju stvarno kvalitetnih konkurentnih ponuda sa ponuđenim kvalitetnim proizvodima.