24.1. Pitanja i odgovori iz oblasti PIO-a

PITANJE: Ukoliko je lice korisnik penzije, ali je dodatno angažovan po ugovoru o djelu, da li primanja po osnovu ugovora o djelu, koja su manja od prosječne mjesečne plaće, mogu ući u ponovni obračun i na koji način? Da li bi tim novim preračunom došlo do pada ličnog koeficijenta ili bi se obračun radio na postojeće stanje, da li bi bilo povoljnije za penzionisano lice tražiti takav obračun?

PITANJE: Tokom izlaganja navedeno je da posljednja godina radnog staža ulazi u obračun, ali nominalno, zanimalo bi nas pojašnjenje termina “nominalno”, te na kojoj zakonskoj ili podzakonskoj odredbi se to zasniva?

PITANJE: Na osnovu Uvjerenja o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji Radnik po Podacima o osiguranju (prijava/odjava) 31.12.2024. godine navršava 39 godina, 10 mjeseci i 28 dana penzijskog staža, a po Podacima o plati, stažu osiguranja i naknadama 31.12.2024. godine navršava 34 godine, 2 mjeseca i 5 dana staža osiguranja, dakle za period od 5 godina, 8 mjeseci i 23 dana mu nisu uplaćivani doprinosi, te Vas pitamo da li smo mi u sladu sa odredbama člana 94. tačka d. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, 89/18, 23/20, 49/21, 103/21, 44/22 i 39/24) obavezni donijeti Rješenje o prestanku radnog odnosa kada Radnik navrši 40 godina penzijskog radnog staža (prijava/odjava) ili je potrebno da čekamo da navrši 40 godina radnog staža osiguranja? Napominjemo da Radnik ima 60 godina života, te ne ispunjava uvjete za starosnu penziju, kao i to da u Uvjerenju o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji ima upisan poseban staž (Armija RBIH) u trajanju od 4 godine, 1 mjesec i 20 dana za koji nije saglasan da mu se uračuna. Ova dilema se odnosi prije svega na to da li će Radnik ostvariti pravo na penziju ukoliko ne navršava 40 godina staža osiguranja.

PITANJE: Namještenik gradskog organa uprave navršava 40 godina staža osiguranja 18.11.2024. godine, kada mu prestaje radni odnos u organu. Pitanje je, da li namještenik može ostati na radu do 31.12.2024. godine, obzirom da mu je u MIO/PIO rečeno da bi prestanak radnog odnosa sa krajem tekuće godine za njega bio puno povoljniji u vezi načina obračuna i visine penzije? Dakle, možemo li takvog zaposlenika ostaviti na radu još mjesec i po dana?

PITANJE: Da li možemo pravilnikom regulisati na ocjeni radne sposobnosti utvrđen gubitak radne sposobnosti ali bez uvjeta za invalidsku penziju?

PITANJE: Da li možete još jednom pojasniti proceduru utvrđivanja/ocjene radne sposobnosti, odnosno neki “hodogram”? Ja sam povezala da se radi radnik prvo obraća svom izabranom doktoru, zatim Zavod za medicinu radu i krajnja instanca je Institut?

PITANJE: Da li organ uprave može uputiti invalida II kategorije na ponovnu ocjenu radne sposobnosti (dvije ili tri godine nakon utvrđene invalidnosti), i na koji način, odnosno koji uslovi moraju biti ispunjeni? Ako može, je li to ocjena radne sposobnosti i molimo da nam objasnite postupak?

PITANJE: Budući da od sada radnici koji se odluče za prijevremenu mirovinu mogu nastaviti raditi kod drugog ili istog poslodavca, zanima me mijenja li se išta kod obračuna plaće za radnike koji su ostvarili pravo na prijevremenu mirovinu? Što je s doprinosima i naknadama u tom slučaju? Plaćaju li se npr. doprinosi za zdravstveno jer je osoba osigurana kao umirovljenik ili se sve regulira kao da se radi o „normalnom radnom odnosu“?

PITANJE: Na lokalnim izborima održanim 2020. godine izabran je kandidat na izvršnu funkciju općinskog načelnika. Od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine izdato je uvjerenje da je isti kandidat izabran za općinskog načelnika na lokalnim izborima 2020. godine. Isto lice u aprilu 2024. godine je ispunjavalo uslove za odlazak u starosnu penziju ali obzirom na mandatni period 2020.-2024. godine ostaje na izvršnoj funkciji, odnosno na poziciji općinskog načelnika do potvrđivanja izbornih rezultata lokalnih izbora 2024. godine. Pitanje: Obzirom da lice nije kandidat ni na jednom nivou za lokalne izbore u oktobru 2024. godine, da istom licu ovaj organ nije donosio rješenje o zasnivanju radnog odnosa u organu državne službe, na ispunjene uslove za odlazak u penziju, te obzirom na predstojeće okolnosti potvrđivanja izbornih rezultata lokalnih izbora 2024. godine, sa kojim datumom prestaje radni odnos u organu državne službe licu na trenutnoj poziciji općinskog načelnika i da li ova organ donosi rješenje ili drugi akt o prestanku radnog odnosa općinskog načelnika, a sve zbog ostvarivanja prava na penziju, otpremninu i sl.?

PITANJE: Koju vrstu otkaza moram pripremiti (rješenje/odluka) ukoliko je radnik podnio zahtjev za prestanak radnog odnosa zbog odlaska u prijevremenu mirovinu (PIO-MIO traži rješenje zbog odlaska u prijevremenu mirovinu, a taksativno takva vrsta otkaza ne postoji u članku 94. ZOR FBiH)?

PITANJE: Jedan naš radnik ima teže oboljenje (zloćudni tumor na mozgu) i već je skoro godinu dana na bolovanju (bolovanje još uvijek traje i neizvjesno je kada će biti okončano). Interesuje nas da li je poslodavac u obavezi da radnika, po okončanju bolovanja, uputi na procjenu radne sposobnosti ili to radi ljekar porodične medicine, komisija?

PITANJE: Da li postoji ograničenje u dužini radnog odnosa penzionera? Je li ograničeno na npr. 2 godine i da isti više ne može biti u radnom odnosu? Postoje li neka ograničenja?

PITANJE: Kako radim u JU koja je vezana za organ uprave (Općinu) jer se finansiramo sa istog trezora, prilikom uvođenja novog programa za kadrovsku evidenciju, da li smo u obavezi tražiti po službenoj dužnosti od PIO/MIO da nam se izdaju uvjerenja o stazu kako bi imali ispravnu evidenciju radnog staza, ili poslodavac može tražiti od radnika da svako za sebe tiraži i izvrsno uplati za navedeno uvjerenje o stazu.

PITANJE: Imamo radnika koji planira odlazak u penziju ( 58 godina života i 35 godina staža osiguranja). Starosnu penziju namjerava ostvariti upotrebom vojnog staža, tako da bi imao 40 penzijskog staža. Možemo li sa ovim radnikom nakon njegovog odlaska u penziju zasnovati radni odnos, tako da uporedo prima platu i penziju?

PITANJE: Da li radnik koji je u penziji može i pod kojim uslovima zasnovati radni odnos?

PITANJE: Naime radnica Preduzeća ima 58 godina života i 30 godina staža osiguranja i ista želi da podnese zahtjev za prijevremenu penziju , moje pitanje glasi da li Preduzeće ima mogućnost dokupa staža kako bi radnica stekla uslove za prijevremenu penziju.

PITANJE: Radnici fakulteta je prestao radni odnos sa 30.04.2024. godine zbog sticanja uslova za starosnu penziju. Radno mjesto na koje je ista bila raspoređena je trenutno upražnjeno (provodi se procedura javnog oglasa). Da li možemo istoj osobi (penzionisana radnica) ponuditi zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme na radno mjesto na koje je bila prije penzionisanja raspoređena iako ista ostvaruje prava iz PIO-a po osnovu rješenja o isplati penzije.

PITANJE: Ako radnik radi 30 godina na radnom mjestu, i ako je novom sistematizacijom za to radno mjesto sad umjesto 180 ECTS (radnik ima 1 god do penzije) potrebno 240 ECTS, može li se tom radniku ponuditi da se doškoluje do 240 ECTS, i da ostane na svom radnom mjestu ili izmjene pravilnik i stave 180-240 ECTS?

PITANJE: Da li osoba koja ima 65 godina života i 5 godina staža ima pravo na ikakvu naknadu, penziju?

PITANJE: Uvjet za radni odnos penzionera(povoljnije penzionisanje boraca) Da li postoji mogućnost zasnivanja ponovnog radnog odnosa, kod uposlenika koji želi da ide u penziju po Zakonu o povoljnijem penzionisanju boraca? Uposlenik ima staža osiguranja plaćenog 37 godina i 8 mjeseci(ovdje je ušlo i plaćanje staža od dvije godine koje je uposlenik proveo u vojsci). U vojsci je proveo 3 godine i 8 mjeseci od aprila 1992-31.12.1995 godine(posebni staž). Ako postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa da li bi u statusu penzionera ostvarivao i platu i penziju?

PITANJE: Imamo liječnika u mirovini, angažovali bi ga sada da radi 20/21 radni dan u hitnoj medicinskoj pomoći, koju vrstu ugovora možemo sklopiti s njim, a da nije ugovor o radu sa umirovljenikom ? Da li može ugovor o djelu ?

PITANJE: Kako je Pravilnikom u radu JP “X” d.o.o. u članu 58. Stav 1 . tačka d.) određeno da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, te uvećan po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima 2 radna dana. Obzirom na navedeno, molim Vas da mi pojasnite da li po Vašem mišljenu u tu kategoriju spadaju radnici kojima je u toku trajanja radnog odnosa na osnovu Rješenja određena promijenjena radna sposobnost te utvrđena invalidnost II kategorije, kao i obaveza poslodavca da radnika prerasporedi na drugo radno mjesto (lakše) a navedeno oboljenje nije direktno posljedica povrede na radu, jer se radi uglavnom o bolestima kičme, kao i oboljenja unutrašnjih organa koji mogu biti I posljedica nasljednih bolesti, da li isti ostvaruju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora po osnovu svoje invalidnosti.

PITANJE: U situaciji kad bi na određeno vrijeme na par mjeseci ponovo zaposlili svog bivšeg radnika koji je otišao u penziju nakon sticanja uslova za penzionisanje, da li smo u obavezi prilikom obračuna i isplate plaće istu uvećavati za ukupan radni staž za 0,60%? U Pravilniku o radu smo propisali da se neto plata svakog radnika uvećava za ukupan radni staž za 0,60% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Mišljenja smo da u ovom slučaju ne trebamo uračunavati staž, jer se penzionisao sa 65 godina života i do tog momenta smo mu uračunavali sav prethodni radni staž, a sada ostvaruje i pravo na penziju.

PITANJE: Kako je Pravilnikom u radu JP “X” d.o.o. u članu 58. Stav 1 . tačka d.) određeno da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, te uvećan po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima 2 radna dana. Obzirom na navedeno, molim Vas da mi pojasnite da li po Vašem mišljenu u tu kategoriju spadaju radnici kojima je u toku trajanja radnog odnosa na osnovu Rješenja određena promijenjena radna sposobnost te utvrđena invalidnost II kategorije, kao i obaveza poslodavca da radnika prerasporedi na drugo radno mjesto (lakše) a navedeno oboljenje nije direktno posljedica povrede na radu, jer se radi uglavnom o bolestima kičme, kao i oboljenja unutrašnjih organa koji mogu biti I posljedica nasljednih bolesti, da li isti ostvaruju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora po osnovu svoje invalidnosti.

PITANJE: U situaciji kad bi na određeno vrijeme na par mjeseci ponovo zaposlili svog bivšeg radnika koji je otišao u penziju nakon sticanja uslova za penzionisanje, da li smo u obavezi prilikom obračuna i isplate plaće istu uvećavati za ukupan radni staž za 0,60%? U Pravilniku o radu smo propisali da se neto plata svakog radnika uvećava za ukupan radni staž za 0,60% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Mišljenja smo da u ovom slučaju ne trebamo uračunavati staž, jer se penzionisao sa 65 godina života i do tog momenta smo mu uračunavali sav prethodni radni staž, a sada ostvaruje i pravo na penziju.

PITANJE: Molim da mi pojasnite zakonsku regulativu u vezi zapošljavanja penzionera, pod kojim uslovima se može penzioner primiti u radni odnos?

PITANJE: Da li postoje prepreke u donošenju rješenja o prestanku ugovora o radu/radnog odnosa zaposlenika zbog navršenih 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja ako poslodavac nije uplatio sve doprinose (trenutni poslodavac, koji donosi rješenje o penziji)?

PITANJE: Odredbom člana 41. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 13/18, 93/19 – odluka US, 90/21, 19/21 i 19/22), utvrđeno je da se osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža. U vezi s tim, tražimo mišljenje da li organ državne službe mora državnom službeniku ili namješteniku, koji ima ostvaren beneficirani staž, po službenoj dužnosti donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa smanjenjem starosne granice za starosnu penziju ili je za to neophodan zahtjev državnog službenika ili namještenika radi odlaska u starosnu penziju?

PITANJE: Radnica je stekla pravo na starosnu penziju ex lege 05.09.2023. godine, na način da je napunila 65 godina života i 30 godina staža osiguranja. Obzirom da se niko nije prijavio na javni oglas koji smo objavili povodom navedenog radnog mjesta, sa radnicom smo zaključili sporazum o produženju radnog odnosa na određeno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu. Obzirom na presudu Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, kojom su osporene odredbe Zakona o PIO/MIO, radnica ima pravo biti u radnom odnosu i primati penziju. Nismo sigurni na koji način „tehnički“ sprovesti presudu, u smislu da li radnici trebamo zaključiti radni odnos, kako bi podnijela zahtjev nadležnoj službi PIO/MIO ili samo konstatirati da je stekla pravo na starosnu penziju ex lege, bez odjavljivanja sa obaveznog osiguranja? U slučaju da je navedenu radnicu potrebno odjaviti sa obaveznog osiguranja, na koji način s njom ponovo zasnovati radni odnos, da li je potrebno ponovo objaviti javni oglas za to radno mjesto?

PITANJE: Molim Vas da odgovorite na sljedeće pitanje, a koje se tiče obustave isplate penzije korisnicima porodičnih penzija ukoliko steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju: Presudom Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, koja je objavljena u SN FBiH 42/23, Ustavni sud FBiH je utvrdio da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO (SNFBiH 19/22) nije u skladu sa Ustavom FBiH. Navedenom presudom Ustavni sud FBiH je definitivno i nedvosmisleno potvrdio svoj stav da je član 116. Zakona o PIO u cijelosti neustavan (od samog početka tj. od donošenja prve presude Ustavnog suda iz 2018. godine, a zatim i njegove naknadne izmjene utvrđene u članu 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO SNFBiH 19/22, uključujući i stav 2. istog, koji je korisnicima porodične penzije onemogućio primanje penzije za vrijeme dok su u obaveznom osiguranju. Navedeno je Ustavni sud vrlo plastično objasnio u obrazloženju svoje presude od 09.05.2023. godine u tački 7. obrazloženja navedene presude Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije u kojoj navodi (na stranici 38 Službenih novina FBiH broj: 42/23, u kojima je objavljena presuda): “Kako se vidi, odredba članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama proizvela je dvije odredbe u osnovnom Zakonu o PIO/MIO koje je valjalo proglasiti neustavnim iz različitih razloga. Stavak (1) članka 116. zato što se radi o dopuni de iure inegzistentne odredbe čiju je neustavnost Ustavni sud Federacije već ranije utvrdio, pa bi ta dopuna kao njoj pripadajuća, trebalo da slijedi njenu pravnu sudbinu. Ustavni sud Federacije zaključuje da ta dopuna, uz to, ne mijenja suštinu ranije važeće odredbe o privremenoj obustavi isplate mirovine, već samo njen vremenski domašaj, što ne otklanja razloge njene neustavnosti. Konačno, ova dopuna, bez osnovnog teksta, figurativno rečeno, „visi u zraku“, odnosno radi se o zakonskoj odredbi koja je sama za sebe nerazumljiva, nejasna i neprimjenjiva (lex imperfecta), jer se njeni adresanti ne mogu identificirati. Što se pak tiče novog stavka (2) članka 116., on sadrži iste one razloge neustavnosti utvrđene u Presudi broj: U-36/18, samo što se odredba sada odnosi na uži krug osoba – samo na korisnike obiteljske mirovine. Kada se sve što je rečeno uzme u obzir, proističe da je zahtjev podnositelja u pogledu članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama utemeljen i da mu je, u tom dijelu, trebalo udovoljiti.” U više medija sam pročitao da predstavnici FPIO tvrde da će nakon navedene presude moći raditi svi penzioneri, osim onih koji su penzionisani po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca i korisnika porodičnih penzija. Što se tiče penzionera po “boračkom zakonu” jasno je, a to je i potvrđeno od strane Ustavnog suda FBiH u navedenoj i posebnoj presudi. Međutim, kada su u pitanju korisnici porodičnih penzija, a imajući u vidu navedenu presudu Ustavnog suda FBiH i njeno obrazloženje koje sam naprijed naveo, kao i izjave predstavnika PIO/MIO koje su po meni kontradiktorne navodima iz presude, moje pitanje za Vas je mogu li korisnici porodične penzije istovremeno primati penziju i biti u obaveznom osiguranju (zaposleni), odnosno da li je ispravan stav da nakon navedene presude Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, koja je objavljena u SN FBiH 42/23, sve kategorije korisnika penzije iz Zakona o PIO/MIO, mogu biti u obaveznom osiguranju i istovremeno primati penziju?