24.2. Evidencija o radnom stažu, poseban staž, itd

PITANJE: Molimo vas da nas obavijestite da li smo u obavezi platiti doprinose za naše radnike koji su u periodu1992 do 1995 godina bili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatskog vijeća odbrane i organa unutrašnjih poslova saglasno propisima koji su se odnosili na njih prije stupanja na snagu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH („Službene novine Federacije BiH „broj 13/18 i 90/21) koji su upisali u penzijski staž kao poseban staž u dvostrukom trajanju vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu odnosno u odbrani u periodu od 18.09.1991 godine do 23.12.1995. godine u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž. Članom 36. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH predviđeno je da se u budžetu Federacije osiguravaju sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava1 ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu. Članom 129. stav 1. tačka b Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH predviđeno je da Federacija iz budžeta u skladu sa finansijskim mogućnostima obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu prava ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona. Molimo vas da nas o navedenom obavijestite u što kraćem roku jer imamo radnike koji su stekli uslove za penziju i bili pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine odnosno Hrvatskog vijeća odbrane i organa unutrašnjih poslova periodu 1992 do 1995 godina, ali im nisu uplaćeni doprinosi za staž za gore navedeni period – 1992- 1995 godina pa nam je neophodno da o navedenom donesemo odgovarajuću odluku. Napominjemo vam da su radnici stekli uslove za penziju i bez upisa posebnog staža osiguranja odnosno navršili su 40 godina staža osiguranja bez posebnog staža odnosno 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.

PITANJE: Da li se može penzionisati čovjek koji ima 40 godina radnog staža ili se mora voditi računa o tome koliko su mu godina uplaćivani doprinosi?

PITANJE: Uposlenik koji želi da pređe u naše društvo ne može dobiti potvrdu o stažu od trenutnog poslodavca, pa nas zanima kojim Zakonom je regulisano izdavanje iste. Da li postoji mogućnost osporavanja izdavanja potvrde o radnom stažu od trenutnog poslodavca ?

PITANJE: Da li se priznaje radni staž stečen u drugim državama, u Bosni i Hercegovini radi obračuna minulog radnog staža.

PITANJE: Ako radnik ima 33 godine staža osiguranja (staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) da li se radniku može u staž osiguranja u obzir uzeti vrijeme koje je proveo u pripremama za odbranu odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, kao poseban staž, s obzirom da radnik nije bio odjavljen s osiguranja, a u cilju ostvarivanja prava po članu 64 Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u F BiH („Sl. novine Federacije“ broj 39/22)?

PITANJE: Da li se staž proveden u ratu može priznati zaposleniku kao prethodni staž na osnovu kojeg zaposlenik ima uvećanje plaću za 0,6 za svaku godinu radnog staža. Konkretno zaposlenik je bio u ratu AR BiH. Trenutno ima 24 godine radnog staža. Upisao je u listing vrijeme provedeno u ratu tj. kao staž u iznosu od 6 godina. Da li mu se taj staž proveden u ratu priznaje prilikom obračuna plaće kada bi zajedno sa ostalim stažom imao 30 godina staža ili mu se ne priznaje u kom slučaju bi onda imao 24 godine staža?

PITANJE: Našim pravilnikom o radu utvrđeno je sljedeće: Osnovna plaća radnika obračunata po kriterijima i mjerilima iz ovog Pravilnika, uvećava se za svaku godinu penzijskog staža za 0,6 %, s tim da ukupno povećanje osnovne plaće po osnovu penzijskog staža ne može biti veće od 20%.“ Naš poslodavac je prije 12 mjeseci zatražio zvanične podatke (evidenciju Federalnog Zavoda PIO/MIO -listing ) o radnom stažu za sve radnike. Na osnovu dostavljene evidencije, konstatovano je sljedeće: 1. Nekoliko radnika je imalo uredne prijave i odjave kod prethodnog poslodavca ( što odgovara i podacima u njihovim radnim knjižicama, ali da za određeni period nije izvršena uplata dospjelih, a neuplaćenih doprinosa po osnovu penzijsko- invalidskog osiguranja ( kod nekih u trajanju od šest godina- za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. 2. Nekoliko radnika, koji su uzeli učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koji su uzeli učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, (ovo vrijeme se priznaje u penzijski staž kao poseban staž) također ima uredne prijave i odjave kod FZ PIO/MIO, ali nisu uplaćeni doprinosi po osnovu penzijsko- invalidskog osiguranja. Na osnovu navedenih podataka, poslodavac je donio odluku kojom je svim radnicima, za sve godine radnog staža za koje nisu uplaćeni doprinos, i obustavio obračun i uplatu povećanja osnovne plaće za svaku godinu penzijskog staža za 0,6 %. Pitanje: Da li je poslodavac ispravno postupio?

PITANJE: U skladu sa članom 52. stav 1. Zakona o državnoj službi u Unsko-sanskom kantonu (Službeni glasnik USK, broj: 14/17,16/17,15/20) tekstativno su nabrojani osnovi za prestanak radnog odnosa ex lege državnom službeniku i namješteniku, nastupanjem određenih okolnosti ili činjenica. Tako je u članu 52. stav 1. tačka b) jasno propisano da državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života. Zaposlenik po uplaćenim doprinosima a što je vidljivo iz – Uvjerenja o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji Kantonalne administrativne službe za USK-a zaposlenik ne ispunjava uslov 40 godina staža osiguranja. Međutim, po podacima o osiguranju (prijava/odjava) zaposlenik ispunjava uvjet 40 godina staža osiguranja računajući i beneficirani staž. Da li neuplaćivanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje utiče na radno-pravni status zaposlenika, u konkretnom slučaju prestanak radnog odnosa?

PITANJE: Radnik se, prema evidenciji PIO/MIO vodio kao zaposlenik u našem Društvu i u ratnom periodu, dakle bio je prijavljen kod nas. Napominjem da radnik ne želi u penziju i da pišem o radniku koji neće dati nikakve pristanke za uračunavanje bilo kojeg staža za čije uračunavanje treba pristanak. S obzirom da u rubrici posebnog staža radnik ima evidentirano da je proveo nekih 6 mjeseci u ratu, ako dobro tumačimo mišljenja ministarstva rada i socijalne politike, staž osiguranja bi trebalo umanjiti za tih 6 mjeseci. Drugi problem se javlja što taj radnik tvrdi da je u tom nekom periodu rata, dok je bio prijavljen kod nas, radio u inostranstvu (Sloveniji). Ovaj staž nije uplaćen. Kako bi poslodavac trebao ispravno postupati u konkretnom slučaju? Da li treba uplatiti staž za koji se vodio prijavljen kod nas, bez obzira na njegove tvrdnje da je bio u radnom odnosu negdje drugo, a za koje nemamo nikakav dokaz, ili bismo, u slučaju da mu se uplati navedeno, imali problema ako dođe do sudskog spora?

PITANJE: U situaciji kada radnik ima na osnovu radničke knjižice utvrđen staž od ukupno 40 godina, gdje je 24 godine kod zadnjeg poslodavca u BiH, a 16 godina u Srbiji, te isti neće da nam donese potvrdu o tom stažu u Srbiji, a iz AM obrasca imamo uvid samo u staž u BiH koji je 24 godine, možemo li se voditi upisima iz radničke knjižice i takvom radniku ispostaviti odluku zbog sticanja prava na starosnu penziju, zbog napunjenih 40 godina staža osiguranja … Da li nam je u ovom slučaju dovoljna evidencija o stažu prikazana iz radničke knjižice, jer putem AM obrasca nemamo uvid u staž iz Srbije.

PITANJE: Naime, prijavljeni kandidati su dostavili potvrdu o volontiranju kao dokaz o radnom iskustvu za pozicije na koje se prijavljuju. Zanima me da li iste i po kojem zakonu potvrde za radno iskustvo sa SSS možemo uzeti u razmatranje, ili se samo broji iskustvo sa prijavom radnika na PIO. Molim Vas da mi pojasnite, jer imamo dva prijavljena kandidata sa takvim potvrdama, pa ne znamo da li da ih uzmemo u razmatranje za daljnju proceduru konkursa ili odbijemo kao nepotpunu dokumentaciju.

PITANJE: Nakon stjecanja VSS osoba se zaposlila u privatnoj firmi gdje je radila 5 mjeseci, nakon toga je dobila i odradila pripravnički sa VSS u državnoj firmi, u trajanju od godinu dana, a nakon isteka pripravničkog nastavila je i dalje raditi na tom radnom mjestu. Osoba konkurira za radno mjesto na kojem se traži 3 godine radnog iskustva nakon stjecanja VSS, stoga me zanima da li se i ovih 5 mjeseci prije pripravničkog staža, može računati u sveukupni radni staž? Naime prema sistematizaciji radnog mjesta za koje prijavljena osoba konkurira traži se 3 godine radnog iskustva, međutim prema prijavnim obrascima Agencije za državnu službi postoji samo opcija radnog staža, koja se ne mora nužno poklapati sa radnim stažom stoga me zanima kako postupati u tom slučaju, odnosno što uzeti kao mjerodavno, radno iskustvo ili radni staž?

PITANJE: Uvidom u radnu knjižicu državnog službenika/sekretar gradskog vijeća, utvrđeno je da državni službenik ima 40 godina radnog staža, a 63 godine starosti. Međutim, uvidom u AM-Listing (matični podaci osiguranika), utvrđeno je da imenovanom službeniku nedostaje 16 mjeseci radnog staža, odnosno da raniji poslodavac nije izvršio uplatu doprinosa za period od 16 mjeseci iako je radni staž za taj period upisan u radnu knjižicu i ovjeren pečatom tog poslodavca. Dakle, podaci o radnom stažu u radničkoj knjižici se ne podudaraju sa radnim stažom za koji su plaćeni doprinosi po AM-listingu. Raniji poslodavac koji nije izvršio uplatu doprinosa za navedeni period a koji je ovjerio i upisao predmeti rani staž u radničku knjižicu prestao je postojati što znači da ne postoji mogućnost da raniji poslodavac uplati doprinose za period za koji nisu uplaćeni. Članom 55. Zakona o državnoj službi u Tuzlanskom kantonu (“Službene novine TK”, broj: 7/17, 10/17, 10/18, 14/18 i 8/21) propisano je da državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe ispunjavanjem uslova za sticanje prava na starosnu penziju propisnih Zakonom o Penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 13/18, 93/19 i 90/21). Članom 40. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 13/18, 93/19 i 90/21) propisano je da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Članom 23. istog Zakona propisano je da se u staž osiguranja efektivnim trajanjem računa vrijeme koje je osiguranik, poslije 15 godine života proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos. Da li se u konkretnom slučaju može državnom službeniku utvrditi prestanak radnog odnosa na osnovu radnog staža od 40 godina koji je upisan u radnu knjižicu državnog službenika a za koji nije uplaćen doprinos. Ukoliko činjenica što za radni staž nije uplaćen doprinos za navedeni period ne utiče na radno pravni status nego samo na ostvarivanje i obim prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, ko ima obavezu ili ko može izvršiti uplatu doprinosa za navedeni period, da li osiguranik ili organ uprave kao posljednji poslodavac obzirom da je raniji poslodavac prestao postojati i nema pravnog slijednika. Ukoliko pak činjenica što doprinosi nisu uplaćeni za određeni period utiče na radno pravni status na način da mu se ne može utvrditi prestanak zbog navršavanja 40 godina staža osiguranje, da li se uposleniku može produžiti radni odnos dok ne navrši ukupno 40 godina staža osiguranja tj. još dodatnih 16 mjeseci za koji bi se produžavanjem radnog odnosa uplatili doprinosi.

PITANJE: Uposlenik (namještenik) u 3. mjesecu 2022. g. puni 65 godina starosti, a nema 15 godina staža osiguranja, odnosno neće ih imati sa 65 godina starosti. Imat će 14 godina i 1 mjesec osiguranja sa 65 godina. Krše li se zakonske odredbe ukoliko se namještenik ostavi u radnom odnosu dok ne ispuni 15 g. staža osiguranja?

PITANJE: Radnik ima evidentirani staž osiguranja u radnoj knjižici, a i dostavio je uvjerenje da je bio u ratu: a) da li računamo staž u jednokratnom trajanju, ili b) računamo staž sa uvećanim trajanjem napomena: ratni staž 1992-1995.g.

PITANJE: Da li je obaveza poslodavca da traži izjavu radnika za uplatu doprinosa u periodu 1991-1996. god., zašto postoje uredno evidentirane prijavne radnika kod pravnog prednika poslodavca (radna obaveza)?

PITANJE: Da li poseban staž 92-95 treba biti uplaćen da bi se mogao računati?

PITANJE: Prilikom izračunavanja staža mašinovođama koji su došli iz Doboja i koji su radili do 1992. godine na poslovima na kojima je staž računat sa uvećanim trajanjem tražili smo da radnik donese uvjerenje o beneficiranom stažu izdat u preduzeću u kojem je radio i ovjeren odnosno nadovjeren od strane PIO. To je sve bilo ok i uredno do poplava 2014. godine. Od poplava 2014. godine PIO neće odnosno ne može da nadovjeri uvjerenje jer su u poplavama uništeni dokumenti. Taj staž (beneficirani) je uredno evidentiran u listingu (AM) odnosno šifriran. Da li se staž može računati u efektivni staž ili ne?

PITANJE: Ukoliko je radnik bio pripadnik Armije BiH, a istovremeno je bio postavljen u firmi i tokom perioda 1992-1995. radnik nije odjavljen, da li poslodavac može izvršiti uplatu doprinosa za period 1992.-1995. godine bez saglasnosti radnika, obzirom da je radnik bio prijavljen cijeli period ratnih dejstava?

PITANJE: Beneficirani radni staž ostvaren prije 1990. god. u bivšoj zajedničkoj državi, uzimali se kao staž osiguranja?

PITANJE: Ukoliko je radniku uplaćen staž osiguranja u periodu 1992-1995 godina, a istovremeno je bio pripadnik Armije BiH, na koji način se računa vojni staž, da li u dvostrukom trajanju ili jednostrukom?

PITANJE: Može li se radnik odreći beneficiranog radnog staža?

PITANJE: Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji propisano je da kandidat treba imati 10 godina radnog staža u odgojno-obrazovnoj struci. Može li se kao dokaz o radnom stažu u odgojno-obrazovnoj struci uzeti uvjerenje da je kandidat radio u ustanovi (školi) kao vanjski saradnik (nije bio prijavljen u Poreskoj), a obavljao je poslove u odgojno-obrazovnoj struci? Da li je radni staž vezan isključivo za radni odnos ili se kao dokaz o radnom stažu u odgojno-obrazovnoj struci može uzeti i uvjerenje o radu (vanjski saradnik, ugovor o djelu, itd.), bez zasnivanja radnog odnosa (bez prijave Poreskoj).

PITANJE: Pravilnikom o radu je definisano da se osnovna plata povećava za svaku godinu radnog staža za 0,4 %. Šta mi možemo prihvatiti kao dokaz o radnom stažu? Da li se radni staž može usklađivati na osnovu uvida u radne knjižice?

PITANJE: Ukoliko je vojska evidentirana u knjižici da li to znači da je plaćena i ko treba da plati vojsku i ko treba da ,, ganja,, plaćanje vojske zaposlenik ili…

PITANJE: Da li mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj 03-34/11-22/19 AG od 10.01.2019. godine da prestanak radnog odnosa ne može biti uslovljeno uplaćivanjem ili neuplaćivanjem pripadajućih doprinosa za PIO prethodnog poslodavca se odnosi i na situaciju ukoliko vojska (3 godine) nisu uplaćene obzirom da je sadašnji poslodavac izmirio sve svoje obaveze za doprinose Dakle da li čovjeka koji ima 37 godina staza osiguranja, jer mu fale te tri godine vojske koje nisu uplaćene mogu penzionisati obzirom da sadašnji poslodavac je sve svoje obaveze izmirio.

PITANJE: Radi se o namješteniku koji je 1990 kod poslodavca uzeo neplaćeno odsustvo od godinu dana. Ostao je prijavljen na PiO, ali nisu naravno vršene uplate doprinosa. Sada navršava 40 godina staža, ali ima 39 efektivnog. Može li produžiti radni odnos još godinu dana u Općini ? Isti slučaj je i sljedeći: Sadašnjem namješteniku je 92. godine u jednom poduzeću prestao radni odnos na način da nitko zbog ratnih sukoba više nije dolazio na posao-stvarno je radni odnos prestao, ali odjave niti rješenja o prestanku radnog odnosa nije dobio. Nakon rata nije se u poduzeće vratio, a isti su ga 1998. godine odjavili bez uplate doprinosa, jer stvarno nije niti radio. Sada ima 34 godina efektivnog staža, a 40 penzijskog staža što Zakon o namještenicima propisuje kao razlog za prestanak radnog odnosa. Ako mu prestane radni odnos, PIO neće udovoljiti zahtjevu za mirovinu i bit će bez ikakvih primanja do 65 godine života (skoro 2 godine). Ne možemo primijeniti niti Zakon o radu koji kaže da se namještenik i poslodavac mogu drugačije dogovoriti, jer je Zakon o namještenicima lex specialis. Što poduzeti u ovim slučajevima?

PITANJE: Starosnu mirovinu stječem 26.6.2024. godine kada punim 65 godina starosti. Tada ću imati 39 godina i 23 dana penzijskog odnosno staža osiguranja. Posebnog staža nemam. Šta je u mom slučaju godina ostvarivanja prava iz Člana 46. stav 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju? Da li je to kalendarski (26.6.2023.-26.6.2024.) ili 2024. godina(1.01.2024.-26.6.2024.) u kojoj odlazim u mirovinu?

PITANJE: U konkretnom slučaju uposleniku se obračunavao poseban staž u duplom trajanju do 01.08.2020. godine. Pošto nismo imali njegovu pismenu saglasnost minuli rad se nije više obračunavao na poseban staž. Saglasnost nam je dao u martu 2021. godine gdje je saglasan da mu se prilikom obračuna plaće osnovna plaća uveća za iznos od 0,5 za svaku godinu penzijskog staža u koji je uračunat i poseban staž od 4 godine, 6 mjeseci i 6 dana. U vojsci je bio u periodu od 16.04.1992. do 15.04.1996. godine, što dokazuje uvjerenjem Odjela za odbranu. Da li uposlenik može dati Saglasnost za uračunavanje posebnog staža u ukupan penzijski staž u skladu sa članom 38. stav 1. Zakona o penzijskom invalidskom osiguranju u duplom ili jednokratnom trajanju. U gore navedenom slučaju uposlenik je dao Saglasnost za uračunavanje posebnog staža u ukupan penzijski staž u jednokratnom trajanju. Takođe traži da mu se retroaktivno obračuna minuli rad na poseban staž u duplom trajanju za period 01.08.2020. do 31.03.2021. godine.

PITANJE: Od 01.08.2020. do 01.03.2021. prilikom obračuna plaće zaposlenih, koji su uzeli učešće u odbrani BiH od 1992. do 1996. godine, vršeno je umanjenje po osnovu minulog rada, jer u penzijski staž od navedenog dana nije priznat poseban staž (vrijeme provedeno u odbrani BiH) nego samo radni staž. Kolektivnim ugovorom, Odlukom o plaćama koji su na snazi naveden je obračun minulog rada po osnovu penzijskog staža kojeg čine radni staž i poseban staž. Služba za opću upravu, društvene djelatnosti, BIZ i raseljene osobe, od 2018. godine od kada je izašao Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju (“Sl. novine FBiH”, broj: 13/18), prilikom obračuna minulog rada niti od jednog zaposlenika nije tražila pismenu saglasnost za priznavanje posebnog staža u penzijski staž za vrijeme radnog odnosa, nego su se direktno primjenjivale odredbe Kolektivnog ugovora i Odluke o plaćama sve do 01.08.2020. godine, kad je prekinula obračun posebnog staža dok se ne pribavi pismena saglasnost uposlenika na koga se poseban staž odnosi. Obzirom da je od nekih uposlenika pribavljena pismena saglasnost za uračunavanje posebnog staža u ukupan penzijski staž u mjesecu martu 2021. godine, da li je Grad Živinice dužan retroaktivno isplatiti i obračunati poseban staž tačnije od 01.08.2020. do 31.03.2021. godine, imajući u vidu da se za taj period nije imala pismena saglasnost od uposlenika koji su uzeli učešća u odbrani BIH?