4.1 Okvirni sporazum

PITANJE: U otvorenom postupku javne nabavke za nabavu goriva, ulja i maziva kao kriterij smo naveli ekonomski najpovoljniju ponudu gdje smo kao podkiterije naveli: cijena 80% i rok plaćanja 20%. U pogledu određivanja cijene u tenderskoj dokumentaciji naveli smo: „Ponuđač koji bude odabran kao najpovoljniji isporuku goriva će vršiti po cijenama koje je ponudio u ponudi do momenta prve objave podataka o prosječnim potrošačkim cijenama goriva, koje je predmet nabavke, nakon zaključenja okvirnog sporazuma, od strane Agencije za statistiku BiH. Od dana prve objave podataka o prosječnim cijenama goriva od strane Agencije za statistiku BiH, ponuđena cijena iz ponude najpovoljnijeg ponuđača će se korigovati u skladu sa procentom promjene prosječne cijene goriva koju objavljuje Agencija za statistiku BiH. Dakle, ukoliko je bilo promjena u prosječnim cijenama goriva vršit će se korekcija ponuđene cijene u skladu sa procentom promjene prosječne cijene svaki mjesec nakon objave podataka o prosječnim cijenama goriva.“ Okvirni sporazum sa izabranim ponuđačem smo zaključili u avgustu 2019. godine. Najpovoljniji ponuđač a sada dobavljač je u tenderu naveo cijenu od 2,31 KM te nam je za mjesec septembar isporučivao gorivo po toj cijeni a za mjesec oktobar po cijeni od 2,26 KM. Da li je ovakvo korigovanje cijene u suglasnosti sa uvjetima iz tenderske dokumentacije?

PITANJE: Potrebna nam je pomoć u vezi primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama i Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda, a koje se odnose na okvirni sporazum u slučaju kada ugovorni organ nije u mogućnosti da predvidi ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke. Naime, u pitanju je nabavka usluga popravki pumpi za vodu, pri čemu ugovorni organ ima više različitih pumpi, ali iz objektivnih razloga ne može predvidjeti da li će tokom ugovornog perioda doći do pojave kvarova na istima, te na kojoj pumpi, na kojem dijelu pumpe i u kojoj količini. Tako se može desiti da u toku godine ne dođe do pojave nijednog kvara, ili da dođe do pojave kvarova samo na nekoj od pumpi, i pojedinim njenim dijelovima i više puta. Obzirom da su različite cijene usluga zavisno od vrste kvara, ugovorni organ bi tenderskom dokumentacijom precizirao vrste popravki. Članom 4. stav 5. Uputstva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda propisano je da kada ugovorni organ nije u mogućnosti da definiše ni tačnu ni okvirnu količinu predmeta nabavke, onda se određuje maksimalan iznos predviđen za okvirni sporazum sa popisom roba ili usluga koje će se nabavljati, ali da svi ugovori zaključeni na osnovu okvirnog sporazuma zbirno ne mogu preći utvrđeni maksimalni iznos okvirnog sporazuma. Obzirom na prethodno navedeno, da li ugovorni organ u konkretnom slučaju može u tenderskoj dokumentaciji definisati samo popis usluga koje su predmet nabavke, tako da ponuđačima u obrascu za cijenu ponude ostavi mogućnost da navode samo jedinične cijene za svaku vrstu usluge, s tim da predvidi maksimalni iznos novca koji planira utrošiti za predmetnu nabavku (npr. 15.000,00 KM)? U tom slučaju bi ukupna cijena ponude bila zbir jediničnih cijena svih vrsta usluga popravki. Tu imamo nedoumicu i oko odnosa procijenjene vrijednosti nabavke i planiranih sredstava za istu. Naime, planirana sredstva za predmetnu nabavku, zasnovana na istovrsnim nabavkama u prethodnim godinama (npr. 15.000,00 KM), može se značajno razlikovati u odnosu zbir jediničnih cijena svih mogućih kvarova (npr. 30.000,00 KM), tako da najpovoljnija cijena ponude, zasnovana na zbiru jediničnih cijena svih navedenih usluga, može biti oko 30.000,00 KM, što je značajno više od planiranih sredstava (15.000,00 KM). Da li bi u tom slučaju ugovorni organ postupio pogrešno ukoliko bi dodijelio okvirni sporazum ponuđaču za cijenu od npr. 30.000,00 KM, s tim da u okvirni sporazum navede kako će se isti realizovati maksimalno do iznosa planiranih sredstava od 15.000,00 KM? U tom slučaju bi cijena najpovoljnije ponude bila znatno veća od planiranih sredstava, bez obzira na činjenicu da je to cijena ponude koja uključuje sve moguće kvarove, koji se sigurno neće desiti, te će realizacija okvirnog sporazuma sigurno biti znatno manja od ukupne cijene ponude i ista u skladu sa planiranim sredstvima. Ako je to ispravno, koji iznos procijenjene vrijednosti nabavke u tom slučaju treba navesti ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji – 15.000,00 KM ili 30.000,00 KM?

PITANJE: Da li prilikom pokretanja postupka nabavki za koju se planira zaključiti okvirni sporazum na tri godine procijenjeni maksimalni iznos za realizaciju ugovora mora biti planiran u budžetu u godini kad se pokreće postupal nabavke?

PITANJE: Ugovorni organ je zaključio okvirni sporazum putem konkurentskog zahtjeva za usluge održavanja do kraja 2019. godine, međutim isti je i količinama i vrijednosti pojedinačnih ugovora iskorišten. Da li je dozvoljeno ponoviti isti predmet nabavke sa zaključenjem okvirnog sporazuma s obzirom da prethodni važi do 31. 12. 2019. godine, odnosno šta je u konkretnom slučaju dozvoljeno?

PITANJE: Da li sitni materijal za održavanje možemo nabavljati po vrijednosti, a ne po količini? Da li ima taj postupak provođenja javne nabavke, jer nam je teško uskladiti količinu (šarafi, ekseri, itd.)?

PITANJE: Kojim dokumentom ugovorno tijelo može tražiti od strane potencijalnih ponuditelja da mu dokažu cijenu plina za grijanje, a koja je bila važeća na dan objavljivanja predmetne tenderske dokumentacije, a da se ne radi o OPC obrascu? Napomena: OPC obrasci koje ovjerava Federalno ministarstvo odnose se na maloprodajne cijene autoplina na benzinskim crpkama, a predmet nabave je plin za zagrijavanje. Prema Posljednjim izmjenama zakona o akcizama (Zakon o izmjenama i dopunama zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, “Službeni glasnik BiH”, broj 91/17, od 27. 12. 2017), na plin za zagrijavanje nismo dužni platiti akcize, dok za autoplin smo dužni platiti akcize (putarine), te je samim time cijena plina za zagrijavanje znatno niža od cijene autoplina. Kojim dokumentom se dokazuju cijene plina za zagrijavanje (koji je predmet nabave), a ne OPC obrazac kojim se dokazuje cijene autoplina koji u ovom slučaju nije predmet naše nabave?

PITANJE: Ukoliko imamo zaključen okvirni sporazum na godinu dana za npr. nabavku goriva u iznosu od 70.000 KM, na koji način trebamo zaključivati pojedinačne ugovore za nabavku goriva? Ne možemo tačno znati koliko ćemo goriva povući koji mjesec pa je prijedlog Uprave preduzeća bio da na kraju mjeseca dobavljač napravi izračun potrošnje goriva, a da na osnovu toga napravimo ugovor za taj mjesec pa opet tako za naredni i svaki mjesec da pravimo po jedan ugovor (sa datumom od početka tog mjeseca). Smatram da je ovo komplikovano (jer se svaki ugovor mora posebno unositi u sistem) i da mora postojati ”lakši” način za primjenu OS.

PITANJE: Naš klijent je zaključio ugovor o izdavanju plative bankarske garancije, a na osnovu okvirnog ugovora o izdavanju bankarskih garancija. Okvirni ugovor je istekao, a ugovor o izdavanju plative bankarske garancije je još uvijek važeći. Prilikom zaključivanja okvirnog ugovora, klijent je dao mjenice kao sredstvo obezbjeđenje za ugovore o izdavanju plativih garancija, dakle sredstvo obezbjeđenja ugovora o izdavanju plative bankarske garancije su mjenice iz ugovora o okviru. S obzirom da je okvirni ugovor istekao, a ugovor o izdavanju bankarske garancije je još uvijek važeći, molimo vas za vaše mišljenje: – Da li poslovni partner našeg klijenta može aktivirati navedenu bankarsku garanciju, – U slučaju aktiviranja bankarske garancije da li bi banka mogla iskoristiti mjenice koje je klijent predao kao sredstvo obezbjeđenja okvirnog ugovora koji je istekao?

PITANJE: Imam jedno pitanje u vezi sa nabavkom hrane. Objavljena je TD i dobili smo žalbu na nju putem mejla u roku. Mi smo predvidjeli zaključenje Ugovora na godinu dana. Nije okvirni sporazum. Imali smo ovu tačku: “6.1.7. Navedena količina predstavlja planiranu potrošnju u periodu od jedne godine, sa tim da će se isporuka vršiti sukcesivno, prema potrebama. Ugovorni organ nije obavezan da trebuje sve robe i predviđene količine iz ugovora, već samo one za koje se ukaže potreba u toku perioda važenja ugovora, a plaćanje prema stvarno isporučenim količinama, na osnovu zaključenih ugovora”, a ponuđač se žali na, citiram: “Na tendersku dokumentaciju broj: XXX godine, a koja bitno odstupa od Zakona o javnim nabavkama BiH i podzakonskim aktima koji tretiraju datu oblast. Naime, odstupanja se odnose na sljedeće činjenice: 1. Na stranici 6. tenderske dokumentacije tačka 6.1.7. glasi: „Navedena količina predstavlja planiranu potrošnju u periodu od jedne godine, sa tim da će se isporuka vršiti sukcesivno, prema potrebama. Ugovorni organ nije obavezan da trebuje sve robe i predviđene količine iz ugovora, već samo one za koje se ukaže potreba tokom perioda važenja ugovora, a plaćanje prema stvarno isporučenim količinama.“ Naprijed citirana tačka tenderske dokumentacije nije u skladu sa Zakonom o JN jer isti ne poznaje termin „trebovati“. Takođe, ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji kod ugovora o javnoj nabavci određuje tačnu količinu predmeta nabavke, a kod okvirnog sporazuma tačnu ili okvirnu količinu predmeta nabavke. Pošto vi, kao ugovorni organ, niste predvidjeli okvirni sporazum za predmetnu nabavku, ne možete zahtijevati ni okvirnu količinu. Sa tim u vezi, ugovorena količina na osnovu zaključenog ugovora o javnoj nabavci ne može biti ni manja ni veća od ugovorene količine.” Može li se koristiti termin “trebovati”? Možemo li ugovorom predvidjeti da ne moramo preuzeti sve količine iz ugovora, već samo one za koje se ukaže potreba u toku važenja ugovora?

PITANJE: Zaključen je okvirni sporazum sa tri dobavljača, okvirni sporazum je zaključen na maksimalni iznos i na princip minitenderisanja, s obzirom da je jedan ponuđač izrazio namjeru podugovaranja, pitanje je kako sprovesti minitener – da li se zahtjev šalje dobaljaču ili podugovaraču?

PITANJE: Kod unosa u sustav, nakon potpisa okvirnog sporazuma, mora li se procijenjena vrijednost ili prihvaćena ponuda (najpovoljnijeg ponuditelja), jer se ne može spremiti ukoliko se iznosi ne poklapaju?

PITANJE: UO je zaključio okvirni sporazum sa tri ponuđača u postupku nabavke aviokarata. Kriterij za dodjelu ugovora je ekonomski najpovoljnija ponuda. Proveden je postupak minitenderisanja u kojem su ponuđači dostavili prihvatljive ponude, te je izabran ponuđač sa najvišim brojem bodova i donesena je odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Prilikom realizacije predmetne nabavke (rezervacija i isporuka aviokarata) izabrani ponuđač se pismeno obraća UO da se cijena karata promijenila, te da shodno tome košta mnogo više nego što je prvobitno ugovoreno. 1. S obzirom da minitender nije postupak nabavke, već postupak okončan zaključenjem okvirnog sporazuma, te shodno tome proizlazi da se u skladu sa članom 69. ZJN ne može donijeti odluka o poništenju, može li UO u slučaju da izabrani ponuđač nije u mogućnosti realizovati pojedinačni ugovor (u ovom slučaju isporučiti karte na vrijeme jer se cijena promijenila) automatski dodijeti ugovor drugorangiranom ponuđaču čija ponuda je prihvatljiva i odgovara traženim zahtjevima? Šta uraditi u slučaju kada nijedna od dostavljenih ponuda nije prihvatljiva? 2. Članom 71. ZJN, UO je dužan u roku od sedam dana od dana donošenja odluke, pismeno obavijestiti ponuđače o rezultatima postupka. Članom 101. stav (3) propisano je da se u slučaju dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma iz člana 32. stav (5) ZJN žalba izjavljuje najkasnije u roku 30 dana ako ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora unutar okvirnog sporazuma. Dakle, na osnovu ove odredbe može se zaključiti da ponuđač koji je učestvovao u minitenderisanju ne može uložiti žalbu ukoliko ugovorni organ nije obavijestio ponuđače o rezultatu minitenderisanja. Da li je UO obavezan da o rezultatu minitenderisanja obavijesti ponuđače koju su u istom učestvovali i tom prilikom im dostavi zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda i odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača?

PITANJE: Ukoliko se po okvirnom sporazumu ugovori nabavka roba, a u toku realizacije dođe do neplanskog (vanredno) povećanja crpljenja tog ugovora, te se ugovorena sredstva utroše prije roka koji je predviđen okvirnim sporazumom, kako prevazići taj period?

PITANJE: Kopiranje i printanje godišnje oko 8.000 KM (teško nam je predvidjeti koliko ćemo utrošiti ulaznica, plakata i ostalog printanja), te me interesuje da li u specifikaciji moram sve tačno definisati? Ovdje bi bio konkurentski zahtjev. Da li mogu na neki drugi način provesti postupak, a da narudžbenicom poručujem kad mi tačno treba u toku godine? Isti slučaj je i za materijal za održavanje (šarafi, neke cijevi i ostali materijali) teško je definisati u specifikaciji i predvidjeti šta će sve trebati u toku godine. Primjer, rad ski-lifta, nekad se nešto pokvari pa se materijal mora kupiti za popravku, recimo to ne mogu predvidjeti, a imam pozicije i sredstva za materijal za održavanje. Kako provesti postupke?

PITANJE: Dom zdravlja zaključio je okvirni sporazum za nabavku kancelarijskog i štampanog materijala, te na osnovu okvirnog sporazuma sklapa pojedinačne ugovore o kupoprodaji. U toku realizacije okvirnog sporazuma pojavila se potreba za nabavkom robe koja se ne nalazi na specifikaciji okvirnog sporazuma, te je ista prikazana i na predračunima ponuđača. Na koji način izvršiti nabavku robe koja je potrebna ugovornom organu, a ne nalazi se na specifikaciji okvirnog sporazuma?

PITANJE: U novembru 2017. godine proveli smo konkurentski postupak nabavke usluga-„fizičko-tehničko obezbjeđenje poslovnih objekata Zavoda za udžbenike“. Po navedenom postupku, kao ugovorni organ, zaključili smo sa najpovoljnijim dobavljačem okvirni sporazum na period od dvije godine i pojedinačni ugovor o nabavci usluga za period novembar 2017. do novembra 2018. godine. U međuvremu, odnosno u 2018. godini, Uprava je odlučila otvoriti dva nova poslovna prostora (knjižare) i ukazala se potreba za fizičko-tehničkim obezbjeđenjem istih. Pošto Zakon o javnim nabavkama ne poznaje pojam aneks ugovora, kako i na koji način možemo provesti postupak nabavke za obezbjeđenje dva nova poslovna prostora s istim dobavljačem?

PITANJE: Vezano za okvirni sporazum, konkretno nabavu usluga održavanja službenih vozila, da li u obrascu za cijenu ponude navodimo jedinične stavke npr. kom/lit a ne previđamo ukupne potrebe naše za vremenski period od 12 mjeseci, odnosno da li to ulazi u procijenjenu vrijednost nabave? Ako imate još kakv savjet vezan za predmetnu javnu nabavu…?

PITANJE: Ako imamo sklopljen okvirni sporazum sa jednim dobavljačem na dvije godine, ili tri, može li se sklopiti ugovor na dvije godine, odnosno tri godine? Ako da, u kojim slučajevima?

PITANJE: Ukoliko u nekim postupcima javnih nabavki (npr. nabavka usluge servisiranja i održavanja vozila) prilikom izrade tenderske dokumentacije nisu navedene ni okvirne ni precizne količine, da li se u tom slučaju mora predvidjeti zaključivanje okvirnog sporazuma sa više ponuđača odnosno minitenderisanje?

PITANJE: Ako želimo raspisati tender za projektovanje na 4 godine i želimo primjenjivati sistem mini tenderisanja, zanima nas slijedeće: – raspišemo tender i uslove i odaberemo prihvatljive ponude (da li moramo tražiti dostavu cijene odmah u toj fazi?) možemo li raspisati bez procjenjene vrijednosti, da ponuđači dostave ponude bez cijena (cijene da se utvrde nakon mini tenderisanja)? – budući da je teško izvršiti procjenu i kreirati jedinicu mjere za obračun i procjenu vrijednosti nabavke praktično napraviti listu kvalifikovanih ponuđača i onda, po potrebi kreiranje projekata, svim kvalifikovanim ponuđačima slati zahtjev za dostavu ponude za pojedinačni ugovor za projektovanje (da li se okvirni sporazum zaključen sa više kvalifikovanih ponuđača mora zaključiti na određeni novčani iznos)? – možemo li zaključiti okvirni sporazum sa više ponuđača sa navođenjem predmet nabavke ”izrada projekata rehabilitacije i rekonstrukcije puteva” ne navodeći iznos već navodeći ”cijena usluga će se utvrditi po okončanom mini-tenderisanju”? – nakon navedenog da li je moguće za pojedini ugovor projektovanja X ulice da pošaljemo pozive za dostavu ponuda kvalifikovanim ponuđačima pa ko bude najjeftiniji da mu dodjelimo ugovor? – da li postoji pravo žalbe nakon rezultata mini tenderisanja?

PITANJE: Sa dobavljačem imamo ugovor koji nije istekao ali je sa zadnjom fakturom (nabava lož ulja za grijanje) prešao ugovoreni iznos preko 10%. U planu javnih nabava ove godine predviđena procedura nabave lož ulja za centralno grijanje. Imate li prijedloge za rješenje ova dva pitanja.

PITANJE: U Vašem odgovoru naveli ste da se u okviru vrijednosti 6.000 može zakljuliti veći broj Ugovora sa različitim dobavljačima advokatskih usluga. Da li to znači, da ako pojedinačne usluge ne prelaze 1.000,00 KM, možemo prihvatiti veći broj faktura a da nismo dužni zaključiti Ugovor, odnosno pojedinačne Ugovore? Naime, ako se angažuje advokat za zastupanje u nekom sporu, nije moguće procijeniti koliko će spor koštati niti predvidjeti ishod spora. Npr. tužba je poznata ili odgovor na tužbu, ali broj izlazaka na ročište, žalbe, prigovori, odgovor na žalbe su stvari koje se ne mogu predvidjeti, i tokom vremenskog perioda, a naročito jer neki sporovi mogu trajati i godinama, možemo dobiti veći broj faktura koji se odnose na jedan konkretan spor. Dakle, da li svaku pojedinačnu fakturu koja je manja od 1.000 KM, možemo prihvatiti bez ugovora, bez obzira da li se radi o istom sudskom predmetu ili različitim predmetima, a sve u granici da vrijednost svih faktura u toku godine bez obzira na njihov broj ne pređe 6.000 KM na godišnjem nivou? Šta će se desiti ako neplanirano, vrijednost pređe 6.000,00 KM, jer se, kako smo rekli, troškovi sporova ne mogu nikada procijeniti, a več smo zaključili direktni sporazum ili smo jednostavnoprihvatili veći broj faktura do 1.000 KM. U slučaju zaključenja Ugovora o direktnom sporazumu sa advokatom, kako možemo zaključtiti takav ugovor ako ne znamo vrijendost i količine usluga koje će nam biti potrebne? Npr. odlučili smo se za advokata koji će nas zastupati u jednom ili više procesa. Vrijednost usluga advokata zavisi od vrijednosti spora i nemožemo zaključiti direktni sporazum tipa: – opomena pred tužbu 3 x 120 KM – tužba za spor do 1000,00 KM 2 x 350 KM – tužba za spor preko 5.000 KM 1 x 400 KM – izlazak na ročište 5 x 200 KM – žalba 3 x 350 KM – odgovor na žalbu 1 x 35 KM ukupno ….npr. 5870 KM. i tako dalje, kao što je slučaj sa npr. nabavkom materijala, dijelova, usluga popravki i izviđenja radova gdje su količine i cijene u naprijed poznate. Da li se sa advokatom može zaključiti Ugovor o paušalnoj naknadi u koju će biti uključen jedan kompletan predmet ili više njih, u toku određenog perioda, bez obzira koliko će po određenom predmetu biti puta nagažovan (npr. 1 tužba, 3 ročišta, 1 žalba vrijednost 950 KM, a desi se da iznos probije ili bude manji, međutim advokat prihvata paušal)?

PITANJE: Ukoliko je potpisanim ugovorom po okončanju nabavke definisano da su cijene „fiksne i nepromjenjive“, a odabrani ponuđač u skladu s uzansama o građenju i ZOO traži izmjenu cijena (za razliku povećanja preko 10 %), imajući u vidu stav 5. člana 72. ZJN, jasno je rečeno: (5) Prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu se mijenjati. Znači, cijena i uslov se NE MOGU MIJENJATI NIKAD. Izuzetno, ako se u tenderskoj dokumentaciji predviđa odredba o promjenjivosti cijena s objektivno utvrđenim pravilima o promjenjivosti cijene, takva odredba unosi se u ugovor o javnoj nabavci (znači, postoji opcija jedino da ugovorni organ definiše da će cijena biti promjenjiva, pa da se odobri promjena cijene prema uzansama i ZOO. U suprotnom NEMA PROMJENE, ZABRANJUJE SE TO). Da li je ispravan stav da se onda ne može priznati izmjena cijena (imajući u vidu da se primjenjuju odredbe ZJN, a ne drugih propisa za pitanja koja su regulisana u ZJN)? Da li je ista situacija kada je u pitanju okvirni sporazum budući da je u članu 32. ZJN definisano da se odredbe okvirnog sporazuma ne mogu mijenjati? Da li se uopšte može dozvoliti promjena cijene ukoliko u TD i ugovoru nije navedeno da su cijene promjenjive? Da li se uopšte klauzula o promjenjivosti cijena može koristiti u postupcima u kojima se predviđa potpisivanje okvirnog sporazuma?

Ukoliko je tenderska dokumentacija objavljena u 12. mjesecu 2018. godine, ponude se otvaraju početkom drugog mjeseca 2019., a ugovorni organ zahtijeva bilancu stanja i uspjeha iz zadnje godine jesu li to bilance za 2018. ili 2017. godinu?

Da li je u skladu sa ZJN odredba koju često ugovorni organi stavljaju u ugovore / okvirne sporazume, a glasi: „Ukoliko se do isteka ovog ugovora / okvirnog sporazuma ne izabere novi dobavljač, dobavljač će nastaviti s isporukom do momenta izbora novog dobavljača u skladu sa cijenama iz ponude“?

Općina je pokrenula javnu nabavku otvoreni postupak sa ciljem zaključivanja okvirnog sporazuma po programu: „Održavanje, rekonstrukcija i dogradnja javne rasvjete na području općine za period 2019-2021. godina“. U tenderskoj dokumentaciji predviđeno je zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim privrednim subjektom. Zaprimljene su dvije prihvatljive ponude od kojih je jedna povoljnija (kriterij je bio najniža cijena). Komisija za javne nabavke Općine je u dilemi da li je potrebno prvobitno poništiti postupak javne nabavke zbog nedovoljnog broja zaprimljenih ponuda pa obnoviti isti i nakon obnove zaključiti okvirni sporazum sa jednim dobavljačem ili možemo odmah bez poništenja i obnove postupka zaključiti okvirni sporazum i dodjeliti ugovor jednom dobavljaču? Odnosno da li se okvirni sporazum mora zaključiti sa najmanje dva dobavljača i to nakon poništenja postupka?

Zaključen okvirni sporazum za nabavku tonera i tim ugovorom nije specificiran jedan toner, tj. nema ga u ugovoru. Kako nabaviti taj jedan toner – kojim postupkom i može li se podvesti pod već zaključeni okvirni sporazum (prethodno proveden konkurentski postupak)?

Sa koliko ponuđača se može provoditi minitender u okvirnom sporazumu?

Pojam „lista ponuđača“?

U postupku mini-tenderisanja, da li je UO obavezan obavještavati o rezultatima postupka i ponuđača koji nije učestvovao u postupku minitendera, odnosno isti nije dostavio ponudu?