6.10. Naknada plaće za vrijeme porođajnog odsustva i rada sa polovinom punog radnog vremena

PITANJE: Naša radnica je 10.10.2022 godine otišla na porodiljno odsustvo, ali nije na vrijeme podnijela zahtjev Centru za socijalni rad. Zahtjev je podnijela nakon 4,5 mjeseca. Centar za socijalni rad je izdao rješenje od datuma zahtjeva. Mi kao Služba nismo tražili refundaciju za taj period jer nismo imali rješenje od istog. Platu smo isplaćivali u 100% iznosu, jer po pravilniku stoji citiram: ” Naknada plate iznosi 100% od osnovice za naknadu plate, neovisno od dužine trajanja privremene spriječenosti za rad u sljedećim slučajevima: – za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog trudničkog i porođajnog odsustva, – za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.” te u sljedećem članu stoji citiram: “za vrijeme odsustvovanja s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta (porođajno odsustvo) radnik/ca ima pravo na naknadu plaće u visini 100% od prosječne plaće ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja”. Da li radnica mora za navedeni period obzirom da nije podnijela zahtjev na vrijeme vratiti 50% plate Službi za ta 4,5 mjeseca?

PITANJE: Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriji USK-a (Sl. Glasnik USK-a broj: 7/23) su za sva zanimanja povećani koeficijenti složenosti. U skladu sa Kolektivnim ugovorom je usklađen Pravilnik o radu i obaveza Ustanove je bila da radnicima isplati plaću po uvećanim koeficijentima. Kolektivni ugovor je stupio na snagu 12. aprila, a primjenjuje se od 01.01. 2023. godine. U skladu sa navedenim, radnicima je uvećana plaća za mjesec april, te su isplaćene sve razlike plaća za mjesec januar, februar i mart 20223. godine, sa aprilskom plaćom. Prilikom obračuna plaća, uvećanje nisu dobile radnice koje se nalaze na porodiljnom odsustvu. Rješenjem JU Centra za socijalni rad je porodiljama utvrđena naknada za vrijeme trudnoće na način da im je naknada određena na osnovu iznosa prosječnih plaća za period 6 mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo. Ustanova isplaćuje punu plaću porodiljama i redovno prima refundaciju u visini naknade utvrđene Rješenjem Centra za socijalni rad. Svim porodiljama je uzet prosjek utvrđivanja naknade iz 2022. godine. Slijedom navedenog, molimo Vas da nam dostavite odgovor, da li se porodiljama može isplatiti razlika plaće koja se odnosi na povećanje i isplaćivati plaća od strane poslodavca po uvećanim koeficijentima ili će istima ostati utvrđeni iznos plaće koji je obračunat po prosjeku zadnjih šest mjeseci prije odlaska na porodiljno odsustvo, pa sve do okončanja porodiljnog odsustva.

PITANJE: Imamo radnicu koja je na porodiljskom bolovanju od 29.09.2021. i kojoj je isplaćivana naknada od strane poslodavca u iznosu od 475,00 KM (neto) plus porezi i doprinosi do kraja 2021.godine dok je od januara 2022.godine taj iznos povećan na 543,00 KM. Rješenjem od strane Centra za socijalni rad radnici pripada naknada u iznosu od 496,00 KM. Da li sada da radim ispravku svih specifikacija i MIP-ova za period od 29.09.-31.12.2021. godine i uplatim razliku radnici i razliku doprinosa? U pitanju je Tuzlanski kanton.

PITANJE: Da li je poslodavac dužan uplaćivati doprinose osobi koja se nalazi na porodiljnom odsustvu? Naime, nalazila sam se na porodiljnom odsustvu te kad mi je poslodavac dostavio GIP obrazac vidjela sam da mi je u koloni 14) Osnovica poreza upisan iznos poreza ali u koloni 15) iznos uplaćenog poreza navedeno 0,00. Da li prilikom podnošenja Godišnje prijave Poreznoj upravi (obrazac GPD-1051)u kolonu 28 Porez po odbitku unosim iznos iz kolone 15 i iznose uplaćenog poreza po drugim osnovama (nadzorni odbor, komisije, ugovori o djelu i sl.)? Ukoliko je tako, dolazim do zaključka da zbog neuplaćivanja poreza na platu dok sam na porodiljnom dolazim u situaciju da ću biti u plusu kod porezne prijave odnosno da ću morati uplatiti dio poreza Poreznoj upravi?

PITANJE: Imam pitanje vezano za naknadu plaće za vrijeme porodiljnog dopusta. Naime, u Pravilniku u radu Fonda za zaštitu okoliša HNŽ propisano je da: Za vrijeme korištenja porodiljskog dopusta uposlenici se isplaćuje naknada plaće u visini prosječne plaće Fonda, za mjesec koji prethodi njenom odlasku na porodiljski dopust, u razdoblju od 12 mjeseci. U Zakonu o Zaštiti obitelji s djecom HNŽ propisano je: (1) Osnovica za utvrđivanje visine naknade umjesto plaće je prosječna plaća žene-majke ostvarena u razdoblju od 6 mjeseci prije početka korištenja porodiljnog odsustva. (2) Vlada posebnom odlukom utvrđuje postotak naknade umjesto plaće od ostvarene plaće iz stavka (1) ovoga članka, na prijedlog Ministarstva. (3) Naknada umjesto plaće iz stavka (2) ovoga članka ne može biti veća od visine prosječne plaće isplaćene u Federaciji u prethodnoj godini. (5) Poslodavac može ženi-majci isplatiti razliku između iznosa naknade iz stavaka (2), (3) i (4) ovoga članka i plaće koju je ostvarivala prije stupanja na porodiljno odsustvo. Nadalje, Vlada HNŽ je 1.8.2018. godine donijela Odluku o utvrđivanju prava na naknadu plaće i visini naknade ženi – majci u radnom odnosu kod korisnika proračuna HNŽ za vrijeme porodiljnog odsustva koja se isplaćuje iz proračuna HNŽ. Tom Odlukom utvrđeno je da žena za vrijeme porodiljnog odsustva ima pravo na naknadu plaće u ukupnom iznosu 100 % plaće koju je ostvarila u mjesecu prije stupanja na porodiljno odsustvo. Iz svega navedenog nas zanima, na osnovu čega donijeti rješenje, Pravilnika o radu , Zakona i Odluke Vlade HNŽ. Napomena: Fond nije na proračunu HNŽ, ali mu je Vlada HNŽ osnivač.

PITANJE: Radnica otvorila bolovanje radi čuvanja trudnoće u martu 2020. godine, poslodavac je isplaćivao punu plaću po osnovici od 609,00 KM x koeficijent radnice (koeficijent definisan ugovorom o radu radnice), a u skladu sa Pravilnikom poslodavca kojim je regulisana navedena osnovica za obračun plaće. U aprilu 2020. godine poslodavac smanjuje osnovicu za obračun plaća na minimalni od 406,00 KM, a radnici se nastavlja vršiti obračun plaće po staroj osnovici od 609,00 KM jer nije bilo prekida bolovanja. Radnica nakon bolovanja 01.10.2020. godine otvara porodiljsko, nakon čega dobije obavijest poslodavca da će se za vrijeme porodiljskog odsustva obračun plaće vršiti po minimalnoj osnovici od 406,00 KM, bez obzira što se radnica nikad od marta nije vraćala na posao, te je nakon bolovanja odmah otvoreno porodiljsko. Da li poslodavac može u toku trajanja porodiljskog vršiti obračun po smanjenoj osnovici za obračun plaće ili je u obavezi primijeniti osnovicu iz februara od 609,00 KM, jer se radnica od februara nije vraćala na posao? Kao osnov za obračun po osnovici od 406,00 KM, poslodavac nalazi u pravilniku u članu 45. koji Vam dostavljam u prilogu. Ugovorom o radu nije naveden iznos plaće radnika nego samo koeficijent koji se množi sa osnovicom. Napominjemo da je Pravilnikom poslodavca definisano da radnici na porodiljskom odsustvu isplaćuje razlika plaće do punog iznosa u odnosu na isplatu socijalne naknade i to u trajanju od 6 mjeseci, u naredna 3 isplaćuje se 60% plaće radnice, a 10,11,12 mjesec porodiljskog odsustva radnica nema pravo na naknadu plaće.

PITANJE: Došlo nam je rješenje od JU Centar za socijalni rad Bihać po kojem se poslodavac obavezuje da izvrši naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva u iznosu od 884,82 KM. Nije navedeno da li je iznos u netu ili brutu. Iz Centra za socijalni rad su rekli da će refundirati samo iznos od 884,82 KM. Banka porodiljama, po internom pravilniku, isplaćuje 50% mjesečne plaće i na taj dio obračunava pripadajuće poreze i doprinose. Da li je ispravno da iznos iz rješenja tretiramo kao ukupan trošak čime bi pokrili sve poreze i doprinose? Znači zaposlenica bi dobila prema rješenju neto 449,45 KM (ukupan trošak 884,76 KM) i od poslodavca neto 500 KM?

PITANJE: U instituciji imamo dva stručna saradnika, koji pored svog opisa posla koji stoji u Ugovoru o radu, kako su definisani i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, obavljaju konstantno poslove i niže stručne spreme zbog nedostatka osoblja. Pravilnikom o plaćama, propisano je da se može plaća uvećati zbog povećanja obima izvršenih poslova, urađenih vanrednih poslova ili ako je u izvršavanju poslova postignut visoki nivo kvaliteta i stručnosti. Rješenjem je uvećana plaća za 10% zbog obavljanja poslova mimo Ugovora o radu, u kojem je navedeno da će se isplata vršiti sve dok se obavljaju ti poslovi odnosno dok se ne popune radna mjesta. S obzirom da jedna radnica kojoj se isplaćuje uvećanje plate, odlazi na porodiljsko bolovanje, službu za finansije interesuje, kako će postupiti po navedenom Rješenju? Da li joj pripada za vrijeme porodiljskog odsustva uvećanje na platu, ako ne, da li nekim aktom treba to definisati, jer unutrašnjim aktima nigdje nije propisana navedena situacija?

PITANJE: Da li poslodavac (realni sektor) može radnici koja se nalazi na porodiljskom odsustvu uplaćivati razliku do pune plaće u manjem iznosu nego što bi trebao (zbir porodiljske naknade i razlike koju poslodavac uplaćuje je manji od njene plaće koju je primala prije stupanja na porodiljsko)? Kojim zakonom je definisana i određena visina uplate, te razlike do pune plaće? Da li je dozvoljena uplata manjeg iznosa?

PITANJE: Da li je poslodavac u obavezi radnici na porodiljnom dopustu isplaćivati minuli rad u skladu sa članom Pravilnika o radu koji glasi: „Za vrijeme korištenja porodiljskog dopusta radniku se isplaćuje naknada plaće u visini koju bi ostvario kao da je radio puno radno vrijeme, umanjena za iznos radnog učinka“? Da li se ista obaveza odnosi i na slučaj kada je radnik na bolovanju i do i preko 42 dana, s obzirom da se i u slučaju porodiljnog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi o naknadi plaće?

PITANJE: Da li je potrebno za radnicu koja se nalazi na porodiljnom odsustvu donositi posebnu odluku radi regulisanja naknade? Da li postoji neka razlika ukoliko poslodavac isplaćuje 50% plate (a što će refundirati socijalno) i ukoliko poslodavac isplaćuje iznos cijele plate (gdje 50% refundira socijalno)?

PITANJE: Koje zakonske mogućnosti postoje za isplatu plate radnici koja se nalazi na porodiljnom dopustu? Da li je poslodavac obavezan da radnici isplaćuje minimalnu platu, a može isplaćivati i do iznosa pune plate ako želi?

PITANJE: Radnica je trudna i posljednja tri mjeseca je na bolovanju i dostavlja nam doznake (označeno bolest i komplikacije uslijed trudnoće i porođaja). Tokom ovog mjeseca bi trebala da se porodi, a do kraja mjeseca nije dostavila nikakve doznake niti informaciju o otvorenom porođajnom odsustvu. Na osnovu člana 68. Zakona o radu FBiH, za vrijeme korištenje porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom, a poslodavac može, ako hoće, da joj isplaćuje razliku plaće. 1. Do kojeg datuma poslodavac mora da joj plaća plaću i ako poslodavac ne želi da joj isplaćuje razliku plaće, na osnovu kojeg dokumenta to može da učini? 2. S obzirom da do kraja mjeseca radnica nije dostavila nikakve doznake, na osnovu čega poslodavac može obračunati plaću i doprinose? 3. Da li poslodavac može odlučiti da se ovoj radnici za tekući mjesec ne obračunava plaća i doprinosi s obzirom da nije dostavila doznaka, te da će obračun obaviti nakon dostavljanja doznaka?

PITANJE: Radnica je trudna i posljednja tri mjeseca je na bolovanju i dostavlja nam doznake (označeno bolest i komplikacije usljed trudnoće i porođaja). Tokom ovog mjeseca bi trebala da se porodi, a do kraja mjeseca nije dostavila nikakve doznake niti informaciju o otvorenom porođajnom odsustvu. Na osnovu člana 68. Zakona o radu FBiH, za vrijeme korištenje porođajnog odsustva, radnik ima pravo na naknadu plaće, u skladu sa posebnim zakonom, a poslodavac može, ako hoće, da joj isplaćuje razliku plaće. 1. Do kojeg datuma poslodavac mora da joj plaća plaću i ako poslodavac ne želi da joj isplaćuje razliku plaće, na osnovu kojeg dokumenta to može da učini? 2. S obzirom da do kraja mjeseca radnica nije dostavila nikakve doznake, na osnovu čega poslodavac može obračunati plaću i doprinose? 3. Da li poslodavac može odlučiti da se ovoj radnici za tekući mjesec ne obračunava plaća i doprinosi s obzirom da nije dostavila doznaka, te da će obračun obaviti nakon dostavljanja doznaka?

PITANJE: Da li kod noćnog radnog vremena majke koja nakon rođenja četvrtog djeteta po isteku godine dana porodiljskog odsustva drugu godinu radi pola radnog vremena (četiri sata), ima pravo na punu plaću ili samo pola plaće i puni topli obrok? Mora li se u poreznoj upravi praviti promjena na obrascu JS3100 i da li se tad plaćaju doprinosi na pola radnog vremena?