7.3. Pravo na povećanu plaću

PITANJE: 1. Radnik u turnusu, čiji rad je organiziran po principu 12-24, 12-48, je dana 31.12.2020. u 7 sati završio noćnu smjenu nakon čega je stekao pravo na 48 sati slobodno. Sljedeća (dnevna) smjena je 02.01.2021. Pošto je 01.01. državni praznik i pada na radnikov slobodni dan, da li mu se treba u šihtarici taj dan voditi kao praznik pa samim tim i povećati ukupan fond sati za 8, ili ne upisivati u šihtericu taj praznik jer je to redovan slobodan dan koji mu pripada nakon odrađene noćne smjene? 2. Rad u kuhinji je organiziran po principu 12 sati smjena-12 sati slobodno. Radnik je radio 31.12. a 01.01. mu je redovan slobodan dan. Da li mu 01.01. u šihtericu pišemo 8sati praznika pa samim tim povećavamo ukupni mjesečni fond sati ili taj dan preskačemo jer je to radnikov redovan slobodni dan nakon odrađene smjene.

PITANJE: Molim vas za uputu za pravilan obračun prekovremenih sat i noćnog rada na dan praznika. Naime, našim pravilnikom propisano je uvećanje plate za rad na dan praznika 40%, noći rad 30% i prekovremeni rad 25%. Na koji način obračunavamo platu za rad na dan praznika ako je radnik radio taj dan 6h (redovni rad), 3h prekovremeni i 2h noćnog rada. Da li je ispravan slijedeći način: 6h-uvećati za 40%, 3h-uvećati za 25%, a 2h-uvećati za 55% (5h ukupno prekovremnog od toga 3h obični prekovremeni, 2h noćni+prekovremeni)?

PITANJE: U kompaniji imamo radnike koji rade prekovremeno radno vrijeme u radne dane i dane vikenda. Pošto im to Ugovorom o radu nije definisano kao redovno radno vrijeme, obračunava se i plaća kao prekovremeni rad. Interesuje me, konkretno prekovremeni rad u dane vikenda, da li se 8 sati rada npr. subotom, plaća sa jednim procentom dodatka na osnovnu satnicu, a sve preko 8 sati rada sa drugim, uvećanim procentom? I kako se tretira noćni rad u dane vikenda (treća smjena)? Sa koji dodatkom se to obračunava?

PITANJE: Naš radnik – Čuvar koji radi u turnus sistemu 12-24, 12-48, radio je četvrtak na petak (21.12.2020.-01.01. 2021. godine ), a subota 02.01.2021.godine je bio slobodan. Naše pitanje glasi kako platiti radniku subotu 02.01.2021.godine (praznik) kada je bio slobodan tj. nije radio.

PITANJE: Interesuje nas kako i na koji način tretirati i isplatiti rad radnika u dane vikenda koji u našoj firmi u pravilu neradni dan, ali imamo Odjel u kome imamo radna mjesta na kojima je rad organiziran i u dane vikenda (stražari/čuvari) koji rade po principu 12/24 – 12/48, a u sljedećoj situaciji: Zbog iznenadnog odsustva radnika – stražara (izolacija COVID 19) u jednoj smjeni koja je predviđena u dane vikenda – subota, rasporedili smo drugog radnika iz tog odjela koji je odradio smjenu u trajanju od 12 sati. Da li je to prekovremeni rad ili rad u dane vikenda ili kombinacija i jednog i drugog, obzirom da je rad trajao duže od 8 sati? Napominjemo da smo našim Pravilnikom o radu predvidjeli naknade, odnosno povećanje plaće za rad po ovim osnovima i tu nemamo dilemu, ali zbog specifičnosti situacije, specifičnog radnog mjesta i broja radnih sati nismo sigurni koji kriterij da primijenimo kod određivanja naknade, u ovom konkretnom slučaju.

PITANJE: Prvo je vezano za naknadu na plaću za prekovremeni rad, rad vikendom (neradnim danima u našoj ustanovi) i praznicima. Da li se umjesto isplate naknade na plaću zaposlenicima za rad vikendom, praznicima i za prekovremeni rad mogu dati slobodni dani, ili se isti isključivo plaćaju?

PITANJE: Imamo jednog uposlenika koji je raspoređen na poslove i radne zadatke referenta sa uslovom bachelor ekonomije sa 180 ECTS. Imenovani je u međuvremenu po vlastitom nahođenju (bez da ga je ustanova uslovila) završio II ciklus studija sa ostvarenih 360 ECTS, a potom i III ciklus i stekao akademsku titulu i naučno zvanje doktor ekonomskih nauka. Pravilnikom o radu, a koji je usklađen sa Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriji USK-a, regulisano je da se osnovna plaća povećava po osnovu naučnog stepena i priznanja; za naučni stepen doktor nauka 5%. Kako uposlenik insistira da mu se osnovna plaća uveća za naučni stepen 5%, molimo da nam odgovorite: – da li je ustanova u obavezi uvećati plaću uposleniku koji obavlja poslove sa završenim I ciklusom studija (za poslove koje obavlja uposlenik sa završenim I ciklusom studija Ustanova i uposlenik su zaključili Ugovor o radu), za pomenuto stečeno naučno zvanje . Napominjemo da Kolektivnim ugovorom kao i Pravilnikom o radu nije tačno određeno za koje stečeno prethodno zvanje se uposleniku uvećava osnovna plaća za naučno zvanje.

PITANJE: Ured za reviziju institucija FBiH obavio je finansijsku reviziju poslovanja javne ustanove (Bolnice) za 2019. godinu. U izvještaju je naveden i posebno akcentiran iznos plaće direktora. S obzirom da je izvještaj javno objavljen na stranici Ureda za reviziju, dio koji se odnosi na iznos plaće direktora postao je predmet tendencioznih objava velikog broj el. medija (portala) , čime je direktor direktno i izložen medijskom linču i komentarima. Imajući u vidu odredbe člana 79. stav (4) Zakona o radu FBiH, odredbe Zakona o reviziji institucija i Zakona o zaštiti ličnih podataka, postavljamo pitanje:” Da li su revizori imali pravo da u izvještaju koji je javno dostupan, objave iznos plaće direktora, ako pojedinačne isplate plaće nisu javne?”.

PITANJE: Molim Vas da mi odgovorite na ispod navedena pitanja iz radnih odnosa: 1. Šta je osnovica za obračun minulog staža? Kako se obračunava minuli staž radniku koji je privremeno odsutan zbog bolesti, odnosno koji je na bolovanju? Naime, u sadašnjem obračunu plata radniku se obračunava tako što se osnovna plata radnika uvećava po osnovu rada noću 35%, prekovremenog rada 30%, rada na DP 45% i ovako uvećana plata je osnovica za obračun minulog staža (uvećana plata + 20/0,9) * procenat minulog staža (ukupne godine radnog staža * 0,50%). 2. Da li je primijenjeni obračun plata ispravan, a ako ne molim Vas za stručni savjet na koji način treba obračunavati minuli staž, u skladu sa Zakonom i ispod navedenim aktima? Pojedinačnim kolektivnim ugovorom je propisano sljedeće: Član 50. Radnik ima pravo na platu u skladu sa zakonom, ovim Ugovorom (misli se na pojedinačni kolektivni ugovor) i Ugovorom o radu. Plata se sastoji od:  osnovne plate koju je radnik ostvario za puno radno vrijeme i standardne rezultate rada,  uvećanje plate. Plata iz prethodnog stava je plata prije oporezivanja porezom na dohodak. Radnik ima prava i na druga primanja u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom. Član 51. Osnovna plata za puno radno vrijeme i prosječne rezultate rada utvrđuje se tako što se najniža cijena rada, kao izraz vrijednosti za najjednostavniji rad, pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom složenosti poslova radnog mjesta (u kome je uračunat i porez na dohodak), a koji se utvrđuju u skladu sa ovim Ugovorom. Sastavni dio ove plate je uvećanje po osnovu ukupnog radnog staža radnika, koje iznosi 0,50% za svaku godinu radnog staža. Član 60. Po osnovu posebnih rezultata rada osnovna plata može se uvećati do 20%. Zavisno od doprinosa radnika u ostvarivanju dobiti Preduzeća u ukupnim rezultatima poslovanja Direktor Preduzeća odlukom utvrđuje kojim radnicima će se vršiti uvećanje plate po ovom iznosu i procenat uvećanja. Član 61. (1) Osnovna plata radnika uvećava se: 1. za rad noću za 35% 2. po osnovu prekovremenog rada za 30% 3. za rad na dane državnog praznika i druge dane u koje se po zakonu ne radi za 45%. (2) Uvećanja iz prethodnih tački stava 1. ovog člana se međusobno ne isključuju. Pravilnikom o radu je propisano sljedeće: Plata za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu se sastoji od osnovne plate, dijela plate za radni učinak i uvećanja plate, te je u istu uračunat i porez na dohodak. Osnovna plata se utvrđuje u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora. Zavisno od radnog učinka radnika, odnosno doprinosa u ostvarivanju dobiti Poslodavcu i ukupnim rezultatima poslovanja, Generalni direktor odlukom utvrđuje kojim radnicima će se vršiti uvećanje plate i procenat uvećanja. U ugovoru o radu je navedeno sljedeće: Radnik ima pravo na uvećanje plate prije oporezivanja (član 51. stav 2., član 60., član 61. Kolektivnog ugovora), …

PITANJE: Direktor u preduzeću ima ugovoren bruto iznos plate na godišnjem nivou. Da li je potrebno na platnoj listi iskazivati minuli rad na način da se „uštima“ u ugovoreni iznos ili možemo izostaviti minuli rad obzirom da bruto iznos ne može biti veći od ugovorenog.

PITANJE: Vezano za naš upit, a Vaš odgovor na naše pitanje zamolili bismo Vas za Vaše mišljenje da li je moguće da ovo pitanje uredimo na sljedeći način: 1. Zaposlenicima šaljemo putem e-maila potpisane i ovjerene platne liste 2. Pravilnikom riješimo da svi zaposlenici nakon printanja svoje platne liste mogu doći u odjel Kadrovske i ovjeriti iste original pečatom i potpisom 3. Kao dokaz da su zaposlenici preuzeli svoju platnu listu preko aplikacije bi uredili da se vidi tačan datum kada je zaposlenik otvorio svoju platnu listu (u prilogu dostavljam prijedlog kako bi izgledala excel tabela iz koje se vidi kada je koji zaposlenik preuzeo svoju platnu listu) – ili nam je dovoljan Spisak poslanih platnih listi na službeni e-mail zaposlenika koju također dostavljam u prilogu? Kod razmatranja molimo Vas da uzmete u obzir da smo mi firma koja: 1. Ima 800 zaposlenika pa se baš ne može očekivati da jedna osoba na svaku platnu listu stavlja pečat i potpis a zatim i pakuje toliki broj platnih listi; jer samo ovjeravanje platnih listi onemogućilo bi da se platne liste mogu slati elektronskim putem). 2. Uredno i redovno vršimo mjesečne isplate plate, a po nalogu suda uvijek surađujemo i vrlo brzo bi isprintali platne liste i potpisali i ovjerili u slučaju nekog spora. Dakle, cilj nam je ovo unaprijediti i biti ukorak s vremenom kada se dokumentacije sve više šalje i arhivira elektronskim putem.

PITANJE: Da li poslodavac krši Zakon o radu FBiH čl.77 (jednakost plaća) ukoliko u svojoj sistematizaciji radnih mjesta za isto radno mjesto predviđa visoku, višu i srednju stručnu spremu, te radnicima obračuna različit iznos plate? Trenutno u firmi ne postoje koeficijenti radnih mjesta. 1.Poslodavac želi da se definišu koeficijenti za radna mjesta na način da pojedini radnici na radnom mjestu referenta prodaje imaju najniži koeficijent, dok ostali radnici sa istom stručnom spremom na istom ovom radnom mjestu imaju platu 3x veću. Zatim, koeficijent za radno mjesto skladišnog radnika da bude različit od radnika do radnika, a osnov za veću platu da budu dodatne kvalifikacije, edukacije itd. Zatim, plate radnika sa SSS na jednom radnom mjestu su izjednačene ili čak veće od plata radnika na drugom radnom mjestu koji imaju VSS. 2.Da li se u ovim slučajevima može govoriti o kršenju člana 77. Zakona o radu i na koji način napraviti koeficijente poštujući volju poslodavca?

PITANJE: Šta se tačno podrazumijeva pod pojmom minimalna plaća, da li se u osnovicu od 406,56 KM prije poreza računa i minuli rad ili je 406,56 KM + minuli rad?

PITANJE: Kako smanjiti plaće radnicima jer nismo u mogućnosti zbog coronavirusa obezbjediti dovoljno sredstava za plaće radnicima?

PITANJE: Ovim putem Vam se obraćamo u vezi pitanja za obračun naknade plaće za rad na dan državnog praznika (1. ožujak 2020.) – Dan nezavisnosti BiH. Mi smo zdravstvena ustanova koja primjenjuje odredbe Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika- doktora medicine i stomatologije u djelatnosti zdravstva na području Hercegbosanske županije (“Narodne novine HBŽ 4/18”) i Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika u djelatnosti zdravstva na području Hercegbosanske županije (“Narodne novine HBŽ broj 08/18”). Dana 1.ožujka 2020. je bio Dan nezavisnosti BiH – državni praznik (nedjelja). Odlukom vlade Hercegbosanske županije taj državni praznik je prebačen na 2.ožujka 2020. godine (ponedjeljak). Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti BiH propisano je da su to državni praznici i da se slave samo jedan dan i to na dan samog praznika. (“Službeni list RBiH broj 9/95). Budući da je Odlukom Vlade Hercegbosanske županije navedeni praznik PREBAČEN na dan 2. ožujka. 2020. godine (ponedjeljak), pitanje glasi: Kojega datuma će se obračunati naknada plaće za rad državnim praznikom, 1. ili 2. ožujka za službu Hitne medicinske pomoći koja radi svaki dan u tjednu ?

PITANJE: Molim Vas za tumačenje člana 79. Zakona o radu, koji propisuje: „Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada, u periodima isplate koji ne mogu biti duži od 30 dana“. Na šta se misli pod „period isplate“. Naime, inače plaću isplatimo najkasnije do 04. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, međutim uslijed vanrednih okolnosti plaću smo isplatili 27.04.2020. godine. Obračunski period nam traje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. U međuvremenu nam je bilo inspekcijski nadzor, tačnije dana 17.04.2020. godine prilikom kojeg je izdato Rješenje kojim se nalaže otklanjanje nedostataka u smislu: „nalaže se odgovornoj osobi da otkloni nepravilnosti: – da izvrši isplatu plaća za 3. mjesec 2020. godine sa svim pripadajućim doprinosima.“

PITANJE: Obzirom da imamo specifičnu situaciju kada je u pitanju raspored radnih dana za radnike, te da imamo rad vikendom, zanima nas kako postupiti kada su u pitanju državni praznici. Npr. praznik je u nedjelju, isti se odlukom Vlade prenosi na ponedjeljak, radnici prema svom rasporedu rade i nedjelju i ponedjeljak, da li im se u tom slučaju računa Rad na državni praznik oba dana ili na samo jedan od navedenih? Također, ukoliko radnik prema svom rasporedu ima slobodan dan na dan praznika, kako u tom slučaju postupiti?

PITANJE: Zamolili bi Vas za odgovor vezano za dostavljanje platnih listi zaposlenicima te arhiviranje istih obzirom na uvođenje elektronske arhive da li je moguće da se platne liste uručuju i arhiviraju na sljedeći način: 1. Uručivanje platnih listi putem službene e-mail adrese zaposlenika direktno iz programa i na e-mail adresu tog zaposlenika, dakle bez pečata i potpisa, s napomenom da bi se zaposlenicima koji su na odsustvu zbog privremene spriječenosti za rad ili porodiljnog odsustva uz njihovu suglasnost slalo na njihovu privatnu e-mail adresu, a u suprotnom putem preporučene pošte. 2. Svi zaposlenici bi potpisali da su zaprimili platnu listu a potpisan spisak bi se arhivirao trajno kao dokaz o uručenju platne liste zaposleniku 3. Platne liste se ne bi printale, jer postoje u programu i uvijek se mogu isprintati Zamolili bi Vas za odgovor da li je ovakva procedura ispravna? Da li je moguće da se platne liste arhiviraju trajno na način pod tačkom 3. bez printanja i tako što se čuvaju u programu ili bi se za potrebe arhive trebalo čuvati pored programa u npr. PDF formatu u nekom folderu za arhivu.

PITANJE: Kako se računa noćni prekovremeni rad?

PITANJE: Obzirom da je Vlada FBiH donijela odluku o proglašenju i 2og marta neradnim danom da li to znači da su efektivno 1 i 2 mart neradni dani (praznici). Ovo pitamo iz razloga što naša firma ima preraspodjelu radnog vremena u vidu četverobrigadnog sistema, te po planu rada neki od naših radnika će morati raditi u nedelju i ponedjeljak (1 i 2 Mart). U tom smislu da li će na obračunu plate za mjesec mart morati biti uvećana satnica za oba dana ili samo za 2 mart.

PITANJE: Regulisanje rada u dane tjednog odmora i dane praznika!

PITANJE: Ukoliko je radniku isplaćena naknada za noćni rad, da li radnik ima pravo na uvećanje ukoliko je radio i na dan praznika, dakle i noćni rad i na dan praznika?

PITANJE: Mi smo proizvodna kompanija te zbog potreba posla i proizvodnje smo odlučili uvesti preraspodjelu radnog vremena na jednom odjelu, to jeste uvesti četverobrigadni sistem rada. Po sistemu koji smo prilagodili, naši radnici će raditi u brigadama i imati raspored smjena 2 x prva smjena, 2 x druga smjena, 2 x treća smjena, 2 X SLOBODAN DAN, sa tim da početak rada, tj. ulazak u novi sistem će se razlikovati za radnike po grupama, te će neki radnici krenuti sa prvom smjenom, a neki sa slobodnim danom i dalje po rasporedu. Početak rada također je nevezan za početak sedmice, tj. za ponedjeljak, što je naravno uvršteno u Pravilnik o radu i navedeno je da radni dani i dani sedmičnog odmora variraju za radnike koji su u novom sistemu, tj. nisu vezani za kalendarsku radnu sedmicu. Ovi radnici dnevno u prosjeku će radit 7,5 sati sa tim da u ciklusu od dva mjeseca moraju raditi četiri dana produženo po sat i 45 minuta, kako bi ispunili puni fond od 320 sati (osam sedmica x 40 sati = 320 sati) i s ovakvom regulativom smo u skladu sa zakonom i članom 39. o preraspodjeli radnog vremena, tj. ne prelazimo maksimalno 52 sata sedmično, a i godišnji prosjek je u skladu sa zakonom. Odluku smo napravili i radnicima ćemo istu dostaviti također u skladu sa članom 39. Zakona o radu. Naše pitanje je da li je ispravno da radnici imaju dodatak od 15% na neto platu u slučaju da rade na dan sedmičnog odmora, to jeste na bilo koji od slobodnih dana koji ih sleduju po rasporedu smjena. Dodatak od 15 % za rad na dan sedmičnog odmora nemaju za kalendarske dane subotu i nedjelju. Da li smo zakonski u redu po ovom novom sistemu?

PITANJE: Pravilnikom o radu utvrđeni su poslovi i radni zadaci koji se obavljaju u JU Dom zdravlja XY, a sistematizacijom istih utvrđeni su složenost poslova i uslovi koje moraju ispunjavati zaposlenici angažirani na obavljanju istih. Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na teritoriji SBK/KSB utvrđeni su pojedinačni poslovi, odnosno zanimanja koja su razvrstana u grupe složenosti i koeficijenti složenosti za iste. Razmatrajući pitanje utvrđivanja koeficijenata za sistematizovana radna mjesta, jedan član Upravnog odbora je pred članove istog postavio dilemu koju isti nisu mogli riješiti. Naime, prilikom popunjavanja sistematizovanih radnih mjesta vodi se računa prije svega o raspoloživim ljudskim resursima, zbog čega se neminovno dešava da određena radna mjesta popunjavaju već postojeći uposlenici koji ne ispunjavaju tražene uslove stručne spreme. Dilema članova Upravnog odbora JU Dom zdravlja Busovača i pitanje na koje tražimo tumačenje glasi: da li se u takvim i sličnim slučajevima plaća uposlenika obračunava prema koeficijentu složenosti za zanimanja određene grupe bez obzira na to što uposlenik koji obavlja navedene poslove ne ispunjava uvjete školske spreme za navedeno radno mjesto ili se koeficijent složenosti obračunava prema školskoj spremi uposlenika bez obzira na složenost poslova određene grupe? Primjera radi, Pravilnikom je sistematizovano radno mjesto zanimanje VII/1 grupe složenosti za koje je potrebna viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja sa 180 ECTS bodova, a trenutno uposlenik koji radi na tom radnom mjestu ima visoku stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja i 240 ECTS bodova. Dilema je, znači, po kojem koeficijentu sklopiti ugovor o radu sa uposlenikom? Ovdje je trenutno u pitanju zanimanje inžinjera radiologije, ali se upit odnosi i na ostale slučajeve. Molimo tumačenje i konkretan odgovor u što skorije vrijeme kako bi se na vrijeme završile aktivnosti vezane za utvrđivanje plaća uposlenika u JU Dom zdravlja XY.

PITANJE: Interesuje me zakonska odredba u kojoj piše da se za rad na praznike, koji su po zakonu državni praznici, uvećava satnica za 40%. Da li to znači da onaj ko radi da mu se 40% dnevnica uveća s obzirom da je to plaćeni praznik i ja ako ne radim ja imam dnevnicu, a onaj ko radi ima dnevnicu uvećanu za 40% ili treba da ima dnevnicu koju bi imao da je odmarao plus dnevnicu uvećanu za 40% pošto je radio taj dan tako da bi on za taj dan imao dvije dnevnice s uvećanjem jedne za 40%, a onaj ko odmara bi imao jednu dnevnicu.

PITANJE: Direktor je donio odluku da se naredne dvije nedjelje u poslovnim jedinicama rade zbog povećanja obima posla. Nedjelja je inače uvijek neradni dan. Kako se radi o prekovremenom radu, da li je potrebno u odluci navesti način na koji će radnici biti plaćeni za prekovremeni rad? Da li u šihtarci za mjesec septembar navesti osam radnih sati nedjeljom? Da li je potrebno donijeti još neki akt u slučaju inspekcije (u Zakonu piše ako se radi tri sedmice zaredom da se obavijesti inspekcija rada, u konkretnom slučaju radi se dvije nedjelje, a ne tri)? Koliki iznos je obavezan platiti poslodavac radnicima za prekovremene sate, s obzirom da ugovorom i Pravilnikom o radu nije ništa konkretno definisano već je samo navedeno da se primjenjuje Zakon o radu?

PITANJE: U prilogu vam šaljem platnu listu. Kao što ćete primijetiti, platna lista ima manjkavosti kao javna isprava (ukoliko je i to u Vašem domenu da mi taksativno nabrojite kako jedna lista treba da izgleda). Ono što je na prvu vidljivo je da nema naziva poslodavca, nema ni satnice, obračuna, tj. formule za platu Obračun je za maj mjesec 2019. godine gdje sam pet dana bila na bolovanju, a pet dana sam radila po odluci o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto kolegice čiji je koeficijent 1,90 u skladu sa članom 108. ZORFBiH. Moj koeficijent je 1,85 a na listi piše 1,86? (pretpostavljam, što je bio raniji slučaj da je kolega obračunavao dane radne, koje je sabirao s oba koeficijenta da nađe prosjek, što je apsolutno pogrešno). Satnica nam je 2,35 KM, sa tim da se ista mijenja po nahođenju direktora bez odluke, koja nije transparentna, tj. na oglasnoj ploči za određeni period, a na iste izmjene po saznanju radnika nije data saglasnost Sindikata koji formalno postoji, ali nije legalan, bez rješenja i ostale potrebne dokumentacije je isti.

PITANJE: Shodno članu 80. ZOR, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plate ukoliko dospjelu platu nije isplatio ili nije u cjelini isplatio. Pomenuti obračun plata se smatra izvršnom ispravom. Molim Vas za mišljenje po pitanju dileme kako bi naprijed pomenuti obračun plata trebalo da izgleda da bi se smatrao izvršnom ispravom, odnosno da li je nužno da zadovoljava određenu formu i da sadrži tačno određene elemente (i koje), ili se izvršnom ispravom u izvršnom postupku može smatrati i obračun plate / lista sa memorandumom koji je odštampan u odgovarajućoj formi računovodstvenog programa koji koristi firma, sa podacima o poslodavcu, radniku i plati? Također, da li se sve isto odnosi i na slučaj obračuna naknade plate za vrijeme višemjesečnog plaćenog odsustva (član 81. ZORFBiH). Odnosno da li je i obračun „naknade plate“ za vrijeme dugotrajnijeg plaćenog odsustva izvršna isprava i da li, da bi se koristila u izvršnom postupku, mora imati posebnu formu?

PITANJE: Našim pravilnikom o radu definisano je radno vrijeme: • Za radnike u dijelovima procesa koji ne iziskuje smjenski rad, radna sedmica traje pet radnih dana. • Za radnike koji rade u smjenama uvedena je preraspodjela radnog vremena po principu turnusa 12-24 u trajanju grijne sezone. U toku grijne sezone isplaćuje im se plata kao da su radili 7,5 sati, a noćni rad, otežani uslovi rada, rad u turnusu… im se plaćaju na realno ostvareni broj sati u tom mjesecu. U toku ljetne sezone, radnici ne rade, ali im se plata isplaćuje kao da su radili 7,5 sati (preraspodjela sati iz grijne sezone). Da li radnicima u toku grijne sezone koji rade u turnusu 12-24 (pored ostalih dodataka na plaću) pripada i uvećanje plaće od 15% za rad na dan sedmičnog odmora, ako je već definisano da rade u preraspodjeli radnog vremena, tj. u turnusu?

PITANJE: Zakonom o radu u članu 76. je propisano da radnik ima pravo na uvećanu platu za otežane uvjete rada, noćni rad, prekovremeni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi. Visina povećavanja plate po osnovu člana 76. ZORFBiH se određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom je u članu 11. određeno: „Pravo na povećanje plaće Član 11. Radnik ima pravo na povećanu plaću za: • prekovremeni rad – najmanje 25% neto satnice • noćni rad – najmanje 25% neto satnice • rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15% neto satnice • rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici – najmanje 40% neto satnice.“ Ukoliko je riječ o privatnom društvu koje nije potpisnik OKU, niti se na njega odnosi OKU može li ono u svom pravilniku o radu staviti odredbu npr. noćni rad – najmanje 15% neto satnice, jer Zakonom o radu nije propisana tačna visina uvećanja plate, već samo u OKU?