7.4. Naknada plaće

PITANJE: Pošto smo zbog globalne situacije izazvane korona virusom morali raditi sa puno manjim kapacitetom mi smo radnike koji su imali pravo na godišnji za 2020. godine, poslali da iskoriste dio godišnjeg odmor ali smo također imali radnike koji su bili primljeni na mjesec ili dva prije proglašenja stanja nesreće, pa smo i njih poslali kući samo da ih ne bi otpustili. Zanima me sada kako da ja vodim u šihtericu te radnike, ne mogu ih voditi da su bili na godišnji, da li mogu na plaćeno odsustvo?

PITANJE: Zbog pandemije COVID-19, a u skladu s Zapovjedi stožera civilne zaštite FBiH i HNŽ smo odlukom odredili privremeno skraćenje radnog angažmana osoblja uposlenog na neodređeno vrijeme da bismo smanjili izlaganje osoblja pacijentima, a time i smanjili mogućnost inficiranja osoblja i održavanja kontinuiteta rada. Kako ćemo obračunati i platiti plaću jer kolektivnim ugovorom nije predviđena ovakva izvanredna situacija, tj. ovakvo preraspodjeljivanje radnog vremena.

PITANJE: 09.03.2020. godine smo otvorili novu poslovnu jedinicu i zaposlili tri radnice. Zbog pandemije 18.03.2020. godine smo morali zatvorili trgovinu. Nove radnice nisu bile u radnom odnosu u periodu kraćem od 15 dana prije nego su zaposlene kod nas i nisu stekle pravo na godišnji odmor. Da li se za ove radnice za mjesec mart može obračunati plata samo za dane koje su stvarno radile (fond sati za te radnice bi bio po 60 sati u mjesecu martu)?

PITANJE: Da li je moguće i zakonski utemeljeno uraditi kolektivno rješenje za plaćeno odsustvo, za sve radnike, naravno u različitim periodima korištenja koji će se navesti, obzirom da je pravilnikom o radu predviđeno plaćeno odsustvo u trajanju od 3 dana (otklanjanje posljedica elementarne nepogode-epidemija/pandemija)?

PITANJE: Molim Vas za prijedlog šta učiniti sa radnicima za koje više nema posla jer je proizvodnja stala, za vrijeme ove krize, obzirom da Ministarstvo niti porezna uprava nemaju neki zvaničan stav po tom pitanju, Zakon o radu ne poznaje stanje „na čekanju“, a poslodavac ne želi da otpusti radnike jer se nada da će proizvodnja jednog dana opet početi, nema prihoda da im isplaćuje plate, plaćena odsustva, a znamo da je neplaćeno odsustvo isključivo na zahtjev radnika, a nijedan radnik to neće htjeti potpisati.

PITANJE: Kada bi zbog novonastale situacije – korona virus i sl. poslodavac morao zaustaviti proizvodnju npr. zbog nedostatka materijala i sl. koje su obaveze shodno zakonu prema radnicima?

PITANJE: U skladu sa članom XVIII Naredbe Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike USK br. 09-33-3099-4/20od 18.03.2020. godine, podnijela sam zahtjev za plaćeno odsustvo jer sam majka malodobnog djeteta do 10 godina i suprug mi je zaposlen, te ispunjavam uslove da, dok traje pandemija COVID-19 ne dolazim na posao. Direktor preduzeća je moj zahtjev uzeo i rekao da idem kući ali da on neće praviti odluku kojom mi odobrava moj zahtjev, kako kaže „neće odluku potpisati dok se situacija malo ne smiri, a da će me zvati kad god nešto treba da dođem u preduzeće”. Zanima me vaše mišljenje u pogledu ove naredbe? Da li moram dolaziti na poziv direktora? Moje radno mjesto nije neophodno za proces rada, pravnik sam u preduzeću.

PITANJE: 09.03. smo otvorili novu poslovnu jedinicu i zaposlili tri radnice. Zbog pandemije 18.03.smo morali zatvorili trgovinu. Nove radnice nisu bile u radnom odnosu u periodu kraćem od 15 dana prije nego su zaposlene kod nas i nisu stekle pravo na godišnji odmor. Da li se za ove radnice za mjesec mart može obračunati plata samo za dane koje su stvarno radile (fond sati za te radnice bi bio po 60 sati u mjesecu martu)?

PITANJE: S obzirom da je rad naše ustanove obustavljen naredbom kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH te da s obzirom na situaciju sa širenjem korona virusa rad obdaništa je obustavljen do daljnjeg, interesuje nas možemo li se pozvati na tu naredbu i donijeti odluku o prekidu rada (kao iz Vašeg oglednog primjerka) te na taj način radnicima osigurati plaćeno odsustvo a ne korištenje godišnjeg odmora iz 2020. godine? Zbog djelatnosti koju obavljamo radnici inače godišnji odmor koriste u jednom dijelu (u ljetnim mjesecima) tako da najveći broj radnika nema “starog” godišnjeg odmora, izuzev radnika iz administracije?

PITANJE: Kako imamo problem izračuna valorizacije kod invalida II kategorije, molimo Vas da nam pomognete. Evo o čemu se radi: Radniku kojem je 2017. godine rješenjem FZPIO/MIO utvrđena II kategorija invalidnosti, raspoređen je na poslove sa svojom stručnom spremom, ali na manji koeficijent – 2,6. Prije invalidnosti obavljao je poslove radnog mjesta koeficijent – 2,9. Osnovica za određivanje naknade plaće je prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizacijom dovedena na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. Naknada zbog manje plaće isplaćuje se u visini razlike između osnovice naknade i neto plaće osiguranika na drugom radnom mjestu. Valorizacija vrši se tako što se prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti usklađuje sa kretanjem prosječne neto plaće svih zaposlenih kod poslodavca i dovodi na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. Naknada plaće se usklađuje sa kretanjem prosječne plaće u preduzeću u godini u kojoj se naknada plaće ostvaruje. Plaća mu se obračunavala tako što je vršena korekcija plaće zbog manjeg koeficijenta do prosjeka plaće koeficijenta 2,9 – godina koja je prethodile bolovanju. Od novembra 2019. godine koeficijent sa radnog mjesta 2,6 povećava na 2,72, a koeficijent sa radnog mjesta prije invalidnosti sa 2,9 povećao se na 3,2. Na plaći nema veće korekcije od one što se obračunavala sa manjim koeficijentima. Molim Vas da nam objasnite kako se vrši ta valorizacija. Ako može primjerom obračuna.

PITANJE: Da li se na naknadu plaće radi promjene radnog mjesta zbog sticanja invalidnosti II kategorije treba obračunati porez na dohodak i doprinosi, odnosno da li naknada plaće ulazi u osnovicu za plaću ili je u kategoriji kao i naknada za topli obrok i prijevoz?

PITANJE: Naime, jedan od radnika za mjesec kolovoz dostavio je NOM koji je izdan 16. 8. 2019., a na kojem je navedeno kako je radnik nesposoban za rad od 19. 8. 2019. godine, i to s dijagnozom dijareje. Dakle, izabrani liječnik je unaprijed utvrdio da će radnik za tri dana biti nesposoban za posao. Na navedeni NOM smo izjavili prigovor u roku 48 sati, a na naknadno dostavljeno izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (za period od 19. 8. do 22. 8.) reagirali smo prema kontroloru bolovanja Zavoda za zdravstveno osiguranje, te tražili od njega utvrđivanje valjanosti, odnosno nevaljanosti izvješća. Od kontrolora bolovanja još nije stigao odgovor i, iz dosadašnje prakse, ni ne očekujemo ga skoro. No, radniku trebamo obračunati plaću za protekli mjesec, a ne znamo hoće li navedeno izvješće biti proglašeno valjano ili nevaljano, odnosno ne znamo da li navedene dane obračunati kao dane bolovanja ili dane neopravdanog odsustva. Koliko dugo čekati, jer probijamo rok od 30 dana između dvije isplate plaća (samo za konkretnog radnika), da li obračunati navedene dane kao bolovanje i što ako naknadno isto bude proglašeno nevaljanim?

PITANJE: Imam pitanje vezano za odredbu Zakona o radu koja govori o naknadi plate za vrijeme prekida rada. Član 81. (3)Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv (viša sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Da li se ova naknada plate Pravilnikom o radu može utvrditi u manjem iznosu nego što je redovna plata koju radnik prima kad radi, npr. da li može biti 50% od iznosa neto satnice?

PITANJE: Ukoliko smjenski radnik radi na blagdan, pored osnovne plaće koju radnik taj dan zaradi i 50% naknade, uvećanja osnovne plaće na koju ostvaruje pravo zbog rada na blagdan, da li taj isti radnik ima pravo i na naknadu plaće za blagdan koju ostvaruju ostali radnici koji taj dan ne rade? Te na koji način se taj dan uzima u obzir ukoliko je radnik taj dan trebao raditi, a kako ukoliko nije trebao raditi?

PITANJE: Da li se obračun naknade po osnovu čekanja za slučaj invalidnosti u slučaju bolesti računa na osnovu prosječne plate koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizovanom s eventualnim povećanjem prosječne plate, primjenjuje i na radnike koji su na čekanju već par mjeseci i gdje se obračun radio po osnovu prethodnog Zakona o PIO i granskom kolektivnom ugovoru?

PITANJE: Radnik kojem smo obračunali naknadu za bolovanje 80% za šifru bolesti izolacija, tvrdi da su mu u domu zdravlja rekli da je ista plaćena 100%. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju je jasno navedeno sljedeće: Član 47. Naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu, sa tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, 2. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, 3. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. b) Naknade putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite Da li je izolacija riješena nekom odlukom ili drugim aktom?

PITANJE: Uposlenik je stupio na bolovanje u mjesecu decembru _____ godine, kada je imao potpisan ugovor o radu i koeficijent za obračun plate 2,00. Prvog februara slijedeće godine, nakon donošenja novog Pravilnika o radu, mijenja mu se radno mjesto, obostrano potpisuje se novi ugovor o radu sa koeficijentom 1,70. Uposlenik je i dalje na bolovanju. Po kome koeficijentu se vrši obračun i isplata plaće, a po kome refundacija bolovanja od strane ZZOUSK-a vrši po novom koeficijentu.

PITANJE: Radnik na bolovanju zbog bolesti četiri mjesec i nije mu isplaćivana naknada plać. Ko je nadležan za isplatu naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad – bolesti?

PITANJE: Odlukom o nakadi za dodatni rad za sekretara Vijeća Agencije, kolegici je odobrena novčana naknada za obavljanje poslova sekretara Vijeća Agencije u mjesečnom iznosu od … KM. Obračun i isplata vrši se uz mjesečni obračun. Kolegica je bila na porodiljnom odsustvu do 18. 1. 2019. godine kad je isto zatvorila te je sjednica Vijeća bila 22. 1. 2019. godine. Da li kolegici pripada naknada za januar u punom iznosu definiranom u Odluci o nakadi za dodatni rad za sekretara Vijeća Agencije ili umanjena srazmjerno za dane provedene na porodiljnom odsustvu, odnosno da li ima pravo na naknadu u punom iznosu ili samo za dane nakon zatvaranja porodiljnog odsustva?

PITANJE: Da li radnik koji radi nepuno radno vrijeme, recimo 2 sata, ima pravo na puni iznos toplog obroka (radi samo kod jednog poslodavca)?

PITANJE: Moja klijentica je strakinja koja se porodila u oktobru mjesecu. Od tada su se prestali uplaćivati doprinosi za nju. Medutim, nije ispoštovana procedura otvaranja bolovanja. Nije dobila potvrdu od Doma zdravlja, s kojom bi dobili rješenje iz opštine. Sad kad sam se raspitivala za retroaktivno otvaranje bolovanja saznajem da ona kao stranac nema pravo na porodiljsku naknadu. Da li to utiče na uplatu doprinosa? Da li Opština onda izdaje ikakvo rješenje, s obzirom na gore navedeno. Kako postupiti u ovom slučaju?

PITANJE: Radnik kojem smo obračunali naknadu za bolovanje 80% za šifru bolesti izolacija, tvrdi da su mu u domu zdravlja rekli da je ista plaćena 100%. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju je jasno navedeno sljedeće: Član 47. naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu, sa tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, 2. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, 3. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. b) Naknade putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite . Da li je izolacija riješena nekom odlukom ili drugim aktom?

PITANJE: Članovima 74. i 75. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09, i 55/12), utvrđeno je da osiguranik kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti, između ostalog, ima pravo na raspoređivanje ili zaposlenje na drugom odgovarajućem poslu, te na naknadu zbog manje plaće na drugom odgovarajućem poslu. Shodno članu 78. istog zakona, ova naknada plaće se određuje u visini razlike između valorizirane prosječne mjesečne plaće koju je osiguranik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost i prosječne mjesečne plaće koju on ostvaruje na drugom poslu na koji je nakon toga raspoređen, odnosno zaposlen. Većem broju radnika zdravstvene ustanove nadležni organ je svojim rješenjima utvrdio status invalida rada II kategorije, uz zabranu noćnog rada. Postupajući po navedim rješenjima, zdravstvena ustanova je utvrdila da u jednom broju slučajeva ne postoji potreba raspoređivanja na drugo radno mjesto, već radnici mogu nastaviti obavljati iste poslove i radne zadatke koje su obavljali prije nastanka invalidnosti, ali uz poštivanje utvrđenih zabrana, dok su u drugim slučajevima, gdje je to ocijenjeno neophodnim, radnici raspoređeni na druga odgovarajuća radna mjesta. Niti jednom od ovih radnika, bez obzira na to jesu li ostali na istom ili su raspoređeni na drugo radno mjesto, nije smanjena plaća. Pritom se pod pojmom „plaća“ podrazumijeva plaća definirana članom 75. stav 2. i člana 76. ZORFBiH, koja se sastoji od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak i uvećane plaće za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Međutim, jedan dio tih radnika, zbog zabrane noćnog rada, nakon nastanka invalidnosti više ne može raditi u dežurstvu, te i ne ostvaruju pravo na isplatu naknade za dežurstvo. Napominjemo da je članom 181. st. 2. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br. 46/10, i 75/13), utvrđeno da je dežurstvo poseban oblik rada kada radnik mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovnog radnog vremena, te da ono počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene. Nadalje, članom 41. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 5/17), propisano je da se za rad u dežurstvu isplaćuje naknada i to na način da ona radnim danom, kada dežurstvo traje osam sati, iznosi 7-9% od osnovne plaće radnika, radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom, kada dežurstvo traje 16 sati, ona iznosi 10-13,5% od osnovne plaće radnika, a praznikom, kada dežurstvo također traje 16 sati, ona iznosi 15-18% od osnovne plaće radnika. Dakle, naknada za dežurstvo nije sastavni dio plaće prema definiciji ovog pojma iz ZORFBiH, već se radi o naknadi za poseban oblik rada, koja niti jednom radniku ne pripada samo zbog toga što je raspoređen na određeno radno mjesto, već pravo na ovu naknadu može ostvariti samo i jedino ako zaista radi u dežurstvu. Radnik koji ne radi u dežurstvu ne može ni ostvariti ovo pravo, bez obzira da li se radi o radniku kod kojeg je utvrđena invalidnost ili ne. Veliki broj radnika koji nemaju invalidnost nikad ne budu raspoređeni na rad u dežurstvu. Potreba za radom u dežurstvu je promjenljiva kategorija i proces rada se može organizirati i bez ovog posebnog oblika rada (radom u smjenama ili radom u turnusima), te se teoretski može desiti i da potpuno prestane potreba za ovim posebnim oblikom rada. Stoga, smatramo da poslodavac ne bi trebao biti dužan radniku, koji je prije nastanka invalidnosti radio u dežurstvima i ostvarivao pravo na naknadu za taj rad, nastaviti tu naknadu plaćati i nakon nastanka invalidnosti, iako taj radnik više ne radi u dežurstvu. Napominjemo da pritom nije došlo do smanjenja plaće radnika. Imajući u vidu navedeno, da li je zdravstvena ustanova, kao poslodavac, dužna radniku kod koga je utvrđena II kategorija invalidnosti, isplaćivati naknadu u visini razlike između mjesečnih primanja koje je imao prije invalidnosti i mjesečnih primanja koje ima nakon nastanka invalidnosti, u slučaju kada je ta razlika samo i isključivo posljedica činjenice da se tom radniku više ne isplaćuje naknada za rad u dežurstvu, jer mu je rad u dežurstvu zabranjen, a ista naknada mu je prije invalidnosti isplaćivana, ali samo kada je zaista i radio u dežurstvu?

PITANJE: Radnik zdravstvene ustanove, sa kojim je zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, trenutno je na porodiljskom odsustvu (od mjeseca oktobra), te ostvaruje porodiljsku naknadu u propisanom iznosu od Centra za socijalni rad, a razliku plaće mu isplaćuje poslodavac. Njegova neto plaća predstavlja umnožak broja sati, iznosa satnice i koeficijenta stručne spreme. S obzirom na to da je u međuvremenu potpisan novi kolektivni ugovor koji će se primjenjivati od januara naredne godine i u kojem je iznos koeficijenta (stručna sprema) znatno uvećan interesuje nas sljedeće: da li će poslodavac – ustanova i dalje obračunavati razliku plaće po starom kolektivnom ugovoru ili će poslodavac biti obavezan da uveća pomenuti koeficijent, što bi u konačnici značilo i uvećanje razlike plaće za dotičnog radnika?

PITANJE: Da li naknada plaće za privremenu spriječenost za rad – bolovanje do 42 dana ide na teret poslodavca u iznosu od 80% ili 100%?

PITANJE: Imamo trudnicu sa prebivalištem u Tuzli. Otvorila je trudničko bolovanje. Znamo da je po zakonu isplata naknade za vrijeme spriječenosti za rad usljed trudničkog bolovanja 100%, ali ne znamo kako ide isplata za vrijeme porodiljskog bolovanja u Tuzlanskom kantonu, plata i doprinosi. Molim Vas da nam napišete koji propisi tretiraju način obračuna i isplate u oba slučaja: trudničko i porodiljsko bolovanje.

PITANJE: Može li se uposleniku isplatiti naknada za slučaj smrti člana uže porodice, konkretno vezano za smrt nane? Opravdanje za podneseni zahtjev radnik nalazi u ZOR-u. Naknade su, općenito rješavane kolektivnim ugovorima, a ne zakonom. Može li se članom uže porodice u smislu obaveze za isplatu naknade u slučaju smrti člana uže porodice – dedo/nana, tražiti u članu 53. Zakona o radu („Sl. novine F BiH“, broj 26/16), kojim je tretirano odsustvo sa rada? Član uže porodice nije definisan trenutnim pravilnikom o plaćama naše ustanove. U Općem kolektivnom ugovoru za FBiH je navedeno da će naknade u slučaju smrti člana uže porodice biti regulisane pojedinačnim granskim ugovorima, a granskim kolektivnim ugovorom (Kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine – “Službene novine Federacije BiH”, br. 23/00, 50/00, 97/13, i 18/16), dedo/nana ne tretiraju se članom uže porodice u smislu isplate naknade za slučaj smrti člana uže porodice.

PITANJE: Koje su finansijske obaveze poslodavca kod plaćenog odsustva radnika i kod godišnjeg odmora radnika? Znamo da je Zakonom o radu propisano da se vrijeme plaćenog odsustva smatra vremenom provedenim na radu. Da li to znači da poslodavac nadoknađuje punu platu radniku i plaća doprinose i druge obaveze, kao da je radnik na poslu?

PITANJE: Rješenjem suda za devet radnika određena je mjera zabrane pristupa u prostorije ove službe, na period od 60 dana. Kako se bliži period obračuna plata, u nedoumici smo kako i na koji način prema važećim zakonskim propisima da se istima izvrši obračun plata i naknada za navedeni period odsustva sa rada? Također, molimo da nam preciznije pojasnite koji je to zakonom ispravan način vođenja evidencije o prisustvu ovih lica na poslu?

PITANJE: Trudnica nakon poroda mora se vratiti na posao nakon oko pet mjeseci porodiljskog odsustva, nakon čega koristi polovicu radnog vremena do jedne godine djeteta za što prima polovicu plaće, prema tadašnjem ZOR-u (2013. godina) kolegica ima pravo na naknadu druge polovice što je sada novim ZOR još bolje pojašnjeno, ali od koga da traži tu naknadu i da li još uvijek ima pravo na naknadu iako je 2014. već prošla jedna godina djeteta i normalno se vratila na puno radno vrijeme? Kojim zakonima je to definisano? Radnica je imala ugovor na određeno zbog čega se morala vratiti kada je dobila ugovor na neodređeno.