7.4. Naknada plaće

PITANJE: Radnik je dana 07.01.2026. godine dobio Rješenje o invalidnosti zbog bolesti, u navedenom Rješenju piše da radnik ima pravo na odgovarajuću naknadu počev od 13.11.2025. godine do dana rasporeda na drugo radno mjesto. Nismo sigurni o kakvoj se to naknadi radi, i za šta trebamo isplatiti radniku, on je cijelo vrijeme dok je bio na bolovanju primao 80% neto plate, bez ostalih naknada na platu, eh sad nas zanima jesmo li trebali pored ovoga još nešto isplaćivati, molimo vas da nas uputite ako smo nešto propustili?

PITANJE: Poslodavac obavlja građevinske radove na gradilištima koja se nalaze izvan sjedišta poslodavca i udaljena su više od 30 km, pri čemu radnici kontinuirano rade na terenu. Zbog toga se radnicima isplaćuje terenska naknada. U postupku inspekcijskog nadzora osporena je isplata terenske naknade uz obrazloženje da postoji sumnja da radnici ne borave neprekidno 30 dana na terenu, te je najavljeno obračunavanje doprinosa na isplaćene iznose. Poslodavac smatra da za isplatu terenske naknade postoje opravdani razlozi, s obzirom na trajanje ugovorenih radova, organizaciju rada, preraspodjelu radnog vremena i način korištenja vozila na gradilištu. Terenska naknada se isplaćuje u iznosu od 17,50 KM po danu kada je radnicima obezbijeđena ishrana ili smještaj, odnosno 25,00 KM po danu kada to nije obezbijeđeno, i obračunava se prema broju radnih dana u mjesecu. Postavlja se pitanje da li se navedeni iznosi terenske naknade mogu smatrati neopravdanim ili previsokim, te da li predstavljaju osnov za obračun poreza i doprinosa.

PITANJE: Ako je uposlenik javne ustanove na bolovanju preko 42 dana i obračunava mu se plata na način 80% iznosa od prethodno isplaćene plate (plata koja je prethodila bolovanju, koja nije bila umanjena ni iz kojeg osnova) i na način da ne može biti manja od 1.000,00 KM (zakonski minimalna plata) da li se na taj iznos od 80% obračunava uvećanje za penzijski staž (0,6% za svaku započetu godinu penzijskog staža).

PITANJE: Na osnovu odluke nadležnog organa (općine/kantona/Vlade FBiH), određeni vjerski praznik je proglašen neradnim danom u tom gradu/općini, te je poslodavac obavezan zatvoriti prodajni objekt (trgovinu) i nema mogućnost organizovanja rada tog dana. U objektu su zaposleni radnici koji ne slave navedeni vjerski praznik. Molimo za pojašnjenje: 1. Kako se u ovom slučaju pravno ispravno evidentira taj dan u evidenciji radnog vremena za radnike koji slave i radnika koji ne slave navedeni vjerski praznik? 2. Da li se taj dan može (ili mora) tretirati kao plaćeni neradni dan / zastoj u radu iz razloga na koje radnik nije mogao uticati, uz pravo na naknadu plaće? 3. Da li bi evidentiranje tog dana kao godišnjeg odmora, neplaćenog odsustva ili ličnog vjerskog praznika predstavljalo povredu Zakona o radu FBiH ili diskriminaciju po osnovu vjere?

PITANJE: Stručno tumačenje u vezi s obračunom naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad u Federaciji BiH, u situacijama kada radnik ima bolovanja tokom više uzastopnih mjeseci, ali sa prekidima između pojedinačnih perioda bolovanja. Naime, potrebna nam je potvrda sljedećih pitanja: 1. Koja se osnovica koristi za obračun satnice svakog novog bolovanja? Da li se smatra da se za svaki novi početak bolovanja uzima prosjek zarade iz mjeseca koji prethodi mjesecu početka tog bolovanja, bez obzira na to što je i taj prethodni mjesec sadržavao dane bolovanja? 2. Ulazi li naknada bolovanja iz prethodnog mjeseca u osnovicu? Konkretno, da li se naknada bolovanja (do 42 dana na teret poslodavca) iz prethodnog mjeseca tretira kao dio “ostvarene plaće” te ulazi u ukupnu isplatu iz koje se izračunava satnica za novo bolovanje? 3. Primjenjuje li se umanjenje od 20% kod svakog novog početka bolovanja? S obzirom na to da se naknada za bolovanje do 42 dana isplaćuje u visini od 80% prosječne plaće iz prethodnog mjeseca, molimo pojašnjenje da li to znači da se pri svakom novom početku bolovanja kada postoji prekid iznova izračunava satnica, te se na tu novu satnicu ponovo primjenjuje umanjenje od 20%

PITANJE: Da li poslodavac može Pravilnikom o radu regulisati isplatu naknade plate za vrijeme bolovanja na način da se radniku plaća: • 80% odnosno 100% od ugovorene neto plate (s tim da naknada ne može biti niža od minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada), • je li obaveza da se kao osnovica za obračun naknade uzima plaća isplaćena radniku u mjesecu koji prethodi mjesecu u kom je nastupilo bolovanje? Naknada plate po Pravilniku o radu iznosi 80% ugovorene plate za naknadu za bolovanje usljed bolesti, dok Naknada u iznosu od 100% ugovorene plate pripada radniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog: • povrede na radu ili profesionalne bolesti, • bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, • transplantacije živog tkiva i organa u korist drugog lica

PITANJE: Imamo radnicu koja je a bolovanju od 03/2023. godine. Mjesec koji je prethodio bolovanju je 02/2023. godine. Radnica je prekinula bolovanje 23.12.2023. i uzela godišnji 23.12.2023-22.01.2024. godine, te je od 23.01.2024. godine ponovo na bolovanju. Koji mjesec uzimamo kao osnovicu za obračun bolovanja preko 42 dana, 02.2023. godine , jer je to zadnji mjesec koji je radila, a da u tom mjesecu nije imala bolovanje ili 12/2023. godine jer je taj mjesec prethodio novom bolovanju. Napominjem da je u 12/2023. godine imala bolovanje do 22.12.2023., dakle nije radila taj cijeli mjesec. Dakle, kao osnovicu za obračun bolovanja uzimamo: a.) zadnji mjesec koji je radila , a da u tom mjesecu nije imala bolovanja-prekida ili b.) mjesec koji je prethodio zadnjem bolovanju, iako u tom slučaju i u tom mjesecu koji bi uzeli kao osnovicu za obračun bolovanja ima staro bolovanje??

PITANJE: Koliko trenutno iznosi naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad do 42 i preko 42 dana?

PITANJE: Radnik/poštar je prije nekoliko godina, nakon povrede na radu, postao invalid druge kategorije. U skladu sa rješenjem o invalidnosti, gdje je kao ograničenje naveden rad na terenu, preraspoređen na drugo radno mjesto sa manjim koeficijentom plaće, ali mu je, u skladu sa članom 55 Zakona PIO (povreda na radu – udar groma), priznata razlika koeficijenata kao da radi na mjestu poštara i sve ove godine prima plaću sa koeficijentom poštara, 1,6. Odlukom Uprave Društva poštarima je sada povećan koeficijent 2.0. Navedeni radnik traži da i njemu plata slijedi koeficijent poštara i po novom koeficijentu.

PITANJE: Imamo pitanje vezano za popunjavanje obrasca GPD-1051. Naime, imali smo kolegu koji je bio na bolovanju više od 42 dana. U poreskoj smo dobili informaciju da kolega može dobiti povrat sredstava. Također nam je rečeno da trebamo popuniti kolonu pod rednim brojem 19: Međutim u dilemi smo da li se ovdje popunjavaju samo iznosi računa koje je kolega privatno platio tokom bolovanja ili trebamo još nešto dodati?

PITANJE: Da li za korisnicu koja koristi pravo na naknadu umjesto plate ženi, majci, porodilji dok odsustvuje sa posla zbog trudnoće, porođaja i njege djeteta, poslodavac isplaćuje naknadu prema Rješenju Centra za socijalni rad npr. u iznosu od 666,41 KM, ( pravo priznato od jula mjeseca 2024. godine), a doprinose plaćamo na 1562,00 KM ili se vežemo za minimalnu platu od 1000,00 KM?

PITANJE: Molim Vas za upute obračuna plate kao i refundaciju kod bolovanje. Naime imamo radnika koji otvaraju bolovanja radi njege djeteta. Na doznakama bude i zaokruženo njega djeteta-člana porodice. Da li obračunavam 100% ili 80% za njegu djeteta? Također da li refundacija ide od 01. dana bolovanja i da li se refundira 100% ili 80%.

PITANJE: Da li zavod zdravstvene zaštite u Sarajevu refundira samo neto platu ili platu i doprinose za bolovanje preko 42 dana?

PITANJE: Imamo radnika koji je cijeli decembar bio neopravdano odsutan, navodio je da je na bolovanju ali nam nije dostavio doznake. U međuvremenu smo se obratili nadležnoj pravnoj službi DZ da nam daju info o njegovom statusu, tj. da li je na bolovanju ili ne, jer nam je bila potrebna info zbog obračuna plaće. Oni sam poslali pismeni odgovor da radnik nema otvoreno bolovanje u tom periodu, i prema tome nismo mu obračunali plaću, osim poreza i doprinosa na najnižu plaću. Sad radnik dostavlja nalaz komisije, jer je podnio zahtjev Ministarstvu zdr. zbog toga što mu nadležni ljekar nije htio otvoriti bolovanje i ovi nalažu da se otvori retroaktivno bolovanje za decembar. Jesmo li dužni sad da obračunamo plaću naknadno?

PITANJE: Obračun i isplatu naknade za bolovanje preko 42 dana vrši Društvo , te nakon toga pismeno zahtijeva refundaciju od ZZO USK. U našem Društvu plata će porasti više od 5% nakon promjena koje su uslijedile zbog povećanja minimalne plate. 1. Imamo slučaj da je osnovica radnika veća od minimalne plate (1.158,00KM). Da li obračunavamo naknadu 80% od njegove osnovice, što će biti ispod 1.000,00 KM ili dodajemo razliku do 1000,00 KM i toliko isplaćujemo? Koliki će biti doprinosi ako isplaćujemo ispod minimalne plaće? 2. Drugi slučaj je da radnici imaju manju osnovicu za obračun bolovanja (preko 42 dana).Npr. 875,00 KM. Kako će se obračunati bolovanje, na koju osnovicu i koliki će biti doprinosi? 3. Ako smo dobro razumjeli bolovanje do 42 dana se ne može isplatiti ispod 1.000,00 KM (naravno ako je satnica bolovanja puni mjesec) Molim Vas da nam odgovorite na postavljena pitanja jer se bliži obračun plate

PITANJE: Da li je moguće isplatiti dodatni honorar za radnika koji je u firmi uposlen po ugovoru o radu sa redovnim primanjima (plaća, topli obrok, prevoz) za isti posao za koji je uposlen ugovorom o radu i isti posao bi radio u okviru redovnih radnih sati za projekat za koji je firma dobila sredstva iz evropskog fonda. U pitanju je Javna ustanova Kantona Sarajevo koja je dobila sredstva za projekat na kojem će raditi redovni uposlenici Ustanove i vanjski saradnici . Moje pitanje se odnosi na redovne uposlenike , za vanjske se podrazumijeva da imaju pravo.

PITANJE: Djelatnik je primljen u radni odnos na određeno radno vrijeme. Petnaest dana prije isteka ugovora otvara bolovanje. Danom isteka ugovora odjavljen je s porezne i uredno mu se dostavlja obrazac odjave i obavijest -odluka o prestanku radnog odnosa radi isteka ugovora. Djelatnik smatra da odlaskom na bolovanje ima pravo na plaću do povratka s bolovanja.

PITANJE: Zaposlenik sa prebivalištem u RS-u je bio na bolovanju bez prestanka od 9.9. do 18.10. Prvih deset dana pravdano je jednom šifrom, dok je nastavak slijedio sa drugom šifrom bolesti. Da li se ovo smatra bolovanjem preko 30 dana s obzirom na ukupan broj dana bolovanja u kontinuitetu ili je mjerodavan datum upisan kao prvi dan bolovanje (20.9) na drugoj doznaci o privremenoj spriječenosti za rad.

PITANJE: Da li je nekim propisom regulisana isplata naknade plate nakon ocjene radne sposobnosti s obzirom da je riječ o bolovanju koje se reguliše propisima PIO?

PITANJE: Radnica (62) koja ima ugovor na neodređeno vrijeme je na bolovanju 13 mjeseci neprekidno i za to vrijeme smo joj isplaćivati platu ( neto + doprinosi u visini 80% osnovice). Nije u pitanju povreda na radu niti profesionalno oboljenje, već bolest (kancer). Da li smo u obavezi nastaviti sa isplatom plate na isti način i koliko dugo moramo isplaćivati plaću, s obzirom da je radnici zakazana ocjena preostale radne sposobnosti u oktobru 2024. g.?

PITANJE: Uredbom o izmjeni i dopuni Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 68/23) utvrđeno je da se Uredba odnosi i na druga pravna lica u kojima se kao osnivač pojavljuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ili ima većinsko vlasništvo ili osnivačka prava vrši Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Uredba, odnosno Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, na koji se uredba odnosi, različito tretira isplatu pomoći za slučaj teške invalidnosti i teške bolesti radnika i članova uže porodice radnika, od kolektivnih ugovora za oblast zdravstva KS koji su u obaveznoj primjeni u Zavodu jer je Zavod ugovorna ustanova sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS -Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva za područje Kantona Sarajevo, Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u području djelatnosti zdravstvene zaštite na području Kantona Sarajevo, te Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u djelatnosti medicinskih sestara i tehničara i zdravstvenih tehničara svih profila i nivoa obrazovanja na teritoriji Kantona Sarajevo, (“Službene novine Kantona Sarajevo“ br. 20/22 i 42/23). Isplata pomoći u slučaju teške invalidnosti i teške bolesti radnika iznosi 3 prosječne plaće F BiH, a za slučaj teške invalidnosti i teške bolesti člana uže porodice radnika, kolektivni ugovori definiraju da poslodavac može izvršiti isplatu u skladu s finansijskim mogućnostima do 3 prosječne plaće. Uredba, odnosno Zakon propisuje isplatu 2 prosječne plaće za sve slučajeve. Također, uočena je razlika u naknadama za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika. Prema kolektivnim ugovorila, osnovna plaća radnika uvećava se za: 1) prekovremeni rad najmanje 25% od neto satnice, 2) noćni rad najmanje 50% od neto satnice, 3) rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15% od neto satnice, 4) rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 40% neto satnice. Prema Uredbi, osnovna plaća uvećat će se: a) za prekovremeni rad najmanje 50%, b) za rad u neradne dane najmanje 30%, c) za rad noću najmanje 35%, d) za rad u dane državnih praznika najmanje 50%. Molimo za Vaše mišljenje da li je Zavod u obavezi da primjenjuje Uredbu o naknadama koje nemaju karakter plaće, i u kojem kontekstu istu primjeniti, ako se sam Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ne primjenjuje u Zavodu.

PITANJE: Radnik je otvorio bolovanje 01.02.2024. godine. U prethodnom mjesecu (januar/2024) radnik nije ostvario platu po osnovu redovnog rada nego je primao naknade po osnovu ranijeg bolovanja i naknadu za korištenje godišnjeg odmora. Da li u ovom slučaju možemo primjeniti Član 46. Stav 2. Zakona i kao osnovicu za obračun naknade bolovanja uzeti prosječnu platu kantona za odgovarajući mjesec.

PITANJE: Zamolit ću Vas da li djelatnik gubi pravo na sve dodatke na plaću (osim minulog rada) u slučaju bolovanja, godišnjeg odmora, porodiljnog na koja ima pravo u skladu s Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu? Zamolit ću Vas da li djelatnik gubi pravo na sve dodatke na plaću (osim minulog rada) u slučaju bolovanja, godišnjeg odmora, porodiljnog na koja ima pravo u skladu s Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu? Točnije na članak 32. KU stavak (4) (dodatak na osnovnu plaću na osnovu usavršavanja), zatim po članku 32. stavak(2) KU, kao i članak 32 stavak (3) Članak 32. 13 (1) Poslodavac može u pravilniku o radu odrediti povećanje osnovne plaće za: naučni stupanj doktora znanosti, naučni stupanj magistra znanosti, naziv primarius, kao i bliže kriterije za korištenje ovog prava. (2) Povećanje iz stavka 1. ovog članka iznosi kako slijedi: a) naučni stupanj doktora znanosti – 10% b) naučni stupanj magistra znanosti – 5% c) stečeni naziv primarius – 5%, pri čemu se nabrojana povećanja međusobno isključuju. (3) Uvećanje za položajni dodatak, na koje ostvaruju pravo rukovodni radnici koji obavljaju poslove rukovoditelja pored svojih redovnih stručnih poslova, može se utvrditi u iznosu od 5-10% prema koeficijentu složenosti. (4) Djelatnicima koji su stekli dodatna usavršavanja za radno mjesto koje obavljaju, a predviđeni su posebnim propisima i potrebni su za obavljanje vrlo složenih poslova, pravilnikom o radu određuje se pravo na dodatak na osnovnu plaću u iznosu od 5 – 8% za sljedeća usavršavanja: položen pravosudni ispit; ovlašteni/interni revizor; certificirani računovođa; završena obuka za službenika za javne nabave; stručnjak zaštite na radu; usavršavanje za održavanje medicinskih uređaja, informatičke opreme i drugih složenih sustava. Zatim, da li gubi djelatnik pravo za vrijeme bolovanja duže od 42 dana, porodiljnog na uvećanje osnovne plaće po čl. 36 KU, koji glasi: Članak 36. (1) Poslodavac će radniku na radnom mjestu sa posebnim uvjetima rada uvećati plaću rukovodeći se stupnjem nepovoljnog utjecaja čimbenika radnog mjesta na zdravlje i radnu sposobnost radnika, suglasno odredbama zakona koje reguliraju sigurnost na radu, kao i Pravilnikom o radu. (2) Suglasno stavku 1. ovog članka osnovna plaća radnika uvećava se prema uvjetima rada kako slijedi: a) radnicima koji rade sa ionizirajućim zračenjima (najmanje polovicu radnog vremena u dosegu izvora zračenja), odjeljenjima za karantenske bolesti i odjeljenjima koji se bave liječenjem pacijenata oboljelim od HIV/AIDS, psihijatrijskom odjelu i onkološkom odjelu -10%, b) radnicima koji rade na odjelima kirurških disciplina, operacijskim salama, jedinicama, intenzivne njege, odjeljenjima invazivne kardiološke dijagnostike i terapije, odjelima urgentne medicine, hitnim bolničkim prijemima i hitnoj medicinskoj pomoći – 7%, c) radnicima na bolničkim odjelima i službama -5%, d) radnicima koji rade u mikrobiološkim citološkim biokemijsko-hematološkim, bromatološkim, patološkim, protetskim i imunološkim laboratorijima, na infektivnim odjeljenjima, u higijensko-epidemiološkoj službi, kirurškim salama, ginekologiji i porodiljstvu, na odjelima pedijatrije i odjelima za nedonoščad, urologiji, ortopediji, maksiofacijalnoj i oralnoj kirurgiji koji rade na svim nivoima zdravstvene djelatnosti, stomatologiji, transfuziološkoj službi, hemodijalizi, sterilizaciji, palijativnoj njezi, endoskopiji, patronažnoj službi, u centrima za mentalno zdravlje, centrima za liječenje ovisnosti, u prosekturi, odjeljenjima koji se bave liječenjem i dijagnostikom aktivne tuberkuloze, ATD-u, na neurološkim odjeljenjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (mjesto prvog kontakta sa pacijentom) – obiteljski liječnici te ostali radnici koji su izloženi drugim zračenjima i ostalim štetnim utjecajima -4%. (3) Naknade iz stava 2. ovog člana međusobno se isključuju. Zatim, radniku pripada minuli rad u slučaju bolovanja/porodiljnog po članku 29. KU, koji glasi: Članak 29. (1) Plaća za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne plaće, dijela plaće za radni učinak ukoliko je isti ostvaren i uvećane plaće u skladu sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom. (2) Obračun plaće se vrši temeljen radnog mjesta na koje je radnik raspoređen sukladno sistematizaciji radnih mjesta. (3) Poslodavac je dužan isplatiti radniku osnovnu plaću u iznosu koji predstavlja umnožak neto satnice, mjesečnog fonda sati i odgovarajućeg koeficijenta složenosti u koji su razvrstani poslovi radnika, uvećanu za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

PITANJE: Na osnovu Uredbe o isplati pomoći od strane poslodavca (”Službene novine FBiH”, broj 96/23 od 13.12.2023. godine), poslodavac je donio odluku o isplati novčane pomoći radnicima na sljedeći način: – pomoć će se isplatiti radnicima u 6 dijelova/tranši u mjesečnom iznosu od 200,00 KM na tekuće račune, počevši od decembra 2023. godine (decembar-maj) – pomoć se isplaćuje na dan isplate plate ili dan kasnije. U našoj ustanovi plata se isplaćuje polovinom tekućeg mjeseca za prošli mjesec. Zadnja isplaćena plata je bila 15.05.2024. godine, tako da je pomoć isplaćena svim radnicima koji su taj dan bili u radnom odnosu kod poslodavca. Jednoj od radnica je prestao radni odnos 30.04.2024. godine ex lege zbog stjecanja uslova za starosnu penziju. Uplaćena joj je plaća polovinom maja zaključno sa zaradom sa 30.04.2024. godine. Obzirom da se pomoć poslodavca uplaćivala na dan plate, shodno odluci poslodavca, navedenoj radnici nije uplaćena pomoć u iznosu od 200,00 KM, jer na dan isplate nije bila u radnom odnosu. Molimo za Vaš stav po tom pitanju, da li smo ispravno postupili, ili trebamo radnici isplatiti 200,00 KM?

PITANJE: Javna smo ustanova, fond. Radi se o ustanovi u Hercegovačko – neretvanskoj županiji, osnivač ustanove je Županija ali smo izvan proračunski Fond. Ustanovom prema statutu upravlja Upravni odbor. Prema statutu nadležnosti Upravnog odbora su Članak 13. Upravni odbor vrši sljedeće poslove: • donosi Statut dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova, • donosi finansijski plan, usvaja godišnji obračun i izvještaj o radu dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova, • stara se o blagovremenom pritjecanju sredstava u Fond kao i o njihovom transparentnom odlivu; • održava fiskalnu bilancu i ne dozvoljava stvaranje finansijskih obveza Fonda prema korisnicima koje ne može pokriti iz prihoda; • imenuje i razrješava direktora Fonda dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova, • imenuje povjerenstva i radna tijela Upravnog odbora; • utvrđuje stope naknada u okviru ovlasti danih na temelju zakonskih odredbi uz suglasnost Vlade Županije; • zaključuje po potrebi ugovore s korisnicima sredstava Fonda; • vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Fonda. Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka, Upravni odbor donosi i sljedeće odluke: • odlučuje o žalbama djelatnika Fonda protiv odluka i rješenja direktora Fonda koja se odnose na prava i obveze iz radnog odnosa, • donosi Poslovnik o svom radu dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova, • odlučuje i o drugim pitanjima određenim Zakonom, ovim Statutom i općim aktima Fonda i u svim drugim slučajevima za koje nije ovlašten direktor Fonda. Ono što nas zanima vezano je za Uredbu o pomoći poslodavca uposlenicima uslijed inflatornog rasta cijena od 12.12.2023. Naime pitanje se odnosi na to može li direktor donijeti odluku o odobravanju pomoći u određenom iznosu ili to mora uraditi Upravni odbor.

PITANJE: Ukoliko je pravilnikom o radu javne institucije propisano da se osnovna plaća uvećava za 0,5 % za svaku godinu mirovinskog staža, a maksimalno do povećanje ne može biti veće od 20 %, ima li djelatnik koji je dio mirovinskog staža stekao u inozemstvu pravo na uvećanje plaće za godine mirovinskog staža koje je stekao u inozemstvu?

PITANJE: Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona je sklopio ugovore o radu na određeno vrijeme po programu zapošljavanja Federalnog zavoda za zapošljavanje i trenutno ima 7 (sedam) takvih radnika. Da li je Zavod obavezan isplatiti pomoć navedenim radnicima u skladu sa Uredbom o isplati pomoći od strane poslodavca (Službene novine FBiH broj: 96/23 od 13.12.2023. godine), ukoliko Zavod donese odluku o isplati te pomoći? Ukoliko smo u obavezi da isplatimo radnicima po programu zapošljavanja i radnicima na određeno vrijeme, kako postupiti u situaciji ako se donese odluka o isplati u dijelovima, a da u međuvremenu radniku istekne ugovor o radu, a već mu je isplaćen dio pomoći za vrijeme trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme? Kako postupiti ako je donesena odluka da se isplata pomoći izvrši u dijelovima, a poslije donošenja odluke se sklopi ugovor o radu s novim radnikom?

PITANJE: Da li u slučaju da oba roditelja koji su uposlenici iste ustanove otvore bolovanje povodom njege člana uže porodice ( isti član porodice/ista dijagnoza), imaju pravo na refundaciju naknade plate od Zavoda zdravstvenog osiguranja ili samo jedan roditelj ima pravo na refundaciju, a drugi ide u cjelosti na teret poslodavca ( ako je to slučaj kako odrediti koji od njih dvoje ima pravo na refundaciju)?

PITANJE: Ovim putem Vas molimo za pojašnjenje pojedinih odredbi Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl. novine FBiH”, br. 63/2010, 22/2011, 66/2011, 51/2012, 99/2022, 15/2023 i 68/2023). Odredbom člana 2. stav 1. predmetne Uredbe propisano je da državnom službeniku i namješteniku kome nije organiziran prijevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada, najmanje 2 kilometra pripada naknada ili mjesečna karta za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog, odnosno, međugradskog saobraćaja. Da li poslodavac svojim internim aktom može propisati povoljnija prava od prava propisanih predmetnom Uredbom, odnosno, da li poslodavac internim aktom može propisati da radniku pripada naknada za prijevoz na posao i sa posla ukoliko je mjesto prebivališta radnika udaljeno najmanje jedan kilometar od mjesta rada. Naredna pitanja vezana su za naknadu za prijevoz na posao i sa posla i naknadu za smještaj koje pripadaju radniku koji ima prijavljeno prebivalište koje se nalazi van područja u kome je mjesto rada, odnosno sjedišta poslodavca, a čije je mjesto stvarnog stanovanja u mjestu rada. Odredbom člana 2. stav 2. Uredbe, propisano je da pravo na naknadu troškova prijevoza u međugradskom saobraćaju imaju oni državni službenici i namještenici koji dolaze na posao iz mjesta prebivališta koje se nalazi van područja u kome je mjesto sjedišta federalnih organa uprave, dok je odredbom člana 3. navedene Uredbe propisano sljedeće: „Državni službenik i namještenik koji za potrebe prijevoza dolaska na posao i povratka sa posla, uz prethodno pismeno odobrenje rukovodioca federalnog organa uprave koristi privatni automobil u tom slučaju pripada mu naknada u visini cijene mjesečne karte u javnom saobraćaju.“ S tim u vezi, postavljamo Vam sljedeća pitanja: 1. Da li radnik koji ne dolazi svakodnevno na posao iz mjesta prebivališta u mjesto rada, dakle radnik čija je adresa stvarnog stanovanja (a ne prijavljenog prebivališta) u mjestu rada, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u međugradskom saobraćaju, odnosno, da li u slučaju da koristi privatni automobil – ima pravo na naknadu u visini cijene mjesečne karte u javnom saobraćaju? 2. Da li radnik koji ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja, ima pravo i na naknadu troškova prijevoza u međugradskom saobraćaju i naknadu troškova prijevoza od stvarnog mjesta stanovanja do mjesta rada, odnosno da li se naprijed navedene naknade međusobno isključuju?

PITANJE: Uredbom o izmjeni uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće objavljenoj u „Sl. novinama FBiH“ 68/23, pravne osobe u kojima se kao osnivač pojavljuje Vlada FBiH ili ima većinsko vlasništvo ili osnivačka prava vrši Parlament FBiH su rudnici FBiH obavezni da postupaju po uredbi. Prvo, nakon izmjene Uredbe, tekst je ostao isti iz kojeg se jasno vidi da se cijeli tekst odnosi na državne službenike i namještenike, a ne i na radnike u pravnim osobama u kojima se kao osnivač pojavljuje Vlada FBiH ili ima većinsko vlasništvo ili osnivačka prava vrši Parlament FBiH. Drugo, ove naknade koje nemaju karakter plaće su regulisana i GKU u oblasti rudarstva (Sl. novine FBiH 39/22, čija je važnost sporazumom produžena, te isti je i dalje na snazi), te su pojedine u koliziji. Konkretno: – član 59. tačka (1) GKU glasi: (1) Radniku pripada pravo na naknadu troškova prevoza na posao i sa posla, u skladu sa ugovorom o radu i pravilnikom o radu.“ Na osnovu tog člana Pravilnikom je regulisana visina mjesečne naknade za prevoz, odnosno Pravilnikom nije definisano da radniku pripada naknada u visini mjesečne karte za prevoz već da mu pripada naknada u visini od 65% od cijene mjesečne karte. Također, Pravilnikom je definisan i način i postupak. – član 62. tačka (3), GKU glasi: (3) U slučaju teške bolesti radnika koja nije posljedica nesreće na poslu ili profesionalnog oboljenja, radniku se isplaćuje naknada u visini od najmanje dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, za prethodnu godinu. Pod teškom bolešću smatraju se bolesti koje su kao takve evidentirane od nadležnih federalnih institucija iz oblasti zdravstva, odnosno odredbama GKU, a samim tim ni Pravilnikom o radu, nije predviđena naknada u slučaju teške bolesti ili invalidnosti člana uže porodice, već samo radnika, dok je uredbom predviđena naknada i za člana uže porodice. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, molimo mišljenje po kojim odredbama dalje postupati?