Postani pretplatnik na časopis “Pravo i finansije”

Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

Prilikom odlučivanja o troškovima postupka u upravnom sporu, koje potražuju tužioci u predmetima u kojima sud uvaži tužbu, poništi osporeni akt i predmet vrati nadležnom organu na ponovno rješavanje, u Federaciji je, počev od 2010. godine, zbog pravnog stava Vrhovnog suda izraženog u više odluka, uspostavljena sudska praksa prema kojoj se zahtjevi stranaka u takvim slučajevima odbijaju. Ova sudska praksa bit će podvrgnuta kritičkoj analizi sa stanovišta zakonitosti, pravičnosti i pravednosti sudskih odluka donesenih u takvim predmetima. Na osnovu takve analize i odredaba federalnog zakona o parničnom postupku, Evropske konvencije o ljudskim pravima, i prakse Evropskog suda za ljudska prava, bit će ponuđena teza i zaključak autora da je takva sudska praksa neprihvatljiva, jer je nezakonita, nepravična i nepravedna

Januar - str. 11 – 24.

Omer Kurtović, dipl. iur.

Sa bitnim odrednicama prezentira se problematika važnosti stranih javnih isprava u statusnim i porodičnim stvarima koje se upotrebljavaju u pravnom saobraćaju pred domaćim organima, sa posebnim osvrtom na priznanje stranih sudskih odluka i pravnu snagu upravnih akata izdatih od upravnih organa u inostranstvu, a koji se odnose na lični status naših državljana

Januar - str. 25 – 37.

Prof. dr. Duško Medić

Jedno od najvažnijih načela založnog prava je načelo oficijelnosti. Prema ovom načelu namirenje založnog povjerioca se vrši putem suda. Ono datira još iz rimskog prava i ustanovljeno je u cilju zaštite dužnika kao ekonomski slabije strane (i kasnijih založnih povjerilaca). Međutim, striktno poštovanje načela oficijelnosti se pokazalo kao smetnja razvoju tržišne privrede, jer prilikom namirenja treba imati u vidu i opravdane interese povjerilaca kojima je cilj što brža realizacija založnog prava. Stoga zakonodavstva razvojem klasičnih i uvođenjem novih formi zaloge sužavaju njegov domašaj. I zakonodavac Republike Srpske je predvidio određene izuzetke od primjene ovog načela za koje moraju biti ispunjeni propisani uslovi. Oni se primjenjuju samo ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo ili ukoliko se radi o trgovačkim poslovima. Identična situacija je i u Federaciji Bosne i Hercegovine

Februar - str. 11 – 16.

Doc. dr. Sara Ahlin Doljak

Članak znanstveno objašnjava historijski razvoj, pravno uređenje u Republici Sloveniji na području rješavanja sporova u okviru zdravstvenog osiguranja, koje je u Republici Sloveniji podnormirano (nedovoljno i još uvijek nije uređeno). Svrha ovog članka je doprinijeti budućem uređivanju (de lege ferenda) razmatranog područja u popunjavanju pravnih praznina koje se u slovenačkoj sudskoj praksi i dalje osjećaju, odnosno opažaju u svakodnevnim suđenjima. Još je važniji doprinos vansudskom rješavanju sporova u vezi sa zdravstvenim osiguranjem kroz sve oblike alternativnog rješavanja sporova, jer to sigurno doprinosi rješavanju društvenih konflikata na razmatranom području

Februar - str. 17 – 22.

Kenan Jazvin, mr. iur.

Predmetni rad predstavlja to kako je prekršajno pravo sistem prava koji postoji i djeluje samostalno i neovisno. Prema stanju i vrijednosti rada, prikazan je historijski razvoj prekršaja, gdje je navedeno da isti seže daleko, sve do rimskog prava. Cilj rada bio je prikazati na jasan način crtice o značenju pojma prekršaja, navedeni historijski razvoj prekršaja i prekršajnog prava, načela koja se koriste u prekršajnom pravu, prirodu prekršaja, kao i prikaz inostranog elementa rada, što ovom radu daje određeni segment i nivo stručnosti. Metode koje su korištene prilikom obrade rada su normativne prirode, dogmatske prirode, logičke prirode, kao i historijsko-pravne prirode, te komparativne prirode

Februar - str. 23 – 32.

Prof. dr. Milica Tepšić

U ovom tekstu predstavljeni su novi propisi iz oblasti kancelarijskog poslovanja u Republici Srpskoj. Kancelarijsko poslovanje republičkih organa uprave i organa jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: organi) uređeno je Uredbom o kancelarijskom poslovanju (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 8/20) i Uputstvom o sprovođenju kancelarijskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 129/20).

Neposredni nadzor nad primjenom propisa o kancelarijskom poslovanju vrši ministarstvo nadležno za poslove uprave putem upravne inspekcije, a stručni nadzor nad radom arhiva vrši Arhiv Republike Srpske, u skladu sa zakonom o arhivskoj djelatnosti.

Dosljedna primjena Uredbe o kancelarijskom poslovanju i Uputstva o sprovođenju kancelarijskog poslovanja će predstavljati jedan od najboljih pokazatelja rada organa, a uspješnost funkcionisanja kancelarijskog poslovanja je povezana sa stepenom organizovanosti u radu organa i treba biti zasnovana na primjeni savremenih tehnologija.

Mart - str. 11 – 24.

Doc. dr. Sara Ahlin Doljak

Članak naučno objašnjava pravnu regulativu u Republici Sloveniji na polju utvrđivanja udjela stečajnog dužnika u zajedničkoj imovini supružnika. Svrha ovog članka je doprinijeti budućem uređivanju (de lege ferenda) dotičnog polja u popunjavanju pravnih praznina sudskom praksom, koja se tek treba formirati, jer se Porodični zakon primjenjuje tek od 15. aprila 2019. Do usvajanja PZ-a položaj zajedničke imovine supružnika u slučaju kada je jedan od supružnika u procesu ličnog stečaja nije bio regulisan. U trećem, četvrtom i petom stavu člana 83. PZ iznova uređuje utvrđivanje udjela u zajedničkoj imovini supružnika u slučaju kada je jedan od supružnika u procesu ličnog stečaja

Mart - str. 25 – 30.

Dr. sc. Jasmin Mehmedović

Postizanje i ostvarivanje sistemske zaštite autorskih i srodnih prava, odnosno intelektualnog vlasništva u cjelini nesporno pretpostavlja postojanje i funkcionisanje obimnog skupa zakona u čijem provođenju učestvuje niz institucija i učesnika. Upravo, predmetom ovog rada jesu tri osnovne komponente, rekli bismo preduslovi za adekvatnu zaštitu u oblasti intelektualnog vlasništva, odnosno zaštitu autorskih i srodnih prava, i to: legislativa – institucije – korisnici.

Naime, djelovanje svakog nacionalnog sistema intelektualnog vlasništva pretpostavlja postojanje i djelotvorno djelovanje svih triju navedenih komponenti, što znači široki legislativni okvir kojim se na teritoriji pojedine države uspostavljaju pravna osnova i mehanizam zaštite ostvarenih rezultata znanja; djelovanje niza nadležnih institucija koje osiguravaju kako uspostavljanje prava, tako i ostvarivanje tih stečenih prava te postojanje mnogobrojnih i raznovrsnih korisnika, entiteta i pojedinaca aktivnih u upotrebi intelektualnog vlasništva

Mart - str. 31 – 37.

Mr. sc. Taletović Alen, pomoćnik federalnog ministra pravde

Kancelarijsko poslovanje kao jedan od unutrašnjih segmenata rada organa izvršne i zakonodavne vlasti, ali i drugih subjekata javnoga prava, neodvojivi je dio ukupne cjeline rada javnopravnog organizma, odnosno aparata javne vlasti. Ovaj segment rada se ne vidi izvana, kroz oko nekoga ko posmatra rad subjekata javnoga prava, bilo da je to stranka u upravnom postupku ili obični zainteresirani građanin, ili da je to novinar ili pak naučnik koji u istraživačkom ispitivanju rada tih subjekata traži određene odgovore. Kancelarijsko poslovanje u ukupnosti svog postojanja i dinamičnog odvijanja nema dodira sa vanjskom stvarnošću, ali istovremeno itekako utiče i može davati određenu dinamiku u svim onim postupcima ili aktivnostima koje obavljaju subjekti javnog prava, a od kojih zavisi ostvarivanje određenih prava stranaka u upravnom postupku ili krajnjih korisnika javnih usluga, kako je danas moderno reći, mada se autor ovog teksta uopće ne slaže sa takvim poimanjem poslova organa državne vlasti, a o čemu ćemo govoriti u nekom od narednih izdanja ovog časopisa.

April - str. 11 – 15.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Tekst prikazuje problematiku povrata imovine države Bosne i Hercegovine i građana i pravnih lica iz Bosne i Hercegovine na području Republike Srbije, te se analizira normativno-pravni okvir u Republici Srbiji, a koji je u dosta aspekata kontradiktoran međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te drugim međunarodnim dokumentima i konvencijama. Analiziraju se interni propisi koji osporavaju povrat imovine i to Zakon o privatizaciji i Uredba o zaštiti delova preduzeća čije je sjedište na teritoriji bivših republika. Prikazana je određena praksa sudova u Republici Srbiji i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu vezano za privatno vlasništvo i stečena prava. Dodatno su analizirane poduzete aktivnosti i pravci djelovanja organa vlasti Bosne i Hercegovine u vezi sa pravnom zaštitom imovine u Republici Srbiji.

April - str. 16 – 23.

Dr. doc. sc. Šimun Novaković

Rad se ukratko bavi ustrojem arhivske službe u Bosni i Hercegovini i pitanjem utvrđivanja nadležnosti pojedinih arhiva, što je posebno bitno u kontekstu složenosti teritorijalnog ustroja BiH. Praksa pokazuje da postoje određene nedoumice kod stvaratelja koji je arhiv nadležan za njihov rad. Poseban se naglasak stavlja na prikaz obveza stvaratelja registraturnog materijala vezano za način njegova čuvanja, zaštite, obveza prema nadležnom arhivu, donošenja liste kategorija i vođenja arhivske knjige. Iz arhivskog je zakonodavstva vidljivo da su obveze stvaratelja arhivske građe, bez obzira je li riječ o državnim organima ili pravnim i fizičkim licima, približno iste, sa tim da stvaratelji arhivske građe u privatnom vlasništvu imaju dodatnu obvezu izvješćivanja nadležnog arhiva o posjedovanju i svim postupanjima s istom

Maj - str. 11 – 19.

Prof. dr. Duško Medić

Pravo obezbjeđenja u cijelom svijetu doživljava pravu ekspanziju. Obezbjeđenje potraživanja predstavlja jedan od osnovnih uslova za stvaranje pravne sigurnosti i povjerenja, te podsticanje ulaganja u privredu jedne države. Najvažnija i tipična stvarnopravna forma obezbjeđenja potraživanja je založno pravo na osnovu koga povjerilac ima ovlašćenje da tuđu stvar ili pravo unovči i na taj način ostvari zadovoljenje svog potraživanja. U založnom pravu za sve vrste važe određena načela koja proizlaze iz esencije samog založnog prava i po kojima je ono osobeno i prepoznatljivo. Ta načela određuju strukturu založnopravnog odnosa i predsta­vljaju osnovne postavke na kojima se razvija institut zaloga. Njihovo poznavanje utiče na pravilnu primjenu ovog instituta u praksi. Iako imaju opšti karakter, postoje i određene specifičnosti u odnosu na pojedine vrste založnog prava. U ovom radu ćemo se baviti načelom nedjeljivosti koje često u praksi izaziva razne kontroverze.

Maj - str. 20 – 22.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Tekst prikazuje zakonske mogućnosti brisanja državne svojine upisane u zemljišno-knjižnim registrima po ranijim propisima. Navedeno brisanje omogućeno je entitetskim zakonima o stvarnim pravima i Zakonom o stvarnim pravima Brčko Distrikta. Analizirane su odredbe Zakona o stvarnim pravima koje omogućavaju navedeno brisanje i organi nadležni za davanje dozvole za brisanje. Zakonom o stvarnim pravima Federacije omogućeno je i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave, te se prikazuje postupak i nadležni organi za navedeno raspolaganje. Navedeno je posebno interesantno za općine jer im se dozvoljava da prodajom nekretnina na svom području steknu dodatni izvor prihoda. Posebno je interesantna i analizirana intencija u Zakonu o stvarnim pravima RS-a o pretvaranju u pravo svojine Republike Srpske svih upisa društvene, odnosno državne i opštenarodne imovine.

Juni - str. 11 – 19.

Jasmina Skopljak, dipl.iur.

U radu autorica razmatra uslove i pravila vezana za donošenje presude zbog propuštanja, pobijanje presude zbog propuštanja, dileme i opravdanost ovog zakonskog rješenja sa stanovišta zaštite osnovnih ustavnih prava i druga pitanja od značaja za naslovljenu temu.

Od 2003. godine do danas parnično zakonodavstvo pretrpjelo je određene izmjene u cilju postizanja efikasnosti parničnih zakona, međusobnog usaglašavanja i otklanjanja onih odredbi koje su u praksi pokazale svoje manjkavosti. Također, novo reformsko parnično zakonodavstvo od 2003. godine uvodi i novu vrstu presude kojom se sankcioniše tuženi koji u zakonom predviđenom roku ne odgovori na tužbu. Sankcija za ovo pasivno držanje tuženog je presuda zbog propuštanja.

Juli / Avgust - str. 48 – 54.

Dr sc. Mahir Muharemović i mr iur. Nejra Muharemović Orić

Posljednja velika izmjena krivičnog procesnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, u smislu promjene paradigme krivičnog postupka, dogodila se 2003. godine. Od tada, pa do danas, kroz izmjene i dopune državnog, entitetskih zakona o krivičnom postupku (ZKP), kao i ZKP Brčko distrikta, indirektno i kroz odluke Ustavnog suda BiH, došlo je do stanovitih izmjena u krivičnim postupcima u BiH. Međutim, sve dosadašnje izmjene, iako neke veoma opširne po volumenu i dometu, nisu u suštini mijenjale paradigmu krivičnog postupka u BiH uspostavljenu reformom 2003. godine.

Septembar - str. 21 – 27.

doc.dr. Haris Hamidović

Rizik je kritičan dio poslovanja. Ukoliko organizacija nije spremna na rizik, ona neće moći ostvariti koristi povezane sa rizikom. Preuzimanje prevelikog rizika može dovesti do povećane vjerovatnoće neuspjeha u poslovanju i/ili finansijskog gubitka. Rizik povezan s informacionim tehnologijama – IT dio je ukupnog poslovnog rizika i povezan je s upotrebom, vlasništvom, radom, uključivanjem, utjecajem i usvajanjem IT-a u organizaciji. Većina organizacija je u velikoj mjeri ovisna o svojim IT sistemima. Što se više organizacija oslanja na svoje IT sisteme, to su ozbiljnije potencijalne posljedice kvara vezanog uz IT.

Septembar - str. 28 – 34.

Nedim Muhić, mr. iur.

Pitanje autorskih djela stvorenih u radnom odnosu u BiH regulisano je Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Pod autorskim djelom stvorenim u radnom odnosu podrazumijeva se djelo koje je stvoreno tokom trajanja radnog odnosa, izvršavanjem radnih obaveza radnika ili prema uputstvima poslodavca. U ovim situacijama primjenjuje se princip ugovornog regulisanja pitanja pripadanja subjektivnog autorskog prava u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu.

U nedostatku ugovornih odredbi, primjenjuju se odredbe Zakona o autorskom i srodnim pravima BiH koji reguliraju pitanje autorskih djela stvorenih u radnom odnosu. Polazna osnova tih zakonskih odredbi je da izvorno autorsko pravo ima uvijek autor, sa tim da on ovim pravom može raspolagati putem ugovora sa poslodavcem ili, ako ugovora nema, to pravo u određenom obimu i pod određenim uslovima ex lege (na osnovu zakona) prelazi na poslodavca.

Septembar - str. 35 – 41.

Mirela Omanović, mag. iur.

Fokus rada je na pravima roditelja kome je, u sudskom postupku, povjereno dijete na roditeljsko staranje u vezi s donošenjem važnih odluka tokom ostvarivanja tih prava. Rad se također fokusira na promjenu mjesta prebivališta roditelja i djeteta kada preseljenje utiče na roditeljsko staranje drugog roditelja. Zbog trenutne političke i ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini, mora se uzeti u obzir masovna emigracija bosanskohercegovačkog stanovništva pa je stoga ova tema veoma aktuelna te se u praksi svakodnevno pojavljuju problemi pri donošenju odluka u vezi sa navedenim. U radu se prikazuje situacija kada roditelj koji ostvaruje roditeljska staranje želi promijeniti mjesto prebivališta i zajedno sa djetetom preseliti se iz Bosne i Hercegovine u drugu zemlju a drugi se roditelj ne slaže s tom odlukom.

Ovo je trenutak kada se konfrontiraju prava roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje i prava drugog roditelja i prava samog djeteta. Konkretno, roditelj koji ostvaruje roditeljsko pravo ima pravo nastaviti svoj život u svakom smislu te riječi. Istovremeno, drugi roditelj ima pravo na lični kontakt sa djetetom. Problem nastaje jer Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine ne predviđa pravo na sudsku zaštitu roditelju s kojim dijete živi odnosno koji se samostalno stara o djetetu već samo drugom roditelju. Sva ova pitanja aktualiziraju se u radu s ciljem otvaranja ove vrlo značajne rasprave i pokretanja izmjena relevantnih propisa a sve to u najboljem interesu maloljetnog djeteta.

Septembar - str. 42 – 53.

Prof. dr. Zinka Grbo i Prof. dr. Mehmed Hadžić

U Federaciji Bosne i Hercegovine 5. jula 2021. usvojen je, po hitnom postupku, Zakon o stečaju, čime je nakon osamnaest godina prestao da važi Zakon o stečajnom postupku. Osim izmijenjenog naziva generalnog propisa koji uređuje oblast stečaja, Zakon o stečaju donekle mijenja perspektivu prezaduženog privrednog subjekta u pravcu njegovog opstanka na tržištu uvođenjem novog instituta – predstečajnog postupka. Predstečajni postupak je ujedno i najznačajnija novina u stečajnom pravu Federacije Bosne i Hercegovine.

Autori u radu daju kratak osvrt na pojedine evidentne promjene u de lege lata zakonodavstvu.

Oktobar - str. 11 – 17.

dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je analiza odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetima Cindrić i Bešlić protiv Republike Hrvatske i Klauz protiv Republike Hrvatske. U ovim predmetima odluke o troškovima odstupaju od pravila parničnog postupka i sudske prakse. Odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu zasnivaju se na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koja zahtijeva posebnu ocjenu okolnosti konkretnog slučaja i povećanje pravno relevantnih činjenica za odlučivanje o troškovima. Cilj analize ovih odluka je utvrđivanje uslova koji moraju biti ispunjeni za njihovu primjenu u slučajevima protiv Republike Hrvatske. Značaj analize je primjena odluka Suda u sudskoj praksi samo u određenim slučajevima, a ne kao opštih pravila. Nakon analize navedenih odluka dolazi se do zaključka da je potrebno cijeniti tri okolnosti, i to postojanje jasnog stav sudske prakse ili Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pogledu spornog pravnog pitanja, zastupanje Republike Hrvatske od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i finansijske situacije stranke koja treba da nadoknadi troškove parničnog postupka.

Oktobar - str. 18 – 26.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

U tekstu se prikazuju pravni sistemi koji egzistiraju u svijetu po pitanju priznanja i izvršenja stranih sudskih i arbitražnih odluka, te postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda pred sudovima u Bosni i Hercegovini i uslovi priznanja koji trebaju biti ispunjeni. Analizirane su relevantne norme Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima i Sporazumi o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa pojedinim državama, a koji tretiraju postupak priznanja, odnosno reciprocitet u priznanju, kao i Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Prikazan je slučaj iz prakse vezano za priznanje strane sudske presude pred sudom u Bosni i Hercegovini, te određena praksa sudova u Republici Srbiji, kao i analizirani normativno-pravni propisi koji regulišu stvarnu nadležnost sudova u Bosni i Hercegovini postupku priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda.

Oktobar - str. 37 – 44.

dr. sci. Samir Sabljica

U prvom dijelu ovog rada su predstavljena prava potrošača u Bosni i Hercegovini kao zakonski utemeljene kategorije. Osam osnovnih prava potrošača su u članu 3. Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini samo taksativno pobrojana pa se analizom zakonskih odredbi uočilo gdje su ova prava situirana u tekstu zakona. U drugom dijelu rada su predstavljeni statistički rezultati empirijskog istraživanja koje je provedeno putem anketnog upitnika među službenicima koji direktno rade na poslovima zaštite potrošača.

Radi se o službenicima u organima uprave različitih nivoa vlasti (državni, entitetski, kantonalni i nivo Brčko distrikta BiH) koji su određeni članom 98. Zakona o zaštiti potrošača u BiH kao nosioci zaštite potrošača.

Najveći teret sankcionisanja kršenja prava potrošača je na tržišnim inspekcijama. Pitanje efikasnosti tržišnih inspekcija je u korelaciji sa stepenom kršenja prava potrošača od strane trgovaca. Porast stepena nedovoljne efikasnosti inspekcijskih organa u BiH za sobom povlači i veći broj kršenja prava potrošača od strane trgovaca.

Oktobar - str. 27 – 36.

Faruk Latifović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Sudska taksa predstavlja protivnaknadu za djelatnost suda u konkretnom sudskom postupku. Jedna od vrsti sudskih taksi jeste i taksa na tužbu. Takseni obaveznik jeste lice po čijem se zahtjevu vodi postupak (kod postupaka ne procedat judex ex officio) ili lice u čijem se interesu vodi konkretni postupak (kod ex officio postupaka). Takseni obaveznik sudske takse na tužbu jeste tužilac. Sudske takse predstavljaju dio troškova parničnog postupka. O tome nema sumnje. U radu se problematizuje praksa pojedinih sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine prema kojoj se tužiocu koji je uspio u parnici – prilikom odmjeravanja troškova postupka – ne priznaje neplaćena sudska taksa na tužbu. No, ne postoji pravna argumentacija koja bi mogla poduprijeti takav pravni rezon. Ovaj materijal može poslužiti i kao edukativni materijal za nosioce pravosudnih funkcija.

Novembar - str. 11 – 18.

Alija Sinanović, MA iur.

Država je propisima o hrani definisala pravni okvir koji treba osigurati stavljanje na tržište hrane propisanog kvaliteta, a kako bi osigurala zaštitu pravnih dobara kao što su život i zdravlje ljudi, ali svakako i očuvanje sektora poljoprivredne proizvodnje kao bitne ekonomske grane, kroz osiguranje efikasnog unutrašnjeg tržišta. Subjekti u poslovanju sa hranom trebaju prepoznati sigurnost hrane kao mehanizam zaštite i njihovih interesa, a ne samo obaveze koje neizostavno iz toga proizlaze, kroz obezbjeđenje uslova proizvodnje i rukovanja hranom. Sigurnost hrane je pojam koji obuhvata postupke koje treba slijediti radi izbjegavanja potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika. Samo na taj način subjekti u poslovanju sa hranom mogu umanjiti i/ili potpuno isključiti rizik nastanka štete i odgovornost za pričinjenu štetu.

Novembar - str. 19 – 23.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je vrijeme početka dosuđivanja prava na izdržavanja, sa tim da se analiziraju pravo na izdržavanje i verzijski zahtjev kao institut nadoknade troškova izdržavanja. U sudskoj praksi različito se određuje vrijeme od kada se dosuđuje izdržavanje, što je posljedica vremena od kada stranke potražuju da im se prizna pravo na izdržavanje. Ustavni sud Bosne i Hercegovini je u predmetu broj AP 4636/15 odlučivao od kada najranije treba biti dosuđeno pravo na izdržavanje. Prema mišljenju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u odluci broj AP 4636/15 od 10. 4. 2018. godine, pravo na izdržavanje stranka može najranije potraživati od dana podnošenja tužbe. Značaj ove odluke je što su u sudskoj praksi prisutne odluke u kojima se pravo na izdržavanje dosuđuje od dana donošenja odluke ili pravosnažnosti odluke, što je posljedica od kada stranka zahtijeva pravo na izdržavanje.

Januar - str. 11 – 23.

Mr. Adnan Hadžimusić

Brzim razvojem i širenjem tržišta roba i usluga, proizvođači su prinuđeni da ulažu sredstva i potencijale u cilju osmišljavanja i dizajniranja kako novih roba tako i redizajniranja postojećih roba u cilju da njihov izgled učine dopadljivim kupcima koji će ih na kraju kupiti. Naravno, uslijed brzog razvoja tržišta a sa ciljem sticanja dobiti, pojavljuju se i prozvođači koji nude proizvode istog izgleda kao one koje je neko već osmislio. Da bi se zaštitio onaj subjekat koji osmisli novi izgled nekog proizvoda osmišljena je zaštita vanjskog izgleda koja predstavlja industrijski dizajn.

Industrijski dizajn predstavlja pravo kojim se štiti vanjski izgled nekog proizvoda. Vanjski izgled koji se može zaštititi industrijskim dizajnom može biti dvodimenzionalan ili trodimenzionalan prikaz. Zaštita vanjskog izgleda industrijskim dizajnom u BiH se ostvaruje u skladu sa Zakonom o industrijskom dizajnu BiH i ima teritorijalni karakter, odnosno ovo pravo djeluje samo na teritoriji države BiH. U skladu sa međunarodnim sporazumima, zaštitu prava industrijskog dizajna koja se ostvare van BiH moguće je proširiti i u BiH, a takođe moguće je zaštitu prava na industrijski dizajn ostvarenu u BiH proširiti i na druge države koje su pristupile tim međunarodnim sporazumima.

Januar - str. 24 – 29.

Doc. dr. Haris Hamidović

Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju u Federaciji Bosne i Hercegovine stvaraju se pretpostavke za dostavljanja akata i u elektronskom obliku. Akti dostavljeni na ovaj način moraju biti pripremljeni i istima rukovano u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski dokument i potpis. U radu predstavljamo pojmove elektronskog dokumenta i potpisa, te osnovne korake procedure prijema i provjere elektronskih dokumenata

Januar - str. 30 – 34.

Dr. sc. Rialda Ćorović

Predmet ovog rada je prikaz alternativne krivične sankcije u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. U našem krivičnomaterijalnom zakonodavstvu rad za opće dobro na slobodi predstavlja zamjenu za izrečenu kaznu zatvora, a ne samostalnu alternativnu krivičnu sankciju. Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne, izvršenje kazne zatvora ne bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnopravnih sankcija.

U radu je dat i uporednopravni prikaz navedene alternativne krivične sankcije u krivičnom zakonodavstvu država bivše Jugoslavije, kao državama bliskim Bosni i Hercegovini, s obzirom na slično pravno i historijsko naslijeđe

Januar - str. 35 – 45.

Džemal Hasić, mr. iur.

Ugovor o zakupu je ugovor koji se veoma često pojavljuje u praksi privrednih društava. Ugovor je normativno reguliran Zakonom o obligacionim odnosima te Zakonom o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostorija.

Februar - str. 11 – 15.

Doc. dr. Haris Hamidović

Ugovori računarstva u oblaku i dalje favoriziraju pružatelje usluga nad korisnicima usluga. Pružatelji usluga će se u pregovorima koristiti pristupom “uzmi ili ostavi” sve dok kupci budu pristajali na nepovoljne uslove. U ovom radu razmatramo pitanja garancija, naknade štete i odredbi ograničenja odgovornosti u ugovorima računarstva u oblaku

Februar - str. 16 – 18.

Mr. Adnan Hadžimusić

Savremeno doba odlikuje napredak u svim segmentima privrede. Brži i lakši načini transporta roba doprinijeli su bržoj i obimnijoj razmjeni roba. Stvorile su se mogućnosti da se robe koje se proizvode u određenom području na Zemlji i koje su stekle određenu reputaciju, vrlo brzo nađu na tržištu u drugom području. Da bi roba koja se proizvodi ili se može povezati s određenim mjestom, teritorijom, zemljom i koja uslijed toga ima određena svojstva kvalitete i prepoznatljivosti bila prepoznatljiva i u drugim područjima, proizvođači su počeli te proizvode označavati oznakama koje sadrže geografsku uputnicu na to odakle ta roba potiče. U pravnoj regulativi je tako utvrđeno ime porijekla i geografska oznaka kao nazivi kojima se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, direktno ili indirektno, označava kao zemlja ili mjesto geografskog porijekla proizvoda, odnosno oznaka koja identificira određenu robu kao robu porijeklom sa teritorije određene zemlje, regiona ili lokaliteta sa te teritorije, gdje se određeni kvalitet, reputacija ili druge karakteristike robe suštinski mogu pripisati njenom geografskom porijeklu.

Da bi se spriječila zloupotreba naziva porijekla roba, nužno se nametnula potreba da se označavanje naziva koji upućuju na porijeklo robe koje se dovodi u vezu sa pojedinim geografskim mjestom reguliše i zaštiti zakonskim propisima. Tako su ime porijekla i geografska oznaka kao produkt intelektualnog stvaralaštva okarakterisani kao intelektualno vlasništvo i zakonima je utvrđena njihova zaštita.

Kao i kod svake uspostave prava, registrovanje imena porijekla i geografske oznake u skladu sa zakonima donosi određena prava onima u čiju se korist ostvari zaštita. Zaštita podrazumijeva pravo korištenja naziva za označavanje svoje robe i pravo zabrane svim ostalima da svoji robu označavaju zaštićenim imenima porijekla ili zaštićenim geografskim oznakama

Mart - str. 11 – 18.

Prof. dr. Sanjin Omanović i Anisa Ruhotina, MA iur.

Jedno od najvažnijih pravila dokaznog postupka u angloameričkom pravu je institut hearsay – dokaz po čuvenju, koji ima univerzalnu primjenu u parničnom i krivičnom postupku. Radi se o pravilu o nedopustivosti primjene dokaza koji se ne izvode neposredno na ročištu pred sudom. Naime, svjedoku se ne može dozvoliti da dokazuje činjenicu da se neki događaj desio, tako što će svjedočiti da mu je o tom događaju govorilo neko drugo lice. Razlog za to je nemogućnosti primjene zakletve prilikom davanja takvog vansudskog iskaza, kao i nemogućnost provjere vansudski date izjave putem unakrsnog ispitivanja, s obzirom da je takva izjava data izvan domašaja sudije i/ili porote. Prema tome, dokaz po čuvenju je, osim u određenim slučajevima, nedopustiv u angloameričkom građanskom i sudskom postupku. Tako svjedok, dajući iskaz pred sudom, u pravilu može govoriti samo o činjenicama koje je poprimio neposredno, na temelju vlastitog čulog opažanja

April - str. 11 – 17.

Doc. dr. Haris Hamidović

Odlukama o upravljanju eksternalizacijom entitetskih agencija za bankarstvo u Bosni i Hercegovini utvrđuju se zahtjevi koje su banke dužne da osiguraju u postupku provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije. Između ostalog, banke su dužne donijeti plan za nepredviđene situacije i izlaznu strategiju banke, koja uključuje nastavak eksternalizovanih aktivnosti od strane drugog pružaoca usluga ili vraćanja istih aktivnosti unutar banke, te osigurati uslove za njihovo provođenje. Osim banaka, i drugi subjekti bankarskog sistema Bosne i Hercegovine u obavezi su da uspostave sistem za mjerenje, praćenje, kontrolu i upravljanje rizicima vezanim za sigurnost informacijskog sistema, da prate efikasnost i unapređuju dati sistem, te da kontinuirano analiziraju rizike informacijskog sistema i da poduzimaju korake za smanjenje rizika na prihvatljiv nivo. U ovom radu ukratko obrađujemo pitanje izlazne strategije u aranžmanima eksternalizacije informacijskih sistema

Maj - str. 11 – 14.

Dr. sc. Jasmina Đokić

Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obavezuje osiguraniku naknaditi štetu ili isplatiti osiguranu svotu u slučaju nastupanja ugovorenog osiguranog rizika. Djelatnost osiguranja, od samog početka do danas, zasniva se na ocjeni rizika uz pomoć različitih faktora. Izračun premije osiguranja zavisi od prethodnih iskustava (claim history) i od predviđanja budućih štetnih događaja. U određivanju premije životnog osiguranja spol se, jednako kao i dob i zdravstveno stanje, dugi niz godina javljao kao jedan od statistički relevantnih faktora. Decenijama je vladala praksa po kojoj su, za uplatu istog iznosa premije, za žene ugovarane veće osigurane svote nego za muškarce za slučaj smrti ili doživljenja. Razvojem antidiskriminacijskih propisa i propisa o zaštiti potrošača u EU, kao i prakse Europskog suda pravde, vremenom je došlo do zabrane korištenja spola kao faktora rizika. U radu ćemo vidjeti jesu li te tekovine dovele do stvarne ravnopravnosti u ovom segmentu života, te jesu li odredbe o ravnopravnosti spolova kod ugovaranja osiguranja inkorporirane u bosanskohercegovačko zakonodavstvo

Juni - str. 11 – 14.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Rokovi u upravnom postupku, propisani Zakonom o upravnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, drugim zakonom ili propisom ili odlukom službenog lica koje vodi postupak, značajni su za postupak rješavanja o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana, pravnih lica i drugih učesnika u postupku, jer omogućavaju brzo i sa što manje gubitka vremena za stranku i druge osobe koje učestvuju u postupku ostvarivanje prava i pravnih interesa tih lica. U ovom članku je ukazano na različite načine i situacije za koje su propisani rokovi za izvršenje obaveza za koje su rokovi i propisani, kako se oni mogu odrediti, kao i na način na koji se računaju početak i završetak roka, a koji vrijedi za sve rokove

Juni - str. 15 – 23.

Emina Sokolušić Delić, dipl. iur.

Aktuelnost navedne teme prozilazi iz činjenice da je povod za veliki broj sudskih postupaka upravo prouzrokovanje nematerijalne štete i to učesnika u saobraćaju. Nastankom osiguranog slučaja, udesa, nastupaju brojne pravne posljedice za sudionike saobraćajne nesreće, kako za štetnike, tako i za oštećene. Uprkos zastupljenosti instituta naknade nematerijalne štete u velikom procentu u sudskoj praksi, pojedina pitanja su još uvijek ostala nejasna i različito tumačena. Cilj rada je da se na jednom mjestu sistematiziraju specifična pitanja koja se tiču naknade nematerijalne štete proizašle isključivo iz saobraćajnih nesreća, pretpostavki za naknadu štete, vještačenja i pojavnih oblika / vidova takve štete.

Juni - str. 24 – 29.

Mr. Sunčica Hajdarović, viša asistentica

Autorica se u radu bavi međunarodnim dokumentima koji regulišu oblast trgovine ljudima, te pozitivnim propisima unutar Bosne i Hercegovine koji se bave ovom problematikom. U radu se daje analiza krivičnog djela međunarodne trgovine ljudima iz člana 186. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Radi lakšeg pojašnjenja pojedinih elemanata bića ovog krivičnog djela, u radu se daje prikaz relevantne sudske prakse u Bosni i Hercegovini i regionu.

Juli / Avgust - str. 11 – 19.

Mr. Adnan Hadžimusić

Era računara i elektronike je u mnogome olakšala obavljanje velikog broja poslova. Moderne mašine i uređaji sadrže neizostavne elektroničke elemente koji upravljaju radom tih mašina i uređaja. Razvojem novih materijala koji imaju poluprovodničko svojstvo i pogodnih za primjenu u elektronici, izumljeni su razni elektronički uređaji sa različitim funkcijama koji se svakodnevno nadograđuju i usavršavaju, a smanjuje se i njihova veličina.

Radi obavljanja više operacija, više elektroničkih uređaja koji regulišu protok električnih signala, to jeste ima svojstvo poluprovodnika, spaja se u jednu cjelinu koja je nazvana integralno kolo. To je složeno električno kolo sastavljeno iz mnoštva elemenata (uglavnom tranzistora, objedinjeno na jedinstvenoj podlozi i spremno za ugradnju u složenije sisteme, ali kao jedinstvena komponenta. Samo osmišljavanje izgleda, odnosno rasporeda elektroničkih elementa koji čine jednu cjelinu nastaje kao rezultat intelektualnog rada naučnika.

U praksi se ovaj skup elektroničkih elemenata ugrađen na jednom komadu poluprovodničkog materijala s integralnim kolom u središtu naziva čip Kako bi se spriječilo neovlašteno korištenje produkta nečijeg intelektualnog rada, u ovom smislu skupa elektroničkih elemenata osmišljenih i povezanih u jednu cjelinu, predviđena je mogućnost zaštite tog produkta intelektualnog rada. Tako je definisano da se trodimenzionalni izgled integralnog kola zakonski zaštiti i time spriječi svako neovlašteno iskorištavanje nečijeg intelektualnog rada. Ova zaštita se ostvaruje u okviru Zakona o zaštiti topografije integralnog kola, a zaštita vrijedi na teritoriji države Bosne i Hercegovine

Juli / Avgust - str. 20 – 25.

Mr. Samir Sabljica

Jedinstveno digitalno tržište Evropske unije otvara mogućnost za poboljšanje pristupa informacijama, poboljšanje djelotvornosti u smislu smanjenja troškova transakcija, dematerijalizacije potrošnje i smanjenja ekološkog pritiska te mogućnost za uvođenje poboljšanih poslovnih i administrativnih modela. Jačanje e-trgovine donosi očite koristi za potrošače, poput novih proizvoda koji se brzo razvijaju, nižih cijena, većeg izbora te kvalitetnije robe i usluga, zahvaljujući prekograničnoj trgovini i lakšoj komparaciji ponuda. Pandemija coronavirusa je imala impakt na digitalno tržište u kojem se odvija online trgovina te su neke grane industrije kao turizam, tekstilna industrija, modna industrija, imale drastičan pad, a neki drugi proizvodi kao što su hrana, lijekovi, medicinska sredstva, tableti, mobilni telefoni, računari su imali značajan porast prodaje. Potrebno je na osnovu iskustava stečenih tokom pandemije coronavirusa naći modalitete ponovnog oživljavanja i unapređenja digitalnog tržišta EU

Juli / Avgust - str. 26 – 32.

Elma Omerćajić, mr. iur.

Ugovor o poklonu je takav ugovor kojim jedna ugovorna strana (poklonodavac) predaje drugoj ugovornoj strani (poklonoprimcu) u vlasništvo određenu stvar ili imovinsko pravo ili se obavezuje prenijeti joj vlasništvo na toj stvari ili pravu bez ikakve naknade, a druga strana to sve mora da prihvati.

Ugovor o poklonu podrazumijeva da će se imovina poklonoprimca uvećati na račun poklonodavca. To je dvostrani pravni posao budući da je potrebna saglasnost poklonoprimca da prihvata poklon od poklonodavca. Kada govorimo o poklonodavcu, tu je vrlo važna namjera poklonodavca da uveća imovinu poklonoprimca, dok je kod poklonoprimca bitna njegova spremnost da taj poklon prihvati, odnosno primi. Elemente ugovora o poklonu možemo naći još u Hamurabijevom zakonu, ali pravi razvoj ovaj ugovor doživio je u rimskom pravu.

Septembar - str. 11 – 16.

Darko Božić, dipl. iur.

Nastoji se prikazati postupak naplate novčanog potraživanja u izvršnom postupku. U tom kontekstu, autor se najprije bavi pitanjima definicije i cilja izvršnog postupka, kao i pretpostavkama za određivanje i sprovođenje izvršenja. S obzirom da je izvršni postupak sve češći put naplate novčanog potraživanja autor se u članku posebno osvrće na sredstva izvršenja radi naplate novčanog potraživanja. Namjera je da se kroz izlaganje navedenog stekne uopštena slika o naplati novčanog potraživanja u izvršnom postupku

Septembar - str. 17 – 24.

Doc. dr. Sara Ahlin Doljak

Medijacija je važan i suvremeni institut za rješavanje sporova, koji je u naše okruženje, kao i na područje Europe, došao iz američkog režima, samo prije nekih 40 godina. Takav segment društvenih događanja (i u području pravosuđa, kao i u području općeg društveno-gospodarskog i političkog života) pokazuje veliki broj nedavno korištene metode medijacije u rješavanju sporova, što je više razlog, za u ovom članku, detaljno navedena načela koja su relevantna za medijaciju, a autorica je također nastojala podijeliti iz svojih medijatorskih (više od sedam godina) i odvjetničkih (13 godina) iskustava, posebno za praksu korisnih rješenja koja temelje na teorijskim spoznajama i empirijskim istraživanjima. Nijedna teorija bez prakse neće izdržati ozbiljan test, kao što je već rekao francuski odvjetnik i filozof Voltaire: “Teorija bez prakse je kao bicikl bez osovine.”

Septembar - str. 25 – 33.

Mr. Hadžimusić Adnan

Industrijski razvoj i napredak je osim u tehničkom smislu donio i napredak u farmaceutskoj industriji i proizvodnji lijekova.

Lijekovi su postali široko rasprostranjena potreba te stoga zauzimaju i visoko mjesto u smislu fanansijskih izdataka državnih budžeta u većini zemalja u svijetu. Sa trgovačkog aspekta, lijekovi su postali, kao i ostala roba široke potrošnje, rasprostranjeniji i dostupniji potrošačima. Međutim, imajući u vidu njihovu posebnost primjene i ciljnu grupu potrošača, u cilju očuvanja općeg zdravlja pojedinca i uopćeno stanovništva, za promet lijekovima predviđeni su strožiji uslovi te rigoroznije mjere kontrole kvaliteta.

Da bi se moglo prometovati jednim lijekom, za taj lijek je potrebno ishodovati posebnu dozvolu za promet od nadležne državne ustanove čime se potvrđuje pogodnost upotrebe tog lijeka u državi, odobrava njegov promet te utvrđuju kavlitativne karakteristike za svaku proizvedenu seriju tog lijeka. Izdavanju dozvole za promet lijeka u državi prethodi predočavanje obimnih dokaza o tom lijeku koji se odnose na sastav lijeka, način proizvodnje.

Lijekovima se, na osnovu dobijene dozvole za promet, može prometovati samo od strane lica koja imaju posebnu dozvolu za promet lijekova i u specijalizovanim prodajnim mjestima – apotekama.

Septembar - str. 34 – 40.

Mr. Adnan Hadžimusić

Kako je čovjek i duhovno biće, svoju duhovnu kreativnost ispoljava na razne načine, a zavisno od svog individualnog talenta, stvara djela koja su odraz njegove kreativnosti. Tako na svijet dolaze individualne duhovne tvorevine koja se nazivaju autorska djela. Osoba koja svojim duhovnim radom stvori autorsko djelo, kako ta osoba s obzirom na kvalitet i promociju djela stiče određenu priznatost, ima interes da na neki način zaštiti to svoje djelo od neovlaštenog prisvajanja ili iskorištavanja.

Autorska djela mogu biti iz područja književnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik. Autorsko djelo može biti izraženo u određenoj formi, bez obzira na njegovu umjetničku, naučnu ili drugu vrijednost, njegovu namjenu, sadržinu i način ispoljavanja. U modernom vremenu mogućnosti da se jedno autorsko djelu prezentuje javnosti su velike. Sa tim u vezi, pored prava koja pripadaju osobi koja je stvorila djelo, odnosno autoru, i svi oni koji su, po osnovu ovlaštenja koje im autor prenese, učinili određene radnje u prezentiranju autorskog djela, imaju određena prava koja se definišu kao srodna prava (izvođači, producenti, diskografske kuće, izdavačke kuće i slično).

Oktobar - str. 11 – 17.

Adis Poljić, Mahir Muharemović, Nejra Orić

Predmet ove analize su zakonske odredbe o mogućim odlukama drugostepenih (žalbenih) sudova ili vijeća po izjavljenoj žalbi na prvostepenu presudu u Bosni i Hercegovini u dijelu koji se odnosi na mogućnost drugostepenog suda za ukidanje prvostepene odluke i vraćanje predmeta na ponovno suđenje prvostepenom sudu. Izmjenama Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske data je mogućnost drugostepenom sudu da, ukoliko su ostvareni zakonski razlozi za ukidanje prvostepene presude, prvostepenu presudu ukida i vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje bez ograničenja u pogledu mogućeg broja ukidanja i vraćanja predmeta na ponovno suđenje prvostepenom sudu u istom predmetu.

Ovo ne samo da se razlikuje od odredbi u Zakonu o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o krivičnom postupku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine nego i narušava pravo na žalbu u krivičnim stvarima, narušava pravo na pravično suđenje, narušava princip vladavine prava – što jasno ukazuje na neustavnost istih.

Oktobar - str. 18 – 28.

Prof. dr. Duško Medić

Pravo obezbjeđenja potraživanja u cijelom svijetu doživljava pravu ekspanziju. Obezbjeđenje potraživanja predstavlja jedan od osnovnih uslova za stvaranje pravne sigurnosti i povjerenja, te podsticanje ulaganja u privredu jedne države. Normiranje ove materije je jako delikatno, jer treba na odgovarajući način pomiriti interese sigurnosti povjerilaca, dužnika i trećih lica, te voditi računa i o interesima društvene zajednice. U praksi ne postoji sredstvo obezbjeđenja koje sa sigurnošću može preduprijediti sve potencijalne opasnosti i na taj način garantovati povjeriocu namirenje. Ugovaranjem obezbjeđenja povjerilac samo podiže granicu vjerovatnoće da će zaista namiriti svoje potraživanje. Neposredna prednost koju obezbjeđenje donosi povjeriocu jeste povećanje vjerovatnoće da će on prinudnim putem namiriti potraživanje ukoliko dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obavezu. Kada se imaju u vidu moderne tendencije u razvoju ovih sredstava nesumnjivo je da se ne radi o jedinstvenom procesu u svim zemljama.

Oktobar - str. 29 – 33.

Elma Omerćajić, mr. iur.

Ugovor o doživotnom izdržavanju ima veliki praktični značaj i primjenu u našoj državi. On spada u obligacionopravne ugovore sa nasljednopravnim djelovanjem. U Federaciji Bosne i Hercegovine ugovor o doživotnom izdržavanju uređen je Zakonom o nasljeđivanju FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 80/14 i 32/19 – ZNFBiH).

Ugovor o doživotnom izdržavanju je imenovan ugovor, jer ga ZNFBiH zbog svoje važnosti prepoznaje i imenuje. Dalje, to je dvostrano obavezujući ugovor jer stvara obligaciju za obje ugovorne strane. On je i teretan, budući da svaka od ugovornih strana prima protivčinidbu. Uslovi za zaključivanje ove vrste ugovora su saglasnost volje i predmet ugovora.

Iz dosadašnje prakse može se vidjeti da iz godine u godinu sve više osoba u našoj zemlji stiče imovinu sklapajući ugovore o doživotnom izdržavanju. To se može vidjeti iz raznih izvora, a najčešće su to oglasi u kojima se traže osobe za njegu usamljenih staraca i starica, gdje im takve osobe zauzvrat prenose vlasništvo na kući ili stanu. Zakonski nasljednici često pokreću tužbe zbog ovih ugovora, međutim na sudu ih je skoro pa nemoguće oboriti.

Oktobar - str. 34 – 38.

Mr. Hadžimusić Adnan

Kao i ostala roba i lijekovi su zauzeli značajno mjesto na tržištu te postali predmetom široke potrošnje. U cilju povećanja potrošnje lijekova, proizvođači obavljaju promotivne aktivnosti kojima nastoje javnost upoznati sa svojim lijekom. Kako su lijekovi namijenjeni za liječenja i poboljšanje zdravlja pojedinca, te time i cijele zajednice, a prepisuju se i preporučuju pretežno od strane medicinski obrazovanih stručnjaka, njihov promet podliježe određenim ograničenjima. Tako je i njihovo oglašavanje, tj. predstavljanje javnosti zakonski regulisano i mora biti u skladu s određenim načelima i smjernicama.

Način na koji se može obavljati oglašavanje i informisanje o lijekovima u BiH je definisan Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i pratećim pravilnikom te donosi načela i smjernice za oglašavanje lijekova široj javnosti, tj. stanovništvu i stručnoj javnosti, odnosno medicinskim radnicima koji učestvuju u procesu izdavanja lijekova krajnjem korisniku

Decembar - str. 11 – 17.

Elvedin Jusufbašić, dipl. iur.

Pitanje javne imovine BiH nije riješeno još od proglašenja nezavisnosti države. U analizi je javna (državna) imovina BiH predstavljena kao privatno i javno subjektivno pravo države, te pravni odnosi između države i pojedinaca povodom nje. Pokazano je da se ovo njeno subjektivno pravo preobražava u javnu dužnost posredstvom javnog interesa – zakonito regulisanje i staranje o javnoj imovini. Jer, država po svojoj misiji i funkciji postojanja u globalnom društvu se smatra čuvarom javnog interesa. Data je pravna kritika nekonzistentnog korištenja pojmova (identitet / kontinuitet države, javno dobro i drugo) u odluci Ustavnog suda, broj 1/11. Na kraju su predložene mjere za ozakonjenje javne imovine i upravljanje njome u skladu sa standardima savremenih razvijenih država EU i država iz susjedstva. Nastojalo se da analiza bude adekvatno argumentovana izvorima iz pravne doktrine i prakse.

Januar - str. 11 – 25.

Darko Božić, dipl. iur.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine primjenjuju se četiri zakona o izvršnom postupku. U odnosu na Zakon o izvršnom postupku iz 1978. godine, koji se primjenjivao u oba entiteta do 2003. godine, a u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine do 2000. godine, u novim zakonima uveden je novi institut utvrđivanja imovine izvršenika. Zakonodavac je novim institutom htio da riješi problem skrivanja imovine od strane izvršenika, odnosno da omogući tražiocu izvršenja da posredstvom suda dođe do podataka o imovini izvršenika koje samostalno ne može pribaviti jer su lične prirode. Namjera je bila i da se postupak učini bržim, jedostavnijim i efkasnijim. Međutim, u praksi se ispostavilo da su pravila o utvrđivanju imovine izvršenika sredstvo kojim se postupak odugovlači i ne čini efkasnijim i jednostavnijim

Januar - str. 26 – 30.

Mr. sc. Kenan Spahić

Ustavni sud Bosne i Hercegovine rješavajući apelaciju Izete Šehagić, na sjednici održanoj 11. oktobra 2018. godine, donio je Odluku o dopustivosti i meritumu u predmetu AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine, kojom je praktično otvorio put da vanbračni partneri mogu ostvarivati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Sud je utvrdio da je prekršeno pravo na zabranu diskriminacije iz člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi sa pravom na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu judskih prava i osnovnih sloboda. Nadalje, ukinuo je Presudu Kantonalnog suda u Sarajevu broj 09 0 U020038 14 U od 23. augusta 2016. godine, te naložio Kantonalnom sudu u Sarajevu da po hitnom postupku donese novu odluku, te da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama sa ciljem izvršenja ove odluke, a u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Januar - str. 31 – 33.

Mr. sc. Ajla Šaković

S obzirom na naglašeni ekonomski značaj ustupanja potraživanja / cesije u današnjim tržišnim prilikama, kao i na činjenicu nemijenjanja ovog instituta tokom više desetljeća, tačnije od donošenja Zakona o obligacionim odnosima, sa jedne strane, te uvođenje određenih isključenja, odnosno ograničenja ustupanja potraživanja kroz specijalne propise iz domena poslovanja finansijskih institucija, sa druge strane, autor je prepoznao potrebu prikaza i analize novih zakonskih rješenja koja se odnose na ovaj institut, i to u domenu ograničenja ustupanja potraživanja iz ugovora o kreditu i drugim finansijskim proizvodima.

Februar - str. 11 – 21.

Zaliha Čengić, mr. sci. ecc. i Azra Bublin, dipl. iur.

Posebno je akcentirano pitanje sadašnjeg funkcionisanja javnih preduzeća, njihovih organa, posebno menadžmenta, transparentnosti rada i odgovornosti, reorganizacije, kao i njihove privatizacije, te šta je potrebno preduzeti za njihovo efikasno i ekonomično poslovanje i adekvatno zadovoljavanje potreba građana i privrednih subjekata. Aktuelan problem u Bosni i Hercegovini, a time i u Federaciji Bosne i Hercegovine jeste funkcionisanje javnih preduzeća, odnosno preduzeća sa državnim kapitalom. Ova preduzeća su tradicionalno, odnosno dominantno prisutna u komunalnim uslugama (voda, struja, gas, toplane), transportu (željeznice, ceste, zračni saobraćaj), komunikacijama (telefonske i poštanske usluge), kao i finansijskim institucijama i namjenskoj industriji.

Februar - str. 22 – 25.

Melisa Ahmić, MA

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini tog zemljišta ili pak ispod nje, ima vlastitu zgradu, a vlasnik tog zemljišta dužan je to trpiti. Pravo građenja izjednačeno je sa nekretninom, tj. zgrada koja bude izgrađena ili je već izgrađena na zemljištu opterećenom pravom građenja pripadnost je tog prava kao da je ono zemljište. Ono se odvaja od ostalih stvarnih prava, te približava pravu vlasništva na nekretnini, što u suštini omogućava podjelu nekretnine. Bez prava građenja, nadograđeni dio bi u skladu sa novom definicijom nekretnine, predviđenom članom 6. stav 2. ZSPFBIH, bio u vlasništvu vlasnika zemljišta i postojeće zgrade.

Februar - str. 26 – 28.

Mr. Samir Sabljica

Razmatra se pravno regulisanje konkurencije u Bosni i Hercegovini. Pravo konkurencije je skup pravnih pravila usmjerenih na zaštitu procesa konkurencije u tržišnoj ekonomiji, kojima se nameću ograničenja učesnicima na tržištu i kojima se reguliše tržišna moć kompanija i pojedinaca. Osnovna premisa od koje polazi pravo konkurencije je da na tržištu već postoji određeni stepen konkurencije, te da država osigurava uvjete da se nivo konkurencije ne naruši. Ovo država čini putem organa / tijela za zaštitu konkurencije (regulatorni organ). Osnovna hipoteza rada je da postojeći Zakon o konkurenciji treba ažurirati u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije. Veći dio rada je posvećen BiH, odnosno njenom normativnom (više zakonodavnom) okviru u oblasti konkurencije s osvrtom na rad Konkurencijskog vijeća, kao glavnog regulatornog tijela. Posebno se ukazuje na pitanje daljnjeg ažuriranja zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU te daju okvirni parametri za unapređenje rada Konkurencijskog vijeća. Važnost područja konkurencije u procesu evropskih integracija od izuzetnog je značaja prije svega radi pravovremene pripreme bosanskohercegovačkih kompanija na uvjete poslovanja koji važe na tržištu EU. U zaključnom razmatranju se potencira da je politika konkurencije jedan od konstitutivnih elemenata u cilju izgradnje jedinstvenog tržišta BiH te da se moraju slijediti pravila i standardi EU u ovoj oblasti.

Februar - str. 29 – 35.

Borislav Matić, dipl. iur

Početkom primjene Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH i Zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade Kantona Sarajevo, donošenje odluke o kućnom redu u nadležnosti je etažnih vlasnika nekretnine. Odlukom se regulišu pitanja koja su vezana za najčešće probleme u zgradi, kao što su: neprimjereno odlaganje otpada; neprimjereno držanje kućnih ljubimaca; bučni radovi u stanovima u neprimjereno vrijeme; remećena prava na noćni mir i sl. Sve zgrade moraju imati svoj kućni red.

Februar - str. 36 – 41.

Mirela Gljiva, mr. iur.

Kada se osvrnemo na veliki broj razičitih teorija o predugovornoj odgovornosti dovoljan je dokaz je koliko je teško da ni jedan od postavljenih principa nije lako primjenjiv, svaki je podložan kritici, jer pregovarači nisu u ugovornom odnosu, a ni među sobom nisu u položaju trećih lica. Postaviti princip koji bi učinio stranke odgovornim za postupke u toku pregovora, i pri tom sačuvao slobodu ugovaranja može se zasnivati samo na najopštijim pravnim načelima kao što su odgovornost za krivicu, princip poštenja i savjesnosti. Niko nije obavezan da pokrene, ili nastavi pregovore, ali onaj ko ih je pokrenuo, ili nastavio, čini to prema pravilima poštenja i dobre vjere. I pri izvršenju ugovora stranke moraju poštovati ova pravna načela, s tim da je pregovarač obavezan da se ponaša korektno, vršeći radnje od kojih slobodno može da odustane. Rješenja koja sadrže odredbe Konvencije koje se odnose na zaključivanje ugovora, sadrže rezultat kompromisa između različitih pravnih sistema, predviđeno je da države potpisnice mogu u odnosu na drugi dio Konvencije staviti rezervu, i ova pitanja rješavati u domenu nacionalnog prava. Učesnici međunarodnih trgovinskih transakcija čija se sjedišta nalaze u državama ugovornicama dobili su na pravnoj sigurnosti, jer su već u momentu zaključenja ugovora mogli znati da će u slučaju spora biti primjenjene odredbe Konvencije, pod uslovom da se nisu drugačije dogovorili.

Mart - str. 11 – 21.

Melisa Ahmić, MA

Donošenjem Zakona o stvarnim pravima na nivou entiteta izvršena je kodifikacija stvarnog prava, uvedeni su neki novi instituti i uspostavljeno načelo superficies solo cedit. Jedna od značajnijih promjena jeste uvođenje instituta prava građenja, koje u jednu ruku predstavlja izuzetak od gore pomenutog načela ili pak odgađa njegova djejstva. Naime, pravo građenja je stvarno pravo, koje se može nasljediti, prodati ili založiti i kao takvo izjednačeno je sa nekretninom. Svome nosiocu omogućava da izgradi zgradu na tuđem zemljištu i da bude njenim vlasnikom. Tek po prestanku prava građenja uspostavlja se načelo superficies solo cedit i vlasnik nekretnine na kojoj je sagrađena zgrada postaje vlasnik zgrade, a dotadašnjem nosiocu prava građenja dužan je platiti naknadu

Mart - str. 22 – 24.

Irma Šahman-Šehić, mr. iur.

U svakom konkretnom slučaju kada vlasnik neke stvari zahtijeva njeno vraćanje od osobe u čijem posjedu se stvar nalazi, ključno je utvrditi subjektivno obilježje posjeda, odnosno savjesnost ili nesavjesnost, iz čega se dalje izvode pojedina prava i obaveze, kako posjednika, tako i vlasnika stvari. U ovom radu se analizira pravni položaj savjesnog i nesavjesnog posjednika u situaciji kada je stvar vraćena vlasniku ili on zahtijeva njeno vraćanje, razmatraju se međusobna prava i obaveze posjednika i vlasnika, te se ukazuje na specifičnosti od kojih zavisi da li će se primjenjivati odredbe stvarnog ili obligacionog prava

Mart - str. 25 – 28.

Mirela Gljiva, mr. iur.

Polazeći od opštih principa na kojima počiva Bečka konvencija, nastojalo se da se pokaže da je moguće uniformno interpretirati i primijeniti jednu od odredbi Konvencije, odredbu o ponudi za zaključivanje ugovora i njenog prihvata. Tačnije, da različite pristupe korišćene od strane sudova i teoretičara zamijeni metodom koji će ugovornim stranama pružiti veću pravnu sigurnost i izvjesnost u određivanju ponude za zaključenje ugovora i prihvata na ponudu. Bečka konvencija traga za novim metodama koji će se koristiti u rješavanju kompleksnih odnosa u međunarodnoj prodaji kod ponude i njenog prihvata. Od suštinskog je značaja da zemlje koje su ratifikovale Konvenciju prihvate metod interpretacije koji je određen samom Konvencijom. Takođe je nužno da ove zemlje imaju u vidu da su se obavezale na novi zajednički pravni sistem koji su one same među sobom kreirale. I, što je značajnije, nacionalni sudovi se obavezuju da će odredbe Bečke konvencije primjenjivati i interpretirati na uniforman način kako u pogledu zaljučivanja ugovora i pravnog djejstva ponude, tako i njenog prihvata.

April - str. 11 – 17.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Krivične sankcije predstavljaju mehanizam zaštite društva od pojava koje se protive normama društva tako da ono može funkcionisati na način da građani žive u državi u kojoj vlada vladavina prava. Krivične sankcije kao zakonom predviđene mjere suzbijanja kriminaliteta služe kako bi se kriminalne aktivnosti suzbijale i primjenjivale na počinioce krivičnih djela za krivična djela propisana zakonom, na osnovu odluke suda donesene u sprovedenom krivičnom postupku. U ovom radu obrađene su vrste krivičnih sankcija propisanih Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, te karakteristike tih sankcija

April - str. 18 – 23.

Bernard Iljazović, univ. bacc. admin. public

Nestabilnosti na poslovnim tržištima uzrokovane različitim faktorima sve više se odražavaju i na gospodarske sustave, a time posljedično i na poslovanje privrednih subjekata u takvim poslovnim okruženjima, što dovodi do financijskih poteškoća koje ugrožavaju njihov daljnji opstanak. Stoga je za poduzimanje pravovremenih i učinkovitih mjera neophodno donošenje kvalitetnih normativnih rješenja koja bi u takvim situacijama spriječila negativne učinke i omogućila održivost i stabilnost privrednih subjekata

April - str. 24 – 29.

Borislav Matić, dipl. iur.

Pitanju formiranja kućnog savjeta i njegovom djelokrugu rada nije posvećena dovoljna pažnja, niti je ono normativno regulisano na adekvatan način. Imajući u vidu da upravljanje zgradom predstavlja veoma osjetljivu i složenu aktivnost, cijenimo potrebnim i opravdanim da se u zgradi, uz određene pretpostavke, formira kućni savjet

April - str. 30 – 33.

Doc. dr. Esad Oruč

Izložena su osnovna pitanja društva s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o privrednim društvima FBiH. Zbog ograničenosti obima rada, pažnja je posvećena određenim pitanjima funkcionisanja ovog oblika društva, s osnovnim ciljem da se kroz analizu zakonskih rješenja i aktuelne sudske prakse ukaže na probleme u primjeni pojedinih odredbi Zakona o privrednim društvima, kao i na moguća rješenja istih. Nastojali smo da posebno ukažemo na problem nedorečenosti pojedinih članova zakona, kao i na problem u primjeni upućujućih zakonskih normi. Detaljno su obrađena sljedeća pitanja: pojam i obilježja društva s ograničenom odgovornošću, osnovni kapital, prava i obaveze članova društva, istupanje i isključenje člana društva, kao i ništavost i pobojnost odluka skupštine društva

Maj - str. 11 – 20.

Melisa Ahmić, dipl. iur, MA

Potpredsjednik Federacije BiH je uputio zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o građevinskom zemljištu FBiH koje uvode i regulišu naknadu za korištenje gradskog građevinskog zemljišta (renta), a koju svojom odlukom utvrđuje opštinsko ili gradsko vijeće. Osporene odredbe Zakona su u suprotnosti s Ustavom FBiH, preciznije, njima se krši pravo na imovinu, pravo na jednakost pred zakonom i pravo na zabranu svake diskriminacije na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu. Također, Zakon o građevinskom zemljištu FBiH nije usklađen sa Zakonom o stvarnim pravima, iako su se svi propisi o građevinskom zemljištu trebali usaglasiti s odredbama Zakona o stvarnim pravima u roku od tri mjeseca od dana primjene navedenog zakona. Stoga je Ustavni Sud FBiH proglasio neustavnim odredbe koje regulišu naplatu rente, pa je svaki pokušaj naplate naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta, počev od 24. 11. 2018. godine, neustavan

Maj - str. 21 – 24.

Mr. sc. Ante Jelavić

U članku se razmatra institut ugovora o građenju u pozitivnom pravu Republike Hrvatske, njegovo porijeklo i narav. Ugovor o građenju jer vrsta ugovora o djelu. To je višestrani pravni posao kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj izgraditi građevinu ili obaviti neke druge građevinske radove, a druga se obvezuje prvoj isplatiti odgovarajuću naknadu. Elementi ovog ugovora jesu: građevina i cijena, ali postoje i dodatni elementi, kao što su zemljište, rok, kao i projekt. Kako broj ovih ugovora rapidno raste, zbog sve češće uloge građenja, pojavljuju se i novi tipovi ugovora o građenju. Ugovor o građenju prestaje iz zakonskih razloga, ali može prestati i voljom stranaka

Maj - str. 25 – 37.

Dr. sc. Adis Poljić

Predmet rada je zaključivanje sporazuma o izboru nadležnog suda u Ruskoj Federaciji, u građanskim i trgovačkim predmetima, kao i posljedice koje proizlaze iz ovog sporazuma. Bosna i Hercegovina ima veliku vanjskotrgovinsku razmjenu sa Ruskom Federacijom što, dalje, pretpostavlja postojanje sporova između ugovornih stranaka iz ove dvije države. Opšte pravilo je da se u Rusiji dozvoljava ugovaranje nadležnosti suda za rješavanje građanskih sporova, osim ako saveznim pravom nije drugačije propisano. Također je u trgovačkim predmetima dopušteno ugovaranje nadležnosti koja je različita od nadležnosti propisane, opšte nadležnosti i izberive nadležnosti, ali je zanimljivo da se zahtjeva pismena forma, što je previše restriktivno za trgovačke predmete. Međutim, sudska praksa ukazuje da se odluke ruskih sudova ne priznaju uvijek u državama Evropske unije. Alternativa ugovaranju nadležnosti suda u Ruskiji je prije svega ugovaranje nadležnosti suda u Bosni i Hercegovini, ali i Evropskoj uniji. Kod ugovaranja nadležnosti bitno je da stranke imaju u vidu država u kojoj će biti potrebno priznati i izvršiti sudsku odluku. Zbog navedenog, u radu se ukazuje i na osnovna pravila za ugovaranje nadležnosti u BiH i EU

Juni - str. 11 – 21.

Doc. dr. Esad Oruč

Izložena su osnovna pitanja društva s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o privrednim društvima FBiH. Zbog ograničenosti obima rada, pažnja je posvećena određenim pitanjima funkcionisanja ovog oblika društva, s osnovnim ciljem da se kroz analizu zakonskih rješenja i aktuelne sudske prakse ukaže na probleme u primjeni pojedinih odredbi Zakona o privrednim društvima, kao i na moguća rješenja istih. Nastojali smo da posebno ukažemo na problem nedorečenosti pojedinih članova zakona, kao i na problem u primjeni upućujućih zakonskih normi. U prethonom broju detaljno smo obradili pitanja: pojam i obilježja društva sa ograničenom odgovornošću, osnovni kapital, prava i obaveze društva, a u ovom broju fokus će biti upravljačnim pravima članova društva, odnosno, istupanju i isključenju člana društva, kao i ništavost i pobojnost odluka skupštine društva

Juni - str. 22 – 30.

Mr. sc. Ante Jelavić

U članku se razmatra institut ugovora o građenju u pozitivnom pravu Republike Hrvatske, njegovo porijeklo i narav. Ugovor o građenju jer vrsta ugovora o djelu. To je višestrani pravni posao kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj izgraditi građevinu ili obaviti neke druge građevinske radove, a druga se obvezuje prvoj isplatiti odgovarajuću naknadu. Elementi ovog ugovora jesu: građevina i cijena, ali postoje i dodatni elementi, kao što su zemljište, rok, kao i projekt. Kako broj ovih ugovora rapidno raste, zbog sve češće uloge građenja, pojavljuju se i novi tipovi ugovora o građenju. Ugovor o građenju prestaje iz zakonskih razloga, ali može prestati i voljom stranaka.

U ovom broju biće riječi o tipovima ugovora o građenju, te njihovim karakteristikama, kao i o načinu prestanka istog.

Juni - str. 31 – 40.

Danijela Radonić, dipl. iur.

U vrijeme kada održavanje uspješnog poslovanja predstavlja pravi izazov u opštem okruženju dužničko-povjerilačkih odnosa u Bosni i Hercegovini konstatno se povećava broj ugašenih privrednih subjekata. Međutim, to ne mora biti jedini ili pretežni razlog prestanka subjekta. Istraživanjem u uporednim sistemima (npr. SAD) uočava se da je 40% preduzetničkih aktivnosti napušteno iako su uspješno poslovali. Najčešći način gašenja subjekta je stečaj, međutim postoje i subjekti koji su likvidni, odnosno nemaju dugova pa se na njihov prestanak može primjeniti likvidacija. U pozitivnim (možemo reći neusklađenim) propisima Republike Srpske postoji nekoliko oblika likvidacije koje je autorica obradila s aspekta učesnika, njihovih obaveza, troškova, te toka postupka likvidacije

Juni - str. 41 – 50.

Prof. dr. Duško Medić

Zakon o vanparničnom postupku (ZVP) je jedan od sistemskih zakona iz oblasti reforme pravosudnog sistema. Vanparnični postupak kao poseban metod pravne zaštite subjektivnih građanskih prava je veoma specifičan. On nije jedinstven i sastoji se od niza posebnih, često različitih, raznovrsnih i heterogenih postupaka u kojima se pruža pravna zaštita u onim građanskopravnim stvarima za koje nije zakonom predviđeno da se rješavaju po pravilima parnične procedure. U njemu se odlučuje o brojnim pitanjima koja se odnose na lična stanja, porodičnu zaštitu, imovinska i nasljedna prava, statusna pitanja građana, eksproprijaciju i tome slično. Prema tome, možemo slobodno konstatovati da je vanparnični postupak veoma složena procesna tvorevina. Zbog toga se ne može naći zajednička formula koja bi bila primjenljiva na sve vanparnične postupke. Normama parničnog procesnog prava pravna zaštita se ostvaruje, u pravilu, u privatnom interesu, dok je pravilo da se normama vanparničnog procesnog prava štiti javni interes.

Juli / Avgust - str. 11 – 15.

Dr. sc. Adis Poljić

Predmet rada su radnje suda koje poduzima u slučaju s elementom inostranosti, i to nakon utvrđivanja postojanja elementa inostranosti. Radnje suda su saznanje, dokazivanje i primjena stranog prava. Može se reći da su saznanje i dokazivanje u službi primjene stranog prava, s obzirom da je primjena stranog prava krajnji cilj. Postojanje elementa inostranosti ne znači da se na sva pravna pitanja primjenjuje pravo do kojeg sud dolazi na osnovu kolizionih normi. Na procesne institute primjenjuje se domaće pravo, ali je u određenim slučajevima potrebno cijeniti i strano pravo. U pogledu načina saznanja, u BiH je prihvaćen sistem po kojem se strano pravo smatra pravom, a ne činjenicom. Ne može se dokazivati strano pravo, jer je dužnost suda da ga sazna, ali pravno pravilo može biti predmet dokazivanja imajući i dalje svoju prirodu pravnog pravila koja mu je svojstvena. Nakon što sud sazna strano pravo, dužan je da isto primijeni. Pravna teorija uspostavila je određena pravila kojih se je sud dužan pridržavati. Primjena stranog prava je izuzetno složena za sudije. Postoje mišljenje da odluke sudija u vezi sa primjenom stranog prava izazivaju ismijavanje u državi čije se pravo primjenjuje

Juli / Avgust - str. 16 – 28.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Reformama zakonodavstva iz 2003. godine uloga tužitelja u krivičnom postupku znatno je promijenjena. Naime, prema novom procesnom zakonu tužitelj je taj koji pokreće, vodi i usmjerava tok istrage. Krivični posupak se može sprovesti samo po zahtjevu tužitelja. Tužitelj je dužan poduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi, odnosno osnovi sumnje da je učinjeno krivično djelo, osim ako Zakonom o krivičnom postupku nije drugačije propisano. Tužilac u istrazi mora saznati sve činjenice i riješiti sva sporna pitanja, što podrazumijeva i pribavljanje dokaza koji terete, ali i koji idu i u korist osumnjičenog. Tužilac jednako mora da cijeni kako dokaze koji terete osumnjičenog tako i one koji mu idu u korist. Također i uloga ovlaštenih službenih lica u istrazi je doživjela svoje promjene, pa je dokazima koji su pribavljeni od strane ovlaštenih službenih lica u istrazi dat valjan dokazni karakter, pod uslovom da su pribavljeni na zakonit način

Juli / Avgust - str. 29 – 35.

Matić Borislav, dipl. iur.

U višestambenim zgradama, skup etažnih vlasnika čine svi etažni vlasnici zgrade. To je najtransparentniji način za raspravljanje i odlučivanje o svim važnim pitanjima, kao i o najznačajnijim godišnjim dokumentima, bitnim za očuvanje svih vrijednosti zgrade. Na skupu etažnih vlasnika donose se odluke o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade. Skup etažnih vlasnika je temeljno tijelo upravljanja u višestambenim zgradama.

Juli / Avgust - str. 36 – 42.

Darko Božić, dipl. iur.

Razmatraju se neka od pitanja kod potraživanja za isporučenu električnu energiju koja su sporna prije svega krajnjim kupcima, odnosno potrošačima, dok oko nekih ne postoji jedinstven stav ni u sudskoj praksi. To su pitanja dospjelosti potraživanja za isporučenu električnu energiju, obračunavanja zateznih kamata, zastarjelosti potraživanja, pitanje uračunavanja ispunjenja, ugovor o reprogramu duga i pitanje prava kupca na podnošenje tužbe radi utvrđenja da je potraživanje zastarjelo. Pokušalo se iscrpno razmotriti sva prethodno navedena sporna pitanja kako bi se stvorila jasna slika o njima

Juli / Avgust - str. 43 – 49.

Mr. Hakija Kurtović

Povodom presude Ustavnog suda FBiH, broj 15/10 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) o utvrđivanju neustavnosti pojedinih odredaba Zakona o notarima i Presude Ustavnog suda Federacije BiH, broj 22/16 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) i o utvrđivanju neustavnosti odredaba posebnih zakona kojim su za izradu pravnih poslova određivale obaveznu izradu notarski obrađene isprave, u ovom članku opisujemo punovažnost isprava za prijenos prava vlasništva koja je postojala po zakonu prije stupanja na snagu Zakona o notarima FBiH, pravne poslove i oblasti za koje je bila propisana notarski obrađena isprava i druga pitanja u vezi sa tim.Povodom presude Ustavnog suda FBiH, broj 15/10 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) o utvrđivanju neustavnosti pojedinih odredaba Zakona o notarima i Presude Ustavnog suda Federacije BiH, broj 22/16 (objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 30/16) i o utvrđivanju neustavnosti odredaba posebnih zakona kojim su za izradu pravnih poslova određivale obaveznu izradu notarski obrađene isprave, u ovom članku opisujemo punovažnost isprava za prijenos prava vlasništva koja je postojala po zakonu prije stupanja na snagu Zakona o notarima FBiH, pravne poslove i oblasti za koje je bila propisana notarski obrađena isprava i druga pitanja u vezi sa tim.

Juli / Avgust - str. 50 – 56.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Odlučivanje o troškovima parničnog postupka obuhvata postupanje suda u više faza. Početna faza je utvrđivanje koji su troškovi bili potrebni radi vođenja parnice. Pravo stranke da ima pravo na nagradu i nadoknadu za rad advokata je bezuslovno pravo, ali je ograničeno ocjenom suda da li su troškovi bili nužni za vođenje parnice, što je uslov za dosuđivanje i svih ostalih troškova. U sudskoj praksi postoje različita mišljenja u kojim slučajevima stranka ima pravo na nadoknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata. Može se reći da se o ovim troškovima, u odnosu na druge troškove, najčešće i odlučuje da li su bili potrebni radi vođenja parnice. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u odluci broj AP-3184/17 od 22. 5. 2019. godine odlučivao o nužnosti troškova za naknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata. U ovoj odluci je ukazano na koji način izbor nadležnog suda utiče na dosuđivanje navedenih troškova. Iako se mogu prihvatiti razlozi za odluku da li su u predmetnom slučaju troškovi za naknadu troškova prevoza advokata i nagradu za odsustvo iz kancelarije advokata bili nužni za vođenje parnice, smatramo da odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije u cijelosti pravilna

Septembar - str. 11 – 23.

Dr. sc. Rialda Ćorović

Dat je prikaz pitanja naknade nematerijalne štete, nazvane još i moralna, idealna, neimovinska, te šteta u ličnosti. Naknada nematerijalne štete je jedan od pravnih instituta koji se često susreće u pravnoj praksi. Pod nematerijalnom štetom, u smislu Zakona o obligacionim odnosima, podrazumijevaju se pretrpljeni i budući fizički bol, duševni bol i strah. O tome koliko je u pravu sporan navedeni institut dovoljno nam kazuje činjenica da se isti nekada potpuno osporavao, dok je danas općeprihvaćen stav da oštećeni, osim naknade materijalne, ima pravo i na naknadu nematerijalne štete. Njena naknada se može izvršiti uspostavom prijašnjeg stanja ili u novčanom obliku (novčana naknada). Analizirani su i pravno priznati i nepriznati vidovi nematerijalne štete utemeljeni u sudskoj praksi, kao i Orijentacioni kriteriji za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete usvojeni od strane Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine dana 27. 1. 2016. godine

Septembar - str. 24 – 33.

Melisa Ahmić, mr. iur.

U uporednom pravu moguće je založiti pravo građenja, koje se u pravnom smislu smatra nekretninom. Isto važi i za pravo nadogradnje. Upravo takvo rješenje omogućilo je zalaganje stvari koja tek treba biti izgrađena. Prilikom donošenja Zakona o stvarnim pravima FBiH zakonodavac se vodio iskustvom susjednih zemalja i onih u okruženju, te je iz njihovih propisa crpio norme i prilagođavao ih našem pravnom sistemu. Tako je ostvarena ekonomska funkcija prava građenja i prava nadogradnje, kao jedna od najznačajnijih funkcija koju je omogućio Zakon o stvarnim pravima FBiH

Septembar - str. 34 – 37.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je sadržaj obrazloženja presude zbog propuštanja, imajući u vidu nova pravila parničnog postupka koja omogućavaju pobijanje ove presude putem žalbe. Nemogućnost pobijanja presude zbog propuštanja putem žalbe dovodila je to nemogućnosti zaštite prava tuženog u slučaju kada je smatrao da je tužbeni zahtjev očigledno neosnovan i nije dostavljao odgovor na tužbu. Pozitivno pravo omogućava pobijanje presude zbog propuštanja žalbom, što utiče na promjenu obrazloženja presude, u odnosu na obrazloženje kada nije bila dopuštena žalba.

Za donošenje presude zbog propuštanja potrebno je da se kumulativno ispune propisani uslovi, koje je potrebno obrazložiti. Razlika u obrazloženju se odnosi na uslov da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan, zbog mogućnosti pobijanja presude radi pogrešne primjene materijalnog prava. Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati iz svih žalbenih osnova.

Sudska prakse se razlikuje u vezi s obrazloženjem da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan. Razlika se odnosi u pogledu obima obrazloženja, odnosno šta je dovoljno da sud obrazloži da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan

Oktobar - str. 11 – 21.

Mr. Adnan Hadžimusić

Razvojem industrije i tehnologije, značaj je dobila ljudska domišljatost i inovativnost čiji rezultat ima tehnološku primjenu. Nova i inovativna rješenja tehničkog problema se definišu kao izum. Da bi se spriječilo neovlašteno iskorištavanje izuma, predviđena je zakonska zaštita prava izumitelja koja predstavlja patent. Zaštita izuma patentom definisana je nacionalnim zakonodavstvom. U Bosni i Hercegovini izum je moguće zaštititi u okviru odredbi Zakona o patentu. Zakon o patentu definiše karakteristike koje izum treba da ispunjava da bi se priznao patent, proceduru dodjele patenta, prava koja stiče vlasnik patenta koji se prizna u skladu sa Zakonom, prijenos patentnih prava i slično

Oktobar - str. 22 – 27.

Elmedina Bojičić, mr. iur.

Pravo konkurencije i njegovi instituti u farmaceutskoj industriji imaju strateški značaj. Na ime patentne zaštite koja je bezuslovno jedan od ključnih instrumenata farmaceutskih kompanija koji koriste u svrhu dominantnog položaja na tržištu, sa jedne strane, i u svrhu opstanka na tržištu farmaceutskih proizvoda, sa druge strane, mehanički aspekti tržišta nisu prekinuti u konvencionalnom antitrust smislu. Umjesto toga, tržište je dizajnirano bez adekvatnih mehanizama kontrole ili „ograničivača“ koji djeluju na ograničavanje ponašanja u eksploataciji, što u konačnici ima za posljedicu visoke cijene lijekova, jer farmaceutske kompanije upravo putem patentnog prava nastoje vratiti sredstva za novi ciklus istraživanja

Oktobar - str. 28 – 32.

Mr. iur. Hakija Kurtović

Obrazovanje odraslih je oblik obrazovanja koji je prvenstveno započet Odlukom Vijeća ministara BiH u aprilu 2014. godine, kojom su usvojeni principi i standardi iz oblasti obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini. Iz sadržaja Odluke proizilazi da je Vijeće ministara odlučilo donijeti ovu odluku sa ciljem poboljšanja i ujednačavanja obrazovne i kvalifikacione strukture stanovništva, te povećanja zaposlenosti u BiH. Na nivou BiH, doneseni su adekvatni Okvirni zakoni o obrazovanju koji su u skladu s evropskim standardima omogućili nižim nivoima vlasti da donosu odgovarajuće propise kojim će se bliže urediti pitanja obrazovanja odraslih.

Oktobar - str. 33 – 34.

Predrag Krsmanović

Razmatrana je naknada za korištenje građevinskog zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine predviđena odredbama Zakona o građevinskom zemljištu. Dat je osvrt na stanje u pogledu zakonske regulative ove naknade u FBiH, ali i u bivšoj SRBiH, Republici Srpskoj, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Razmatraju se pitanja koja se tiču ustavnosti odredaba Zakona o građevinskom zemljištu, zatim zakonitosti i opštinskih odluka u dijelu u kojem je ova naknada regulisana opštinskim aktima. Pored toga, obuhvaćena su i pitanja koja se tiču presude Ustavnog suda Federacije BiH, kojom je utvrđeno da odredbe tog zakona, koje se tiču ove naknade, nisu u saglasnosti sa Ustavom FBiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i pitanja koja se tiču pravnih posljedica ove presude na tekuće i buduće upravne i sudske predmete u kojima se odlučuje o ovoj naknadi. Dotaknuto je i pitanje momenta prestanka primjene spornih odredaba Zakona koje su presudom Ustavnog suda stavljene van snage, kao i mogućnosti njihove daljne primjene na određene predmete

Novembar - str. 11 – 21.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

U radu je analiziran pravni položaj djeteta u četiri područja procesnog međunarodnog privatnog prava. Najbolji interes djeteta ostvaren je kod nadležnosti propisivajući posebna pravila za nadležnost kada je dijete jedna od stranaka. Dijete ima poseban položaj kod isključive, posebne i ugovorene nadležnosti dok isti položaj ima kao i ostale stranke kod opće nadležnosti. Zaštita interesa djeteta u vezi sa nadležnošću je prije svega ostvarena u porodičnim sporovima. Kod ostvarivanja prava stranaca i realizacije međunarodne pravne pomoći u radu su navedene samo osnovne napomene zbog položaja djeteta u ovim oblastima međunarodnog privatnog prava. Za priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka navedena su osnovna pravila, sa tim da je analiziran postupak za priznanje i izvršenje sudskih odluka u kojima je odlučeno o ličnom statusu stranke. Izuzetak od opštih pravila za priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka je u području izdržavanja djeteta. Ostvarivanje izdržavanja djeteta je propisano Konvencijom o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu iz 1956. godine koja se primjenjuje u Bosni i Hercegovini.

Novembar - str. 22 – 36.

Mr. Adnan Hadžimusić

Da bi svoj proizvod ili uslugu na tržištu učinili prepoznatljivom i time ponukali kupce da odabiru njihov proizvod, proizvođači i vršioci usluga se trude da te svoje proizvode i usluge na neki način učine prepoznatljivim između više sličnih ili istih proizvoda ili usluga. U tu svrhu, proizvođači svoje proizvode označavaju posebnim vizuelnim znakovima. Vremenom je korištenje vizualnih znakova na tržištu dobilo na značaju i javila se potreba za zakonskom zaštitom ovih znakova različitosti čime se onaj proizvođač koji posebnim znakom označi svoj proizvod u okviru zakonskih propisa štiti od plasiranja istih ili sličnih proizvoda s istim ili sličnim znakom prepoznatljivosti čime mu se smanjuje poslovna dobit. Tako je nastao žig. Žig je pravo kojim se štiti oznaka, odnosno znak kojim se obilježava roba, odnosno usluge jednog učesnika u privrednom prometu od iste ili slične robe, odnosno usluge drugog učesnika u privrednom prometu. Nosilac koji u skladu sa zakonom stekne pravo na žig, stiče isključiva prava raspolaganja tim žigom, odnosno stiče prava korištenja tog žiga za obilježavanje roba ili usluga i pravo da svom ostalim učesnicima zabrani korištenje istog ili sličnog žiga za obilježavanje svojih roba ili usluga

Novembar - str. 37 – 43.

Prof. dr. Duško Medić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske

Zakon o stečaju Republike Srpske (ZS) je usvojio evropski koncept stečajnog postupka koji je više naklonjen interesima stečajnih povjerilaca, ali je isto tako uzeo u obzir i moderne tendencije u stečajnom zakonodavstvu po kojima je moguće spašavanje stečajnog dužnika, što može da bude u zajedničkom interesu svih zainteresovanih lica, ali i društvene zajednice. Poznato je da je stečaj radikalna mjera čijim okončanjem najčešće svi gube i on nesumnjivo proizvodi i određene socijalne i političke probleme. Sigurno je da je efikasan postupak stečaja jedno od krucijalnih pitanja od koga zavisi i uspješno vođenje ekonomske politike. Zbog toga se donošenjem navedenog zakona pokušala na najbolji mogući način izvršiti višedimenzionalna transformacija stečajnog prava, koja bi trebala pozitivno uticati na strana ulaganja i proces integracije u moderne tržišne tokove.

Decembar - str. 11 – 14.

Darko Božić, dipl. iur. i Gorica Rakić, dipl. iur.

Predmet je pitanje zastarjelosti reprograma duga prema domaćinstvima kada su u pitanju dugovi za isporuku električne energije i ostalih komunalnih usluga gdje je predviđen jednogodišnji rok zastarjelosti. U članku se autori fokusiraju na dvije presude drugostepenog suda, gdje je navedeni sud zauzeo različite stavove po pitanju zastarjelosti reprograma duga prema domaćinstvima. Prema jednom stavu, primjenjuje se rok zastarjelosti od tri godine jer je u pitanju povremeno potraživanje. Drugi stav drugostepenog suda polazi od činjenice da su rokovi zastarjelosti određeni imperativnim normama Zakona o obligacionim odnosima pa se pravnim poslom ne mogu mijenjati, iz čega proizlazi primjena roka zastarjelosti od jedne godine. Namjera autora je da se kroz analizu zakonskih odredbi i pomenute dvije presude dođe do zaključka koji stav je prihvatljiviji

Decembar - str. 15 – 21.

Mr. sc. Kenan Spahić

U više navrata u prethodnom periodu pisano je o novim zakonskim rješenjima vezanim za penzijski sistem, ali nažalost Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju nije imao podršku Parlamenta Federacije BiH za konačno usvajanje. Sa tim u vezi, početkom decembra 2017. godine navedeni zakon je ponovno upućen u redovnu proceduru u formi nacrta gdje je usvojen na oba doma federalnog parlamenta. Riječ je o ključnom zakonu koji ovaj jako bitan segment društva uređuje na sasvim novim postavkama. Predloženi tekst ima značajna poboljšanja u odnosu na ranije verzije.

Februar - str. 11 – 18.

Doc. dr. Emina HasanagićDoc. dr. Emina Hasanagić

Upravni akt predstavlja pojedinačni, konkretni, pravni akt, koji donose nadležni organi uprave i pravna lica sa javnim ovlaštenjima, kojim oni na jednostran i autoritativan način odlučuju o pravima, obavezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih lica. Osnovni oblik upravnog akta jeste rješenje, kojim se u upravnom postupku odlučuje o glavnoj stvari, odnosno o upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka. Drugi najčešći oblik upravnog akta predstavlja zaključak, pravni akt kojim se odlučuje o pitanjima koja se jave u upravnom postupku, te o sporednim pitanjima upravnog postupka. Međutim, prisutne su različite i brojne klasifikacije upravnih akata, zavisno od toga koji se kriterij uzima kao polazni kod razlikovanja pojedinih vrsta upravnih akata. U ovom radu se analizira pojam upravnog akta u teoriji i zakonodavstvu, te različite vrste upravnih akata. Pored toga, autorica prikazuje i sastavne dijelove upravnog akta i njihov sadržaj, a koje čine uvod, dispozitiv, obrazloženje, pouka o pravnom lijeku, potpis službene osobe i pečat nadležnog organa

Februar - str. 19 – 28.

Nerma Rajkić, dipl. iur

Reforme krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine izvršene 2003. godine znatno su obogatile krivični postupak. Ovom reformom vođenje istrage je povjereno tužiocu, što je i dovelo do izmjene uloge tužioca na glavnom pretresu, jer je teret dokazivanja pao na tužioca. Dobro sprovedena istraga uvjet je za dobru poziciju tužioca na suđenju. Tužilac u istrazi mora saznati sve činjenice i riješiti sva sporna pitanja, što podrazumijeva i pribavljanje dokaza koji idu na teret, a i u korist osumnjičenog. Uloga ovlaštenog službenog lica ( u daljem tekstu OSL ) je također izmijenjena, te je dokazima koji su pribavljeni od strane OSL u istrazi dat valjan dokazni karakter, pod uslovom da su pribavljeni na zakonit način. S tim u vezi posebnu pažnju kod pribavljanja dokaza od strane OSL trebaju da imaju tužioci jer su oni ti koji rukovode istragom i upravo će se takvi dokazi negativno odraziti u nastojanju tužioca da dokaže krivicu optuženom za krivično djelo. Kroz ovaj rad obradit ću pojam dokaza te objasniti način pribavljanja zakonitih dokaza kroz radnje dokazivanja predviđene Zakonom o krivičnom postupku FBiH.

Mart - str. 11 – 20.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Dospjelost je jedan od originarnih načina sticanja prava vlasništva na nekretninama, pokretninama i pravu stvarne služnosti. U radu se analizira historijski razvoj instituta dosjelosti, zakonski propisi koji danas regulišu primjenu navedenog instituta, dosjelost na pokretnim i nepokretnim stvarima, redovna i vanredna dosjelost, uslovi da bi se steklo pravo vlasništva dosjelošću i mogućnost uknjižbe prava vlasništva na nekretninama stečenim dosjelošću bez prethodne obaveze plaćanja poreza na promet nepokretnosti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Analizirani su uslovi za sticanje zakonitog, savjesnog i istinitog posjeda, te prekid i zastoj dosjelosti, zloupotrebe navedenog instituta, kao i određena sudska praksa u vezi sa sticanjem prava vlasništva dosjelošću na nekretninama

Mart - str. 21 – 31.

Mr. Samir Sabljica

Normativno uređena zaštita potrošača je prije svega značajna radi pravilnog funkcionisanja tržišta čiji je neizostavni segment. Prikazane su osnovne karakteristike Zakona o zaštiti potrošača u BiH, kao osnovnog horizontalnog zakona kojim je počeo proces preuzimanja „potrošačkih direktiva EU“ u pravni sistem BiH. Posebna pažnja se pridaje inspekcijskim organima, redovnim sudovima i ombudsmenu za zaštitu potrošača BiH, kao organima koji se pojavljuju u prvom planu prilikom borbe protiv nesavjesnih i nepoštenih trgovaca. U zaključnom razmatranju se potenciraju vrste mjera koje je potrebno preduzeti kako bi ove institucije ostvarivale bolje rezultate. Zaštita potrošača je jedan od konstitutivnih elemenata u cilju izgradnje jedinstvenog tržišta BiH te se moraju slijediti pravila i standardi EU u ovoj oblasti.

April - str. 11 – 23.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

Klirinški dug predstavlja dug Ruske Federacije prema bivšim republikama SFRJ. U radu se analizira Sporazum o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a zaključen između BiH i Ruske Federacije, te diskutabilnost odluka nadležnih vlasti o načinu rješavaju navedenog pitanja s obzirom da su ostale države sukcesori pitanje kliringa sa Ruskom Federacijom riješile putem robne razmjene, a BiH uplatom gotovog novca. Analizirano je potraživanje od Ruske Federacije prema BiH za isporuku prirodnog gasa za period 1992–1995. godina. Na ovaj način ostaje otvoreno pitanje tzv. ratnog plina i eventualne tužbe Ruske Federacije za navedena potraživanja. Analiziraju se moguće konsekvence po FBiH u slučaju da dođe do sudskog spora s obzirom da RS osporava plaćanje prirodnog gasa smatrajući to obavezom Federacije, te nejasan potez federalnih vlasti da pristanu na uplatu duga u gotovom novcu. Analizirana je odluka federalne vlade o plaćanju prirodnog gasa kojom je nametnuta obaveza potrošačima u Federaciji o plaćanju pet američkih dolara takse za otplatu ruskog duga, dok ta obaveza nije nametnuta potrošačima u RS-u. Dalje su analizirani eventualni sudski postupci koji mogu uslijediti po pitanju konačnog rješavanja duga za prirodni gas, te uticaj isplate klirinškog duga na isporuku plina BiH.

April - str. 24 – 31.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Međunarodna organizacija kriminalističke policije – INTERPOL osnovana je 1923. godine, a do danas broji 192 države članice. Osnovana je sa ciljem međunarodne, odnosno prekogranične policijske saradnje na poljima organizovanog kriminaliteta, terorizma, trgovine ljudima, korupcije i sl. Ova međunarodna organizacija razmjenjuje informacije među državama članicama putem zaštićenog sistema I24/7, odnosno 24 sata u sedmici. Interpol je, između ostalog, jedina međunarodna organizacija koja posjeduje sistem međunarodnih potjernica na globalnoj razini, koje su takođe putem sistema I24/7 dostupne svim zemljama članicama. U radu su obrađene vrste međunarodnih Interpolovih potjernica predviđene Interpolovim pravilnikom o obradi podataka, kao i razlog i uslove njihovog objavljivanja.

April - str. 32 – 38.

Mr. sci. ecc. Zaliha Čengić i Azra Bublin, dipl. iur.

Prema UNDP-u, zdravlje, zajedno s ekonomijom i obrazovanjem, čini osnovu za izračunavanje indeksa društvenog razvoja, kao osnovnog faktora kojim se mjeri razvoj zemlje. S obzirom na značaj zdravlja za život stanovništva i bitnog faktora ekonomskog razvoja i smanjenja emigracije stanovništva, neophodno je da društvo posveti posebnu pažnju razvoju zdravstvenog sistema. Izvršena analiza, prezentirana u ovom članku, pokazuje niz neracionalnosti koje se ispoljavaju u ovom sistemu, što utiče na pružanju neadekvatne usluge stanovništvu, u odnosu na raspoloživa sredstva. Stoga je neophodno provesti istinsku (a ne deklarativnu) reformu ovog sistema saglasno iskustvu Evropske unije.

April - str. 39 – 44.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Holding društvo (engl. Holding company, njem. Holding Dachgesellschaft), kao oblik organizovanja povezanih društava, institut je Zakona o privrednim društvima FBiH, prema kojem holding nastaje kada se vladajuće društvo i jedno ili više zavisnih društava, na osnovu zaključenog ugovora o vođenju poslova, objedine jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva, pri čemu pojedinačna društva predstavljaju društva holdinga. Treba naglasiti da je za sticanje statusa holdinga neophodno da posjedovanje prava kontrole istovremeno bude praćeno i vršenjem kontrolne funkcije.

Osnovni motiv formiranja holdinga je uspostavljanje vlasničke prevlasti nad postojećim i budućim članicama. Članice holdinga gube svoju upravljačku autonomiju, ali ne i poslovnu. One nastavljaju poslovanje kao samostalni poslovni subjekti, tj. posluju za svoj račun i stupaju u pravni i poslovni promet. Drugim riječima, zavisna društva nisu upravljački samostalna, ali uživaju punu poslovnu autonomiju.

Maj - str. 11 – 15.

Doc. dr. Duško Košpić, dipl. iur.

Vladavina prava putem normiranja, odnosno donošenja kvalitetnih pravnih normi, a što podrazumijeva usvajanje kvalitetnih i provodljivih zakona, treba da bude jedan od prioriteta u svakom društvu. U javnosti su često prisutne dileme da li se zakoni primjenjuju kako treba ili jesu li zakoni dovoljno dobri, odnosno kvalitetni. Radi pravne sigurnosti fizičkih lica, odnosno građana takva dilema ne bi trebala postojati iz razloga što je potrebno kako da zakoni budu dobri, odnosno kvalitetni, tako i da se zakoni primjenjuju na način kako treba. Upravo radi pravne sigurnosti fizičkih lica, odnosno građana, treba omogućiti istima da pored „pravosudne sfere“ i oni mogu „učestvovati“ u svojoj pravno interesnoj sigurnosti. Shodno tome, u ovom tekstu razmatra se prijedlog na koji način fizička lica, tj. građani mogu da pridonesu svojoj sigurnosti u krivičnom postupku.

Maj - str. 16 – 17.

Dr. sc. Emina Hasanagić, docentica

Žalba je jedini redovni pravni lijek u upravnom postupku putem kojeg se može osporavati zakonitost prvostepenog rješenja. Pravo na žalbu je važno načelo, bez kojeg ne bi bilo moguće obezbijediti adekvatnu zaštitu prava i pravnih interesa stranaka, s obzirom da ne bi bio osiguran instancijski nadzor organa uprave. Ističe se važnost žalbe u upravnom postupku, te analiziraju sve važne faze u ostvarivanju prava na žalbu u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku Federacije BiH. Nakon prikaza pojma i značaja žalbe, fokus je na pitanjima nadležnosti za rješavanje o žalbi, te se posebno opisuje rad prvostepenog organa uprave po žalbi, te rad drugostepenog organa po žalbi. Poseban osvrt se daje u pogledu nastanka situacije „šutnje uprave“, kada nadležni organ u propisanom roku ne riješi o zahtjevu stranke, te stranka ima pravo podnijeti žalbu kao da joj je zahtjev odbijen. Na kraju se daje kratki prikaz prigovora kao pravnog sredstva u upravnom postupku

Maj - str. 18 – 26.

Prof. dr. Duško Medić, sudija Ustavnog suda Republike Srpske

Novo stvarnopravno uređenje koje je uspostavio Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske donijelo je korjenite promjene. Ovaj zakon, koji predstavlja temelj daljneg razvoja privatnog prava, ima izuzetan značaj, jer je pretendovao da na jednom mjestu reguliše sva pitanja koja su značajna za stvarnopravne odnose, koji se moraju uskladiti sa novim odnosima u društvu i procesom tranzicije sistema. Osnovna namjera zakonodavca bila je da se pravni poredak RS u ovoj oblasti vrati u kontinentalnoevropski pravni krug, gdje građansko (privatno) pravo zauzima centralno mjesto. U radu se analiziraju najznačajnije novine koje taj zakon donosi

Juni - str. 11 – 24.

Mr. sc. Silvana Brković-Mujagić

Pravo je stranke da na odvjetnika prenese svoja ovlaštenja, izuzev onih koja su izričito zakonom zabranjena, gdje je to protivno prinudnom propisu ili zbog svoje prirode ne mogu biti prenesena. Kako u slučaju ovlaštenja za pljenidbu novčanih sredstava sa računa dužnika na račun vjerovnikovog odvjetnika nema izričite zakonske zabrane, nije protivno prinudnom propisu, niti se radi o osobnom (statusnom) pravu, to bi svakako zauzeto pravno shvatanje Vrhovnog suda FBiH tretirano ovim kratkim radom bilo potrebno preispitati

Juni - str. 25 – 29.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Pitanje izručenja između država uređeno je mnogostranim i dvostranim međunarodnim ugovorima. Jedna od glavnih konvencija o izručenju je Europska konvencija o izručenju, iz 1957. godine, zajedno sa dodatnim protokolima, dok predaju radi izdržavanja kazne uređuje Europska konvencija o premještanju osuđenih osoba, iz 1983. godine. Kroz ovaj rad pojašnjen je postupak izručenja lica radi krivičnog gonjenja ili radi izdržavanja krivičnopravne sankcije iz Bosne i Hercegovine u državu moliteljicu, kao i postupak po molbi BiH za izručenje iz druge države.

Juni - str. 30 – 39.

Dr. sci. Mirna Pajević

Stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom dužnika radi namirenja povjerilaca. Pored namirenja povjerilaca, stečajem se onemogućava daljne loše poslovanje privrednog subjekta. Stečajem se postiže kako ravnomjerno namirenje povjerilaca, tako i zaštita dužnika od povjerilaca koji žele da se namire iz dužnikove imovine.

U teoriji i praksi, stečaj se sprovodi poštovanjem određenih načela od kojih su najvažnija:

- načelo jednakosti koje podrazumijeva da su svi povjerioci jednaki prilikom namirenja iz stečajne mase (postoji izuzetak izlučnih i razlučnih povjerilaca),

- načelo univerzalnosti prema kojem u stečajnu masu ulazi sva imovina dužnika,

- načelo unovčenja imovine, koje stečajni upravnik vrši na javnoj prodaji,

- načelo ograničenja koje podrazumijeva ograničenje dužnikovih aktivnosti u pogledu raspolaganja imovinom,

- načelo atrakcije koje se odnosi na nadležnost suda, koji se ovim principom proglašava nadležnim u pojedinim slučajevima kada obično nema nadležnost, a slučaj je usko u vezi sa stečajem za koji je sud nadležan

Juni - str. 40 – 48.

Prof. dr. Duško Medić

U ovom dijelu članka u vezi sa najznačajnim novinama koje donosi novi Zakon o strvarnim pravima Republike Srpske fokus će biti stavljen na hipoteku, koja je među svim oblicima založnog prava do sada bila najsavršenija, u uslovima tržišne privrede i razvoja privatne svojine ima sve veći značaj, kao i na lične službenosti koja su stvarna prava na tuđoj stvari. Novina je i uređenje realnih tereta, koji do sada nisu bili zakonski regulisani. Pravo građenja je novi institut u stvarnom pravu Republike Srpske, uveden po uzoru na austrijsko i hrvatsko pravo (članovi 286-302. ZSP-a). Ovo pravo poznaju mnogi pravni sistemi, dok u nekim postoji superficijarno pravo koje mu je prilično srodno. Također, državini je u ZSP-u posvećena mnogo veća pažnja nego u ZOSPO-u i ovaj institut je sada cjelovito regulisan. Prihvaćena je moderna koncepcija, a za razliku od ranijeg zakona određen je i pojam državine kao faktičke vlasti na stvari (član 303. stav 1. ZSP-a). U nastavku teksta detaljnije o svim navedenim institutima i novinama koje je donio novi Zakon.

Juli / Avgust - str. 11 – 20.

Mr. sc. Silvana Brković-Mujagić

Zbog različitog postupanja u sudskoj praksi kada je u pitanju utvrđivanje klevete kao štetne radnje i obvezivanja na naknadu te štete u jednom dijelu sudske prakse, odnosno faktičkog izricanja sankcije u drugom dijelu sudske prakse, a zbog drugačijeg pristupa u tumačenju i primjeni istih zakonskih propisa, nastala je potreba za analizom ovakvog postupanja.

Juli / Avgust - str. 21 – 28.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Zakonom o krivičnom postupku regulisana su prava i dužnosti svjedoka kao jedne važne karike u lancu dokazivanja krivičnog djela. S obzirom da je dužnost svjedoka da svjedoči neupitna, potrebno ga je uputiti na njegova prava i obaveze te, ukoliko je potrebno, pružiti mu i određenu zaštitu, a sve u skladu sa važećim zakonima. Svjedoci oštećeni krivičnim djelom su jako osjetljiva kategorija, te je prilikom njihovog saslušanja potrebno pristupiti jako obazrivo, jer u većini slučajeva svjedocima je jako teško ponovno se prisjećati i razgovarati na okolnosti počinjenog krivičnog djela i njih kao žrtava tog krivičnog djela. Naš zakonodavac je propisao opštu građansku dužnost svjedočenja, te dužnost svjedoka da prijavi počinjeno krivično djelo, kad je neprijavljivanje krivičnog djela predviđeno kao posebno krivično djelo. Ovdje je obrađen pojam svjedoka u krivičnom postupku, te njihova prava i dužnosti

Juli / Avgust - str. 29 – 38.

Mirela Gljiva, mr. iur.

Dioničko društvo je društvo kapitala. Osnovna karakteristika ogleda se u tome da je temelj povezivanja i udruživanja kapital, a ne osoba. Pravni sistemi u svijetu regulišu osnivanje dioničkog društva na dva načina: po sistemu slobodnog osnivanja i po sistemu prethodnog odobrenja. Najveći broj zemalja koje prihvaćaju sistem slobodnog osnivanja dioničkih društava traži da se ona upisuju u registar ili specijalni registar za trgovinska društva. Upisom u registar dioničko društvo stječe svojstvo pravne osobe. Državni organ koji vodi registar dužan je utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti koje predviđa zakon za konstituiranje dioničkog društva. Prema drugom načinu, sistemu prethodnog odobrenja, takođe se vrši upis u registar, ali bez utvrđivanja stečenih uvjeta, jer je to učinjeno već u prethodnom davanju suglasnosti. Svi pravni sistemi traže da akt o osnivanju dioničkog društva bude zaključen u pisanom obliku

Septembar - str. 11 – 16.

Momir Stefanović, dipl. oec.

U poslovnim odnosima između subjekata nastaju uzajamne obaveze i potraživanja. Uobičajeni način izmirivanja obaveza ili naplate potraživanja je klasično plaćanje (gotovinsko ili bezgotovinsko). Pored klasičnog, postoje i drugi načini „zatvaranja“ međusobnih dugovanja i potraživanja koji se podvode pod zajednički naziv „obračunski način izmirivanja obaveza“. Ovaj alternativni način izmirivanja obaveza je naročito dobrodošao u uslovima nelikvidnosti. Najznačajniji propisi koji načelno regulišu obračunski način izmirivanja u Federaciji BiH su Zakon o unutrašnjem platnom prometu (u unutrašnjim odnosima) i Zakon o deviznom poslovanju (u međunarodnim odnosima), dok Zakon o obligacionim odnosima to detaljno reguliše. Navedeni propisi kao oblike obračunskog izmirivanja obaveza i potraživanja poznaju kompenzaciju, cesiju, preuzimanje duga, asignaciju, kao i neke druge koji se rjeđe primjenjuju.

Septembar - str. 17 – 20.

Mr. Samir Sabljica

Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini kreiran je potreban početni normativni okvir u oblasti zaštite potrošača. Sljedstveno odredbama tog zakona uspostavljena je Institucija ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH. Ova institucija je etablirana po uzoru na skandinavski model ombudsmena za zaštitu potrošača. Institucija postoji već deset godina te je potrebno sagledati njena dostignuća i ukazati na aktivnosti koje bi poboljšale rad ove institucije. U radu se prikazuje ukratko proces nastanka institucije Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH. U ovom radu je dat pregled glavnih aktivnosti Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, u periodu od deset godina, odnosno od 2007. do 2016. godine, te analizirani dometi i rezultati. U zaključku se potencira neophodnost izmjene unutrašnje organizacije i sistematizacije Ombudsmena kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost. Na osnovu analize rada Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH su date preporuke sa ciljem unapređenja rada ove institucije

Septembar - str. 21 – 28.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

U radu se analizira pojam RTV takse, ovlašteni organi za naplatu i način podjele prihoda od RTV takse, te podobnost vjerodostojne isprave za izvršenje prema Zakonu o Јavnom RTV sistemu i Zakonu o izvršnom postupku, kao i osnovanost fakturisanja RTV takse uz račun za električnu energiju izdat od JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. Analizirana su zakonska rješenja u pogledu zaštite potrošača i ovlasti Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača. Rad sadrži kratki pregled presude Ustavnog suda BiH i presude Ustavnog suda Federacije BiH koje se odnose na RTV taksu

Septembar - str. 29 – 34.

Mr. Sunčica Hajdarović

Osobe sa duševnim smetnjama zauzimaju posebno mjesto u pravnim sistemima država, pa tako i u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine. To su posebno osjetljive kategorije ljudi, koje ponekad dođu u situaciju da ugroze ne samo vlastiti život i zdravlje već i da postanu ozbiljna prijetnja za život i zdravlje drugih osoba. Zbog njihovog karakterističnog stanja u kojem se nalaze i opasnosti koju nesvjesno mogu izazvati, pravni sistemi država posvećuju posebnu pažnju ovoj kategoriji osoba. Shodno tome, i BiH nastoji u skladu sa međunarodnim dokumentima da reguliše pitanje osoba sa duševnim smetnjama na najadekvatniji način

Septembar - str. 35 – 41.

Amer Hajdahodžić

U ovom radu autor raspravlja o pravnom okviru zaštite imovinskih prava djeteta, razmatrajući pozitivno pravni okvir, kojim se u Federaciji BiH uređuju imovinsko pravni odnosi između roditelja i djece. Posebna pažnja je data mehanizmima zaštite prava djeteta imovinske prirode, ukazujući da postojeća rješenja Porodičnog zakona Federacije BiH nude određeni stepen zaštite imovinskih prava djeteta u Federaciji BiH, ali da postoje i drugi napredniji načini zaštite, posebno ako se uzme u obzir zakonodavstvo susjednih zemalja, konkretno Republike Hrvatske.

Novembar - str. 11 – 14.

Dr. sc. Mirna Pajević

GDPR je Opća uredba o zaštiti podataka. Uredba je namijenjena zaštiti ličnih podataka građana Evropske unije i objavljena je u aprilu 2016. godine. Uredba je direktno primjenjiva na sve organizacije i kompanije koje koriste lične podatke u poslovne svrhe. Novi zakon je obavezujući u svim državama Evropske unije i zamjenjuje trenutne obavezujuće lokalne zakone o zaštiti ličnih podataka. Svrha ove uredbe je ujednačavanje postojećih zakonskih okvira u jedan kompletan set pravila na nivou cijele EU. Primjena direktive započela je 25. maja 2018. godine, a navedeni datum je označavao i krajnji rok za prilagođavanje svih procesa i informatičkih sistema. Trenutačno je period prilagodbe poslovnih subjekata na provedbu zahtjeva Uredbe.

Obaveza primjene Uredbe se ne odnosi samo na organizacije i kompanije iz EU, već i na organizacije i kompanije izvan Evropske unije, kao što su one koje se bave prodajom roba ili usluga građanima EU, prate ponašanje i navike građana EU, prikupljaju lične podatke o građanima EU za potrebe poslovanja, imaju predstavništvo u nekoj od država članica EU u kojem se vrši obrada ličnih podataka i slično

Novembar - str. 15 – 31.

Borislav Matić, dipl. iur.

Novim zakonskim rješenjima određeno je da se samo zemljište smatra nekretninom sa svim što je sa njime trajno spojeno ispod ili iznad njegove površine ili je na zemljištu izgrađeno, na koji način se ponovo uspostavlja pravno jedinstvo nekretnine i djejstvo načela „superficies solo cedit“. Etažno vlasništvo se zasniva na suvlasništvu na zemljištu sa zgradom, što predstavlja jednu karakterističnu suvlasničku zajednicu – spojeni su suvlasnički dio na cijelom i vlasništvo na posebnom dijelu. Etažni vlasnici imaju obavezu da učestvuju u upravljanju nekretninom / zgradom

Decembar - str. 11 – 20.

Bernard Iljazović, univ. bacc. admin. public

U sadašnjim okolnostima, korupcija se uvukla u sve pore društva, te se njezini negativni učinci primjećuju na svakom koraku. Stoga kreatori politika nastoje preko zakonskih rješenja donositi određene mjere kako bi prevenirali i sankcionirali njezine različite oblike, te osvijestili širu javnost o štetnim posljedicama za cjelokupnu društvenu zajednicu. No, problem je kada se i sami kreatori politika nađu „sa rukama u pekmezu“, a što nije rijedak slučaj, te pri tome još ne snose ni odgovarajuće sankcije za koruptivne radnje, čime se zapravo postiže suprotan efekt i daje jako loš primjer građanima. Ipak, unatoč tome postoje i dalje građani koji ne podržavaju i ne prihvaćaju korupciju i koruptivne radnje, te se zalažu za primjenu visokih etičkih standarda. S obzirom da te osobe često znaju biti na meti onih koji se ne pridržavaju pozitivnih zakonskih normi, potrebno im je osigurati pravnu zaštitu kako bi bez straha mogli prijavljivati nemoralna postupanja i tako doprinijeli smanjivanju stupnja korupcije, kao i pružili primjer ostalim članova društvene zajednice da se samo zajedničkim snagama mogu postići pozitivni rezultati

Decembar - str. 21 – 26.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Označavanje ili deklarisanje proizvoda je bitno tržišno oruđe, koje se može posmatrati kao integralni dio komunikacije između proizvođača i potrošača. Deklaracija potrošaču omogućuje da dođe do osnovnih informacija i podataka o proizvodu ili proizvodima koje namjerava da kupi. Sa druge strane, deklaracije i oznake na proizvodima pružaju proizvođačima mogućnost za davanje osnovnih informacija o proizvodu i ostalih korisnih informacija. Kada se koristi efikasno i odgovorno, deklarisanje pruža proizvođaču mogućnost za isticanje prednosti njegovog proizvoda u poređenju sa konkurencijom. S obzirom na to da je postojanje deklaracije u funkciji zaštite potrošača, razumljivo je što inspekcijski organi vrše česte provjere kod proizvođača i trgovaca da li je na proizvodima istaknuta propisana deklaracija. Sa tim u vezi postavljaju se pitanja koji propisi regulišu ovu problematiku, šta treba da sadrži deklaracija, koje su kazne zbog neisticanja deklaracije ili nepotpune deklaracije i sl.

Decembar - str. 27 – 31.

Pripremio: Mr. sc. Kenan Spahić

Donošenje novog Zakona o PIO/MIO, kao jednog od sistemskih zakona, kojim se uređuje bitan segment društva na sasvim novim postavkama je veoma značajno. Međutim, kao i uvijek praksa i sama primjena zakona izaziva različite dileme i nedoumice u vezi pojedinih odredbi, čija neadekvatna primjena može uzrokovati ozbiljne negativne posljedice kako za osiguranike, tako i za poslodavce. Stoga, u ovom članku je predstavljeno pitanje staža sa uvećanim trajanjem.

Decembar - str. 32 – 36.

Amir Rahmanović, dipl. oec.

U članku govorimo o otvorenom postupku u javnim nabavkama u kojem sva zainteresirana lica mogu podnijeti ponudu. Predviđen je kao pravilo, tako da ga ugovorni organi uvijek mogu provoditi, bez obzira na predmet i vrijednost javne nabavke. Za njegovo pokretanje Zakon o javnim nabavkama (ZJN, ”Službeni glasnik BiH”, broj 39/14) ne predviđa nikakve posebne uslove, osim uslova propisanih za pokretanje bilo kojeg postupka javne nabavke, odnosno da je postupak planiran u planu nabavke ugovornog organa ili da se donese posebna odluka o pokretanju postupka.

Februar - str. 69 – 75.

Irma Šahman-Šehić, mr. iur.

Ugovor o javnoj nabavci posebna je vrsta ugovora koji zaključuje jedan ili više ugovornih organa sa jednim ili više dobavljača, nakon provedenog postupka javne nabavke. Regulisan je normama građanskog prava, međutim u isto vrijeme karakterišu ga i određeni upravnopravni elementi, pri čemu su odredbe dispozitivnog karaktera nedovoljno zastupljene i ograničene odredbama imperativnog i javnopravnog karaktera. Specifičnosti ugovora o javnoj nabavci otvara pitanje njegove pravne prirode, te svrstavanja takvih ugovora u određenu granu prava. U ovom radu dat je kratak prikaz obilježja upravnih ugovora, te specifičnosti ugovora o javnoj nabavci kako u odnosu na njih, tako i u odnosu na klasične ugovore građanskog prava

Mart - str. 84 – 87.

Josip Jakovac, mr. iur.

Članak aktualizira korištenje multimedijalnih konferencijskih platformi u radu ugovornih tijela i povjerenstava za nabavu na poslovima javnih nabava u uvjetima pandemije koronavirusa

Mart - str. 88 – 90.

Amir Rahmanović, dipl. ecc

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je na svojoj 18. sjednici, održanoj 30. 3. 2021. godine, sa 30 glasova za, dva glasa protiv i tri suzdržana, usvojio u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, po skraćenom postupku. Takođe je na dnevnom redu 19. sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je bila zakazana za dan 28. 4. 2021. godine, planirana tačka Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, čiji je prеdlаgаč Vijeće ministara BiH, skraćeni postupak (drugo čitanje).

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama želi se izvršiti usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije i preuzeti odredbe Direktive 2014/24/EU Evropskog parlamenta i Vijeće od 26. februara 2014. o javnim nabavkama i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, Direktive 2014/25/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 26. februara 2014. o nabavkama subjekata koji djeluju u sektoru vodoprivrede, energetskom i saobraćajnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, 2014/25, Direktive 2007/66/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. decembra 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi sa poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnim nabavkama, i Direktive 2009/81/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. jula 2009. o usklađivanju postupaka nabavke za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavci robe i ugovore o uslugama koje sklapaju ugovorni organi u području odbrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ.

Juni - str. 62 – 70.

Josip Jakovac, dipl. iur

Članak donosi prikaz i historijat profesionalizacije javnih nabava u EU, te pregled stanja, perspektive i regulacije u sustavu javnih nabava BiH, a osobito u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama ZJN.

Juni - str. 71 – 77.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc

Ekonomska i finansijska sposobnost ponuđača

Pakovanje bankarske garancije za ozbiljnost ponude

Popunjavanje nacrta ugovora

Dodjela ugovora drugorangiranom ponuđaču nakon održane e-aukcije

Juni - str. 78 – 82.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Ugovorni organi i ponuđači veoma često u toku ocjene ponuda koriste elektronsku poštu (u daljem tekstu: e-mail) kao sredstvo komunikacije tokom ocjene ponuda i za dostavljanje odluke o rezultatima postupka nabavke (zahtjev za pojašnjenje ponude, pojašnjenje ponude, zahtjev za saglasnost na ispravku matematičkih grešaka, saglasnost na ispravku matematičkih grešaka, dostavljanje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača sa zapisnicima o ocjeni ponuda, dostavljanje odluke o poništenju postupka nabavke sa zapisnikom o ocjeni ponuda i odgovarajućim prilozima, zahtjev za uvid u ponude i odgovor na zahtjev za uvid u ponude, itd.). Odredbe Zakona o javnim nabavkama poznaju i dozvoljavaju e-mail kao sredstvo komunikacije, međutim, postoje određene specifičnosti kod dostavljanja pismena putem e-maila, kod kojih se rokovi računaju u odnosu na dan dostavljanja.

Budući da je praksa pokazala da mali broj ugovornih organa i ponuđača traži pisanu potvrdu prijema e-maila, te da, i kada se traži potvrda prijema e-maila, strana kojoj se mail šalje iz različitih razloga ne želi da pošalje potvrdu prijema e-maila ili npr. potvrdu prijema e-maila šalje sa zakašnjenjem, što dovodi do problema prilikom računanja rokova za postupanje i/ili blagovremenosti radnji koje se preduzimaju, a u vezi su sa dostavljenim pismenima.

U cilju prevazilaženja navedenih problema u radu se prikazuje opcija automatske potvrde o isporuci e-maila, koju mogu da koriste i ugovorni organi i ponuđači, te se ukazuje na prednosti korišćenja ove opcije.

Juli / Avgust - str. 80 – 84.

mr iur. Mirel Mujkanović

Zelena javna nabavka može biti efikasno sredstvo u smanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, osiguravajući pri tome političke, privredne i druge pogodnosti cjelokupnom društvu. Stepen razvoja svijesti o značaju zelene javne nabavke direktno utiče na njihovu primjenu, prepoznavanje i karakterizaciju javnih nabavki kao zelenih. Zelena javna nabavka podrazumijeva postupak nabavke u kojem naručioci nabavljaju robe, radove i usluge koje tokom svog životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od roba, radova i usluga koje bi inače bile nabavljene, a koje imaju jednaku osnovnu funkciju. Evropska unija je kroz nekoliko direktiva, strategija, uredbi i preporuka stvorila temelje primjene i razvoja ove vrste nabavke, a njene države članice na ovakvim temeljima razvijaju svoje vlastite programe njenog razvoja i implementacije. Bosna i Hercegovina, nastojeći postati članica Evropske unije, mora slijediti navedene primjere, ali je također nužno i da svijest u Bosni i Hercegovini o zelenoj javnoj nabavci značajno ojača u smislu prepoznavanja ove vrste nabavke kroz zakonske i podzakonske akte i njenu primjenu za opće društveno dobro.

Septembar - str. 68 – 75.

Zlatko Lazović, dipl. ecc.

U radu je dat kratak prikaz oblasti javnih nabavki u BiH s aspekta finansijskih pokazatelja, kao i zakonski okvir oblasti zaštite na radu sa fokusom na izradu akta o procjeni rizika. Primarni cilj rada je dati odgovore i prijedloge potrebne za izradu tenderske dokumentacije za nabavku usluge procjene rizika na transparentan način pružajući jednak tretman svim potencijalnim ponuđačima. Rad sadrži i određena zanimljiva rješenja Ureda za razmatranje žalbi koja se mogu dovesti u vezu sa jasnijim mogućnostima izrade tenderske dokumentacije. S obzirom da je nabavka ove usluge nova u praksi, u radu se također daju i konkretni prijedlozi za definisanje uslova i dokaza iz određenih članova Zakona o javnim nabavkama kako bi svi ugovorni organi pripremili tendersku dokumentaciju u skladu s općim principima javnih nabavki. Rad može biti jednako koristan kako ugovornim organima tako i ponuđačima.

Septembar - str. 76 – 84.

Josip Jakovac, dipl. iur.

Članak donosi pregled nastanka koncepta monitoringa postupaka javnih nabava u EU i BiH, njegov vremenski i pravni razvoj, te potcrtava značaj monitoringa kao djelotvornog metoda spriječavanja korupcije u javnim nabavama i načina promocije najboljih praksi. Nadalje se analizira kako procedura monitoringa funkcionira u praksi, koje su najčešće nepravilnosti, koje su buduće prespektive i predlažu funkcionalna poboljšanja koncepta koristeći vještačku inteligenciju, te bolje pozicioniranje monitoringa u vezi sa prekršajno-pravnim i kazneno-pravnim aspektima kršenja Zakona o javnim nabavama i podzakonskih akata

Februar - str. 81 – 91.

Ivana Grgić, dipl. ecc., trener za javne nabavke AJN

U praksi javnih nabavki veome često se dešava da ugovorni organi dobijaju ponudu / ponude koje u svemu ispunjavaju uslove i zahtjeve iz tenderske dokumentacije, ali prelaze procijenjenu vrijednost nabavke, te su česta pitanja na koji način tretirati ove ponude: da li se ponude odbijaju kao neprihvatljive ili na koji drugi način postupati s istim. Takođe, u postupcima nabavki u kojima je predviđena e-aukcija, pitanje koje se često postavlja je da li se ove ponude unose u sistem nabavki za e-aukciju ili bi se te ponude trebale tretirati kao neprihvatljive i da se ne unose u sistem za e-aukciju.

U radu se razmatraju navedena pitanja u kontekstu odredbi Zakona o javnim nabavkama, daju odgovori kako ugovorni organ treba da postupi u konkretnim situacijama, te kako ponuđači da zaštite svoja prava ukoliko se nađu u situaciji da ugovorni organ ne postupi u skladu sa zakonskim rješenjima

Mart - str. 97 – 100.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc., trener za javne nabavke AJN

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi o pitanjima:

1. Šta se može tražiti kao dokaz o ispunjenosti uslova iz člana 46. Zakona o javnim nabavkama?

2. Da li se rok u kom izabrani ponuđač dostavlja dokaze o kvalifikacijama može prolongirati ukoliko Sud BiH ne izda uvjerenje u predviđenom roku?

3. Da li je značajno odstupanje ukoliko ponuđač greškom u rubriku gdje treba upisati broj obavještenja o nabavci upiše broj predmeta nabavke?

4. Da li raspodjela poslova unutar grupe ponuđača može uticati na ocjenu prihvatljivosti ponude grupe ponuđača?

5. Računanje blagovremenosti žalbe kada se žalba izjavljuje putem preporučene pošte.

Mart - str. 101 – 104.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Zakon što je 16.03.2020. godine proglašena vanredna situacija u Republici Srpskoj, stanje nesreće zbog koronavirusa na području Federacije BiH, odnosno nakon što je 17.03.2020. godine proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, donesen je i niz mjera i aktivnosti koje svi subjekti na teritoriji BIH moraju da poštuju. Budući da je novonastala situacija izmijenila način organizacije i privatnih života i poslovnih procesa, kada je u pitanju sistem javnih nabavki, osnovna pitanja koja se postavljaju jesu:

1. Kako izvršiti hitne nabavke (dezinfekciona sredstva, maske, rukavice, druga zaštitna oprema, kao i respiratori, lijekovi i druga medicinska oprema u slučaju zdravstvenih ustanova),

2. Ako se provodi pregovarački postupak bez objave obaveještenja o nabavci, na koji način provoditi isti, imajući u vidu preporuke da se izbjegavaju okupljanja ljudi, a dio pregovoračkog procesa podrazumijeva i vođenje pregovara komisije za nabavke (min 3 člana komisije+sekretar komisije, sa predstavnicima ponuđača),

3. Šta sa započetim postupcima nabavki (budući da postoji problem kod javnog otvaranja ponuda, opet zbog okupljanja većeg broja ljudi u prostoriji u kojoj se vrši javno otvaranje ponuda, problem oko organizacije rada komisije za javne nabavke, budući da je u većini ugovornih organa uspostavljen rad od kuće i sistem dežurstava, ponuđači otežano pribavljaju potrebnu dokumentaciju za učešće u tenderima, itd).

4. Kako nabaviti ostale predmete nabavki potrebne za poslovanje ugovornih organa?

Agencija za javne nabavke izdala je tri saopštenja/mišljenja kako ugovorni organi mogu da postupaju u uslovima vanrednih okolnosti izazvanih pandemijom korona virusa, te se u radu, uz prenošenje navedenih mišljenja, daju i dodatne nepomene za implementaciju istih.

April - str. 104 – 108.

Amir Rahmanović, dipl. ecc.

Ugovorni organi prilikom nabavke roba, usluga i radova dužni su primjenjivati postupke nabavke propisane Zakonom o javnim nabavkama. Zakon o javnim nabavkama propisao je redovne postupke nabavki koje su ugovorni organi dužni primjenjivati prilikom vršenja nabavki roba usluga ili radova u ”normalnim” uslovima. Međutim, opće je poznato da uslovi i okruženje u kojem rade i djeluju ugovorni organi ponekad odstupe od normalnih i redovnih okolnosti, odnosno nastupe neki uslovi koji iziskuju hitne mjere i postupanje kako bi se prevazišla situacija uzorovana nastankom nepredviđenih okolnosti. Za takve okolnosti Zakonom o javnim nabavkama propisani su postupci nabavke koji, kako bi se primijenili u praksi, zahtijevaju ispunjavanje određenih uslova.

Jedan od takvih postupka javne nabavke je pregovarački postupak bez objave obavještenja o nabavci o kojem će biti riječi u ovom tekstu a čija je primjena opravdana u nastaloj situaciji vezanoj za proglašenje prirodne i druge nesreće u Bosni i Hecegovini zbog pandemije koronavirusa u svijetu.

April - str. 109 – 114.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Procedure javnih nabavki regulisane su odredbama Zakona o javnim nabavkama. Od početka proglašenja stanja prirodne nesreće, odnosno vanredne situacije zbog pandemije koronavirusa, pitanje koje i ugovorni organi i ponuđači postavljaju jeste kako provoditi postupke nabavki u ovim okolnostima i da li se postupci javnih nabavki mogu pojednostaviti? U radu se daje odgovor na ovo pitanje, a preporuke i mogućnosti za pojednostavljivanje postupaka nabavki mogu se koristiti kako u vanrednim okolnostima, tako i u postupcima nabavki koji se provode u uobičajenim okolnostima

Maj - str. 80 – 89.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc.

Pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

1. Koje odredbe tenderska dokumentacija mora obavezno da sadrži, ako ugovorni organ zahtijeva dostavljanje uzoraka,

2. Da li se obavezno traži da se u konkurentskom zahtjevu dostavljaju dokazi iz člana 45. Zakona o javnim nabavkama,

3. Da li je značajno odstupanje ukoliko ponuđač u ponudi / izjavama ne popuni broj Službenog glasnika BiH u kom je objavljen sažetak obavještenja o nabavci,

4. Računanja perioda izvršenja prethodno realizovanih ugovora,

5. Obaveznosti odgađanja nastavka postupka nabavke do okončanja žalbene procedure, u slučaju zaprimanja žalbe.

Maj - str. 90 – 95.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc.

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

1. Perioda za koji ugovorni organ može tražiti da računi ponuđača nisu bili u blokadi,

2. Definisanja uslova i zahtjeva u tenderskoj dokumentaciji u postupku nabavke goriva, vezanih za raspoloživost benzinskih pumpi,

3. Da li se u postupcima javnih nabavki mogu prihvatiti i potvrde koje izdaju drugi privredni subjekti koji nisu ugovorni organi,

4. Ako ugovorni organ dozvoli da se kopija ponuda dostavlja i na mediju za pohranjivanje podataka, da li se i u tom slučaju mora dostaviti i „klasična“ kopija ponude,

5. Ulaganja žalbe u proceduri izbora za rezervisane ugovore.

Maj - str. 79 – 84.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Koncept neprirodno niske cijene podrazumijeva cijenu koja budi sumnju da ugovor može biti realizovan u granicama predviđenog kvaliteta ili da ugovor može biti realizovan u cijelosti prema ponuđenim cijenama. Opšte je poznato da je u Bosni i Hercegovini veliki pritisak na cjenovnu konkurentnost, te da se kroz postojeći sistem e-aukcije cijene često spuštaju do nerealno niskog niova, te da kasnije ponuđači ili odustaju od ponuda ili do problema dolazi tokom realizacije ugovora. Sve ovo budi potrebu da se preispita da li ugovorni organi u BiH imaju mogućnost da kroz kreiranje procesa javnih nabavki demotivišu ponuđače da nude neprirodno niske cijene.

U prvom dijelu rada dato je pojašnjenje šta je neprirodno niska cijena i u čemu je razlika između niske cijene i neprirodno niske cijene. U nastavku rada se govori o rizicima povezanim sa dodjelom ugovora ponuđaču koji je ponudio neprirodno nisku cijenu, iz ugla ugovornog organa i iz ugla dobavljača, identifikovanju neprirodno niskih cijena u postupcima javnih nabavki, te o mogućnostima koje ugovorni organi imaju, a koje bi mogle demotivisati ponuđače da nude neprirodno niske cijene

Juli / Avgust - str. 102 – 110.

Irma Šahman-Šehić

Sistemska korupcija, kao ključna prepreka za razvoj društva, naročito je primjetna u postupcima javnih nabavki, što zbog nedovoljno izgrađenih institucionalnih kapaciteta za borbu protiv ove pojave, što zbog nedovoljno razvijene transparentnosti i odgovornosti u provođenju samih postupaka. U ovom radu analiziraju se pojavni oblici korupcije u javnim nabavkama i njihov zakonski tretman, kao i neregularnosti koje se vrše kroz pojedine faze postupaka, kao potencijalni koruptivni mehanizmi. Na kraju se analiziraju zakonska rješenja de lege ferenda, sadržana u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Ova zakonska rješenja se tiču prevencije i suzbijanja korupcije u javnim nabavkama.

Juli / Avgust - str. 111 – 116.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

U dosadašnjoj praksi, često postavljana pitanja i od strane ugovornih organa i od strane ponuđača je da li se mogu prihvatiti ponude kod kojih je prilikom ispravki grešaka korišten korektor, te da li neupisivanje broja „Službenog glasnika BiH“ u izjave kojima se dokazuju kvalifikacije ponuđača može biti razlog eliminacije ponuda iz daljnjeg postupka javne nabavke. Kancelarija za razmatranje žalbi je o ovim pitanjima nerijetko zauzimala oprečne stavove, međutim, čini se da Sud BiH nudi konačan stav i daje rješenja za ove probleme. U radu je izložena dosadašnja praksa i praksa Suda BiH o navedenim pitanjima.

Oktobar - str. 77 – 80.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

Rok u pravu označava vrijeme dogovoreno, ugovoreno, zakonski ili odlukom nekog tijela ili osobe određeno za izvršenje neke radnje ili ponašanja (npr. ispunjenja obaveze), odnosno za njihovo nepreduzimanje. Postupak javne nabavke ima više faza: faza objave tenderske dokumentacije, faza prijema i ocjene ponuda, obavještavanje ponuđača o ishodu postupka nabavke, dostavljanje kvalifikacionih dokaza od strane izabranog ponuđača, faza žalbe, faza potpisivanja ugovora, faza realizacije ugovornih obaveza i plaćanja, i slično, te svaka od ovih faza ima svoj rok u kojem je potrebno određene radnje izvršiti ili u kojem se radnje ne smiju izvršavati.

U postupcima javnih nabavki je važno poznavanje rokova specifičnih za ovaj oblik poslovanja, jer u suprotnom ako se radnje ne preduzimaju na vrijeme, bilo da se sa njima kasni, bilo da se preduzimaju preuranjeno, održivost postupka javne nabavke se dovodi u pitanje. Isto tako, od krucijalnog je značaja pravilno računanje rokova, kako bi se postupci nabavki pokretali na vrijeme. U radu se daje pregled najznačijnijih rokova za provođenje postupaka nabavki, te se obrazlaže i način računanja rokova, za svaku od faza postupka nabavke

Novembar - str. 78 – 87.

Milada Mujčin, dipl. oec.

U članku se pojašnjava konkretna problematika vezana za praktična pitanja i izazove u obavljanju interne revizije. Kroz konkretan primjer obavljanja revizije javnih nabavki u ugovornim organima, autor daje odgovore – na koji način obaviti internu reviziju, te povezati ciljeve revizije sa ciljevima poslovanja ugovornog organa. Postupak obavljanja revizije je detaljno pojašnjen, počevši od utvrđivanja kontrolnih ciljeva, formuliranja nalaza i navođenja preporuka interne revizije. Polazeći od ciljeva revizije, tu se pojašnjava suština pristupa revizora utvrđivanju činjeničnog stanja u ovoj visokorizičnoj oblasti, kako sa finansijskog, tako i sa regulatornog aspekta poslovanja.

U tekstu se navodi da prikazi podataka i činjenica u izvještaju trebaju korisnicima izvještaja (rukovodstvo, nadležne institucije i dr.) omogućiti jasan uvid u stanje i utvrđene nepravilnosti i specifičnosti, ukoliko postoje. Nadalje, kada je riječ o dokazima, ističe se da oni moraju biti dovoljni i pouzdani, a sve navedene preporuke interne revizije – provedive, jasne i nedvosmislene, te kao takve doprinijeti ispunjavanju opštih i specifičnih ciljeva ugovornih organa

Decembar - str. 77 – 80.

Danijela Radonić, dipl. iur. i mr. Dunja Čavka

Dodatna ozbiljnost u izvršenju ugovornih obaveza često se zahtijeva obezbjeđenjem odgovarajuće garancije. Agencija za javne nabavke je pravilnikom uredila formu garancije u postupcima javnih nabavki. Sa druge strane, na ostale oblike garancija propisanih pravilnikom primjenjuju se drugi relevantni propisi. Svrha ovog članka je da se na sistematičan način prikažu prednosti i nedostaci pojedinih oblika garancije

Januar - str. 88 – 95.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc

U ovom broju časopisa „Pravo i fnansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

1. Za koje izjave se može predvidjeti da budu ovjerene od strane nadležnog organa, a za koje se predviđa ovjera ponuđača,

2. Pravilnog defnisanja zahtjeva vezanih za provjeru tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača,

3. Da li je lice ovlašteno po punomoći za potpisivanje ponude ovlašteno i za potpisivanje nacrta okvirnog sporazuma / ugovora, ako to u punomoći nije posebno naznačeno,

4. Da li se može uvažiti dokaz o uživanju preferencijala u kome je navedeno da ponuđač uživa preferencijalni tretman domaćeg, ako uvjerenje glasi na drugi postupak nabavke i drugog ugovornog organa,

5. Ko obavještava ponuđača o vođenju žalbenog postupka, URŽ/KRŽ ili ugovorni organ?

Januar - str. 96 – 98.

Mr. Admir Bašić, dipl. oec.

E-aukcije su promijenile suštinu nabavki i ponašanje ponuđača. Primjena u javnim nabavkama je regulisana Pravilnikom o uslovima i načinu korištenja e-aukcije. Pravilnikom nije precizirano postupanje u slučaju izmjene odluke o izboru ponuđača. Ugovorni organi postupaju u skladu sa stavom Agencije za javne nabavke, ali koliko je ovaj stav ispravan i kakvi su finansijski efekti u praksi? Analizirali smo brojne primjere iz prakse i informacije dostupne na portalu javnih nabavki i utvrdili da postoje određeni obrasci ponašanja ponuđača, te da postoji prostor za unapređenje javnih nabavki i smanjenje rizika

Februar - str. 78 – 82.

Priredila: Ivana Grgić, dipl. ecc

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

1. Dostave ponuda brzom poštom i otvaranja ponuda,

2. Da li se mogu prihvatiti izjave o ispunjavanju uslova iz članova 45, 47. i 52. ZJN ako nemaju naveden datum i mjesto davanja izjava, ali je isto sadržano na ovjeri nadležnog organa,

3. Da li se od ponuđača može zatražiti pojašnjenje neprirodno niske cijene za pojedine stavke ponude,

4. Prevoda dokumenata koji se dostavljaju u ponudi,

5. Poništenja postupka zbog znatno većih cijena od obezbijeđenih sredstava za predmetnu nabavku.

Februar - str. 59 – 72.

Mr. Admir Bašić, dipl. oecc

Javna nabavka usluga revizije finansijskih izvještaja, kao i drugih sličnih usluga sa standardizovanim cijenama i kvalitetom, praktično je nemoguća uz primjenu kriterija najniže cijene. Ugovorni organi su primijenili kriterij ekonomski najpovoljnije ponude i dobili brojne ponude s istim cijenama i brojem bodova i ponude koje su kreirane nauštrb kvaliteta usluge. Predstavit ćemo jedan od mogućih modela pripreme tenderske dokumentacije s uputstvom kako kreirati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, izbora kriterija za ocjenu ponuda, njihovo vrednovanje i izbora formula za ocjenu ponuda

Mart - str. 81 – 87.

Pripremila: Ivana Grgić, dipl. oec.

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi po pitanjima:

1. Dokazivanja kvalifikacije grupe ponuđača,

2. Sastavljanja obrasca za cijenu ponude, kada se ocjenjuju i operativni troškovi,

3. Upotrebe faksimila u ponudama,

4. Primjene žalbenih rokova iz člana 101. stav (1) tačka a) i b) Zakona o javnim nabavkama.

Mart - str. 88 – 90.

Pripremila: Ivana Grgić, dipl. oec.

U ovom broju časopisa „Pravo i finansije“ dat je pregled prakse i izvodi iz obrazloženja Ureda / Kancelarije za razmatranje žalbi o pitanjima:

1. Utvrđivanja procijenjene vrijednosti nabavke,

2. Propusta u imenovanju komisije za javne nabavke koje može rezultirati poništenjem cjelokupnog postupka nabavke,

3. Odnosa cijena ponuda prema procijenjenoj vrijednosti nabavke u obaveznom ispitivanju neprirodno niskih cijena,

4. Obavještavanja ponuđača o zakazivanju e-aukcije,

5. Izjavljivanja žalbe kada rok za izjavljivanje žalbe ističe u subotu.

April - str. 59 – 72.

Dragana Ribić dipl. iur.

Ugovorni organ započinje postupak nabavke objavom obavještenja o nabavci i tenderske dokumentacije na Portalu javnih nabavki u kojima utvrđuje uslove učešća u konkretnom postupku nabavke. Ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti: 1) prihvatlјiva – ako ispunjava sve uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom; 2) neprihvatlјiva – ako ne ispunjava uslove koji se traže tenderskom dokumentacijom.

Nakon izvršene ocjene ponuda ugovorni organ donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluku o poništenju postupka nabavke. Ukoliko u postupku nabavke bude uložena žalba, ugovorni organ će postupiti po istoj, te ako utvrdi da je žalba neosnovana proslijedit će je u skladu sa članom 100. stav (5) Zakona o javnim nabavkama nadležnom Uredu za razmatranje žalbi. Rješenje URŽ-a je konačno i izvršno.

Maj - str. 94 – 102.

Dr. sc. Ismet Bećiragić

Kvalitet kao nova filozofija usmjerena na potpuno nov način integralnog razmišljanja i djelovanja u suštini znači novi poslovni stil, kulturu i sklad potreba: organizacije (firme, kompanije, poduzeća, ustanove), kupca, tražioca usluga, vlasnika, zaposlenih i šire društvene zajednice i kao takav se čini neizbježnom sastavnicom u svakodnevnom životu čovjeka.

Osnovni zadatak međunarodnih organizacija za standardizaciju, kao što je ISO (International Standards Organization), a koje predstavlja svjetsko udruženje nacionalnih tijela za standardizaciju, jeste olakšavanje međunarodne razmjene roba i usluga, unapređivanje saradnje u području intelektualnog rada, znanosti, tehnologije i ekonomije. Da je organizacija, tehnologija, proizvod, usluga unutar određene norme – standarda dokazuje se certificiranjem koje u postupcima uvođenja zahtijeva izdvajanja značajnih financijskih sredstava.

Osnovni principi Zakona o javnim nabavkama BiH ističu da je ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima / ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke i njegovom svrhom.

Juli / Avgust - str. 108 – 119.

Ivana Grgić, dipl. ecc.

U „Službenom glasniku BiH“, br. 54/19 od 9. 8. 2019. godine objavljena je Odluka o izmjenama i dopunama odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg. U radu je dat pregled onoga na šta se odnose usvojene izmjene i dopune u odnosu na tekst Odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg („Službeni glasnik BiH“, broj 83/16), te šta te izmjene i dopune znače u praksi

Oktobar - str. 103 – 106.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Zakonom o računovodstvu i reviziji Federacije BiH popis je propisan kao obavezan predbilansni postupak. Predbilansne radnje obuhvataju kontrolne i druge postupke kojima se provjeravaju knjiženja poslovnih događaja i knjigovodstvena dokumentacija, te organizacija i provedba godišnjeg popisa imovine i obaveza. Predbilansne radnje se obavljaju prije godišnjeg popisa imovine i obaveza, kojim se utvrđuju stvarna stanja bilansnih pozicija i usklađuju knjigovodstvena stanja. Izvođenje popisa ovisi o kvalitetu predbilansnih radnji.

Godišnjim popisom utvrđuju se stvarna stanja imovine, obaveza i kapitala, te se postojeća knjigovodstvena stanja svode na popisom utvrđena stanja kroz iskazivanje viškova ili manjkova. Popis je nezamjenjivi korektivni instrument knjigovodstvenih stanja na osnovu kojeg se vrši potrebna korekcija određenih pozicija iskazanih u glavnoj knjizi i pomoćnim knjigama.

Na osnovu dobijenih podataka popisom, sastavlja se završni račun, koji bi trebao pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristrasan pregled imovine, obaveza, kapitala, promjena finansijskog položaja i dobiti ili gubitka pravnog subjekta

Januar - str. 60 – 67.

Dr. sc. Jozo Piljić

Među ključnim konceptima za upravljanje troškovima u suvremenim uvjetima poslovanja je obračun ciljnog troška. Obračun ciljnog troška je strateški koncept upravljanja troškovima usmjeren na smanjenje troškova tokom ukupnog životnog vijeka proizvoda, počev od planiranja proizvodnje i konstrukcije proizvoda, preliminarnog dizajna, detaljnog dizajna i testiranja, do njegove proizvodnje, distribucije, servisiranja i održavanja. Da bi se to postiglo obračun ciljnog troška integrira funkciju proizvodnje i marketinga s inženjeringom.

Suvremeni uvjeti proizvodnje ukazuju na neprikladnost klasičnog načina troškova i klasičnih metoda njegovog obračunavanja. Ova neprikladnost ogleda se u nemogućnosti donošenje relevantnih odluka o cijenama, alokaciji resursa i nabavkama suvremenih industrijskih poduzeća.

Januar - str. 68 – 78.

Mr. ecc. Miroslav Brkić

Novi MSFI 9 zasniva se na modelu očekivanih kreditnih gubitaka za sve finansijske instrumente, uključujući i potraživanja od kupaca. Ipak, MSFI 9 i MSFI 15 zahtijevaju pojednostavljen pristup kod vrednovanja potraživanja kupaca, sa rokom dospijeća do godinu dana. Navedeni standardi ne definišu model za umanjenje vrijednosti potraživanja, već to ostavljaju računovodstvenoj praksi i razumnim procjenama. Primjena MSFI 9 u pogledu umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca i odredbe važećeg Kontnog okvira ostavljaju prostor za dileme u pogledu evidentiranja ispravke vrijednosti potraživanja. U odnosu na računovodstvena pravila, poreska pravila na drugačiji način uređuju priznavanje rashoda po osnovu ispravki vrijednosti potraživanja od kupaca, pri čemu od 2017. godine postoji mogućnost priznavanja istih u skladu sa njihovom starosnom strukturom

Januar - str. 79 – 86.

Dr. sc. Jozo Piljić

Procjenu iznosa rezerviranja određuje menadžment pravne osobe prosudbom ili procjenom uz korištenje iskustva kod sličnih transakcija iz prethodnih razdoblja, a u nekim slučajevima potreban je i nalaz neovisnih eksperata.

Na kraju svake poslovne godine menadžment pravne osobe suočava se sa s poteškoćama utvrđivanja pozicija temeljnih financijskih izvještaja koje je potrebno procijeniti. Kod određivanja rezerviranja cilj je osigurati kriterije za priznavanje i osnove mjerenja koja se primjenjuju na rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidivu imovinu.

Kod formiranja pozicija rezerviranja postoji mogućnost da se iskažu nerealno visoke vrijednosti rezerviranja što rezultira stvaranjem skrivenih rezervi. Na koji način umanjiti neizvjesnosti i pogreške prilikom procjena rezerviranja koriste se razne statističke metode.

Februar - str. 33 – 39.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Privredna praksa je stvorila niz oblika poslovnog udruživanja koji po kvalitetu saradnje mogu imati više nivoa – od neformalne saradnje do segmentarne ili potpune poslovne integracije. Jedan od načina udruživanja je konzorcij koji se u uslovima sve izraženije konkurencije na tržištu i sve većeg nedostatka finansijskih sredstava pokazao kao veoma prikladan oblik udruživanja pravnih subjekata i banaka prvenstveno u funkciji realizacije zahtjevnijih projekata i okrupnjavanja kapitala. Bitno obilježje konzorcija je da udruživanjem u njega ne nastaje novo pravno lice, nego članovi konzorcija zadržavaju svoj pravni subjektivitet, kao i da konzorcij prestaje da postoji nakon realizacije ugovorom postavljenog cilja. U konzorciju se obično jedan od članova sporazumno odredi kao vodeći, koji, zavisno o ovlaštenjima, nastupa u ime ostalih partnera prema trećim licima. Ukoliko ugovorom o konzorciju nije drugačije predviđeno, na konzorcij se primjenjuju propisi o ortakluku, kao jednom od instituta obligacionog prava

Februar - str. 40 – 46.

Jasmin Rustemi, dipl. oec.

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu se želi poboljšati transparentnost i uporedivost naknada pružaoca platnih usluga, izvršiti smanjenje međubankarskih naknada, uvesti institut osnovnog računa i uspostaviti Registar računa fizičkih lica.

Februar - str. 47 – 50.

Predrag Krsmanović, sudija

Čini se da materija zastare poreznih i drugih javnih obaveza u federalnom Zakonu o Poreznoj upravi nije regulisana dovoljno i na zadovoljavajući način. U radu je dat uporedno-pravni prikaz zakonskih rješenja koja se tiču ove materije u dvije susjedne države, kao i na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, iznesene određene kritike na račun postojećih zakonskih rješenja u Federaciji BiH, kao i konkretni prijedlozi za njihove izmjene u cilju unapređenja i poboljšanja, te izmjena i dopuna. Kao glavni nedostaci postojećih rješenja navedeni su: izostanak instituta apsolutne zastare, nepotpuno i nejasno regulisanje vremenskog početka rokova za naplatu poreznih obaveza, propisivanje različite dužine roka zastare poreznom obvezniku za povrat poreza, u odnosu na rok zastare Poreznoj upravi za naplatu poreza; izostanak odredaba o prekidu zastare za povrat poreza, nepotpuno regulisanje vrste i karaktera službenih radnji nadležnog poreznog organa kojima se prekida zastara razreza i naplate poreza, suvišnost odredaba o zastari razreza poreznih obaveza, potrebu regulisanja opštih pitanja koja se tiču poreznog postupka posebnim zakonom, kako bi se ta materija izdvojila od materije koja se odnosi isključivo na Poreznu upravu

Mart - str. 47 – 59.

Sabina Džanović, mr. oec.

S obzirom na to da se približava rok za podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak u FBiH (obrazac GPD – 1051) tj. 31.03.2021. godine, a mnoga fizička lica imaju obavezu, ili, pak, interes (povrat poreza) da podnesu godišnju poreznu prijavu, u ovom tekstu prisjetit ćemo se osnovnih pravila u vezi s obavezom podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak, ko su obveznici podnošenja iste, koje vrste dohotka se prijavljuju, koji su to odbici koji se mogu koristiti za umanjenje porezne obaveze, način dokazivanja prijavljenih podataka, te utvrđivanje konačne porezne obaveze fizičkog lica.

Mart - str. 60 – 66.

Doc. dr. Zorana Agić

Širenje pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini počelo je u martu 2020. godine i još uvijek traje. Iako se za sada ne znaju konačne finansijske, fiskalne i socijalne posljedice pandemije, stabilnost finansijskog sektora se kontinuirano prati. Slobodno se može reći da je finansijski sektor najznačajniji i najstabilniji u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Upravo zbog toga, u radu su predstavljeni izazovi sa kojima se ovaj sektor susreće tokom pandemije. Najznačajniji rizici koji predstavljaju prijetnju održanju stabilnosti finansijskog sektora Bosne i Hercegovine su tržišni rizik, rizik likvidnosti, kreditni rizik i rizik za zaradu i otpornost. Nakon analize stanja, može se zaključiti da je finansijski sektor ostao otporan na posljedice pandemije i da on može pomoći prilikom ublažavanja posljedica pandemije na realnu ekonomiju

Mart - str. 67 – 74.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Revizija je sistemski postupak objektivnog prikupljanja i procjene dokaza vezanih uz izjave o privrednim aktivnostima i događajima, radi utvrđivanja stepena podudarnosti između izjava i utvrđenih kriterija, kao i predočivanje rezultata zainteresovanim korisnicima. Revizijski rizik se može definisati kao rizik da revizor nesvjesno neće uspjeti na odgovarajući način oblikovati mišljenje o finansijskim izvještajima koji sadrže značajnu pogrešku. Najveći dio revizorskog posla sastoji se od prikupljanja i procjene dokaza. Tražeći i procjenjujući dokaze revizor razmatra mjerodavnost i pouzdanost dokaza.

Tri su osnovna koraka pri primjeni značajnosti: Utvrđivanje početne procjene značajnosti, raspored početne procjene značajnosti na pojedine račune ili vrste poslovnih događaja i procjena vjerovatnih grešaka i usporedba sume sa početnom procjenom značajnosti. Značajnost se definiše kao veličina ispuštenih ili pogrešnih računovodstvenih informacija zbog kojih je prema okolnostima vjerovatno da će sud razumne osobe, koja se oslanja na informacije, promijeniti ili da će propust ili pogreška na njega utjecati

Mart - str. 75 – 83.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Bespovratna davanja (ili bespovratni poticaji) su finansijske potpore kojima država potiče ciljane tržišne grupe koje zbog načina poslovanja, poslovnog okruženja ili drugih razloga nisu dovoljno profitabilne, ili nisu pogodne za investicije.

Bespovratna ili nepovratna sredstva su sredstva koja imaju tačno određenu namjenu i moraju se utrošiti i pravdati u tačno određenom roku, te se ne moraju vratiti ako su pravilno utrošena. Bespovratna davanja na određeni način predstavljaju novac u nekom od svojih pojavnih oblika, te imaju unaprijed određenu namjenu koja se po pravilu ne može mijenjati.

Računovodstveni standard koji tretira tematiku bespovratnih davanja je Međunarodni računovodstveni standard 20 – Računovodstvo državnih bespovratnih davanja i objavljivanje državne pomoći i Odjeljak 24 Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja za male i srednje subjekte.

Državna pomoć ima mnogo oblika koji se razlikuju i prema vrsti pomoći koja se daje i prema uslovima koji se uz nju obično vezuju. Subjekt državna bespovratna davanja treba mjeriti po fer vrijednosti potraživanih ili primljenih sredstava.

Državna bespovratna davanja (grantovi) se ponekad nazivaju drugim imenima, kao što su donacije, podsticaji, subvencije ili premije.

April - str. 48 – 55.

Mr. Nemanja Budimir

Međunarodni računovodstveni standard 16 (MRS 16) primjenjuje se u računovodstvenom obuhvatanju nekretnina, postrojenja i opreme, izuzev ako se nekim drugim standardom ne zahtijeva ili dopušta drugačiji računovodstveni postupak i tretman. Ovaj standard ima za cilj utvrđivanje računovodstvenih tretmana imovine, postrojenja i opreme i to na način da korisnici finansijskih izvještaja mogu razaznati podatke o ulaganju subjekata u njegovu imovinu, postrojenja i opremu, ali i promjene u tim ulaganjima. Osnovno pitanje računovodstvenog obuhvatanja nekretnina, postrojenja i opreme su priznavanje sredstava, utvrđivanje njihovih knjigovodstvenih vrijednosti, troškovi amortizacije i gubici uslijed umanjenja vrijednosti koje je potrebno priznati u vezi sa njima. Predmet rada je međunarodni računovodstveni standard 16. Rad ima za cilj da objasni međunarodni računovodstveni standard 16, a posebna pažnja usmjerena je na priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme

April - str. 56 – 69.

Dr. sc. Jozo Piljić

Kako bi se olakšala usporedba financijskih izvještaja različitih kompanija, moderni okviri financijskog izvještavanja koriste se računovodstvenim standardima. Međunarodni računovodstveni standardi odraz su težnje za harmonizacijom računovodstvene regulative širom svijeta. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja predstavljaju novu skupinu računovodstvenih standarda koji se prvi put javljaju kao dio računovodstvene regulative.

Financijsko izvještavanje, tokom dužeg vremenskog razdoblja, doživjelo je temeljite promjene sa ciljem stvaranja kvalitetnijih financijskih izvještaja sukladno zahtjevima modernog računovodstva i prihvaćenim standardima financijskog izvještavanja. Potreba za izjednačavanjem bilančnih pozicija u sastavljanju, prezentiranju i objavljivanju financijskih izvještaja stvorila se kao obveza kako se na međunarodnoj sceni želi postići određeni stupanj harmonizacije i standardizacije financijskog izvještavanja

April - str. 70 – 81.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Cilj novog Zakona o računovodstvu i reviziji je postići veći kvalitet finansijskog izvještavanja i revizije u Federaciji BiH i usklađivanje sa najboljom međunarodnom praksom u toj oblasti, što je jedan od preduslova privlačenja potencijalnih domaćih i stranih investitora. Neminovno je da će implementacijom novog zakona doći do mnogih i značajnih promjena u računovodstvenoj i revizijskoj profesiji, promjena vezanih za formu i pristup finansijskom izvještavanju, nadzoru i kontroli.

Novine u Zakonu fokusirane su u najvećoj mjeri na unapređenju kvaliteta finansijskog izvještavanja, što se postiže prilagođavanjem računovodstvenih pravila ekonomskoj snazi i veličini pravnih subjekata, te fokus na uspostavljanju efikasnog sistema kontrole kvaliteta rada u reviziji, kao i sistema nadzora nad revizijom, što bi u konačnici trebalo doprinijeti boljem kvalitetu revizorskih izvještaja na trajnoj osnovi

Maj - str. 65 – 76.

Prof. dr. Mehmed Jahić, Prof. dr. Ševala Isaković Kaplan, Doc. dr. Lejla Demirović, Prof. dr. Haris Jahić

Ponekad neki pojmovi kroz zakonska rješenja i ne odražavaju suštinu onoga što se želi time uspjeti. Tako je i s „ispravkom“ PDV-a. Mi u računovodstvu znamo šta u suštini znači ispravka vrijednosti, ali možda to i ne znaju pravnici koji su najčešće kreatori mnogih zakonskih rješenja pa možda, ne želeći to, naprave grešku u poimanju određenih važnih ekonomskih kategorija. U računovodstvu ispravku vrijednosti koristimo kao konto ravnoteže (zbog zahtjeva dvojnog knjiženja) računu troškova amortizacije ili rashoda u suštini. Tu ulogu ispravke vrijednosti možemo i da razumijemo jer se amortizacija, rashod i ispravka vrijednosti konačno nađu u različitim bilansima. Amortizacija i rashod se konačno izgube u bilansu stanja (kroz cijenu koštanja) ili rashod kroz bilans uspjeha, ali ispravka ostaje kao saldo koje govori o vrijednosti otpisa nekog sredstva (u glavnoj knjizi ili finansijskom računovodstvu) i to kumulativno. Samo na ovaj način možemo sačuvati informacije o tome kako saznati sadašnju vrijednost nekog sredstva. Međutim, da se izraz „ispravka vrijednosti“ nađe i u Zakonu o PDV-u to zaslužuje komentar.

Maj - str. 77 – 78.

Bernard Iljazović

Suočeni sa sve većim protokom prihoda od nezakonitih aktivnosti kroz gospodarski sustav i preusmjeravanjem novca za financiranje takvih aktivnosti potrebno je bilo poduzeti određene zaštitne mehanizme i mjere na razini Europske unije sa ciljem postizanja učinkovitije kontrole nezakonitih novčanih tokova u Europskoj uniji i iz nje, te tako otežalo zločinačkim organizacijama pranje novca i financiranje različitih terorističkih aktivnosti. U tu svrhu donesena je Uredba o kontrolama gotovine koja se unosi u EU ili iznosi iz nje, a o kojoj će biti više riječi u nastavku teksta

Maj - str. 79 – 83.

Dr. sc. Jozo Piljić

Kreditni kovenant – instrument zaštite za kreditora je uvjet u ugovoru o kreditu, ugovoru o lizingu, obveznici ili nekom drugom dužničkom instrumentu, koji od dužnika zahtijeva poduzimanje određenih aktivnosti ili zabranjuje poduzimanje određenih aktivnosti ili koji ograničava dužnika u određenim aktivnostima ako su ispunjeni određeni preduvjeti. Kreditni kovenanti mogu biti financijski i nefinancijski. Kreditni aranžmani će često sadržavati oboje i financijske i nefinancijske kreditne kovenante. Kreditori očekuju uključivanje kreditnih kovenanta koji će štititi njihove interese

Maj - str. 84 – 88.

Admir Pajić, dipl. iur.

U svakodnevnim situacijama se često može čuti kako se, prilično neselektivno, koristi izreka: „U životu se mora samo umrijeti i platiti porez.“ U kontekstu te izreke, ugovor o doživotnom izdržavanju spaja i smrt i obavezu plaćanja poreza – doživotno izdržavanje redovno prestaje smrću primaoca izdržavanja, a obaveza plaćanja poreza za davaoca izdržavanja nastupa već za života primaoca izdržavanja ili nakon njegove smrti. S obzirom da se u praksi javljalo dosta pitanja u vezi sa poreznim tretmanom ovog ugovora, posebno imajući u vidu novi Zakon o nasljeđivanju FBiH, donesen 2014. godine, ukazala se potreba za analizom zakonskih rješenja poreznog tretmana ovog ugovora

Juni - str. 48 – 55.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Novi zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine donesen je još polovinom 2015. godine sa primarnim ciljem da se pojednostave carinski postupci, da se carinski sistem učini ekonomičnijim i da se stvore preduslovi za usklađivanje carinskog zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa odgovarajućim konvencijama Evropske unije i primjenu dobre evropske prakse u domenu carina u Bosni i Hercegovini. Zakon je donesen s odloženom primjenom, odnosno početak njegove primjene vezan je za donošenje i primjenu provedbene odluke uz Zakon, izuzev u dijelu koji se odnosi na oslobađanje od carinskih dažbina opreme za proizvodnju koja se ne proizvodi u BiH, koji je u primjeni od 2018. godine i uslovno na odredbe koje se odnose na sažetu ulaznu carinsku deklaraciju i uvoznu i izvoznu carinsku deklaraciju. Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici donesena je 2019. godine, ali je sa dvije njene izmjene prolongirano njeno uvođenje u praksu (a time i primjena samog Zakona) najprije sa 1. avgustom 2019. godine, a najzad sa 1. julom 2021. godine. Do početka primjene Odluke moguće su još neke njene izmjene i dopune.

U fokusu napisa su najznačajnije novine koje donosi Zakon: oslobađanje od carinskih dažbina za opremu za proizvodnju, institut ovlaštenog privrednog subjekta, primjena kompjuterizovanih carinskih deklaracija u postupku uvoza i izvoza i kompjuterizovani provozni postupak

Juni - str. 56 – 61.

Mehmed Budić, bachelor ekonomije

Rezervisanja za naknade zaposlenicima prilikom odlaska u penziju vrši se primjenom aktuarskih tehnika procjene. Pravno lice ima obavezu da u cijelosti diskontuje obavezu na osnovu primanja zaposlenih koji će isplatiti u budućim periodima. Računovodstvenim politikama će odrediti da li će primjenjivati u potpunosti odredbe MRS 19 i pri tome prikazivati aktuarske dobitke ili gubitke u okviru sveobuhvatnog rezultata. Primanja zaposlenih obuhvataju sve oblike naknada koje se zaposlenima daju u razmjenu za njihov rad i klasifikuju se na kratkoročna primanja zaposlenih, primanja po prestanku zaposlenja, ostala dugoročna primanja zaposlenih i otpremnine. Otpremnine prema MRS 19 smatraju se posebnom kategorijom primanja zaposlenih. Osnovni razlog za to je činjenica da otpremnine za razliku od ostalih primanja zaposlenih, ne predstavljaju naknadu za rad ili usluge zaposlenih, već naknadu po osnovu prestanka zaposlenja.

Juli / Avgust - str. 55 – 62.

Miroslav Brkić, dipl. ecc.

U Republici Srpskoj usvojen je set propisa koji imaju za cilj rast plata u 2021. godini. Prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna plata nakon oporezivanja za mjesec april 2021. godine iznosi 978 KM, odnosno bruto plata u iznosu od 1.518 KM. Dalje povećanje plate planirano je putem povećanja plata u javnom sektoru Republike Srpske, povećanja najniže plate, te izmjene propisa koji se odnose na oporezivanje dohotka i obračun doprinosa. Također, privredni subjekti koji povećaju plate u prvom polugodištu 2021. godine imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dodjelu podsticaja, u skladu sa Zakonom o podsticajima u Republici Srpskoj.

Juli / Avgust - str. 63 – 70.

Prof. dr.sc. Jozo Piljić

Suvremene uvjete poslovanja karakterizira financijska nesigurnost i nestabilnost. Privredna društva su sve više podložna nezakonitim radnjama i manipulacijama. Brojni su financijski skandali i prijevare. Menadžment ima jake motive za stvaranje što povoljnije slike o izvještajnom subjektu. Beneish je vršio istraživanje na uzorku od 74 tvrtke koje su manipulirale svoj financijski rezultat, u kojima postoje određene pozicije koje nisu u skladu sa računovodstvenim standardima, kako bi financijski izvještaji pokazivali realan financijski rezultat poslovanja poduzeća. Model se sastoji od osam pokazatelja financijske analize, koji se stavljaju u omjer tekuće godine u odnosu na prethodnu (i obrnuto).

Juli / Avgust - str. 71 – 74.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode u 2013. godini propisana je mogućnost potpunog ili djelimičnog otpisa zateznih kamata nastalih po osnovu dospjelih, a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na kraju 2011. odnosno 2012. godine uz uslov da se glavni dug na koji se odnosi kamata izmiri do kraja 2014. odnosno do kraja 2015. godine. Ova pogodnost imala je, s jedne strane, za cilj da se poreznim obveznicima koji imaju teškoće u poslovanju zbog nemogućnosti da blagovremeno izmiruju dospjele obaveze po osnovu javnih prihoda pomogne u prevazilaženju takvog stanja, a da se, s druge strane, pospješi izmirivanje glavnog duga sa pozitivnim odrazom na budžete svih nivoa vlasti. O suštini odredbi Zakona koje se odnose na otpis zatezne kamate i o načinu ostvarivanja prava na otpis biće više riječi u nastavku teksta.

Juli / Avgust - str. 75 – 79.

Mehmed Budić, dipl.ecc.

U poreskom bilansu poreski obveznik dužan je da izvrši dvije korekcije rashoda kamata na zajam primljen od povezanog pravnog lica. Prva korekcija rashoda od povezanih pravnih lica vrši se po osnovu istanjene kapitalizacije.

Zakonodavstvo utvrđuje poreske limite za priznavanje rashoda kamata za primljeni zajam od povezanih pravnih lica, pri čemu je propisano da, kod duga poreskog obveznika prema povjeriocu, koji se javlja kao povezano pravno lice, troškovi kamata na pozajmljena sredstva obračunati do visine četverostruke vrijednosti upisanog uplaćenog kapitala u poreskom bilansu predstavljaju porezno priznate rashode. Druga korekcija rashoda kamata od povezanih pravnih lica vrši se na osnovu transfernih cijena, odnosno obračuna kamate po tržišnim cijenama primjenom principa „van dohvata ruke“.

Septembar - str. 54 – 58.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Већ други пут у посљедње три године у Републици Српској долази до институционалног повећања плате. У раду се анализира утицај ових измјена прописа на материјални положај радника. Измјена висине личног пореског одбитка представља мјеру пореске политике. У значајној мјери ће и повећање износа најниже плате утицати на побољшање положаја радника који за свој рад примају најнижу плату. Износ најниже плате је достатан за четвртину просјечне потрошачке корпе за четверочлану породицу. Потреба усклађивања са новим прописима намеће послодавцима да проведу процедуре измјене уговорених услова рада, као и да Пореској управи Републике Српске доставе измјене прописаних образаца.

Septembar - str. 59 – 67.

Dr. Mirna Pajević Rožajac

Na temelju člana 53. st. (2), (3) i (4) i člana 125. stav (2) Zakona o računovodstvu i reviziji i člana 20. stav 1. alineja 13. Statuta Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, Skupština Saveza koja je održana 30. 8. 2021. godine usvojila je Pravilnik o kontroli kvalitete rada pravnih lica i poduzetnika koji pružaju profesionalne knjigovodstvene i računovodstvene usluge. Ovim pravilnikom utvrđuju se sadržaj i obim nadzora, provjere i kontrole kvalitete rada pravnih lica i poduzetnika koji pružaju profesionalne knjigovodstvene i računovodstvene usluge, uključujući i metodologiju vršenja nadzora od strane Saveza, mjere i postupke u vezi sa tim, organe zadužene za nadzor kvalitete, kao i druga pitanja u vezi sa kontrolom kvalitete rada.

Obveznici primjene Pravilnika su sva pravna lica i poduzetnici koji su registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji.

Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH će utvrditi detaljne procedure, postupke, obrasce, uputstva, pomoćne i druge provedbene materijale na osnovu odredbi Statuta i ovog pravilnika za operativne aktivnosti u vezi sa kontrolom kvalitete rada članova Saveza.

Oktobar - str. 54 – 61.

Mehmed Budić, bachelor ekonomije

Vrijednost dugotrajne materijalne imovine većini poslovnih subjekata predstavlja značajnu poziciju. Iz navedenog proizlazi da je problematika obračuna amortizacije dugotrajne materijalne imovine posebno važna. Amortizacija predstavlja obračun trošenja sredstva.

Odabir određenih metoda i stopa amortizacija dugotrajne materijalne imovine, može kratkoročno uticati na financijski položaj i poslovnu uspješnost poslovnog subjekta. Dugoročno gledano, iznos amortizacije za cijeli vijek upotrebe sredstva je uvijek isti bez obzira na korištenu metodu obračuna amortizacije

Oktobar - str. 62 – 72.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Dugo pripreman i proceduralno tretiran novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima konačno je dobio zvanični oblik usvajanjem od strane Parlamentarne skupštine Federacije BiH i objavom u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 75/21 sa početkom primjene od 30. septembra tekuće godine. Ovaj zakon donosi dosta novih rješenja u pogledu pokretanja i poslovanja obrta kojim se uspostavlja moderniji i efikasniji okvir za djelatnost obrta kao značajnog segmenta privrede Federacije BiH.

Najznačajnije novine koje donosi novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima odnose se na skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta, ukidanje podjele na vezane i posebne obrte čime se omogućava da se pojedine vrste obrta mogu obavljati i bez formalnog posjedovanja stručne spreme, proširenje djelatnosti obrta i na vanjskotrgovinsko poslovanje, davanje mogućnosti da obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost naznačenu u rješenju o obavljanju obrta, proširenje kruga fizičkih lica koja obrt mogu obavljati u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, izuzimanje od izvršenja dijela imovine obrtnika, prestanak obrta po sili zakona po automatizmu (bez prethodne najave nadležnom organu) u slučaju prekida poslovanja, neostvarivanja prihoda i neplaćanja poreza u trajanju od preko 6 mjeseci, centralizacija svih relevantnih podataka o konkretnom obrtniku kroz Obrtni registar na nivou Federacije, ograničenje iznosa članarine obrtničkim komorama i još neke.

Da bi Zakon imao što efikasnije dejstvo, sankcije za nepridržavanje njegovih odredbi su značajno pooštrene.

Novembar - str. 38 – 49.

Mr.sc. Selma Fetahović-Zeljković

Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate („Službene novine Federacije BiH”, broj 18/21) od 14. 3. 2021. godine uvedena je značajna izmjena u sistem obračuna zatezne kamate u Federaciji BiH, po kojoj iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od iznosa glavnog duga. Međutim, uvođenje te novine uz neprecizno formulisane prelazne odredbe ovog zakona stvorile su dilemu u praksi, da li obračun zatezne kamate na dugovanja nastala prije stupanja na snagu ovog zakona može preći iznos glavnog duga ili ne? Tu dilemu pokušali su razriješiti Federalno ministarstvo finansija davanjem mišljenja i Vrhovni sud Federacije BiH izražavanjem pravnog shvatanja. Budući da su stajališta Federalnog ministarstva finansija i Vrhovnog suda Federacije BiH dijametralno suprotna, te da se čeka autentično tumačenje zakonodavca, ova tema vrijedna je daljnjeg istraživanja i analize.

Novembar - str. 50 – 58.

Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Od sustavnih rješenja za suzbijanje nezakonite evazije poreza na dodanu vrijednost, u Europskoj uniji su razmatrani oporezivanje intra-komunitarnih transakcija u državi članici isporuke i generalni transfer obveze plaćanja poreza na kupca dobara i usluga (reverse-charge). Postojeći porezni tretman intra-komunitarnih transakcija karakterizira oslobađanje intra-komunitarnih isporuka sa pravom na odbitak ulaznog poreza i odloženo plaćanje poreza na intra-komunitarne nabavke (tek pri podnošenju sljedeće porezne prijave, a ne odmah po prelasku „granice“). U narednom vremenu doći će do napuštanja postojećeg režima oporezivanja i prelaska na oporezivanje prometa dobara i usluga prema porijeklu prometa, te Europska unija traga za adekvatnim rješenjem za ovaj oblik porezne evazije.

Novembar - str. 59 – 72.

Prof. dr. Mehmed Jahić

Stalni smo svjedoci da se u računovodstvenoj praksi zahtijeva da svaki računovodstveni događaj treba da ima adekvatan dokument kao osnovu za obračun vrijednosti i knjiženje događaja.

Međutim, često smo u prilici da neki događaj evidentiramo a da za to nemamo adekvatan dokument o vrijednosti. Zbog toga su tu MSFI-13 „Mjerenje fer vrijednosti“, da nam daju smjernice kako da riješimo ovaj problem, tj. daje nam instrukcije kako da u različitim slučajevima realno utvrdimo fer vrijednost kao osnovu za knjiženje.

Januar - str. 55 – 60.

Dr. sc. Mirna Pajević

Bilješke predstavljaju objašnjenja i opise pojedinih stavki finansijskih izvještaja, čiji je cilj učiniti dostupnim i razumljivim podatke i pokazatelje iz finansijskih izvještaja eksternim i internim korisnicima. Da bi informacija bila korisna ona treba biti razumljiva svim ili skoro svim korisnicima. U tom slučaju veoma su važna dodatna obrazloženja i pojašnjenja koja se trebaju prikazati u bilješkama uz finansijske izvještaje. Tumačenje informacija koje daju finansijski izvještaji zahtijeva poznavanje instrumenata i njihovo prilagođavanje korisnicima, kako bi se razumjeli dobiveni podaci. Ulogu i zadaću prilagođavanja finansijskih izvještaja korisnicima ima računovodstvo koje poznaje te instrumente.

Januar - str. 61 – 79.

Elvis Mujkić, dipl. ecc.

Savremene poslovno okruženje karakterišu brojne i česte promjene, odnosno karakteriše ih ekstremno dinamičko okruženje. U takvom okruženju svakodnevno se pojavljuju nova preduzeća, ali isto tako veliki broj preduzeća svakodnevno nestaje sa „scene“, odnosno gubi „tržišnu utakmicu.“ Da bi se spriječilo bankrotstvo preduzeća, kreirani su brojni modeli za otkrivanje krize u preduzeću. Modeli koji su predstavljeni u ovom radu su: Altmanov Z-score model, Zmijewski model i BEX index. Cilj rada je da se utvrdi koji model je najadekvatniji u pogledu otkrivanja ranih upozoravajućih signala krize u preduzeću. U svrhu ostvarivanja cilja korišteni su i statistički alati kao što su koeficijent korelacije i analiza trenda.

Januar - str. 80 – 87.

Doc. Dr. Zorana Agić

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja koje je sprovedeno sa ciljem da se identifikuju makroekonomske determinante koje utiču na stopu kreditnog rasta bankarskog sektora Bosne i Hercegovine. U istraživanju se polazi od pretpostavke da četiri makroekonomske promjenljive utiču na kreditne aktivnosti. Korišteni su godišnji podaci koji su preuzeti od Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Centralne banke Bosne i Hercegovine, a obuhvataju period od početka 2006. do kraja 2018. godine. Nakon sprovedene korelacione i regresione analize, može se zaključiti da se stopa kreditnog rasta može objasniti pomoću stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda i javnog duga države. Sa druge strane, stopa nezaposlenosti i stopa inflacije, mjerena stopom rasta potrošačkih cijena, ne mogu se koristiti za objašnjenje kreditnih aktivnosti bankarskog sektora

Januar - str. 88 – 93.

Miroslav Brkić, dipl. ecc

Istekom polugodišnjeg obračunskog perioda privredni subjekt koji je povećao platu u odnosu na početni iznos plate podnosi zahtjev Ministarstvu privrede i preduzetništva za dodjelu podsticaja. Rok za podnošenje zahtjeva iznosi 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj, a Ministarstvo privrede i preduzetništva donosi rješenje o dodijeli podsticaja u roku od 60 dana, od dana dostavljanja zahtjeva od strane privrednog subjekta. U zavisnosti od početnog iznosa plate, privredni subjekt može ostvariti pravo na podsticaj u iznosu od 30% ili 70%, u odnosu na povećanje plaćenih doprinosa, a koje je rezultat povećanja plate

Januar - str. 94 – 101.

Dr. sc. Jozo Piljić

U uvjetima sve veće nesigurnosti i nestabilnosti poslovanja mnoga društva postaju nelikvidna te otežano plaćaju svoje obveze, pa i obveze po osnovu indirektnih poreza. U slučaju da obveznik indirektnih poreza ne plati svoje porezne obveze u propisanom roku Uprava za indirektno oporezivanje, u skladu sa Zakonom o prinudnoj naplati indirektnih poreza, obvezna je pokrenuti postupak prinudne naplate izdavanjem naloga za prinudnu naplatu. Nalog za prinudnu naplatu se neće izdavati dužniku dok ukupan glavni dug iz prethodnih obračunskih perioda ne pređe iznos od 20,00 KM. Uprava za indirektno oporezivanje ne smije ni u jednom slučaju niti pod bilo kakvim okolnostima odobriti moratorije dugova. Moratoriji dugova se mogu samo zakonski određivat

Februar - str. 39 – 45.

Predrag Krsmanović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

Federalnim Zakonom o Poreznoj upravi ustanovljena je solidarna odgovornost direktora i drugih fizičkih lica za porezne obaveze pravnog lica. Kasnije, izmjenama tog zakona, solidarna odgovornost propisana je i za osnivače pravnih lica, ali su te izmijenjene odredbe, od strane Ustavnog suda FBiH, ocijenjene neustavnim, s obrazloženjem da su u nesaglasnosti sa Zakonom o privrednim društvima, i da se njihovom primjenom povređuje pravo osnivača na imovinu. Teza ovog rada je da su odredbe federalnog Zakona o Poreznoj upravi, koje se odnose na ovu materiju, u sadašnjem obliku neprikladne i nepravične, te da se, u slučaju solidarne odgovornosti direktora i drugih fizičkih lica u pravnom licu, stvara mogućnost povrede njihovog prava na imovinu, zbog čega se kritikuje izostanak ocjene Ustavnog suda o ustavnosti odredaba tog zakona u dijelu koji se odnosi na solidarnu odgovornost direktora i drugih fizičkih lica. Istovremeno, autor u određenom smislu dovodi u pitanje i ocjenu Ustavnog suda FBiH o neustavnosti odredaba tog zakona koje se odnose na solidarnu odgovornost osnivača pravnih lica, cijeneći da, u određenim okolnostima, solidarna odgovornost osnivača za porezne obaveze pravnih lica možda ne bi rezultirala povredom njihovog prava na imovinu.

Februar - str. 46 – 60.

Mr. ecc. Sabina Džanović

Otpis zateznih kamata na javne prihode uz zadovoljenje određenih propisanih zahtjeva u skladu sa Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode prvobitno je omogućen izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koje su objavljene u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 28/13. Naime, uplatom glavnice duga u određenom zakonskom roku poreski obveznici, odnosno dužnici su imali mogućnost da djelomično ili potpuno otpišu zatezne kamate nastale po osnovu neuplaćenih javnih prihoda.

U maju 2019. godine istekla je mogućnost prijavljivanja obveznika (dužnika), međutim nedavnim izmjenama navedenog zakona, koje su objavljene u „Službenim novinama FBiH“, broj 99/19, a koje su stupile na snagu 1. 1. 2020. godine, ta mogućnost je ponovo vraćena, odnosno data poreskim obveznicima

Feruar - str. 61 – 65.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Porezna utaja je suvremeni globalni, odnosno svjetski fenomen. To je problem koji razara svjetsko gospodarstvo, ali u isto vrijeme svaku od zemalja pojedinačno. Globalna ekonomija izražena kroz korporatizam i globalni organizovani kriminal, prevazilazi zvanične državne granice, nominalne iznose državnih budžeta pojedinačnih zemalja, a pogotovo zemalja u razvoju, tranziciji i nerazvijenih zemalja. Takvo nekontrolisano stanje neminovno stvara pogodno tlo za djelovanje sve izraženijeg kriminaliteta poreznih utaja, kako na svjetskom, tako i na regionalnom i/ili nacionalnom nivou. Tradicionalni oblik poreznih utaja razvojem znanja sve češće ustupa mjesto suvremenijim i organizovanijim oblicima kriminaliteta poreznih utaja. Razvoj znanja i korištenje suvremenih znanja u kriminalne svrhe omogućuje izvršiocu poreskog kriminaliteta brze i enormne nezakonite evazija javnih prihoda

Februar - str. 66 – 70.

Miroslav Brkić, dipl. ecc.

Na datum izrade finansijskih izvještaja potrebno je izvršiti sve neophodne radnje, kako bi finansijski izvještaji bili prezentovani u skladu sa važećim okvirom za finansijsko izvještavanje. U praksi te radnje se mogu vršiti do datuma prezentacije finansijskih izvještaja, odnosno za finansijsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, do kraja februara tekuće za prethodnu godinu. Datum finansijskog izvještavanja predstavlja i datum izvještavanja za potrebe pripreme poreskog bilansa, te pripremne radnje za izradu finansijskih izvještaja imaju i određene poreske posljedice.

Februar - str. 71 – 80.

Dr.sc. Jozo Piljić

Od broja poreznih stopa (standardna, povišene, povlaštene, nulta stopa) te od širine obuhvata ostalih oslobođenja ovisi i širina djelokruga socijalno-političkih i gospodarskih interesa koji se žele ugraditi u sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Uređenje strukture poreza na dodanu vrijednost iziskuje potrebu sagledavanja djelovanja ovog poreza u kontekstu djelovanja drugih poreza u okviru poreznog sustava. Učešće prihoda od poreza na dohodak / dobit u strukturi javnih prihoda u privredama u tranziciji pa i u BiH znatno je manje nego u razvijenim zemljama tržišne privrede, uslijed nižeg životnog standarda stanovništva i niže privredne razvijenosti, sa aspekta principa pravičnosti teže je i sprovesti zahtjev o efikasnosti i neutralnosti pri oblikovanju strukture PDV-a

Mart - str. 58 – 69.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Primarno se obraća pažnju na mogućnosti i predispozicije razvoja kvalitetnije zaštite poreznih nacionalnih suvereniteta u okviru Europske unije. Nadasve, pravi se korelacija između nacionalnog i unijskog tumačenja suvereniteta, ali potencirajući važnost primarne zaštite nacionalnih poreznih suvereniteta u okviru europske integracije. Pored toga, na znanstveno-stručno utemeljen način tumači se karakter primarnog zakonodavstva kroz definiranje osnovnih postulata Ugovora Europske unije, što omogućava detaljan prikaz samog karaktera porezne determiniranosti u okviru Unije. Na kraju članka sintezom cjelokupnog istraživanja teži se pojašnjenju ključnih zaključaka, iz kojih se vidi nedvosmislen karakter porezne politike u okviru Europske unije.

Mart - str. 70 – 75.

Doc. dr. sci. Erdin Hasanbegović

Svako lice, bilo fizičko ili pravno, a koje investira svoj kapital sa ciljem višestrukog povrata, nazivamo investitorom. U praksi, investitor se može definisati kao pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena novčana sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. Po načelu djelotvornosti, cijena uloženih novčanih sredstava bi trebala biti manja u odnosu na očekivani prinos.

Osnovni cilj investitora jeste da zaradi što više novca na svojim investicijama. Kakav će ishod u budućnosti donijeti investicija teško je predvidjeti. Upravo zbog toga investitor ima dva osnovna cilja. Prvi cilj je da ostvari najveću moguću stopu prinosa, a drugi da uz najmanji mogući rizik ostvari tu stopu prinosa. Razlika između investitora i investicijskih strategija je u tome što investitor snosi sve pozitivne i negativne učinke investiranja

Mart - str. 76 – 80.

Doc. dr. Haris Hamidović

Važećim zakonskim i podzakonskim propisima nisu posebno propisana direktna ograničenja koja se odnose na uspostavu i korištenje usluga računarstva u oblaku od strane subjekata bankarskog sistema Bosne i Hercegovine. Medutim, korištenje ove vrste usluga predstavlja segment eksternalizacije poslovnih aktivnosti kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti. Odlukom entitetskih agencija za bankarstvo o upravljanju eksternalizacijom utvrđuju se zahtjevi koje su banke dužne da osiguraju u postupku provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije. Osim banaka, i drugi subjekti bankarskog sistema Bosne i Hercegovine bi prilikom razmatranja aranžmana eksternalizacije trebali uzeti u obzir odredbe odluka o eksternalizaciji. Veliki dio zahtjeva odluka o eksternalizaciji predstavlja ono što bi i svaki savjestan i oprezan klijent računarstva u oblaku, bez obzira da li je reguliran ili ne, trebao poduzeti u svakom slučaju. U ovom radu predstavljamo neke od zahtjeva koje bi subjekti bankarskog sistema BiH trebali da osiguraju u postupku provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije

Mart - str. 81 – 83.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Članak se bavi ključnim odrednicama i ulogom porezne uprave u međunarodnom oporezivanju. Dakle, posebnu pažnju posvećuje determinisanju povećane važnosti međunarodnog oporezivanja, djelovanju multinacionalnih preduzeća, tumačenju transfernih cijena i načela nepristrasne transakcije, tumačenju sistema podjele troškova. Sa druge strane, posvećuje se znatna pažnja elaboriranju ugovornih stavaka i dostupnost informacija vezanih za međunarodne poreze i oporezivanje. Na kraju članka, autor stigmatizira aktualnosti vezane za djelovanje poreznih uprava u okviru međunarodnog oporezivanja

April - str. 88 – 92.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Propisi o vanjskotrgovinskom i carinskom poslovanju BiH poznaju slucajeve kada domace lice nije u obavezi da placenu robu u inostranstvu uveze. Jedan od takvih slučajeva su poslovi reeksporta robe.

Reeksport predstavlja složeni vanjskotrgovinski posao koji obuhvata uvoz i sukcesivni izvoz robe, bez stavljanja robe u slobodan promet u zemlji uvoza.

Postoje dvije vrste reeksportnih poslova:

roba kupljena u inostranstvu ne unosi se u carinsko područje BiH i na osnov u ugovora o prodaji isporučuje se direktno u inostranstvo (direktni reeksport),

roba kupljena u inostranstvu privremeno se uvozi u zemlju i u nepromenjenom ili bitno nepromijenjenom stanju prodaje se u inostranstvu (indirektni reeksport).

Osnovni cilj reeksportne trgovine je ostvarenje određene financijske koristi, koja se inače ne bi mogla postići redovnim međunarodnim transakcijama. Taj se cilj postiže korištenjem znatnih razlika u cijenama robe na raznim inostranim tržištima,kaoirazlikeudeviznomkursu.

Pored toga reeksportom se ostvaruju značajne uštede u vremenu isporuke i novcu potrebnom za transport i carinske postupke nad robom.

Zbog prisutnih razlika u cijenama i deviznim kursevima reeksport se često povezuje sa spekulativnim poslovima u spoljnoj trgovini što je razlog da su ovi poslovi podvrgnuti strožijem režimu kontrole u odnosu na druge vanjskootrgovinske poslove.

Reeksportni poslovi se najćešće odvijaju uz učešče prodavca, kupca i posrednika (reeksportera).

April - str. 93 – 96.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

U članku se naglašava da je porezno-pravni odnos između sudionika poreznoga sistema vrlo aktualan. U posljednje vrijeme veoma je značajna teorija o saradnji u udovoljavanju poreznim obavezama. Naznačena je teorija, između ostalog, potaknula „preispitivanje“ uloge poreznih savjetnika. Na tom tragu sve važnije pitanje postaje odnos između poreznih tijela i poreznih savjetnika. Autor nastoji na jedan jednostavan i sistematičan način prikazati „opću“ sliku i tendencije u vezi sa porezno-savjetničkom djelatnošću. Nakon toga autor prezentira rezultate empirijskog istraživanja provedenog u zajednici poreznih savjetnika u pojedinim zemljama. Cilj je rada istražiti kako porezni savjetnici shvataju svoju ulogu i odnos sa poreznim tijelima. Dakako, sa druge strane autor upozorava na autoritaran tip odnosa između sudionika poreznoga sistema i „periferan“ položaj porezno-savjetničke profesije

Maj - str. 72 – 77.

Dr. sc. Jozo Piljić

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 6. vanrednoj sjednici održanoj dana 24.03.2020. godine donijelo Odluku o oslobađanju od obračuna i plaćanja indirektnih/neizravnih poreza i povratu već plaćenih indirektnih/neizravnih poreza na opremu i sredstva donirana od strane domaćih i međunarodnih subjekata za potrebe prevencije, suzbijanja i otklanjanja epidemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19). Odluka je objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 20/20.

Maj - str. 78 – 79.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Upravljanje novcem podrazumijeva stalno balansiranje između solventnosti i rentabilnosti, što se ostvaruje uspostavljanjem optimalnog salda gotovine. Zadatak finansijskog menadžmenta je da skrati prosječno vrijeme trajanje obrta, tj. da poveća koeficijent obrta gotovine. Pri upravljanju novcem treba težiti da se što više novca oslobodi i da se isti rentabilno uloži, ne ugrožavajući solventnost. Finansijsko planiranje je iskazivanje planova nabavke, proizvodnje i prodaje u finansijskim pokazateljima. Planiranje finansijskih sredstava se sintetizuje u finansijskom planu. Finansijsko planiranje ima za zadatak da izradi i prezentuje plan aktivnosti preduzeća i njegovih potreba za poslovnim sredstvima u izvorima finansiranja, koji su izraženi u monetarnoj formi. Godišnji finansijski plan je sveobuhvatan i koordiniran plan aktivnosti preduzeća i njegovih potreba za poslovnim sredstvima i izvorima finansiranja za određeni vremenski period.

Finansijska analiza je proces skupljanja, upoznavanja, provjeravanja i interpretiranja finansijskih podataka. Finansijska analiza je zapravo sinteza finansijskih podataka sa kojom se pokušavaju prepoznati ekonomski trendovi, odrediti finansijske politike i usmjerenja, izraditi finansijski planovi za budućnost, te identifikovati potencijalni projekti i investicije

Juni - str. 53 – 64.

Mr. ecc. Sabina Džanović

Nakon više od mjesec i po dana od dana proglašenja stanja nesreće zbog pojave koronavirusa na području FBiH (16. 3. 2020.) usvojen je tzv. „korona-zakon“, službeno Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i objavljen u „Službenim novinama FBiH“, broj 28/20 od 7. 5. 2020. godine. Navedeni zakon ima za cilj ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica po privredu Federacije BiH. Međutim, s obzirom na to da su prve hitne ekonomske mjere pomoći privredi trebale da budu donesene do kraja marta, kako bi iste već proizvodile efekte, smatra se da se s donošenjem ovog zakona značajno zakasnilo. Naime, veliki broj radnika je već ostao bez posla (otpušteni su) i isti će se prijaviti zavodima za zapošljavanje, kako bi ostvarili pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti, čime se postigao dupli trošak, tj. smanjena je naplata doprinosa, a istovremeno povećane isplate po osnovu nezaposlenosti. U ovom tekstu su predstavljene mjere koje su donesene, odnosno način realizacije istih

Juni - str. 65 – 70.

Dr. sc. Jozo Piljić

Kapital pokazuje obujam i strukturu vlastitih izvora financiranja, odnosno vrijednost dijela ukupno raspoložive imovine u aktivi bilance, koje je stvarni vlasnik društvo. Nominalni iznos kapitala odgovara pojmu „knjigovodstvene vrijednosti“ društva, a predstavlja razliku između ukupne imovine i ukupnih obveza na određeni dan. Društvo koje ima veće obveze od imovine nema kapitala. Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije stalnih sredstava, iskazuju se pozitivni efekti promjene fer vrijednosti nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme, investicijskih nekretnina koje se amortiziraju i bioloških sredstava koja se amortiziraju.

Juni - str. 71 – 78.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Svaka kompanija želi da efikasno upravlja obrtnim sredstvima da bi obezbijedila likvidnost i profitabilnost u svom poslovanju, odnosno pozitivan neto novčan tok, s akcentom na novčani tok od poslovnih (operativnih) aktivnosti. Efikasno upravljanje obrtnim sredstvima podrazumijeva tri važne odluke: naplata od kupaca treba da je što brža, zadržavanje zaliha treba da je kratko uz ostvarenje zadatih ciljeva proizvodnje i prodaje, i plaćanje dobavljačima treba da je što duže.

Profitabilnost se najčešće izražava profitnom stopom koja predstavlja udio profita u prodaji i pokazuje koliko je „zarađeno“ po svakoj prodatoj jedinici u novcu. Najvažniji pokretači profitabilnosti su rast prodaje i bruto marže, smanjenje operativnih i kapitalnih troškova, te efikasno upravljanje obrtnim sredstvima, odnosno rast neto obrtnog kapitala.

Kompanijama je veoma teško zadovoljiti sva tri cilja, a to je biti dovoljno likvidan, sa druge strane malo zadužen i visoko profitabilan. (finansijski trougao). Ključno za mjerenje spomenutih ciljeva je iznos novčanog toka od operativnih aktivnosti, kojeg pokreću osnovne dvije poluge: EBITDA (mjera profitabilnosti) i neto obrtna sredstva (odnos broja dana naplate od kupaca, držanja zaliha i plaćanje dobavljača)

Juli / Avgust - str. 77 – 87.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

U državama članicama Evropske unije profesionalni sport u pravilu se samofinansira, dok su u strukturi izvora fnansiranja sporta uopće na prvom mjestu sredstva iz privatnih izvora. (65,67% od ukupnih izvora na području EU). Sa druge strane, u zemljama bivše Jugoslavije, država načelno ne pomaže profesionalni sport javnim novcem, ali je još uvijek glavni finansijer sporta, uključujući i isplate za trajne novčane naknade tamo gdje one postoje. (Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora).

Stoga su u cijeloj regiji potrebne velike promjene stečenih navika iz prošlog vremena, ali i propisa iz područja sportskoga prava. U Hrvatskoj su, prema uzoru na srpski Zakon o sportu, 2013. godine uvedena nova pravila o naknadama za bivše vrhunske sportaše. Međutim, pravo na naknadu nemaju sportaši s invaliditetom za medalje osvojene na svjetskim prvenstvima osoba s invaliditetom. Takva diskriminatorska odredba protivna je međunarodnom pravu. Sportski zakoni Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Crne Gore jednaka prava daju sportašima s invaliditetom kao sportašima bez invaliditeta

Juli / Avgust - str. 88 – 92.

Mr. sci. Edina Aganović, dipl. ecc.

Upravljanje potraživanjima od kupaca podrazumijeva stalno praćenje i procjenu izloženosti kreditnom riziku po osnovu iskazanih potraživanja od kupaca kao jedne od najznačajnijih imovinskih pozicija u bilansi kako bi se povećala naplativost potraživanja od kupaca. To prevashodno zahtijeva da se prije zaključivanja ugovora provodi ocjena boniteta kupaca, kontinuirano prati realnost naplate potraživanja od kupaca, te poduzimaju različite metode naplate. Ocjena sigurnosti naplate potraživanja od kupaca neophodna je i sa aspekta prikaza realnih finansijskih izvještaja, a što nalažu međunarodni standardi finansijskog izvještavanja, koji uključuju i međunarodne računovodstvene standarde. O bitnosti kontinuiranog praćenja naplate potraživanja od kupaca i metodama naplate istih upućuje i tretman potraživanja putem zakonske regulative.

Iznalaženjem načina naplate potraživanja doprinijet će se očuvanju likvidnosti poslovnog subjekta, odnosno otvaranju mogućnosti ulaganja kapitala koji se zaradi u razvoj i širenje posla, a ne u izmirivanje obaveza dodatnim zaduživanjem ili iz izvora zadržane dobiti

Juli / Avgust - str. 93 – 101.

Mr. ecc. Sabina Džanović

Obaveze pravnih lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom propisane su Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 9/10 od 26. februara 2010. godine, a stupio je na snagu osmog dana od dana objave, tj. 6. marta 2010. Ovim zakonom su propisane određene obaveze za sva pravna lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom, odnosno obaveze uplate posebne naknade, odnosno posebnog doprinosa. Obaveze pravnih lica u vezi sa zapošljavanjem lica s invaliditetom, kao i način obračuna posebne naknade zavisi od kategorije pravnog lica, odnosno od toga da li pravno lice ima obavezu zapošljavanja određenog broja lica s invaliditetom (a to ne uradi) ili, pak, nema obavezu da zaposli ni jedno lice s invaliditetom

Septembar - str. 64 – 68.

Dr. sc. Jozo Piljić

Cilj procjene vrijednosti poduzeća je odrediti njegovu intrinzičnu vrijednost. Intrinzičnu vrijednost poduzeća se može razlikovati od računovodstvene ili sadašnje tržišne vrijednosti. Temelji se na ekonomskoj vrijednosti koja je poznata i pod nazivom going-concern koncepcija vrijednosti. Going-concern koncepcija uvažava rizik budućih zarada i novčanih tokova te uzima u obzir vremensku vrijednost novca i vremensku neograničenost poslovanja poduzeća.

Jedna od najčešće korištenih metoda procjene vrijednosti poduzeća je metoda diskontiranog novčanog toka (engl. Discounted Cash Flow). Poduzeće uglavnom ostvaruje novčane priljeve prodajom svojih proizvoda i usluga. Sa druge strane, novčani odljevi predstavljaju plaćanja poslovnih troškova (sirovine i materijali, plaće i dr.), poreza, povećanja radnog kapitala (primjerice nabave zaliha ili smanjenje obveza prema dobavljačima) te ulaganja u dugotrajnu imovinu (postrojenja, opremu i dr.). Novac koji poduzeću preostane nakon plaćanja navedenih odljeva raspoloživ je za otplatu duga kreditorima i isplatu sredstava vlasnicima te se naziva slobodni novčani tok

Septembar - str. 69 – 78.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Pandemija uzrokovana pojavom virusnog oboljenja COVID-19 dovela je do vanrednih okolnosti i mnogih ekonomskih posljedica koje su rezultirale potpunim prestankom ili značajnim smanjenjem poslovanja i prihoda većine poslovnih subjekata. Unutar ovih ekonomskih posljedica posebnu poteškoću predstavljaju troškovi koji nisu u direktnoj vezi sa dinamikom poslovnih procesa i poslovnih aktivnosti. Jedan od takvih je i trošak najma, pri čemu je problematika dodatno usložnjena time što su pozicije i interesi ugovornih strana (najmodavca i najmoprimca / zakupodavca i zakupoprimca) u okolnostima vanrednog stanja različiti, odnosno suprotni. Pitanje koje se postavlja je postoji li trenutno rješenje za ovakve situacije sa ekonomskog i pravnog aspekta.

Septembar - str. 79 – 89.

Momir Stefanović, dipl. oec.

U strukturi tekuće imovine preduzeća značajno učešće imaju potraživanja, posebno potraživanja iz dužničko-povjerilačkih odnosa. Ukoliko firma želi uspješno poslovati, potraživanja, posebno njihova naplata, moraju se brižljivo pratiti i nadzirati, pri čemu je osnovni princip da se izbjegne preveliki rizik u poslovanju, a da se obezbijedi neophodna profitabilnost firme. Upravljanje potraživanjima je ključno za stabilnost firme i održivost poslovanja, ali i za njen razvoj. Umješno upravljanje potraživanjima dodatno je dobilo na značaju u vrijeme i nakon pandemije virusa „covid 19“ koja ima za posljedicu kašnjenja u naplati potraživanja s odrazom na novčani tok firmi, gubitak novca za dobavljače i povećanje vjerovatnoće postupaka insolventnosti.

Sve veća važnost upravljanja potraživanjima za normalno odvijanje poslovnog procesa dovela je do toga da je to danas aktivnost kojom se bave ne same firme o čijim potraživanjima se radi nego i za to specijalizovane organizacije (faktoring kuće i dr.). Bitnu kariku u sistemu upravljanja potraživanjima čini mehanizam osiguranja naplate potraživanja.

Septembar - str. 90 – 96.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Upravni odbor Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH donio je Odluku o objavljivanju Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih standarda dana 19. 6. 2020. godine. Odluka o objavljivanju je obuhvatila sljedeće: Izmjene i dopune MSFI 16 Najmovi, Izmjene i dopune MSFI 3 Poslovne kombinacije, Izmjene i dopune MSFI 9, MRS 39 i MSFI 7 Finansijski instrumenti, Izmjene i dopune MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja, Izmjene i dopune MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema, Izmjene i dopune MRS 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina i Godišnja unapređenja 2018-2020.

Računovodstveni i revizorski standardi su standardi, prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, principi profesionalne etike, koji su obavezni za cjelokupnu računovodstvenu i revizorsku profesiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te je stoga izuzetno važno upoznati se sa svim izmjenama Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja i Međunarodnih računovodstvenih standarda.

Oktobar - str. 39 – 47.

Dr. sc. Jozo Piljić

U skladu sa MRS-om 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, društvo treba izabrati model naknadnog vrednovanja dugotrajne materijalne imovine ili po trošku ili korištenjem metode revalorizacije. Odabrani model treba se uvrstiti u računovodstvene politike društva i primjenjivati konzistentno na sve stavke imovine. Prema modelu revalorizacije imovina čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti evidentira se po revaloriziranoj vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na datum revalorizacije umanjenu za naknadnu akumuliranu amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Revalorizacija ove imovine se mora provoditi dovoljno često kako bi se izbjegle značajne razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i vrijednosti koja bi se odredila po fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja

Oktobar - str. 48 – 56.

Mr. ecc. Sabina Džanović

Ugovor o djelu je jedan od najčešćih načina angažmana lica bez zasnivanja radnog odnosa. U našoj poslovnoj praksi ugovor o djelu se često koristi kao pravna osnova rada kod poslodavca na poslovima za koje je, prema Zakonu o radu („Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18) obavezno zasnivati radni odnos na osnovu ugovora o radu, jer su obaveze poslodavca za doprinose po osnovu ugovora o djelu, još uvijek mnogo manje u odnosu na obaveze za doprinose po osnovu ugovora o radu. Međutim, prilikom nadzora, ukoliko se utvrdi da je ova ugovorna forma pogrešno upotrijebljena, odnosno zloupotrebljena, isti imaju pravo da nalože retroaktivno obračunavanje obaveza po osnovu poreza na dohodak i „punih“ doprinosa.

U ovom tekstu obradit ćemo osnovne karakteristike i elemente ugovora o djelu, kao i obaveze i odgovornosti naručioca i izvršioca posla, porezni tretman isplata rezidentima i nerezidentima po osnovu ovog ugovora, kao i osnovne razlike ugovora o djelu u odnosu na ugovor o radu.

Oktobar - str. 57 – 63.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Menadžerski ugovori kao poseban oblik ugovora, do donošenja novog Zakona o radu u Federaciji BiH. nisu bili pravno konstituisani, iako su u praksi bili prilično zastupljeni. Novim Zakonom o radu institut menadžerskog ugovora, koji je u razvijenom svijetu već dugo poznat, konačno je i kod nas formalno ugledao svjetlo dana. To je učinjeno kroz član 27. Zakona, kojim je utvrđeno da predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva (direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa.

Nagrađivanje menadžera je jedan od najvažnijih mehanizama korporativnog upravljanja. Stoga su primanja menadžera bitan element menadžerskog ugovora. Naknade menadžerima se ispoljavaju u različitim oblicima i u zavisnosti su od nivoa menadžmenta. Što je nivo menadžmenta viši to su oblici nagrađivanja brojniji i raznovrsniji. Razumljivo, neizbježno je i pitanje poreznog tretman primanja menadžera. Novo rješenje iz Zakona o radu koje omogućava da se sa menadžerom zaključi i ugovor bez zasnivanja radnog odnosa nije praćeno odgovarajućim propisima o porezu na dohodak i o doprinosima u smislu oporezivanja primanja tih lica. Međutim, prijedlogom novog Zakona o porezu na dohodak tretira se i porezni aspekt primanja menadžera koji obavlja tu funkciju bez zasnivanja radnog odnosa

Oktobar - str. 64 – 70.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Privredna kriza izazvana koronavirusom COVID-19 jedinstvena je u dosadašnjoj ekonomskoj historiji po načinu i brzini nastanka, globalnom obuhvatu i posljedicama. U tekstu se objašnjavaju mehanizmi uticaja zdravstvenog šoka na privredu, te se predlažu najlogičniji modeli za uspješno prevladavanje ekonomskih poteškoća za što brži izlazak iz krize. Zbog jedinstvenog načina nastanka, mehanizama i dubokih posljedica, ova će kriza biti veliki izazov za ekonomsku nauku i struku. Ekonomisti su, nažalost, poznati kao najveći dogmatičari i zarobljenici starih ideja koje nerado i teško napuštaju čak i onda kada ih empirija jasno i nedvosmisleno demantira. Zadnja svjetska finansijska kriza empirijski je opovrgla brojne postulate klasične (i neoliberalne) ekonomije, ali mnogi ekonomisti se i danas čvrsto drže tih učenja iako je sasvim jasno da zbog specifičnosti ove krize za njeno rješavanje treba tražiti nova, inovativna rješenja.

Oktobar - str. 71 – 76.

Kosta Đukanović, dipl. ecc., Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje

Od maja 2020. godine u primjeni je novi Pravilnik o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 21/20 i 23/20), a kojim se, između ostaloga, uređuje način uplate indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO te bliže određuju pojedinosti za svako plaćanje koje se odnosi na indirektne poreze i ostale prihode i takse.

Ovim pravilnikom propisani su novi računi za uplatu indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO, procedura plaćanja gotovinskog depozita za potrebe osiguranja duga, kao i nova pravila za plaćanje obaveza pri uvozu i izvozu koje se ne naplaćuju na osnovu carinske prijave, ostalih prihoda i taksi, kao i plaćanja jednokratnih uplata.

U članku ćemo izložit pojedinosti u vezi sa plaćanjem: obaveza po carinskoj prijavi, obaveze pri uvozu i izvozu koje se ne naplaćuju na osnovu carinske prijave, po osnovu ostalih prihoda i taksi, kao i jednokratnih uplata, obaveza PDV-a, akciza i putarine na proizvode domaće proizvodnje (obaveza proisteklihdipl iz prijava samooporezivanja – PDV i akcizna prijava), gotovinskog depozita u svrhu osiguranja duga.

Novembar - str. 50 – 58.

Momir Stefanović, dipl. ecc.

U poslovnoj praksi poznata je situacija da privredni subjekti koji u određenom periodu nemaju uslova za normalno poslovanje nastavljaju da žive u očekivanju povoljnijih uslova za rad, bilo da u potpunosti prekidaju obavljanje djelatnosti, bilo da značajno reduciraju obim ukupnih aktivnosti. Takvo stanje se kolokvijalno naziva “mirovanje ili zamrzavanje poslovanja”. Ova istuacija je posebno izražena u kriznim periodima kada je zbog sužavanja tržišta i nepovoljnih uslova finansiranja poslovanja veoma teško održavati tekuću likvidnost, što, u krajnjem dovodi do opadanja konkurentne sposobnosti privrednih subjekata. U normalnoj situaciji privremeni prekid poslovanja je problem pojedinačnog privrednog društva i njegove odluke, dok u vanrednim okolnostima (kakav je slučaj sa aktuelnom pandemijom CORONA virusom 19) to predstavlja širi problem i može biti i posljedica odluka državnih organa. Ovom prilikom ćemo ovu situaciju tretirati prvenstveno sa stanovišta normalnih okolnosti.

Bitno je naglasiti na koji način pozitivni propisi tretiraju stanje mirovanja poslovanja. Propisi koji se odnose na privredna društva ne poznaju status mirovanja poslovanja, što znači da praksa koja očigledno postoji nije “pokrivena” propisimai i prećutno se dozvoljava. Sa druge strane, propisi o obrtu, kao specifičan položaj registrovanog obrta, poznaju institut privremenog obustavljanja obavljanja obrta.

Zajedničko za oba oblika organizovanja je da privremeni prestanak rada ima svoju cijenu, jer i privredna društva i samostalni poduzetnici u takvom statusu imaju određene finansijske i druge obaveze.

Novembar - str. 59 – 64.

Dr. sc. Jozo Piljić

U procesu donošenja poslovnih odluka ključna je identifikacija relevantnih financijskih informacija (prihoda i troškova) za svaku pojedinu alternativu. Proces koji se primjenjuje za identifikaciju financijskih informacija koje se mijenjaju kod svake pojedine alternative naziva se inkrementalnom analizom. Podaci koji se prikupljaju za potrebe inkrementalne analize su primarno financijski podaci koje pruža računovodstvena funkcija poduzeća. Ovi podaci se često prikupljaju i preko drugih funkcija.

Novembar - str. 65 – 70.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Novim Pravilnikom o kriterijima za uspostavljanje jedinica za internu reviziju u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine se, u skladu sa Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH, uređuju obveznici uspostavljanja jedinica za internu reviziju, način uspostavljanja i vršenja interne revizije. Pod organizacijama javnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine, u smislu primjene ovog pravilnika, podrazumijevaju se korisnici javnih sredstava budžeta FBiH, kantona, gradova, općina, vanbudžetskih fondova, kao i pravna lica u kojima FBiH, kantoni ili općine imaju većinski udjel

Novembar - str. 71 – 77.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Freelancing kao povremena honorarna djelatnost čiji su nosioci fizička lica kao slobodni poslovni saradnici – freelanceri, iako egzistira dosta dugo, došla je do izražaja u posljednijh desetak godina, posebno nakon snažnije primjene digitalnih tehnologija. U Federaciji BiH freelenceri su predmet pažnje stručne, pa i šire javnosti postali posebno nakon datog Mišljenja Federalnog ministarstva finansija iz 2018. godine o naćinu oporezivanja prihoda od druge povremene samostalne djelatnosti (u koje spadaju i prihodi freelencera).

Freelenceri se definišu kao slobodni nezavisni profesionalci (“slobodni radnici”) koji upravljaju svojim vremenom i nude svoje znanje neposredno klijentima (u našim uslovima najčešće nerezidentima Federacije BiH), koji se ne vežu ugovorom o radu niti mjestom rada.

Sa stanovišta oporezivanja prihoda, djelatnost freelancera se podvodi pod jednu od kategorija koje poznaju propisi o porezu na dohodak (nesamostalni rad, samostalni rad, povremeni samostalni rad). Najčešće se ovi poslovi tretiraju kao samostalni rad bilo trajnijeg karaktera (što pretpostavlja obavezu registracije) ili kao rad povremenog karaktera (rad koji se ne registruje, ali se prijavljuje poreskim organima). U praksi se javlja problem razgraničenja šta je to rad u kontinuitetu a šta nije iz razloga što propisi nisu dali odgovor na ovo pitanje.

Decembar - str. 47 – 54.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Pandemija uzrokovana pojavom virusnog oboljenja COVID-19 dovela je do vanrednih okolnosti i mnogih ekonomskih posljedica koje su rezultirale potpunim prestankom ili značajnim smanjenjem poslovanja i prihoda većine poslovnih subjekata ili preduzeća. Zbog takvih okolnosti došlo je do promjena u finansijskom izvještavanju kroz izmjene Međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja, promjena u postupcima revizije, poteškoća u procjeni novčanih tokova i rizika poslovanja, te ispunjenja principa vremenske neograničenosti poslovanja.

Unutar pomenutih ekonomskih posljedica posebnu poteškoću predstavljaju troškovi koji nisu u direktnoj vezi sa dinamikom poslovnih procesa i poslovnih aktivnosti. Jedan od takvih je i trošak najma, pri čemu je problematika dodatno usložnjena time što su pozicije i interesi ugovornih strana u okolnostima vanrednog stanja različiti, odnosno suprotni. Pitanje koje se postavlja je postoji li trenutno rješenje za ovakve situacije sa ekonomskog i pravnog aspekta.

Ekonomski učinci i posljedice COVID-19 se neminovno reflektiraju na procjenu i planiranje novčanih tokova, finansijsko izvještavanje, procjenu principa vremenske neograničenosti poslovanja i reviziju preduzeća pogođenih pandemijom.

Decembar - str. 55 – 64.

Sabina Džanović, mr. ecc.

Goodwill predstavlja specifičan oblik nematerijalne imovine, koja nastaje prilikom poslovnih kombinacija i utvrđuje se pri prvom konsolidovanju kapitala (imidž i prestiž kompanije, kupci, organizacija i menadžment, kvalitet proizvoda, prodajna mreža itd).

U ovom članku predstavljen je pojam i način identifikacije goodwill-a, pravila početnog priznavanja i vrednovanja nakon početnog priznavanja, u skladu sa MSFI 3 – Poslovne kombinacije i MRS 36 – Umanjenje vrijednosti imovine i dr. pitanja uređena MRS/MSFI. Također, računovodstveni tretman goodwilla shodno MSFI za MSS je sastavni dio ovog članka.

Decembar - str. 65 – 69.

Dr. sc. Jozo Piljić

Svrha je rada prikazati akvizicijski proces sa motrišta planiranja različitih aktivnosti tokom svih faza njegove provedbe. Poseban naglasak stavljen je na akvizicijski plan kako bi se očitovala njegova uloga i značaj za uspjeh akvizicije. Cilj je rada istražiti međuovisnost planiranja i provedbe akvizicijskih procesa radi utvrđivanja slabih tačaka i mogućnosti poboljšanja rezultata budućih akvizicija

Decembar - str. 70 – 76.

Dr. sc. Mirna Pajević

Vrednovanje je postupak koji kao krajnji rezultat ima mišljenje profesionalnog procjenitelja o vrijednosti preduzeća koja predstavlja vlasnički interes jednog ili više vlasnika. Procjena vrijednosti preduzeća često se vrši kada se dionice preduzeća prvi put uključuju na listu kotacije na fnansijskoj berzi. Na osnovu procijenjene vrijednosti kapitala i broja emitovanih dionica se utvrđuje njihova nominalna rijednost. Procjena vrijednosti se može vršiti i kada se dva ili više preduzeća spajaju (pripajanjem postojećem preduzeću ili spajanjem dva nezavisna preduzeća) ili kada se vrši dioba preduzeća. Procjena preduzeća je često neophodna u slučaju privatizacije preduzeća i za potrebe donošenja strateških i investicionih odluka, kao i za kvalitetno fnansijsko izvještavanje. Komitet za međunarodne standarde procjene (IVSC) izdao je nove Standarde procjene 2017. godine koji predstavljaju važnu prekretnicu ka usklađivanju procjeniteljske prakse širom svijeta. Međunarodni standardi procjene (IVS) 2017 služe kao ključna smjernica za procjeniteljsku profesiju na globalnom nivou i osnova su za konzistentnost, transparentnost i povjerenje uprocjene, koje su ključne za donošenje investicionih odluka i kvalitetno fnansijsko izvještavanje

Januar - str. 62 – 69.

Dr. sc. Jozo Piljić

Svrha izvještaja o izvršenju godišnjeg plana je donošenje cjelovitih zaključaka o trendovima kretanja prihoda i rashoda i rezultata u pojedinim centrima odgovornosti na osnovu kojih se provode korektivne akcije u smislu poboljšanja poslovanja poduzeća. Analizom izvještaja o izvršenju godišnjeg plana utvrđivuju se uzorci negativnih odstupanja. Izvještaj o izvršenju godišnjeg plana sastavlja se po pojedinim dijelovima poduzeća (centrima odgovornosti). Izvještaj sadrži kolone ostvarenih rezultata, plana i rezultata prethodne godine te iznose odstupanja. Korektivne akcije usmjerene su na otklanjanje negativnih odstupanja u narednom razdoblju

Januar - str. 70 – 82.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Na području harmoniziranja oporezivanja u EU, direktivama je postignut visoki stepen usklađenosti. Iz tog razloga primarni predmet ovog članka je analiza Direktive o matičnim i zavisnim društvima. Samim tim, od stupanja na snagu, njome je na jedinstven način uređeno pitanje oporezivanja raspodijeljenog dijela dobiti (dividende), kojeg zavisna društva, rezistentna u jednoj državi članici EU, isplaćuju svojim matičnim društvima, rezidentnim u drugoj državi članici. Dakako, autor u samom članku potencira na problematici dvostrukog ekonomskog oporezivanja. Ovakva situacija nesumnjivo je stavljala u teži položaj određenog preduzetnika, samo zbog njegove prekogranične aktivnosti, i to aktivnosti u drugoj državi članici. Dakle, u ovom članku je ovaj problem uklonjen, što je krajnji doprinos realizaciji koncepcije jedinstvenog unutrašnjeg tržišta EU

Januar - str. 83 – 87.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Prema Zakonu o porezu na dobit („Sl. novine Federacije BiH“, broj 15/16), koji je na snazi od marta 2016. godine, oporezivim prihodom nerezidenta koji je predmet oporezivanja porezom po odbitku, shodno članu 39. Zakona, smatra se i prihod koji ostvari nerezidentno pravno lice od rezidentnog pravnog lica ili drugog nerezidentnog lica na teritoriji Federacije na osnovu prodaje ili prijenosa, uz naknadu, za nepokretnu imovinu, dionice ili udjele u kapitalu koji se u skladu sa računovodstvenim propisima smatraju dugoročnim finansijskim plasmanom i prava industrijske svojine, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije propisano.

Prema ranije važećim propisima o porezu na dobit, ovakva vrsta prihoda nerezidentnog pravnog lica nije se smatrala predmetom oporezivanja, pa je stoga značajna novina u našem poreznom sistemu.

Februar - str. 45 – 52.

Mr. oec. Sabina Džanović

U cilju što bolje poslovne saradnje u budućnosti, bolje pregovaračke klime i u konačnici povećanja obima poslovanja s poslovnim partnerima, u praksi se često poslovni partneri ugošćavaju, te im se daju prigodni pokloni, plaćaju im se izdaci za odmor, rekreaciju i sl.

S obzirom na specifičan tretman troškova reprezentacije u poreznim propisima, potrebno je znati razgraničiti da li se izdaci po osnovu određenih poslovnih aktivnosti tretiraju kao izadci po osnovu reprezentacije ili, se, pak, takve aktivnosti mogu smatrati reklamnim aktivnostima, odnosno troškovima reklame.

Februar - str. 53 – 59.

Dr. sc. Mirna Pajević

Na području harmoniziranja oporezivanja u EU, direktivama je postignut visoki stepen Procjena vrijednosti preduzeća je složen postupak, koji se sastoji od velikog broja aktivnosti čiji je krajnji rezultat mišljenje o vrijednosti preduzeća na određeni dan. Praksa procjene vrijednosti preduzeća razvila je veliki broj metoda koje su zasnovane na tri osnovna pristupa, odnosno principa, i to na tržišnom, prinosnom i troškovnom principu. U uslovima efikasnosti tržišta, primjena ovih metoda teorijski bi trebala da rezultuje jednakim vrijednostima. Međutim, činjenica je da se primjenom aktuelnih metoda, u određenim uslovima vrednovanja, mogu dobiti bitno različiti rezultati, pogotovo kada je riječ o tržištima u razvoju kakvo je bosanskohercegovačko.

Tržišni pristup polazi od pretpostavke da je vrijednost neke imovine, u ovom slučaju preduzeća, zasnovana na cijenama slične imovine na tržištu. Ovaj pristup obuhvata metode koje se zasnivaju na podacima o uporedivim preduzećima, a vrijednost preduzeća utvrđuje na osnovu hipoteze da preduzeće vrijedi onoliko koliko i slično kotirano preduzeće, čija je cijena poznata sa berze ili na bazi podataka o cijeni nedavno obavljene transakcije, kada uporedivo preduzeće ne kotira na berzi.

Prinosni pristup polazi od računanja zarađivačke (prinosne) moći preduzeća. Ovaj pristup koristi dinamičke metode računanja kao što su sadašnja vrijednost očekivanog dobitka i sadašnja vrijednost neto novčanog toka.

Troškovni pristup je baziran na izračunavanju vrijednosti neto imovine (neto aktive) i likvidacione vrijednosti preduzeća.

Februar - str. 60 – 70.

Doc. dr. sc. Erdin Hasanbegović

Tržište i institucije finansijskog sistema su od velike važnosti za funkcionisanje njegovih subjekata, same države, ali i za svakodnevni život pojedinca. Tržišta novca i kapitala kao dijelovi finansijskog sistema predstavljaju mehanizme koji obavljaju konverziju štednje. Finansijski sistem je od velike važnosti za sve subjekte privrede jer pojedini subjekti, kao i državne institucije ovise o brzini učinkovitosti, vrsti i kvaliteti usluga koje daje finansijski sistem. Radom se željelo pokazati da je osnovna svrha investicionog bankarstva da poboljša rad tržišta kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i da se utvrdi, analizira i prikaže investiciono bankarstvo kao dio finansijskog tržišta, u kojem investicione banke igraju važnu ulogu u mobilizaciji i optimalnom i efikasnom korištenju finansijskih sredstava.

Februar - str. 71 – 77.

Prof. dr. Mehmed Jahić

Pojam kapitala danas u praksi i u teoriji, a pogotovo u navedenom žargonu očito da nije isti pojam, niti isto znači. Računovodstveni tretman kapitala je definisan u Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI). Kapital je računovodstvena pozicija bilansa stanja i to u strukturi pasive bilansa (kao izvor sredstava). Ovaj pojam nam govori odakle sredstva u aktivi vuku porijeklo, ali samo ona koja pripadaju vlasnicima pravnog lica. Struktura izvora (pasiva bilansa stanja) nam dokumentuje i druge izvore sredstava (tuđe izvore) među koje ubrajamo razne vrste obaveza (prema radnicima, prema državi, prema bankama, prema dobavljačima, prema stanovništvu i sl.).

Ako uporedimo aktivu bilansa stanja sa vrijednošću kapitala i sa vrijednošću obaveza, saznat ćemo koliko je vlasnik preduzeća stvarno vlasnik, a koliko nije (tj. kolike su obaveze).

Važno je da ovo razumiju oni koji se s ovim pojmovima rjeđe susreću. Ponekad se čuje za nekoga ko je bogat da ima kapitala, ili da mu je kapital veliki jer se vide zgrade, zemljišta, mašine i sl. A mi ustvari ne znamo koliko je sve to tuđe jer ne znamo koliko je za to dužan: bankama, državi, radnicima, dobavljačima i sl. Toliko se ta kategorija stavlja u kontekst svakodnevne upotrebe da često kažemo da je zdravlje kapital, tj. zdrav čovjek je bogat, tako da i bogatstvo izjednačimo sa kapitalom, ne pitajući se o činjenici da riječ kapital traži i drugi pojam a to je vrijednost.

Mart - str. 41 – 51.

Enisa Šero-Smailji, dipl. iur.

U Kantonu Sarajevo od početka ove godine u primjeni je novi Zakon o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđe i poklone. U odnosu na raniji, novi zakon donosi niz izmjena kako materijalne, tako i tehničke prirode. U ovom tekstu izvršena je analiza novog propisa, evidentirane su izvjesne nedorečenosti i nejasnoće u njegovim odredbama, te se pokušalo predvidjeti koje odredbe mogu izroditi dileme prilikom njihove primjene. Svaki propis treba da bude u dovoljnoj mjeri fleksibilan da bi se pod njega mogle podvesti sve pojavnosti u praksi, ali i dovoljno regulatoran da ne ostavi prostora za manipulacije i zloupotrebu prava. Da li se to postiglo s ovim novim zakonom, odnosno da li su građani Kantona Sarajevo dobili pravedan, koristan, jednostavan i provodiv zakon?

Mart - str. 52 – 63.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

U kontekstu determinisanja karaktera i oblika poreza na imovinu, u članku se naglašava važnost komparativne analize pitanja oporezivanja imovine u EU, BiH i zemljama regiona. Dakle, na temelju definisanja samog poreza na imovinu i njegovih vrsta nastoje se diferencirati različiti pristupi pri oporezivanju, sa ciljem postizanja konačne koordinacije poreza u EU. Sa druge strane, nastoji se prikazati poresko-pravnu utemeljenost poreza na imovinu u BiH, uz naznaku da zemlje regiona moraju uskladiti svoje poresko pravo sa primarnim i sekundarnim zakonodavstvom EU. Dakle, članak prezentira pregled utemeljenih učinaka poreza na imovinu, te trenutnu situaciju za zemlje EU, BiH i regije, uz obaveznu analizu poreskih sistema na načelima pravednosti i efikasnosti

Mart - str. 64 – 72.

Dr. sc. Mirna Pajević

Uloga interne revizije je osigurati nezavisno uvjerenje da su procesi upravljanja i nadzora nad rizicima kompanije efikasni, te da je sistem internih kontrola učinkovit. Interni revizori doprinose razvoju odgovarajućih kontrola unutar kompanija, kao dijela šire strategije rizika i pružaju uvjeravanja o pouzdanosti kontrola. Interni revizori imaju profesionalnu obavezu da osiguraju nepristrasan i objektivan pregled, te isti trebaju biti nezavisni od poslovnih procesa koje procjenjuju i izvještavati prema najvišem nivou kompanije. Da bi bili učinkoviti, potrebno je da interni revizori budu kvalifikovani, vješti i iskusni, te obavljaju svoj posao u skladu sa Kodeksom etike i Međunarodnim standardima interne revizije. Interni revizori se bave pitanjima koji su izuzetno značajni za opstanak i prosperitet bilo koje kompanije. Za razliku od eksternih revizora, interni revizori se bave i pitanjima koji se ne tiču samo finansijskih rizika i izvještaja nego se tiču tematike kao što je reputacija kompanije, rast i razvoj, utjecaj okruženja, upravljanje procesima i rizicima, kao i način na koji kompanije tretiraju svoje zaposlenike.

Uloga interne revizije je i pružanje usluga savjetovanja u dijelu dizajniranja procesa i sistema unutar kompanija, da bi se osiguralo da kompanije posluju u skladu sa standardima i dobrim praksama poslovanja. Interni revizori stoga imaju savjetodavnu ulogu sa ciljem unaprjeđenja sistema i procesa unutar kompanija. Općenito, interni revizori pomažu kompaniji u ostvarivanju ciljeva kako na strateškom tako i na operativnom nivou, kombinacijom osiguranja kvaliteta i savjetovanja

Mart - str. 73 – 80.

Dževad Jagodić, dipl. ecc.

Utvrđivanje oporezive dobiti podružnice/poslovne jedinice sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH – pravni osnov i način alociranja troškova i prihoda kao i određivanje alokacijskih ključeva te izrada poreznog bilansa i najčešće greške.

April - str. 59 – 63.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Naglašava se da je Bosna i Hercegovina složena država, pa je,analogno tome, sasvim jednostavno zaključiti da je BiH specifična po tome da svaki od entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko Distrikt imaju svoj ustavno-pravni poredak, koji efektivno i suštinski propisuje i donosi zakone iz oblasti direktnih poreza, pa tako i poreza na dobit, a razlike u propisima su primjetne i značajne. Samim tim, neki segmenti međuentitetskog poslovanja su i usaglašeni, ali može se reći da je federalni Zakon o porezu na dobit jednostavniji, jer se zasniva na računovodstvenim pravilima, pa se članak fokusirao više na FBiH i njene zakone. Pored toga, spomenut je i novi Zakon o porezu na dobit u FBiH, koji je usvojen u februaru 2016. godine, kao i promjene koje on donosi(Zakon je objavljen u „Službenim novinama FBIH“, br. 15/16).Cilj članka je usporediti zakonska određenja oporezivanja dobiti u Bosni i Hercegovini, te iznijeti zaključak o tome koja su poreska rješenja bolja i jednostavnija za realiziranje aktivnosti vezanih za oporezivanje dobiti u Bosni i Hercegovini

April - str. 64 – 70.

Momir Stefanović, dipl. oec.Momir Stefanović, dipl. oec.

Već duže vremena u Federaciji Bosne i Hercegovine, pored fiskalnih, postoje i brojni parafiskalni nameti koji značajno opterećuju troškove poslovanja privrednih subjekata. Mjerama tekuće ekonomske politike i drugim programskim dokumentima generalno je utvrđeno da je neophodno preispitati opravdanost postojećeg obima ovih izdvajanja u cilju podizanja konkurentnosti privrede. U tom pravcu, od strane nadležnih organa urađene su analize stanja i predložene konkretne mjere smanjenja parafiskalnih nameta. Međutim, do realizacije predloženih mjera uglavnom nije došlo, tako da je zahtjev za rasterećenje privrede po tom osnovu i dalje akutan

April - str. 71 – 79.

Edin Fatić, mr. oecc

Interna revizija može biti organizirana na dva načina: unutar poslovnog subjekta, kao češći pristup provođenju interne revizije (osiguranje ljudskih resursa od 100% vlastitih resursa, preko angažiranja „gostujućih revizora“), ili korištenjem usluga internih revizora izvana. Takav pristup obavljanju interne revizije podrazumijeva dislokaciju interne revizije od samog poslovnog subjekta, odnosno da ne mora postojati služba interne revizije već ju može obavljati netko izvana. Taj se postupak naziva eksternalizacija interne revizije – outsourcing

April - str. 80 – 86.

Dr. sc. Jozo Piljić

Međunarodni standard financijskog izvještavanja (MSFI) 16 – Najmovi od 1. siječnja / januara 2019. godine zamjenjuje Međunarodni računovodstveni standard (MRS) 17 – Najmovi. MSFI 16 nastao je kao rezultat suradnje između američkog FASB-a koji kreira US GAAP-ove i Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB).

Model priznavanja najmova prema MRS 17 često je bio kritiziran zbog pružanja nedovoljnih informacija o najmovima korisnicima financijskih izvještaja i to posebno kod operativnih najmova. Upravo zbog toga, najznačajnija novena koju uvodi MSFI 16 je primjena jedinstvenog računovodstvenog modela za najmoprimce koji od najmoprimaca zahtijeva da priznaju u svojim poslovnim knjigama imovinu i obveze za sve najmove sa razdobljem dužim od 12 mjeseci, osim u slučajevima kad je imovina koja je predmetom najma male vrijednosti

Maj - str. 54 – 74.

Dr. sc. Mirna Pajević

Međunarodni okvir profesionalne prakse interne revizije predstavlja skup svih mjerodavnih smjernica za profesionalnu praksu interne revizije koje uređuju ulogu, položaj, odgovornost i funkciju interne revizije i internih revizora. Međunarodni okvir je utvrdio Institut internih revizora (The Institute of Internal Auditors – IIA ) koji je globalna kompanija posvećena internim revizorima i jedini je nadležan za donošenje mjerodavnih uputstava i smjernica. Međunarodni okvir uključuje definiciju interne revizije, Etički kodeks, standarde i praktične savjete, te olakšava dosljedan razvoj, tumačenje i primjenu koncepata, metodologija i tehnika koje se koriste u internoj reviziji.

Maj - str. 75 – 88.

Edin Fatić, magistar dipl oecc, interni revizor

Kontroling pruža stručnu podršku i pomaže u procesu odlučivanja, vođenja i upravljanja. Osnovna načela kontrolinga su principi koordinacije i integracije, a sastoji se od šest sistema i to redom: sistem vrijednosti, sistem kontrole, sistem planiranja, sistem informiranja, sistem organiziranja i sistem upravljanja ljudskim potencijalima. U savremenom poslovanju nudi se kontroling koji je u praksi već dokazan kao jedna od najznačajnijih funkcija u rješavanju konkretnih problema

Juni - str. 72 – 79.

Doc. dr. sc Mirza Čaušević

Primarno se determinišu principi funkcionisanja budžeta Evropske unije. U skladu sa tim, budžet EU je definisan osnivačkim ugovorima EU, preciznije Ugovorom o osnivanju Evropske ekonomske zajednice iz 1957. godine i Ugovorom iz Mastrihta iz 1992. godine, kao i sekundarnim zakonodavstvom koje obuhvata uredbe i niz pravila i priručnika Evropske komisije za njihovo sprovođenje (uredbi). U samom članku posebno se postuliraju primarna tumačenja koherentnosti i međuzavisnosti principa koji omogućavaju nesmetano funkcionisanje i sprovođenje budžeta EU i evropskih politika. Naime, pojedinačno su naznačane karakteristike i značaj sljedećih principa: princip jedinstva, princip univerzalnosti, princip anualiteta, princip ravnoteže, princip specifikacije, princip jedinstvenog računa i princip transparentnosti i finansijskog menadžmenta. Samim tim, intencija članka ogleda se u činjenici da autor članka nastoji odgovoriti na ključno pitanje djelovanja principa funkcionisanja na realizaciju i sprovođenje budžeta EU

Juni - str. 80 – 85.

Dr. sc. Jozo Piljić

Novi standard o prihodima (MSFI 15) zamjenjuje MRS 11 Ugovori o izgradnji i MRS 18 Prihodi te neka tumačenja koja su povezana sa prihodima (IFRIC 13 Programi nagrađivanja lojalnosti kupaca, IFRIC 15 Ugovori o izgradnji nekretnina, IFRIC 18 Prijenos imovine sa kupaca i SIC 31 Prihod – nenovčane transakcije koje uključuju usluge oglašavanja). Nadalje, MSFI 15 Prihodi od ugovora sa kupcima donosi novi model priznavanja prihoda koji se temelji na kontroli, mijenja osnovu za odlučivanje o tome hoće li se prihodi priznavati tokom vremena ili u određenom trenutku, pruža nove i detaljnije upute o određenim temama te proširuje i poboljšava objavljivanja o prihodima.

MSFI 15 odnosi se na sve ugovore sa kupcima koji prodaju robu ili pružaju usluge, uključujući i ugovore o izgradnji te licenciranje intelektualnog vlasništva. MSFI 15 Prihodi od ugovora sa kupcima se ne odnosi na ugovore sa kupcima koji su obuhvaćeni nekim drugim MSFI-jem ili MRS-om poput ugovora o najmu, ugovora o osiguranju i financijskih instrumenata

Juni - str. 86 – 99.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Zapošljavanje radnika koji imaju prebivalište na teritoriji jednog entiteta kod poslodavaca sa sjedištem na teritoriji drugog entiteta, iz razloga kombinovane primjene propisa o porezu na dohodak i doprinosima u takvom “međuentitetskom zapošljavanju” uvijek otvara niz pitanja sa aspekta pravilne primjene propisa, a kako bi u konačnici radnici mogli ostvariti svoja prava iz osnova socijalnog osiguranja, a poslodavac izbjegao potencijalne sankcije.

U prethodnom periodu, porezne uprave oba entiteta uputile su pozive poslodavacima koji zapošljavaju radnike koji imaju prebivalište na teritoriji entiteta različitom od mjesta rada, odnosno sjedišta poslodavca, da izvrše prijavu uplaćenih doprinosa, te su, istovremeno, upozorili na provođenje prekršajnog postupka i novčane sankcije za propuste po ovom osnovu. Naime, veliki broj poslodavaca koji je uredno uplaćivao doprinose za radnike sa prebivalištem na teritoriji drugog entiteta u prethodnom periodu nije podnosio odgovarajuće obrasce, odnosno prijavljivao uplaćene doprinose. Također, kada je u pitanju način obračuna doprinosa (stope, osnovica) prisutno je različito tumačenje sâme primjene propisa što dovodi i do različitog postupanja u praksi

Juli / Avgust - str. 64 – 73.

Doc. dr. sc Mirza Čaušević

Primarno se obraća pažnja na karakter pravne osnove za realizacijom svih segmenata opće porezne politike u Evropskoj uniji. Uzimajući u obzir osnovne pozitivno-pravne institute opće porezne politike definiraju se strategijski ciljevi unaprjeđenja porezne politike. Pored toga, na naučno-stručno utemeljen način tumače se inicijative za razvoj porezne politike sa ciljem pravednijeg oporezivanja privrednih društava na području Evropske unije. Pored toga, posebna pažnja posvećuje se ulozi Evropskog parlamenta na unaprjeđenju opće porezne politike u pravcu moderne digitalne privrede koja počiva na razvijenom unutrašnjem tržištu Evropske unije. Na kraju članka, sintezom cjelokupnog istraživanja, teži se pojašnjenju ključnih zaključaka, iz kojih se vidi nedvosmislen karakter opće porezne politike u okviru Europske unije

Juli / Avgust - str. 74 – 79.

Doc. dr. sc. Erdin Hasanbegović, Ivana Bodulović, BA

Predmet ovog rada jeste da se istraži, analizira i na praktičnom primjeru pokaže pojam i obračun standardnih troškova proizvodnje. Proizvodni proces je dosta složen, obuhvata brojne troškove koje je veoma teško planirati, precizirati, ali i pratiti. Kako bi se ove radnje pojednostavile, korisno je primijeniti standardne troškove. Problem istraživanja može biti dat u obliku pitanja, i to: Da li se standardnim troškovima mogu obuhvatiti svi troškovi proizvodnje?

Cilj istraživanja proizlazi iz prethodno danog predmeta i problematike rada. U kontekstu danog istraživanja, cilj je definiran na sljedeći način: Istražiti u kojoj je mjeri primjena standardnih troškova efikasna mjera obračuna troškova u proizvodnim kompanijama

Juli / Avgust - str. 80 – 87.

Dr. sc. Mirna Pajević

Strateško planiranje predstavlja srž rada kompanije. Bez strateškog okvira uposleni i druge interesne grupe ne znaju kuda kompanija ide i zašto. Strateški plan predstavlja integrisani okvir strateških i operativnih ciljeva i aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat. Strateški plan je često definisan kao misija ili vizija kompanije. Osnovna pitanja kojima se bavi klasično strateško planiranje su:„Zašto kompanija postoji?“, „Šta kompanija želi da postane?“, „Na koji način će se kompanija ponašati?“, „Šta kompanija treba postići da ostvari viziju?“ i „Koje rezultate kompanija očekuje?“ Strateški plan nije rigidan, te isti pruža parametre u okviru kojih treba raditi. Veoma je važno da proces strateškog planiranja bude baziran na stvarnom razumijevanju eksternog okruženja. Strateško planiranje daje jasnoću po pitanju šta se želi ostvariti i način na koji pristupiti ostvarenju istog.

Interna revizija ima važnu ulogu u strateškom planiranju u kompaniji. Planovi interne revizije moraju uzeti u obzir planove kompanije. Interna revizija u okviru svojih savjetodavnih aktivnosti može znatno doprinijeti poboljšanjima u strateškom planiranju. Upravljanje rizikom u kompaniji predstavlja proces kojeg provodi upravni odbor kompanije i uposleni na strateškom nivou i u cijeloj kompaniji sa ciljem identifikacije potencijalnih događaja koji mogu negativno djelovati na kompaniju.

Juli / Avgust - str. 88 – 101.

Dr. sc. Mirna Pajević

Analiza isplativosti investicije procjenjuje se kroz finansijsku analizu. Svrha finansijske analize je upotrijebiti prognoze finansijskog toka projekta za izračun rentabilnosti ulaganja, odnosno utvrditi u kojoj je mjeri je investicija finansijski isplativa za investitore. Analiza isplativosti investicije treba pokazati da li će svi budući primici biti dovoljni za pokrivanje budućih izdataka. Rentabilnost ulaganja iskazuje se kao odnos dobiti i uloženih sredstava.

Koraci u analizi isplativosti investicije su preliminarno testiranje ideje investicije sa stanovišta tržišne strategije, analiza postojećih baza podataka, prikupljanje i analiza primarnih informacija o ponudi, istraživanje potreba, navika i zadovoljstva potrošača, izrada detaljnog finansijskog plana projekta, istraživanje modela ponašanja potrošača, izrada finansijskog plana marketinga, komunikacije i prodaje, istraživanje prodajnog potencijala i projektovanje obima i dinamike prodaje i cash-flow analiza ili analiza finansijskog rezultata i novčanih tokova.

U vezi sa isplativošću investicije ključno je odrediti trošak kapitala. Trošak kapitala (eng. Cost of capital) se može definisati kao stopa profitabilnosti, odnosno stopa prinosa koja se mora postići kako bi se zadovoljili očekivani prinosi investitora preduzeća.

Isplativost dugoročnih investicija procjenjuje se po nekoliko najčešće korištenih pokazatelja ili kriterija: vrijeme povrata sredstava, prosječna stopa povrata, neto sadašnja vrijednost, interna stopa rentabilnosti i indeks profitabilnosti.

Analiza osjetljivosti predstavlja veoma jednostavnu metodu koja se koristi za lociranje i procjenu mogućih rizika koji utječu na profitabilnost investicije. Ova analiza ne uzima eksplicitno u obračun vjerovatnoću nastanka rizika, nego pokušava dati odgovor na pitanje ima li određena investicija izgleda za uspjeh. Na osnovu analize osjetljivosti se ispituje kako pojedina investicija podnosi promjene određenih parametara. Pomoću analize osjetljivosti mogu se utvrditi faktori koji utječu na smanjenje profitabilnosti investicije i analizom se može izvršiti odabir investicijskih projekta iz raspoloživog skupa alternativa, koji pokazuje najmanju osjetljivost, odnosno onih koji pokazuju najbolje rezultate.

Septembar - str. 59 – 70.

Sabina Džanović, mr. oec.

Kako bi finansijski izvještaji ispunili svoje ciljeve, a to su pružanje informacija o finansijskom položaju, uspješnosti i promjenama finansijskog položaja pravnog lica, isti se sastavljaju primjenom računovodstvenog načela nastanka događaja. Međutim, u praksi se često dešavaju situacije da transakcije započinju u jednom obračunskom periodu, a završavaju u sljedećim periodima, i u tim slučajevima koristimo vremenska razgraničenja (aktivna i pasivna), kako bismo prihode i rashode evidentirali u onim obračunskim periodima u kojima i pripadaju. U ovom i sljedećem broju časopisa bavit ćemo vremenskim razgraničenjima, s tim da će fokus ovog članka biti usmjeren na aktivna vremenska razgraničenja, a u sljedećem broju našeg časopisa ćete moći pročitati o pasivnim vremenskim razgraničenjima.

Septembar - str. 71 – 74.

Mr. Danka Panić Ašanin

U najvećem broju slučajeva u praksi entitet je vlasnik onih nekretnina, postrojenja i opreme koju koristi u poslovne svrhe radi obavljanja redovne djelatnosti radi koje je osnovan, te radi ostvarivanja prihoda i dobiti. Računovodstveno priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme u takvim slučajevima se vrši u skladu sa MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema. U određenom broju slučajeva entitet uzima pod zakup (finansijski ili poslovni) nekretnine, postrojenja ili opremu, koje koristi za obavljanje redovne djelatnosti. Tada se rukovodi MSFI 16 – Zakupi. Međutim, u malom broju slučajeva dešava se da entitet dobije nekretninu, postrojenje ili opremu na korištenje bez naknade. Tada se, takođe, rukovodi odredbama MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, koji predviđa i takve mogućnosti.

Oktobar - str. 40 – 47.

Dr.sc. Jozo Piljić

Mjerenje određene financijske imovine ovisi prije svega o klasifikaciji konkretne financijske imovine u određenu kategoriju definiranu standardima financijskog izvještavanja. MSFI 9, koji je u primjeni od 1. 1. 2018. godine, za subjekte koji sastavljaju financijske izvještaje primjenom MSFI-a definira tri kategorije financijske imovine u koje se financijska imovina klasificira prema odgovarajućem subjektovom poslovnom modelu upravljanja financijskom imovinom te obilježjima financijske imovine s ugovornim novčanim tokovima.

Financijska imovina se prilikom njezinog početnog priznavanja klasificira u jednu od sljedeće tri grupe:

1. financijska imovina koja se naknadno mjeri po amortiziranom trošku

2. financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i

3. financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha.

Prilikom mjerenja financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se, u ovisnosti o njezinoj klasifikaciji u odgovarajuću kategoriju financijske imovine, može mjeriti ili po fer vrijednosti ili po amortiziranom trošku. U slučaju kada se financijska imovina na datum izvještavanja mjeri po fer vrijednosti ključno pitanje jest na koji način se u računovodstvu evidentiraju promjene fer vrijednosti financijske imovine između dva izvještajna datuma

Oktobar - str. 48 – 68.

Sabina Džanović, mr. oec.

U prethodnom izdanju časopisa „Pravo i finansije“, kao i u ovom, bavili smo se pitanjem vremenskih razgraničenja, s tim da je u prethodnom broju fokus bio na aktivnim vremenskim razgraničenjima, dok ćemo se u ovom tekstu baviti problematikom pasivnih vremenskih razgraničenja. Pasivna vremenska razgraničenja predstavljaju specifičan oblik obaveza preduzeća, koji će se u sljedećem razdoblju pretvoriti u obavezu kod uračunatih troškova, odnosno u prihod ako se privremeno odgađa priznavanje prihoda.

Oktobar - str. 69 – 72.

Dr. sc. Mirna Pajević

Donošenje i primjena računovodstvenih politika ima krajnji cilj da informacije u finansijskom izvještaju odražavaju istinit i fer pregled finansijskog stanja i uspješnosti poslovanja, a objavljivanje korištenih računovodstvenih politika u finansijskim izvještajima ima za cilj da korisnicima finansijskih izvještaja ukaže na sadržaj određenih informacija u izvještaju. Međunarodni računovodstveni standard koji definiše i reguliše računovodstvene politike je MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. U svim područjima gdje su računovodstveni standardi (Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja) dali alternativu i „slobodu“ procjene, ista područja treba regulisati pravilnikom o računovodstvenim politikama.

Pravilnik o računovodstvenim politikama donosi uprava pravnog lica u momentu njegovog osnivanja, odnosno upisa društva u sudski registar.Prijedlog pravilnika o računovodstvenim politikama i tumačenje računovodstvenih regulativa daje najčešće rukovodilac računovodstva, u saradnji sa rukovodiocima ostalih poslovnih funkcija u pravnom licu (u zavisnosti od djelatnosti pravnog lica)

Oktobar - str. 73 – 86.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Službena putovanja sastavni su dio redovnog radnog procesa u različitim djelatnostima, ali povremene potrebe za službenim odsustvom sa redovnog radnog mjesta mogu se pojaviti u bili kojoj branši. S obzirom na poslovni karakter takvih putovanja, podrazumijeva se da lice koje je upućeno na isto ima pravo na plaćene troškove ishrane, prevoza, noćenja i druge troškove koji su vezani za službeno putovanje. Poslodavac svojim internima aktima može urediti različite detalje u vezi s isplatom takvih naknada (u određenim slučajevima je i obavezan).

Sa druge strane, nema smetnje da se prevoz, smještaj i svi drugi troškovi plate i za lice koje nije u radnom odnosu kod poslodavca, već je angažovano po ugovoru o djelu i sl. Međutim, ono što može biti sporno je kako pravilno porezno tretirati sve takve isplate, pa je tom smislu potrebno biti vrlo oprezan, jer nije svejedno kome se šta isplaćuje, pod kojim uslovima, za koje potrebe, koja visina naknada se isplaćuje i dr.

Ovdje je ukazano na osnovna pravila koja je potrebno poznavati kada je u pitanju porezni tretman troškova službenog putovanja, ali i na određene situacije u praksi kada je potrebno posebno cijeniti porezni karakter isplaćenih naknada troškova (službenog) putovanja

Oktobar - str. 87 – 96.

Doc. dr. sc. Mirza Čaušević

Globalizacijom tržišta javila se potreba preseljenja sjedišta koja ovisi o načinu kako države određuju domicil i rezidentnost privrednih društava. Ako je prijenos sjedišta moguć, privredno društvo prije napuštanja države mora podmiriti porezne obaveze koje ima prema državi porijekla plaćajući porez na izlazak privrednih društava iz zemlje. Primjena tog poreznog oblika u praksi dovodi do prijepornih situacija kojima se bavio Sud EU razmatrajući ih u kontekstu slobode poslovnog boravišta. Slijedom navedenoga, ovdje se uvodno razmatra pojam slobode poslovnog prebivališta i boravišta kroz suštinu samog prijenosa sjedišta. U radu je pojašnjen postupak naplate poreza na izlazak iz zemlje, da bi nakon toga slijedilo pojašnjenje poreza na izlazak iz zemlje u odabranim zemljama (Italija, Holandija i SAD)

Oktobar - str. 97 – 102.

Dr. sc. Jozo Piljić

Izvještavanje po segmentima propisano je Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja (MSFI) 8 – Poslovni segmenti. Društvo je dužno objaviti informacije koje korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućuju da ocijene vrstu i financijske učinke poslovnih djelatnosti kojima se bavi te gospodarsko okruženje u kojem posluje. Društvo je dužno iskazati prihode vanjskih kupaca za svaki proizvod i svaku uslugu ili svaku skupinu sličnih proizvoda, odnosno usluga, osim ako neophodne informacije nisu dostupne i ako troškovi njihove pripreme ne bi bili previsoki, u kom slučaju je dužno tu činjenicu i objaviti. Društvo je dužno iznijeti informacije o tome u kojoj mjeri se oslanja na svoje značajne kupce. Da bi strategijsko upravljačko računovodstvo moglo da pruži dovoljno informacija pri donošenju poslovnih, konkurentskih strategija, ono mora kontinuirano osiguravati relevantne informacije o proizvodima, kupcima i konkurenciji

Novembar - str. 52 – 61.

Dr. sc. Mirna Pajević

Računovodstvena profesija u Bosni i Hercegovini je značajno regulisana, te se računovođe, revizori i finansijski djelatnici trebaju pridržavati strogih pravila kada pripremaju finansijske, revizorske i druge izvještaje. U BiH još uvijek nije decidno regulisana provjera kvalitete rada računovođa, međutim kako se računovodstvena profesija približava europskim propisima očekuje se značajnija regulacija ove profesije. Iskustva pokazuju da računovođe, revizori i finansijski djelatnici imaju značajne propuste u svom radu, posebno kada je u pitanju sastavljanje i prezentacija finansijskih izvještaja. Sa jedne strane računovodstvena profesija se oslanja na automatizovana rješenja, dok sa druge strane ista ima mnogo klijenata i nedostatak vremena. Rezultat računovodstvenih aktivnosti zna često biti poražavajući

Novembar - str. 62 – 72.

Miroslav Brkić, dipl. ecc.

Po pravilu prodaja proizvoda vrši se u jednom obračunskom periodu, dok popravak i zamjena istih u garantnom roku se vrši u nekom od sljedećih obračunskih perioda. Računovodstveno načelo uzročnosti prihoda i rashoda obavezuje privredni subjekt da procijeni iznos budućih izdataka za popravku i zamjenu proizvoda, te po tom osnovu prizna rashod u obračunskom periodu kada su proizvodi prodati. Novi MSFI 15, pružajući detaljnije uputstvo, na drugačiji način tretira popravak i zamjenu proizvoda u garantnom roku, ukoliko kupac ima i koristi mogućnost da odvojeno kupi ili produži trajanje garancije za određene proizvode. Sa poreskog aspekta, zakonodavac je nastojao da eliminiše institut računovodstvene procjene kod priznavanja rashoda u poreskom bilansu, te je na drugačiji način uredio poreski tretman rezervisanja

Novembar - str. 73 – 83.

Momir Stefanović, dipl. ecc.

U ukupnim troškovima poslovanja privrednih društava, ustanova, drugih pravnih lica i samostalnih poduzetnika nije zanemarivo učešće troškova usluga u vezi sa preduzimanjem mjera koje imaju za cilj sprečavanje pojave i suzbijanje širenja zaraznih bolesti: dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (poznate kao DDD). Ovo je naročito izraženo nakon donošenja novog Pravilnika o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije najprije u 2014. a zatim i u 2016. godini, kojim je propisana veća učestalost primjene ovih mjera. U ovom tekstu je dat osvrt na to ko su obveznici preduzimanja posebnih mjera zaštite od zaraznih bolesti, u kojim se rokovima te mjere moraju sprovoditi i pod kojim finansijskim uslovima i koje su sankcije propisane ukoliko se propisane zakonske obaveze u ovom pogledu ne izvršavaju

Novembar - str. 84 – 88.

Pravo na imovinu

Porez na dodatu vrijednost (PDV)

Opštinska naknada za privremeno zauzimanje javnih površina

Pravo na efikasan pravni lijek

Pokretanje postupka prinudne naplate poreznih obaveza na osnovu naloga za plaćanje

Uspostavljanje zakonskog založnog prava (hipoteke) u korist Porezne uprave na imovinu i imovinska prava poreznog obveznika

Odlaganje izvršenja rješenja o pokretanju prinudne naplate

(Ne)diskriminacija pravnih lice kao obveznika poreza na imovinu

Novembar - str. 89 – 98.

Prof. dr. Mehmed Jahić

Interes za ovom temom je nešto što već dugo postoji ne samo kod nas već i u široj javnosti, kod nas, a i u svijetu uopšte. Međunarodni računovodstveni standardi i Okvir međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MRS i MSFI) su uistinu definisali mogućnosti priznavanja obrazovanja kao investicije, kroz razne forme novih vrijednosti i goodwila i sl., ali nam nisu još od autora ponuđena računovodstvena rješenja. Zato ćemo svoje razmišljanje i iskustva iz poznavanja računovodstva i revizije iznijeti u ovom radu, kao prikaz mogućeg rješenja problema priznavanja ulaganja u obrazovanje kao investicije ili kao tekućeg troška ili rashoda perioda.

Opis problema, primjeri i knjiženja će vjerovatno otvoriti i vašu maštu i usmjeriti vaš interes, da i uz vaše sugestije dođemo do još boljeg rješenja i u računovodstvu ubuduće prepoznamo ulaganje kroz jednu od pomenutih računovodstvenih pozicija.

Decembar - str. 28 – 35.

Dr. sc. Mirna Pajević

Pripremne radnje obuhvataju kontrolne i druge postupke kojim se provjeravaju knjiženja poslovnih događaja i knjigovodstvena dokumentacija, te organizacija i provedba godišnjeg popisa imovine i obaveza. Pripremne radnje se obavljaju prije godišnjeg popisa imovine i obaveza, kojim se utvrđuju stvarna stanja bilansnih pozicija i usklađuju knjigovodstvena stanja. Izvođenje popisa veoma ovisi o kvalitetu pripremnih radnji.

Popis imovine i obaveza može se vršiti i tokom poslovne godine u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe i statusnih promjena u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranje stečajnog postupka ili pokretanje postupka likvidacije). Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravnu osobu od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. 12. tekuće godine.

Godišnjim popisom utvrđuju se stvarna stanja imovine, obaveza i kapitala, te se postojeća knjigovodstvena stanja svode na popisom utvrđena stvarna stanja kroz iskazivanje viškova ili manjkova. Porezni i računovodstveni tretman inventurnih razlika (viškova i manjkova) je ključni korak u popisnim aktivnostima. Na osnovu dobijenih podataka popisom, sastavljaju se finansijski izvještaji koji bi trebali pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristrasan pregled imovine, obaveza, kapitala, promjena finansijskog položaja i dobiti ili gubitka pravnog subjekta

Decembar - str. 36 – 54.

Edin Fatić, mr. oecc., interni revizor za javni sektor

Isticanje novog polja forenzike, forenzičke revizije, prouzrokovano je brzim promjenama u elektronskom poslovnom okruženju, te naglim porastom broja poslovnih prijevara. Iako se prijevare mogu naći u različitim oblicima, uglavnom se svode na krađu sredstava i informacija ili zlouporabubu nečije imovine u obliku informacija. Forenzička revizija predstavlja potpuno novo i nedovoljno istraženo angažiranje neovisne revizije, koja zahtjeva angažiranje profesionalaca u reviziji, sa posebnom obukom i iskustvom u brobi protiv kriminalnih radnji.

Decembar - str. 55 – 65.

Predrag Krsmanović, sudija Kantonalnog suda u Tuzli

U pogledu komunalne takse za isticanje firme u Bosni i Hercegovini postoji više pitanja i dilema o kojima, čini se, ne postoji dovoljno afirmisanih i dovoljno saglasnih stavova sudova (kako redovnih, tako i ustavnih), kao ni dovoljno javno publikovanih stručnih i naučnih radova.

Ukazano je na neka od važnijih pitanja i dilema koji mogu biti od značaja kako za obveznike plaćanja ove takse, tako i za učesnike u upravnim i sudskim postupcima koji se vode povodom njihovog plaćanja. U radu su, između ostalog, dotaknuta pitanja koja se odnose na suštinu, karakter i osnovna obilježja ovog javnog prihoda, ustavnost zakona i zakonitosti podzakonskih propisa kojima je propisana obaveza njihovog plaćanja, povredu prava stranaka na jednakost pred zakonom, odnosno prava na nediskriminaciju, predviđenog odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima, te direktne primjene ove Konvencije. U zaključcima se osvrnulo i na potrebu i opravdanost daljneg postojanja ovog vida javnih dažbina

Decembar - str. 66 – 78.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Prenos udjela u d.o.o. u Federaciji BiH moguće je vršiti po osnovu pisanog ugovora i nasljeđivanjem, na način kako je to uređeno Zakonom o privrednim društvima. Ukoliko vlasnik udjela u d.o.o. – fizičko lice, izvrši prodaju, odnosno na drugi način prenese vlasništvo nad udjelima u d.o.o. na drugo fizičko ili pravno lice, on može ostvariti određeni dobitak / dohodak na razlici između ostvarenog prihoda i nabavne vrijednosti udjela čije je vlasništvo predmet prenosa. U trenutno važećim propisima o porezu na dohodak nije posebno tretirano oporezivanje takve vrste dobitaka, međutim imajući u vidu da se u dohodak od imovine i imovinskih prava uključuju prihodi ostvareni otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prenosom, uz naknadu, i ostale imovine koja se sastoji samo od prava, u prethodnom periodu nadležni organi su izdavali mišljenja prema kojima je dohodak ostvaren po osnovu prodaje, kao i drugih načina prenosa udjela predmet oporezivanja kao dohodak od imovinskih prava.

U ovom tekstu dato je kratko pojašnjenje pravnog osnova za prenos udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, a potom se obrazlaže porezni tretman takve transakcije, primarno s aspekta trenutno važećih propisa o porezu na dohodak, ali i sa aspekta kantonalnih propisa o oporezivanju poklona i nasljeđa, kao i s osvrtom na način na koji će ova vrsta dohotka biti tretirana u novim propisima o porezu na dohodak

Decembar - str. 79 – 86.

Priredio: Dr. sc. Jozo Piljić

Prema Odluci o utvrđivanju posebne i minimalne akcize na cigarete i akcize na duhan za pušenje za 2020. godinu, posebna akciza na cigarete povećana je za 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za pakiranje od 20 komada cigareta.

Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na dan 01.01.2020. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru UINO do 07.01.2020. godine, a razliku između obračunate (nove) i ranije uplaćene akcize uplatiti na Jedinstveni račun UINO do 17.01.2020. godine.

Decembar - str. 87 – 90.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U ovom tekstu predstavlja se radno vrijeme regulisano zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u svim aspektima kojima je ono regulisano ili treba biti regulisano drugim propisima i aktima, a koje je bitan element ugovora o radu i od čijeg rasporeda i načina korištenja zavisi ostvarivanje prava koja iz radnog vremena proističu

Januar - str. 38 – 47.

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu se primjenjuje u slučajevima kada poslodavac otkazuje ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Izmijenjeni uvjeti mogu se odnositi i najčešće se i odnose na ponudu zaključivanja ugovora o radu na drugom radnom mjestu sa potrebnom nižom stručnom spremom, manjim radnim iskustvom, manjom plaćom, drugačijim rasporedom radnog vremena i sl. U ovom slučaju ne postoji namjera poslodavca da radnik ostaje bez posla, nego se vrši izmjena ugovora o radu. Zakon o radu FBiH ne poznaje pojam Aneksa ili drugog načina mijenjanja ugovora o radu, odnosno jedini način da se izmijeni važeći ugovor o radu jeste primjena instituta otkaza sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu. U tekstu su prikazane obaveze poslodavca koje treba ispuniti u slučaju ponude izmijenjenog ugovora o radu ali i slučajevi ukoliko radnik odbije potpisati takav izmijenjen ugovor o radu.

Januar - str. 48 – 52.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Povreda na radu, kao posljedica nepreduzimanja adekvatnih preventivnih mjera za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja radnika predmet je regulisanja propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja, penzijskog i invalidskog osiguranja, zaštite na radu i drugih propisa, pa ćemo u ovom tekstu razmotriti sve aspekte zakonske zaštite radnika u slučaju da nastupi povreda na radu, odnosno profesionalno oboljenje ili promijenjena radna sposobnost radnika, te s aspekta prava radnika koja iz toga proističu, odgovornosti poslodavca za nastalu povredu ili profesionalno oboljenje, specifična zdravstvena zaštita radnika, evidencije i naknade koje pripadaju radniku, ukoliko povreda na radu nije rezultat krivice radnika. Ova oblast regulisana je Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu, Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i provedbenim propisima, čije su odredbe objedinjene u ovom tekstu.

Mart - str. 38 – 46.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U ovom tekstu cilj je predstaviti način regulisanja disciplinske odgovornosti državnog službenika i namještenika u federalnim propisima, koji se odnose prvenstveno na federalne organe državne službe, ali i na one kantone i općine i gradove koji su u njihovom sastavu, ukoliko nisu doneseni kantonalni propisi o državnim službenicima i namještenicima, kao i opća pravila disciplinskog postupka koja se primjenjuju i na državne službenike i namještenike u disciplinskom postupku zbog počinjene povrede službene dužnosti ili pokrenutog krivičnog postupka zbog istih počinjenih povreda, te odgovornost za štetu počinjenu organu državne službe, trećim licima i državnom službeniku i namješteniku

April - str. 24 – 34.

Azra Bublin, dipl. iur.

U članku je dat cjelovit pregled zakonskih odredaba koje se odnose na odmore i odsustva prema Zakonu o radu FBiH i njegovim najavljenim izmjenama i dopunama, koje su u postupku donošenja, sa posebnim osvrtom na aktuelna pitanja ovih instituta. Intencija je da se zainteresovani subjekti bliže upoznaju o odredbama ovih instituta i najčešćim nejasnoćama i teškoćama koje se javljaju u njihovoj primjeni

Maj - str. 23 – 31.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Potreba za angažovanjem radnika i drugih lica na privremenoj i povremenoj osnovi vrlo je česta u praksi, te mnogi poslodavci posežu za ovakvom vrstom ugovornog angažmana za različite vrste poslova. Međutim, kod zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima, potrebno je voditi računa o ispunjavanje određenih formalnih preduslova u skladu sa Zakonom o radu, te samo ukoliko su isti zaista zadovoljeni, odnosno, ukoliko se ne radi o poslovima za koje je potrebno zaključiti ugovor o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom), angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima dolazi u obzir.

Dodatno, treba biti oprezan kada su u pitanju obaveze sa aspekta propisa o porezu na dohodak i doprinosima, a razlog tome je česta zloupotreba i pogrešna primjene ugovora o privremenim i povremenim poslovima. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na pravni osnov za zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i na tretman istog sa aspekta važećih propisa o porezu na dohodak i doprinosima.

Maj - str. 32 – 37.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Autor predstavlja sadržinu obaveznih akata kontrolora ličnih podataka kojima kontrolor ličnih podataka reguliše pravila postupaka neophodnih za provođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa u vezi sa zaštitom i tajnošću podataka, određuje tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka i plan sigurnosti ličnih podataka, kao i sadržinu i način vođenja obaveznih evidencija

Juni - str. 20 – 31.

Radmila Puzić, dipl.iur.

Autorica govori o inspekcijskom nadzoru nad primjenom propisa iz oblasti zapošljavanja, radnih odnosa i zaštite na radu koju vrše inspektori Inspektorata na teritoriji Republike Srpske, a poslove inspekcijskog nadzora, kao povjerene poslove, na teritoriji jedinice lokalne samouprave vrše inspektori u jedinicama lokalne samouprave u zvanju inspektor rada. Inspektor u obavljanju nadzora samostalno vodi postupak, donosi rješenje i preduzima mjere i radnje u okviru svojih prava, dužnosti i ovlašćenja utvrđenih Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj i drugim propisima.

S obzirom na prirodu i karakteristike svijeta rada u doba pandemije, odgovor na situaciju obično predvodi vlada Republike Srpske. Pošto se pandemija odnosi na ljudsku zajednicu, naučne aspekte obično predvode stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja. Politike javnog zdravlja za borbu protiv pandemije poput COVID-19 imaju značajan uticaj na radna mjesta. Važno je da ove politike u obzir uzmu efekat na politike profesionalnog zdravlja. Politike, prakse, procjene rizika i drugi sistemi za upravljanje na većini radnih mjesta ne bi obično trebali u obzir uzimati potrebu za upravljanjem rizikom od infekcije one vrste kakvu predstavlja COVID-19.

Juli / Avgust - str. 11 – 22.

Mr.sc. Kenan Spahić

Polovinom maja 2021. godine, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u parlamentarnu proceduru uputilo je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 13/18). Formalni razlog za izmjene ovog propisa se nalazi u činjenici da su, već prilikom usvajanja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, oba doma Parlamenta Federacije BiH donijela su Zaključak i zadužila resorno ministarstvo, odnosno Vladu Federacije BiH da prati primjenu novog zakona, te da u slučaju potrebe i određenih problema u primjeni sačini izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Sa tim u vezi, napominjemo da u primjeni ovog vrlo složenog propisa nije bilo većih problema, što govori u prilog činjenici da je u stručnom smislu zakon dobro i temeljno pripremljen. Međutim, sudska praksa, odnosno odluke najviših sudskih instanci (Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-4077/16 od 11. 10. 2018. godine i presuda Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18 od 12. 11. 2019. godine) stvorile su obavezu izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Također, predmetne izmjene zakona obuhvatile su i određena preciziranja normi kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojedinih odredbi. U tekstu se daje pregled predloženih izmjena s obrazloženjem istih.

Juli / Avgust - str. 23 – 27.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Autorica objašnjava pojam invalidnosti, u koju spada i utvrđena promijenjena radna sposobnost radnika, uzroke invalidnosti, prava i obaveze poslodavca i radnika u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću, posljedice koje proističu iz neprimjenjivanja odredba zakona, odnosno neprihvatanja obaveza koje proističu iz zakona, kao i na obaveze poslodavca u slučaju da radniku prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ili ako se radniku, koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na periodičnom ljekarskom pregledu, utvrdi da je izgubio potrebnu zdravstvenu sposobnost za rad na tim poslovima

Juli / Avgust - str. 28 – 35.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Već drugi put u posljednje tri godine u Republici Srpskoj dolazi do institucionalnog povećanja plate. U radu se analizira uticaj ovih izmjena propisa na materijalni položaj radnika. Izmjena visine ličnog poreskog odbitka predstavlja mjeru poreske politike. U značajnoj mjeri će i povećanje iznosa najniže plate uticati na poboljšanje položaja radnika koji za svoj rad primaju najnižu platu. Iznos najniže plate je dostatan za četvrtinu prosječne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Potreba usklađivanja sa novim propisima nameće poslodavcima da provedu procedure izmjene ugovorenih uslova rada, kao i da Poreskoj upravi Republike Srpske dostave izmjene propisanih obrazaca

Juli / Avgust - str. 36 – 43.

Vladislava Tadić, dipl. iur.

Zaštita na radu seže u daleku prošlost, ali napredak u svim sferama društva i zaštita na radu je našla svoje mjesto. Značajna uloga zaštite na radu u Republici Srpskoj ogleda se kroz zakonsku regulativu, Zakon o zaštiti na radu i niz podzakonskih akata koji regulišu ovu materiju. Autorica u tekstu daje osnovne informacije o podzakonskim aktima koji su u primjeni u cilju zaštite i zdravlja radnika. Autorica napominje da je bitno da poslodavac poštuje zakonsku regulativu, primjenjuje preventivne mjere i tehnička uputstva kada je u pitanju korišćenje opreme za rad i svih drugih standarda iz oblasti zaštite na radu.

Juli / Avgust - str. 44 – 47.

Mr.sc. Ernis Imamović

U „Službenim novinama Federacije BiH“, broj 49/21, od 23. 6. 2021. godine, objavljen je Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, koji je stupio na snagu 1. 7. 2021. godine. Ovim zakonom uređuje se postupak mirnog rješavanja radnih sporova (individualnih i kolektivnih), način određivanja miritelja i arbitara i druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Cilj ovog zakona je da se u postupku zasnovanom na načelima dobrovoljnosti, jednakosti, nepristrasnosti i nezavisnosti, uz stručnu pomoć miritelja i arbitara, u relativno kratkom roku, postigne dogovor u vezi sa predmetom individualnog ili kolektivnog radnog spora.

Septembar - str. 11 – 17.

Mr.sc. Kenan Spahić

Problematizira se član 54. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, stav jedan i dva, odnosno pitanje gubitka dijela radne sposobnosti radnika koji nije u stanju više obavljati poslove koje je obavljao prije pojave nesposobnosti / invaliditeta. Zakonodavac je predvidio obaveze poslodavca u slučaju smanjene radne sposobnosti ili invaliditeta, kao i obaveze poslodavca u slučaju potrebe da su se stekli uslovi za dodatnu prekvalifikaciju radnika. Autor zaključuje da je poslodavac kod kojeg je došlo do smanjenja radne sposobnosti ili invaliditeta obavezan da snosi troškove prekvalifikacije radnika za drugi posao. U isto vrijeme problematizira pitanje godina starosti (do 55 godina starosti) za radnika sa smanjenom radnom sposobnosti ili invaliditetom.

Septembar - str. 18 – 20.

Ljiljana Ćehajić, dipl.iur.

U ovom tekstu predstavljen je institut privremene spriječenosti za rad radnika, koja se uobičajeno naziva bolovanje, a reguliše se zakonima u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja.

Oktobar - str. 45 – 53.

Nedim Muhić, mr. iur.

Pitanje pronalazaka stvorenih u radnom odnosu u BiH regulisano je Zakonom o radu u institucijama BiH, Zakonom o radu Federacije BiH, Zakonom o radu Republike Srpske i Zakonom o radu Brčko distrikta BiH. Zakon o radu FBiH razlikuje dvije skupine pronalazaka u radnom odnosu: pronalazak koji je ostvaren na radu ili u vezi sa radom i pronalazak koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, ali je u vezi sa djelatnošću poslodavca.

Kada se radi o pronalascima iz prve skupine, pronalazač u pogledu takvog pronalaska ima određene dužnosti prema poslodavcu. Prva dužnost je da obavijesti poslodavca o pronalasku kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom, a druga dužnost ogleda se u tome da je pronalazač obavezan da čuva kao poslovnu tajnu podatke o pronalasku i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati trećem licu. Drugu skupinu pronalazaka čine pronalasci koji nisu ostvareni na radu ili u vezi sa radom, ali su u vezi sa djelatnošću poslodavca (tzv. slobodni pronalasci). U tim situacijama radnik – pronalazač ima dvije obaveze: obaveza informisanja poslodavca o svom ”slobodnom” pronalasku koji ima veze sa djelatnošću poslodavca i podnošenje pismene ponude poslodavcu o ustupanju prava u vezi sa pronalaskom.

Novembar - str. 24 – 29.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Autorica analizira aspekte otkaza ugovora o radu s ponudom ugovora o radu pod izmijenjenim uslovima, sa stanovišta izmijenjenih uslova koji mogu biti povoljniji za radnika, ali također i nepovoljniji, ali ne i nezakoniti. Također problematizira neke elemente ugovora o radu za koje zakonom nije zabranjeno da se izmijene u novom ugovoru o radu i iznosi svoj stav o tom pitanju.

Novembar - str. 30 – 37.

Mr. Kenan Spahić

Ustavni sud Federacije BiH donio je presudu U-36/18, kojom je utvrđeno da član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 13/18) nije u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. U obrazloženju zahtjeva za ocjenu ustavnosti se postavilo ustavno pitanje “da li je osporena odredba Zakona po kojima je tužiocu prestalo pravo na isplatu starosne penzije, a koje pravo mu je priznato pravomoćnim i konačnim rješenjem prvostepenog organa Kantonalne administrativne službe PIO u Zenici primjenom tada važećeg Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u saglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine”, te da od toga, kao prethodnog pitanja, zavisi rješavanje ovog upravnog spora.

Januar - str. 46 – 48.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku autor ukazuje na uticaj izrečene alternativne krivične sankcije rada za opće dobro nas slobodi u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno rada u javnom interesu u Republici Srpskoj, na radnopravni status lica u radnom odnosu kojem je izrečena ova alternativna krivična sankcija, kao status tih kod poslodavca kod kojeg rad obavljaju, kao i radnopravni status radnika kojem je određen pritvor ili je na izvršenju kazne zatvora u trajanju kraćem od tri mjeseca.

Januar - str. 49 – 54.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

U tekstu se analiziraju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine, koje regulišu probni rad državnog službenika, te akt Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine kojim se detaljnije razrađuje član 29. Zakona o državnoj službi a prema kojem svako unapređenje u državnoj službi se tretira kao obavljanje probnog rada. U kontekstu navedenog analizirano je ocjenjivanje državnih službenika od strane neposrednih šefova, mogućnost vraćanja državnog službenika na prethodno radno mjesto na kojem je radio prije unapređenja, te se predlaže postupanje isključivo u skladu sa zakonskim propisima i stavljanje van snage mišljenja Agencije za državnu službu koje je u koliziji sa Zakonom o državnoj službi, odnosno sa ciljem otklanjanja dilema traženje autentičnog tumačenja Zakona o državnoj službi od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Februar - str. 19 – 23.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu, i to počev od donošenja odluke o potrebi prijema u radni odnos do kriterija za izbor kandidata za prijem u radni odnos. Radi se o novom postupku koji dosada nije bio normiran u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, poseban postupak prijema kod zasnivanja radnog odnosa nije nepoznanica radnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, jer je ovaj postupak bio normiran u njenom radnom zakonodavstvu dok je bila članica Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Upravo zbog navedenog, rad se zasniva i na sudskoj praksi i pravnoj teoriji koje su kroz duži period provođenja postupka za prijem u radni odnos dale značajna mišljenja koja se na odgovarajući način mogu primjenjivati i danas. Od normiranja posebnog postupka u FBiH prošao je kraći vremenski period koji nije dovoljan za postojanje pravnih mišljenja u sudskoj praksi, ali i pravnoj teoriji, te se do vrlo značajnih mišljenja može doći na osnovu ranije sudske prakse i pravne teorije. Činjenica je da je došlo do promjene osnovnih principa radnog zakonodavstva u odnosu na Socijalističku republiku Bosnu i Hercegovinu, ali slučajevi koji su se raniji često javljali u sudskoj praksi vjerovatno će se javljati i sada s obzirom da se radi o pitanjima samog postupka za zasnivanje radnog odnosa. Cilj rada je da pomogne poslodavcima u zakonitom provođenju postupka za prijem u radni odnos, a da sudijama i advokatima omogući uvid u nezakonitosti postupka koji dovode do poništenja odluka o prijemu u radni odnos.

Prvi korak koji poslodavac mora napraviti u postupku prijema u radni odnos je donijeti odluku o potrebi prijema u radni odnos za određeno radno mjesto. Nakon toga sastavlja oglas i isti objavljuje, dok se predmet ovog rada završava s utvrđivanjem i vrednovanjem sposobnosti kandidata kako bi poslodavac mogao izvršiti izbor kandidata. Iako se može činiti da pojedine faze u postupku nisu bitne, sudska praksa ukazuje suprotno. Naime, svaka faza u postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru je vrlo značajna i posljedica propusta u bilo kojoj fazi može da dovede do poništenja oglasa

Mart - str. 19 – 29.

Alan Vajda, mag. iur.

S obzirom da su poslodavci često prisiljeni smanjivati postojeći opseg i troškove poslovanja jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima određeni radnik radi, poslodavac može radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga uz uvjete i na način koji su propisani odredbama važećeg Zakona o radu („Narodne novine RH“, br. 93/14, 127/17 i 98/19).

Također, ukazujemo da je potrebno razlikovati otkaz ugovora o radu od instituta prestanka ugovora o radu koji je uređen odredbama čl. 112-130. Zakona o radu (ZORRH) kojim se uređuju svi pojavni oblici prestanka ugovora o radu.

Mart - str. 30 – 37.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Analizira se odgovornost uprave i organa upravljanja u preduzećima, javnim preduzećima i ustanovama s aspekta pravne regulative koja se odnosi na ove oblike organizovanja pravnih lica, u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonima o privrednim društvima, javnim preduzećima i ustanovama

Mart - str. 38 – 44.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Volontiranje nije rad po ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa radi sticanja uslova za polaganje stručnog ispita ili iskustva za samostalan rad nakon završene srednje, više ili visoke stručne spreme, već dobrovoljno ulaganje ličnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro, bez obzira na stepen ili vrstu obrazovanja, umanjenu poslovnu sposobnost ili određene godine života. Cilj ovog članka je da poslodavcima ukaže na razliku u obavljanju i vrednovanju rada bez naknade i smisao, ciljeve, oblasti i način volontiranja, koje je regulisano posebnim zakonom i provedbenim propisima.

April - str. 18 – 32.

Dr. sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku

Predmet rada je postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine i Tuzlanskom kantonu, počev od donošenja odluke o prijemu u radni odnos pa do kraja postupka imenovanja, ali i posljedice poništenja odluke o prijemu u radni odnos. Do značajnih zaključaka i mišljenja u radu se dolazi na osnovu sudske prakse i pravne teorije u vrijeme dok je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Socijalističke federativne republike Jugoslave, u kojem vremenu je bio normiran postupak za prijem u radni odnos na osnovu javnog oglasa. Cilj rada je da pomogne poslodavcima u zakonitom provođenju postupka za prijem u radni odnos, a da sudijama i advokatima omogući uvid u nezakonitosti postupka koje dovode do poništenja odluka o prijemu u radni odnos. U radu je ukazano i na koji način poslodavci trebaju svoje interne akte uskladiti s uredbom i koje norme internih akata poslodavaca su bile sporne u ranijoj praksi.

Na osnovu dogmatske metode u radu se utvrđuje da je poslodavac dužan najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja izvještaja i liste od strane komisije, donijeti odluku o prijemu u radni odnos jednog ili više kandidata sa liste, u zavisnosti da li je javni oglas bio objavljen za prijem jednog ili više kandidata, ali za onoliko kandidata za koliko je bio raspisan oglas. Pri izboru, poslodavac ima potpunu slobodu kojeg će kandidata izabrati sa liste uspješnih kandidata. Pravo prvenstva pri izboru se može ustanoviti samo aktom poslodavca koji se zasniva na zakonu ili zakonom, ako se tako ne vrijeđaju garantovana prava u pogledu rada i posebno prava na rad. Mogu se značajne kritike uputiti na način dostavljanja odluke o prijemu u radni odnos. Za proizvođenje pravnih posljedica odluke u prijemu u radni odnos potrebno je da ista ne samo bude dostavljena kandidatima već je potreban prijem odluke od strane kandidata što može uticati na dužinu trajanja postupka ukoliko neki od kandidata svjesno ne želi primiti odluku.

Značajan institut je pravo prigovora na odluku poslodavca. Kako bi se osiguralo ostvarivanje ovog prava neophodno je da poslodavac ustanovi poseban organ ili da nekom postojećem organu ustanovi nadležnost da odlučuje o prigovorima. Organ koji odlučuje po prigovoru može odluku poništiti, ali i odlučiti da drugi kandidat bude izabran. Posljednji oblik zaštite koji pripada nezadovoljnim kandidatima je ostvarivanje zaštite u parničnom postupku.

April - str. 33 – 43.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur. i Sabina Džanović, mr. ecc.

Zbog širenja COVID-19 i proglašenja pandemije, te s obzirom na gubitak narudžbi, ugovorenih poslova i tržišta u širem smislu, u određenim granama privrede treba ukazati na moguća rješenja, odnosno razmotriti što stoji na raspolaganju poslodavcima u skladu sa Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18) kako bi se što bezbolnije riješili novonastali problemi, a u vezi sudbine zaposlenih (organizacija rada, isplata plaća, doprinosa, likvidnost i dr.).

Navodimo moguće mjere i rješenja koja poslodavcima stoje na raspolaganju, ukoliko mjere nadležnih organa neka pitanja ne riješe drugačije.

April - str. 44 – 51.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Pojava COVID-19 bolesti u našoj zemlji nameće određena prilagođavanja procesa rada novonastalim okolnostima i mjerama. Zbog toga je u ovom članku dat prikaz određenih rješenja Zakona o radu Republike Srpske koja su primjenljiva u datim okolnostima. Tako sada u prvi plan dolaze zapostavljeni instituti radnog prava – rad van prostorija poslodavca, rad na daljinu i rad od kuće. Poslodavci se susreću i sa većim brojem radnika kojima je određena izolacija zbog čega smo prikazali modalitete evidencija odsustva i s tim u vezi obračun plate ili naknade. Na kraju smo se dotakli krajnjih mjera ukoliko je poslovanje poslodavca destabilizovano u mjeri da je prestala potreba za radom radnika.

April - str. 52 – 66.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se predstavlja presuda Ustavnog suda Federacije BiH i pravni stavovi ovog suda povodom utvrđivanja neustavnosti člana 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s ukazivanjem na pristup sudu državnih službenika i namještenika u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine

Maj - str. 15 – 20.

Mirela Gljiva, mr. iur.

S obzirom da je dana 17. 3. 2020. godine proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće na teritoriji Bosne i Hercegovine, a imajući u vidu uvođenje vanrednog stanja i usvajanje pratećih mjera i naredbi koje se već sada odražavaju na poslovanje privrednih subjekata, ukazat ćemo na određena postupanja poslodavaca prema uposlenima u kompanijama, kako onih koji svoje poslove moraju izvršavati na radnom mjestu, tako i onih koji te obaveze iz radnog odnosa izvršavaju kroz rad od kuće. U skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, a koje se odnose na mjere koje su navedene u preporukama nadležnih državnih i ostalih organa, poput održavanja dobre higijene ruku, pravilnog ponašanja pri kontaktu s osobama za koje se sumnja da su bolesne, nošenja zaštitnih maski i rukavica, na strani poslodavca leži odgovornost donošenja plana prevencije kroz korisna uputstva u vezi sa zaštitom radnika za vrijeme pandemije

Maj - str. 21 – 24.

Danijela Radonić, dipl. iur.

U reformskim procesima u Bosni i Hercegovini radnopravna regulativa zauzima značajno mjesto. Slijedeći identične aktivnosti u entitetima, krajem 2019. godine Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dobija novi Zakon o radu. Novim zakonom regulisani su novi instituti, a određeni postojeći instituti su pretrpili značajne izmjene. To dovodi do potrebe analize radnopravnih normi i njihovog stavljanja u praktičan kontekst

Maj - str. 25 – 43.

Alan Vajda, mr. iur

Ovim stručnim tekstom dajemo prikaz izvanrednog otkaza ugovora o radu sklopljenog između radnika i poslodavca koji je reguliran odredbama Zakona o radu Republike Hrvatske

Maj - str. 44 – 50.

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Jedna od preporuka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine jeste bila da se radnici za vrijeme pandemije upute na rad od kuće. Postavlja se pitanja na koji način će poslodavci, u skladu sa Zakonom o radu, omogućiti radniku da radi izvan prostorija poslodavca. Da bi na pravilan način mogli provesti proceduru, poslodavci u velikom broju slučajeva moraju radnicima ponuditi nove ugovore o radu izvan prostorija poslodavca na način da će radniku ponuditi otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Međutim, u određenim slučajevima poslodaci mogu donijeti i odluku o radu izvan prostorija poslodavca. Time koje su to situacije u kojima poslodavci mogu donijeti odluku umjesto izmjene ugovora o radu bavio se ovaj tekst.

Juni - str. 35 – 40.

Danijela Radonić, dipl. iur.

U reformskim procesima u Bosni i Hercegovini radnopravna regulativa zauzima značajno mjesto. Slijedeći identične aktivnosti u entitetima, krajem 2019. godine Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dobija novi Zakon o radu. Novim zakonom regulisani su novi instituti, a određeni postojeći instituti su pretrpili značajne izmjene. To dovodi do potrebe analize radnopravnih normi i njihovog stavljanja u praktičan kontekst.

Juni - str. 41 – 52.

Muhamed Grabus, dipl. iur.

U tekstu se analiziraju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Ove odredbe regulišu objavu u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, po javnim i internim oglasima postavljenih državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, te odredbe Pravilnika o uslovima i načinu obavljanja internih konkursa, internih i eksternih premještaja državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i Odluka o načinu polaganja javnog i stručnog ispita. Zakonsko regulisanje objave po javnim i internim oglasima postavljenih državnih službenika u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine predstavlja iskorak ka transparentnijoj upravi i većem monitoringu javnosti.

Juli / Avgust - str. 33 – 38.

Azra Bublin, dipl. iur.

Kriza izazvana korona virusom uzrokovala je širu i drugačiju primjenu odredaba odeđenih zakonskih instituta u oblasti radnih odnosa. To se posebno odnosi na institut – rad izvan prostorija poslodavca i radno vrijeme s obzirom da su se radne obaveze morale izvršavati u drugačijim uslovima, nego što je to predviđeno u redovnim okolnostima. Sa tim u vezi bila je potreba da se i prava i obaveze iz radnih odnosa regulišu drugačije u stanju prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. U ovom članku je dat poseban ostvrt na navedene institute

Juli / Avgust - str. 39 – 44.

Danijela Radonić, dipl. iur.

U reformskim procesima u Bosni i Hercegovini radnopravna regulativa zauzima značajno mjesto. Slijedeći identične aktivnosti u entitetima, krajem 2019. godine Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine dobija novi Zakon o radu. Novim zakonom regulisani su novi instituti, a određeni postojeći instituti su pretrpili značajne izmjene. To dovodi do potrebe analize radnopravnih normi i njihovog stavljanja u praktičan kontekst

Juli / Avgust - str. 45 – 55.

Alan Vajda, mr. iur.

TesOvim stručnim tekstom dajemo prikaz ostalih pojavnih oblika prestanka ugovora o radu koji su propisani odredbama Zakona o radu RH.

Juli / Avgust - str. 56 – 69.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Dopunski rad spada u fleksibilne forme rada. U praksi je zastupljen u manjoj mjeri, i to najčešće kod povezanih društava kapitala. Međutim, pojava COVID-19 je uticala na brojne procese, što znači da će u određenoj mjeri biti povećana potražnja za angažmanima van radnog odnosa, pa i ugovorom o dopunskom radu. Mogućnosti i uređenje dopunskog rada nisu dovoljno regulisani odredbama ZOR, zbog čega autorica razmatra odnos ove forme rada sa drugim pravima i obavezama po osnovu rada. Pritom daje svoja razmišljanja i praktične smjernice za postupanje poslodavca. Nedostatak relevantne sudske prakse svakako otežava pravilnu primjenu ovog instituta, te je za potrebe rada vršena analiza prvostepene i drugostepene sudske odluke u istom predmetu

Septembar - str. 41 – 51.

Nedim Mehmedović, dipl. iur.

Rad daje prikaz članova 54. i 55. federalnog Zakona o matičnim knjigama i određenih podzakonskih propisa donesenih na osnovu istog, odnosno obrađuje pitanje kako i na koji način državljanina BiH koji je umro u inostranstvu upisati u matičnu knjigu umrlih u Federaciji BiH.

Također, u radu se iznose interesantne informacije i podaci koje se tiču našeg iseljeništva, bilateralnih ugovora BiH o dvojnom državljanstvu i dr., te daju konkretni prijedlozi i sugestije u cilju poboljšanja trenutnog stanja u ovoj oblasti

Septembar - str. 52 – 63.

Danijela Radonić, dipl. iur. i mr. Dunja Čavka, sudski vještak ekonomske struke

Donošenje presude u radnom sporu kojom se utvrđuje da je nezakonit otkaz ugovora o radu i poništeno rješenje o otkazu poslodavcu nameće određene obaveze nakon pravnosnažnosti presude u cilju njenog provođenja. Reintegracija radnika u radni odnos u teoriji je obrađena sa više aspekata. Pažnja autorica u ovom članku je usmjerena i na praktična pitanja provođenja sudske odluke radi reintegracije radnika u proces rada. Dugo (višegodišnje) trajanje radnog spora otežava poslodavcu snalaženje u masi relevantnih propisa. Stoga su u članku obaveze poslodavca obrađene sa praktičnog aspekta kako bi se olakšalo postupanje prilikom reintegracije radnika

Decembar - str. 18 – 28.

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Zakonom o radu propisano je da se godišnji odmor može koristiti u dva dijela, sa tim što se trećim dijelom može smatrati jedan dan od godišnjeg odmora koji je poslodavac dužan odobriti radniku kad on to želi, uz obavezu da radnik o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Radnik koji ne iskoristi dio godišnjeg odmora od najmanje 12 radnih dana u tekućoj godini nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu. Cilj ovog teksta jeste da se čitatelji detaljnije upoznaju sa korištenjem godišnjih odmora u dijelovima, te da na praktičnim primjerima vidimo u kojim slučajevima se to može ostvariti, a kada ne

Decembar - str. 29 – 33.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Jedan od načina prestanka ugovora o radu je sporazum ugovornih strana, koji podrazumijeva saglasnost volja poslodavca i radnika da ugovor o radu, koji su saglasnošću volja zaključili, prestaje da važi. Predstavljeni su pojam, inicijativa, sadržaj i forma sporazuma i negativne strane sporazuma o prestanku ugovora o radu

Decembar - str. 34 – 38.

Alan Vajda, mr. iur.

Tekstom prikazujemo uvjete za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj, što je regulirano Zakonom o hrvatskim braniteljima iz domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina

Decembar - str. 39 – 46.

Fahrudin Mustafić, dipl. iur.

Primjenom odredbi članova 47-52. Zakona o radu FBiH, a koje se odnose na godišnje odmore, u praksi se pojavilo mnogo nedoumica, različitih rješenja, mišljenja i tumačenja. Prilikom primjene propisa treba iste tumačiti i primjenjivati onako kako su napisani, a ne onako kako bi nekom odgovaralo. Analizirani su svi poznati problemi i nedoumice koji se pojavljuju u praksi vezano za korištenje godišnjih dmora. Ponuđena rješenja trebala bi ujednačit praksu kod utvrđivanja i korištenja prava na godišnji odmor radnika kao jednog od temeljnih prava radnika, kojeg se radnik ne može odreći niti mu poslodavac može uskratiti to pravo

Januar - str. 34 – 44.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se analizira način na koji je implementiran Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini u radno zakonodavstvo Federacije BiH, odnosno Zakon o radu, kao opšti propis o radu u Federaciji BiH, kao i nužnost upoznavanja poslodavaca, radnika i lica koja traže zaposlenje sa pojavnim oblicima diskriminacije u oblasti rada i instrumentima zaštite od diskriminacije, propisanim kako Zakonom o radu tako Zakonom o zabrani diskriminacije, koji se uporedo primjenjuju i nadopunjuju.

Januar - str. 45 – 55.

Mirela Mašić, dipl. oec.

Potreba za angažovanjem radnika i drugih lica na privremenoj i povremenoj osnovi vrlo je česta u praksi, te mnogi poslodavci posežu za ovakvom vrstom ugovornog angažmana za različite vrste poslova. Međutim, kod zaključivanja ugovora o privremenim i povremenim poslovima, potrebno je voditi računa o ispunjavanje određenih formalnih preduslova u skladu sa Zakonom o radu, te samo ukoliko su isti zaista zadovoljeni, odnosno, ukoliko se ne radi o poslovima za koje je potrebno zaključiti ugovor o radu (na neodređeno ili određeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom), angažman po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima dolazi u obzir. Također, bitno je napraviti razliku u odnosu na ugovor o djelu koji predstavlja posebnu vrstu angažmana koja nema veze sa ugovorom o privremenim i povremenim poslovima, a u praksi se često poistovjećuju. Dodatno, treba biti oprezan kada su u pitanju obaveze sa aspekta propisa o porezu na dohodak i doprinosima, a razlog tome je česta zloupotreba i pogrešna primjene ugovora o privremenim i povremenim poslovima. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na pravni osnov za zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i na tretman istog sa aspekta važećih propisa o porezu na dohodak i doprinosima.

Januar - str. 56 – 61.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se ukazuje na entitetske razlike u regulisanju privremenog raspoređivanja radnika, kao mogućnosti i obaveze radnika da radi pod propisanim uslovima na poslovima za koje nije zaključio ugovor o radu, te različit položaj, prava i obaveze radnika koje se mogu smatrati diskriminacijom, posebno u slučaju primjene kod poslodavca koji obavlja djelatnost primjenjujući dva entitetska propisa o radu

Februar - str. 42 – 44.

Azra Bublin, dipl. iur.

Iako nije prošlo dugo vremena od stupanja na snagu novog Zakona o radu FBiH, nedavno je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. U članku se daje pregled izmjena i dopuna Zakona o radu, s osvrtom na to da li je trebalo još za neka pitanja dati odgovarajuća rješenja

Mart - str. 29 – 33.

Mr. Samir Sabljica

Daju se osnovne karakteristike i značajke disciplinskog postupka koji se provodi u institucijama Bosne i Hercegovine. Navedene su osnovne proceduralne odredbe samog toka disciplinskog postupka propisanog Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, sa posebnim ukazivanjem na rokove koji se moraju poštivati. Date su ulazne informacije s osvrtom na pojedine detalje navedenog pravilnika na koje treba obratiti posebnu pažnju sa napomenom da važeći Pravilnik ima nekoliko pravnih praznina koje bi trebalo anulirati odgovarajućim izmjenama i dopunama. Također, na nekoliko mjesta se ukazuje na one odredbe Pravilnika koje su nejasne i nedorečene i koje bi bile predmet noveliranja

Mart - str. 34 – 40.

Mr. sc. Ernis Imamović

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na svojoj sjednici održanoj 19. 2. 2019. godine, donijela Uredbu o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama dopunama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 89/18), dana 17. 11. 2018. godine, nastala je obaveza za Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana donese propis kojim će se urediti postupak prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovom uredbom propisuje se postupak prijema u radni odnos u federalnim zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama pod drugim nazivom, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima prenesenim federalnim propisima, kao i u javnim ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Federacija Bosne i Hercegovine, te u privrednim društvima u kojima Federacija učestvuje sa više od 50% ukupnog kapitala, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

April - str. 34 – 38.

Elma Omerćajić, mr. iur.

Obrađen je institut teže povrede radne obaveze, način na koji poslodavci trebaju kroz pravilnik o radu da definišu ove povrede, sadržaj pismenog upozorenja, kako da se sprovede postupak pismenog upozorenja radnika, sadržaj i donošenje rješenja o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika i formalnopravne greške koje se mogu napraviti kod vanrednog otkaza. Svjedoci smo neujednačene sudske prakse, neujednačenih stavova i različitih mišljenja kada je ova dosta osjetljiva materija u pitanju. Naime, radi se o institutu koji omogućava poslodavcu da radnika upozori na obavezu poštivanja radne discipline i u konačnici da otkaz ugovora o radu. Sama činjenica da se na sudu vodi puno sporova vezanih baš za ovaj institut dovoljno govore o njegovoj važnosti

April - str. 39 – 47.

Jusuf Brkić, dipl. iur.

Prema Zakonu o radu, puno radno vrijeme može iznositi najviše četrdeset sati sedmično. Rad koji je duži od punog radnog vremena predstavlja prekovremeni rad. Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima poslova i u drugim sličnim slučajevima neophodne potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca obavezan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do osam sati sedmično. Ovaj tekst se bavi ne samo prekovremenim radom nego i preraspodjelom radnog vremena i iznalaze se rješenja kako da poslodavci ne ulaze u zamku „prekovremenog rada“ nego kako mogu putem zakonskih odredbi prepraspodijeliti radno vrijeme i tako izbjeći eventualne povrede Zakona o radu

April - str. 48 – 51.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se ukazuje na način regulisanja početka rada na osnovu zaključenog ugovora o radu, koji se smatra danom zasnivanja radnog odnosa, kao i na nedoumice i nejasnoće u slučaju nedolaska radnika na posao ugovorenog dana, početka rada u radnom zakonodavstvu entiteta.

April - str. 52 – 53.

Fahrudin Mustafić, dipl. iur., Edin Djedović, dr. iur.

Primjena odredbi člana 22. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18), koje se odnose na sticanje i ostvarivanje prava radnika na zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme po osnovu zaključivanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme kod istog poslodavca, u praksi je proizvela mnogo nedoumica, različitih mišljenja, tumačenja i postupanja u smislu da li su inspektori rada nadležni za nadzor nad primjenom navedenog člana i poduzimanje mjera u cilju otklanjanja nepravilnosti, propusta i nedostataka. Tekst je baziran na analizi integralnog teksta Zakona o radu FBiH i dovođenja istog u pravnu vezu sa drugim propisima. Ponuđeno rješenje bi trebalo da ujednači praksu kod inspekcijskih nadzora na području Federacije Bosne i Hercegovine, a radnike da uputi, da podnose zahtjeve nadležnim inspekcijama rada radi efikasne i ekonomične zaštite radničkih prava iz radnih odnosa

April - str. 54 – 58.

Nerma Rajkić, dipl. iur.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć zaposlenih u institucijama BiH propisano je Odlukom o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu u slučaju teške povrede na radu zaposlenog, teške bolesti i invalidnosti zaposlenog ili člana njegove uže porodice i smrti člana uže porodice zaposlenog) (u daljem tekstu Odluka), koju je donijelo Vijeće ministara BiH. Ovom Odlukom regulisan je način i postupak ostvarivanja naprijed navedenih prava, kao i ograničenja u pogledu ostvarivanja istih. Kroz ovaj rad obradit ću pojmove, uslove, način i postupak ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć zaposlenih u institucijama BiH.

Maj - str. 38 – 43.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Poseban izazov predstavlja zakonito sprovođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti radnika zaposlenih u predškolskim ustanovama, ustanovama obrazovanja te ustanovama kulture u moru nekvalitetnih i/ili nedorečenih propisa. U članku je dat sistematičan i uporediv presjek trenutnog stanja legislative u ovoj oblasti. Iako se radi o relativno novijim propisima koji su doneseni ili mijenjani u posljednjih pet godina, praksa je već pokazala određene probleme zbog čega smatramo da nadležne institucije i organi (sindikat) trebaju hitno preduzeti mjere i aktivnosti na poboljšanju uređenja ove oblasti. Posebno ukazujemo na nekvalitetna rješenja u PKU, koja se odnose na disciplinski postupak, ali ih svakako ima i u drugim dijelovima PKU

Maj - str. 44 – 53.

Elma Omerćajić, mr. iur.

Pojašnjava se ukratko koji su to razlozi zbog kojih otkaz ugovora o radu dat zbog učinjene teže povrede ili težeg prijestupa radne obaveze, kao i ponavljanja lakše povrede ili lakšeg prijestupa radne obaveze može biti nezakonit, koje su posljedice nezakonitog otkaza ugovora o radu, prava radnika u slučaju istog, kao i prikaz Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH koji daje prikaz pozitivnog ishoda za poslodavca

Juni - str. 51 – 58.

Mr. sc. Kenan Spahić

Institut staža osiguranja s uvećanim trajanjem je kompleksan i važan dio sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, a time i sistema socijalne politike u cjelini. Staž osiguranja s uvećanim trajanjem definisan je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju[1] (ZPIO). Zakonom je propisano da se u staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu, odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja s efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža.

Juni - str. 59 – 65.

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Temeljem Zakona o radu, propisana je obveza vladama kantona da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona donesu propis kojim će propisati postupak prijema u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme u zavodima, agencijama, direkcijama i upravnim organizacijama, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima na teritoriji kantona, grada ili općine, javnim ustanovama i javnim poduzećima čiji su osnivači kanton, grad ili općina, te privredna društva u kojima kanton, grad ili općina učestvuju sa više od 50% ukupnog kapitala, te je u skladu sa tim Vlada Kantona Sarajevo donijela Uredbu o postupku prijema u radni odnos u javom sektoru u Kantonu Sarajevo koja je i stupila na snagu

Juni - str. 66 – 71.

Dr. sc. Rialda Ćorović

U radu je dat prikaz instituta odgovornosti radnika za štetu koju na radu ili u vezi sa radom učini poslodavcu ili trećem licu, odnosno materijalne odgovornosti radnika za štetu. Riječ o posebnoj sui generis odgovornosti za štetu, zbog specifičnih pravila u mehanizmu odgovornosti koja se javljaju u skladu sa prirodom radnopravnih odnosa. Ova odgovornost se još naziva i normativna odgovornost za štetu radnika, s obzirom da se njen izvor nalazi uvijek u zakonu, drugom propisu, odnosno kolektivnom ugovoru.

Osim odgovornosti za štetu u općem režimu radnih odnosa, predmet ovog rada je i materijalna odgovornost za štetu državnih službenika, koja je uređena Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine kao lex specialis propisom. U pogledu naknade materijalne štete koju je prouzrokovao državni službenik, traže se isti uvjeti kao i u općem režimu odgovornosti radnika. Naime, i državni službenik je dužan naknaditi materijalnu štetu koju u vršenju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom

Juli / Avgust - str. 57 – 63.

Danijela Radonić, dipl. iur.

Podsticaj za povećanje plate radnika zaposlenih u privrednim subjektima u Republici Srpskoj predstavlja pionirski poduhvat na ovim prostorima. U ovom radu se analizira uticaj ove mjere na promjene ugovorenih uslova rada. Zakon je stupio na snagu 1. jula 2019. godine, a očekivani efekat će se početi realizovati istekom prvog obračunskog perioda 31. 12. 2019. godine. Kako bi poslodavci ostvarili pravo na podsticaj trebaju do početka obračuna plate za mjesec juli 2019. godine izvršiti određene aktivnosti koje su u ovom članku detaljno obrađene

Septembar - str. 38 – 45.

Elma Omerćajić, mr. iur.

Institut probnog rada definisan je članom 21. Zakona o radu FBiH. U praksi se vrlo često javljaju nedoumice kada je u pitanju mogućnost otkazivanja probnog rada radniku prije roka na koji je ugovoren, odnosno da li poslodavac mora čekati da istekne ugovoreni probni rok ili mu otkaz može dati i prije isteka istog. U radu su obrađeni pojam i svrha probnog rada, obaveze poslodavca prilikom ugovaranja probnog rada, mogućnost otkaza probnog rada od strane radnika, prednosti ugovaranja probnog rada za poslodavca i mogućnost otkaza ugovora o probnom radu od strane poslodavca prije isteka roka na koji je zaključen

Septembar - str. 46 – 51.

Samed Mehmdović, dipl. iur.

Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i radnika i zasnivanjem radnog odnosa nastaju određena prava i obaveze za obje ugovorne strane, te iz istog radnog odnosa proizlaze i odgovornosti za eventualno pričinjenu štetu radnika poslodavcu dok traje radni odnos

Septembar - str. 52 – 58.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

U članku se analizira zakonodavno-pravni okvir prekovremenog rada i, s obzirom da brojni poslodavci imaju poslovne jedinice na teritoriji oba entiteta, ukazuje na razlike u entitetskim propisima kojima se reguliše ovaj pravni institut, koje, s obzirom na teritorijalnu primjenu radnog zakonodavstva, dovodi radnike istog pravnog lica u različit položaj.

Oktobar - str. 35 – 39.

Elma Omerćajić, mr. iur.

U radu je prikazano, kroz sudsku praksu, tumačenje člana 19. stav 4. starog zakona o radu iz 1999. godine (po novom Zakonu o radu FBiH, iz 2016) „Službene novine FBiH“, br. 26/16 i 89/18, to je član 22. stav 4. u nastavku). Ovaj stav ostao je nepromjenjen i u novom ZORFBiH tako da ću u nastavku rada citirati odredbu ovog člana iz novog ZORFBiH. Naime radi se o tumačenju odredbe zakona u pogledu momenta prerastanja ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme, što čitajući ZORFBiH i ovaj stav, i ne izgleda komplikovano, već jasno jezički naznačeno. Međutim Vrhovni sud svojim presudama promijenio je samu svrhu i namjeru ovog člana i time otežao i onako tešku situaciju po pitanju radnih sporova i vremenskog perioda trajanja parnica, a nažalost zauzimanjem takvog stava produžio je radne sporove za par godina.

Novembar - str. 44 – 51.

Alija Sinanović, MA

Bosna i Hercegovina je potpisnik niza međunarodnih dokumenata, deklaracija i povelja kojima se obavezuje da osigura pravo na nediskriminaciju prilikom zapošljavanja radnika u javnim službama i općenito da osigura zaštitu od diskriminacije. Zabrana diskriminacije propisana je Zakonom o radu FBiH, a na nivou Bosne i Hercegovine usvojen je Zakon o zabrani diskriminacije, sve sa ciljem normativnog uređenja ove oblasti. Ovdje je analiziran jedan segment osiguranja prava na jednak pristup radu prilikom zapošljavanja u osnovnim i srednjim školama na području Bosansko-podrinjskog kantona kroz primjenu pravila propisanih Kriterijima o načinu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa na poslovima nastavnika, stručnog saradnika i saradnika u osnovnim i srednjim školama na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde

Decembar - str. 22 – 24.

Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu

U vrijeme pandemije izrazito je aktualna tema rada od kuće i brojne su firme, organizacije i institucije koje su se opredijelile da jedan dio poslova radnici obavljaju od kuće. Kako u Bosni i Hercegovini ne postoji poseban propis koji uređuje zaštitu na radu zaposlenih koji rade od kuće, pokazala se potreba da se poslodavcima i zaposlenima predoče rješenja koja su data međunarodnim i evropskim pravnim normama, nacionalnim zakonodavstvom, kao i preporuke zaposlenicima koji rade od kuće koje mjere prevencije bi trebali preduzimati da bi se zdravlje i radna sposobnost očuvali što duže

Februar - str. 51 – 63.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Ovim tekstom upoznajemo novi pravni institut u radnom zakonodavstvu Federacije BiH, predviđen novim Zakonom o zaštiti na radu, a to je povjerenik za zaštitu na radu, pojam, odnos sa poslodavcem i radnikom za zaštitu na radu, nadležnosti povjerenika za zaštitu na radu te broj, mandat i način izbora i imenovanja, za koje je zakonom propisano da se utvrđuje u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, koji je neophodno prilagoditi zahtjevima iz Zakona o zaštiti na radu

Februar - str. 64 – 68.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Cilj autora je da poslodavcima predoči redoslijed postupanja prilikom implementacije Zakona o zaštiti na radu, s obzirom na obaveze koje su utvrđene ovim zakonom, kao i provedbenim propisima koji su u primjeni. Kako se implementacija vrši kroz usklađivanje dosadašnjeg, odnosno donošenje novog internog akta poslodavca o zaštiti na radu, za čije je donošenje preduslov akt o procjeni rizika, a kako je federalni ministar rada, u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva, donio Pravila o procjeni rizika, stekli su se uslovi za procjenu rizika kod poslodavaca i donošenje internog akta / pravilnika o zaštiti na radu.

Maj - str. 38 – 51.

Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu

Sve što čovjek radi, svaka situacija u kojoj se nalazi i svaka aktivnost uključuje u sebi neki rizik. Bez obzira na tehnološki razvoj, rast obrazovanja i spoznaja o svijetu u kojem čovjek živi, razvoj metoda planiranja i predviđanja, uvijek su postojale i postoje nepredviđene situacije ili splet okolnosti koje rezultiraju štetnim događajima većih ili manjih razmjera. Pošto je procjena rizika novina u zakonodavstvu iz oblasti zaštite na radu u Federacije BiH, ukazala se potreba da se poslodavcima, povjerenicima za zaštitu na radu, radnicima za zaštitu na radu i zaposlenim daju osnovne informacije o načinu i postupku provođenja ove aktivnosti

Maj - str. 52 – 64.

Alan Vajda, mr. iur.

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unaprjeđuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, sa ciljem sprečavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi sa radom. Svaki je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu te odgovara za organiziranje i provedbu zaštite na radu, neovisno o tome je li zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s ovlašte­nom pravnom ili fizičkom osobom.

Juni - str. 34 – 42.

Vladislava Tadić, dipl. iur.

U članku se obrađuje obaveza poslodavca i radnika – zaposlenog kroz Zakon o zaštiti na radu u RS gdje je implementirana osnovna Direktiva Savjeta Evrope 89/391 i procjena rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini

Februar - str. 24 – 30.

Davor Čulić, dipl. inž. el.

Potencijalno eksplozivne atmosfere mogu nastati u radnim sredinama u raznim granama industrije, kod kojih se u tehnološkim procesima koriste zapaljive materije. Pri tome se rukovanje zapaljivim materijama ne odnosi samo na rukovanje zapaljivim materijama kao sirovinama već i rukovanje zapaljivim materijama kao otpadom u pogonima u kojima se nalaze potencijalni izvori paljenja.

Poznavanje karakteristika zapaljivih materija koji se koriste u prostorima ugroženim eksplozijom u industriji je jedan od neophodnih preduslova kako bi se na što bolji način primijenile mjere protiveksplozivne zaštite i optimizovala tehnološka rješenja po kriterijumu cijena / performanse.

U tekstu je izvršena podjela zapaljivih materija u skladu sa važećim propisima iz protiveksplozivne zaštite i objašnjene karakteristike zapaljivih materija, neophodne za razumijevanje problema protiveksplozivne zaštite na nivou bavljenja poslovima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu

Februar - str. 31 – 35.

Boris Lubarda, dipl. inž. el.

Svjedoci smo liberalizacije trgovine u svim segmentima i po pitanju svih roba, međutim liberalizacija trgovine (uključujući nabavku) električnom energijom je proces koji je značajno prolongiran u odnosu na ostale robe. Naime, električna energija vrlo često i u tradicionalnim postavkama ove djelatnosti i nije imala tretman kao i svaka druga roba. Proizvodnja, prenos i distribucija su se odvijali najčešće unutar jedne i jedine kompanije u državi ili određenom geografskom poručju, nije bilo konkurencije, te je bio prisutan monopol. Specifičnost zahtjeva da proizvodnja u svakom momentu mora zadovoljiti potrošnju, te specifičnost transporta energije od proizvodnje do potrošača su uslovili i tradicionalnu organizaciju ove djelatnosti u okviru jedne kompanije, odnosno kao monopol.

Proces koji prethodi krajnjem stadijumu u kojem je tržište potpuno otvoreno i u kojem svaki kupac ima pravo da izabere svoga snabdjevača na tržištu je dugotrajan, krajnje složen i mukotrpan. Rok za potpuno otvaranje tržišta je bio 1. 1. 2015. godine, međutim značajnije zakonske pretpostavke za ostvarenje ovog cilja nisu preduzimane, sve do septembra 2019. godine kada je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Nacrt zakona o električnoj energiji i čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2020. godine. U skladu sa prostorom koji je ostavljao važeći Zakon o električnoj energiji, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske je donošenjem potrebnih akata, u predviđenom roku, stvorila neophodne pretpostavke za slobodan izbor snabdjevača za sve kupce.

Februar - str. 36 – 38.

Azra Bublin, dipl. iur.

Zaštita na radu značajan je segment zaštite zdravlja, života radnika, građana i materijalnih dobara. Propisi iz oblasti zaštite na radu i njihovo pravilno provođenje pretpostavka su za fizičko, psihičko i socijalno blagostanje zaposlenih. U ovom članku se nudi osvrt na aktuelna pitanja iz oblasti zaštite na radu, pregledom značajnijih odredaba važećeg Zakona o zaštiti na radu i odredaba novog zakona o zaštiti na radu koji se nalazi u fazi prijedloga

Mart - str. 49 – 57.

Amila Gajević, dipl. iur.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (na sjednici Predstavničkog doma održanoj 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 01.10.2020. godine), usvojio je novi Zakon o zaštiti na radu, koji će stupiti na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi sa provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi sa radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.

Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti na radu prestat će da važi Zakon o zaštiti na radu (“Službeni list SRBiH”, broj: 22/90).

Novembar - str. 11 – 28.

Mr. Zuhdija Mahmutović, dipl. ing. zaštite na radu

U članku su poslodavcima predoče obaveze predviđene Zakonom zaštiti na radu kako bi u zakonskom roku mogli uskladiti svoje opće akte iz ove oblasti. Dat je redoslijed radnji koje je neophodno završiti prije i nakon usaglašavanja internog akta o zaštiti na radu i način usaglašavanja koji ima malo drugačiji pristup od dosadašnjeg. U članku nisu pominjane radnje koje su poslodavci bili dužni provoditi prema zakonu o zaštiti na radu iz 1990. godine, već samo one aktivnosti koje na drugačiji način regulišu ovu oblast i aktivnosti kod kojih je došlo do promjena načina obavljanja

Novembar - str. 29 – 40.

Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

Ovim člankom ukazujemo na obavezu i sadržinu internog akta poslodavca o zaštiti na radu, radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu i na izazove koji stoje pred nadležnim organima Federacije Bosne i Hercegovine da što prije donesu nove propise usklađene sa nastalim promjenama u ovoj oblasti, koji će omogućiti poslodavcima da u potpunosti primijene odredbe novog Zakona o zaštiti na radu u svojim radnim sredinama

Novembar - str. 41 – 49.

Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

U radu se daje kratak prikaz i ocjena nekih novih zakonskih rješenja u aktuelnom Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH, kao i pojašnjenje u vezi sa pitanjima koja se tiču stupanja na snagu novog zakona i određivanja predmeta u kojima se primjenjuje taj zakon. Nudi se i ocjena nekih problematičnih rješenja u novom zakonu sa stanovišta njihove pravičnosti i usklađenosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te obrađuje važnija sudska praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, kao i redovnih sudova u upravnim sporovima koji se tiču tih Konvencijom zaštićenih prava. Takođe se daju i konkretni prijedlozi za izmjene određenih zakonskih rješenja i ukazuje na potrebu prilagođavanja prakse sudova u upravnim sporovima nekim konkretnim pravnim shvatanjima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

April - str. 35 – 47.

Mr. sc. Kenan Spahić

Policijski službenici državnih agencija i Brčko Distrikta, svoja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ostvaruju prema prebivalištu gdje se prijavljuju na osiguranje kod entitetskih nosioca osiguranja, a svoja prava ostvaruju po entitetskim propisima iz oblasti PIO, koje provode jedan ili drugi entitet države Bosne i Hercegovine. Pri tome napominjemo da je Ustavom BiH, izričito propisana isključiva nadležnost entiteta u oblasti penzijskog osiguranja.

Juni - str. 32 – 33.

Brano Simanić, dipl. iur.

Predmet rada su prava na osnovu invalidnosti kao kategorije koja je isključivo vezana za penzijsko i invalidsko osiguranje, uz predočavanje samog postupka u okviru kojeg se invalidnost utvrđuje, zatim propisa kojima je ista regulisana, posljedica nerazlikovanja, odnosno pogrešnog poimanja invalidnosti i invaliditeta, te obaveza organizacije za penzijsko i invalidsko osiguranje u slučaju kada je po osnovu invalidnosti koju je prozrokovalo drugo lice ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Mart - str. 45 – 48.

Sabina Džanović, mr. ecc.

Za vrijeme globalne pandemije tržište se u velikom segmentu zauvijek promijenilo. Naime, kako bi zadržale svoju poziciju na tržištu kompanije su morale prilagođavati poslovanje novim uslovima i pronalaziti hitna rješenja. Prodaja putem interneta, online prodaja, odnosno tzv. e-trgovina se nametnulo kao jedno od najadekvatnijih rješenja za prevazilaženje novonastale situacije.

Najnovija istraživanja su pokazala da interes za online prodajom konstantno raste, te da u momentu kada je cijeli svijet stao u jednom trenutku, samo je online prodaja cvjetala, te će ista zasigurno postati važan segment poslovanja većine kompanija.

Ovim tekstom želimo olakšati primjenu važećih propisa, kako biste dobili jasniji uvid u korake koje je potrebno poduzeti ukoliko se odlučite na pokretanje ovog oblika trgovine

Januar - str. 87 – 92.

Momir Stefanović, dipl. oec.

Franšiza ili franšizing je, pored klasičnog otpočinjanja biznisa „od nule“ i kupovine postojećeg biznisa, jedan od načina pokretanja biznisa. To je model poslovanja u kojem jedan poslovni subjekt prodaje pravo korištenja svog trgovačkog imena i načina poslovanja drugom poslovnom subjektu koji mu zauzvrat plaća franšiznu naknadu i postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga. Učesnici u franšiznom poslu su davalac franšize i primalac franšize, koji međusobna prava i obaveze regulišu franšiznim ugovorom. Kad su u franšizni posao uključeni davalac franšize i svi primaoci franšize nastaje franšizni sistem. Suština franšize je da vlasnik franšize samo ulaže u razvoj i održavanje poslovnog modela, dok početno investiranje finansira korisnik franšize.

Franšizing ima dugačku tradiciju i veoma je zastupljen u razvijenijim zemljama svijeta o čemu svjedoči podatak da se blizu 50% svjetske trgovine odvija unutar firmi koje posluju na principima franšize.

Bosna i Hercegovina je nedovoljno razvijeno tržište franšizinga, posebno kad se radi o domaćem franšizingu, ali uz stvaranje neophodnih pretpostavki predstavlja značajnu razvojnu šansu. Značaj i uloga franšizinga posebno će doći do izražaja u postpandemijskim vremenima, pogotovo kad se radi o održanju poslovanja i opstanka malih firmi koje su i najviše osjetile posljedice pandemije.

U poreznom i računovodstvenom smislu franšize se tretiraju kao pravo u vidu nematerijalne imovine

April - str. 82 – 90.

Prof. dr. sc. Jozo Piljić

Model jedinstvenog europskog tržišta temelji se na visokokonkurentnoj socijalnoj tržišnoj ekonomiji, u kojoj ima mogućnosti za razvoj i rast različitih oblika poslovnih modela. Socijalna poduzeća dionici su socijalne tržišne ekonomije čiji je glavni cilj imati socijalni utjecaj, a ne stvarati profit za vlasnike poduzeća. Europska komisija je donijela „Inicijativu o socijalnom poslovanju“ kojom se želi stvoriti povoljnije okruženje za socijalna poduzeća i ključne dionike socijalne ekonomije i stvaratelje socijalnih inovacija. Inicijativa sadrži Akcijski plan za poticanje socijalnog poduzetništva u Europi kojim se želi pomoći socijalnim poduzećima da ostvare svoj puni potencijal, na način da se olakša njihov pristup financiranju, poboljša zakonodavni okvir relevantan za njihovo poslovanje, te poveća osviještenost društva o značaju socijalnog poduzetništva

Juni - str. 43 – 47.

Dr. sc. Mirna Pajević

Korporativno upravljanje je sistem nadzornih mehanizama pomoću kojih svi dobavljači presudnih resursa osiguravaju povrate na svoja ulaganja u korporaciju, sa pažnjom da ne ugroze dugoročni prosperitet i opstanak poslovnog sistema, odnosno korporacije (preduzeća, kompanije, poslovnog subjekta). Korporativno upravljanje je područje koje se bavi odnosima unutar upravljačkih struktura, kao i odnosima korporacije sa svim bitnim interesno-utjecajnim grupama. Osnovni kriterij upravljanja korporacijskim preduzećima je većinsko vlasništvo nad dionicama preduzeća. Velike korporacije, s obzirom na složenost svoje strukture, pristupaju procesima divizionalizacije organizacijske strukture i decentralizacije rukovođenja, te formiranju relativno autonomnih jedinica po djelatnostima, profitnim centrima i strateškim poslovnim jedinicama, kako bi se izbjegla velika tromost i poticalo prilagođavanje zahtjevima okoline u kojoj se djeluje.

Korporacije, posebno velike, imaju na stotine pa i više lokalnih kompanija (preduzeća) širom svijeta. Sve se te lokalne kompanije objedinjavaju u manji ili veći broj poslovnih područja, odnosno programa ili projekata. Jedno poslovno područje, odnosno program može objediniti veći broj kompanija iz različitih zemalja koje po srodnosti spadaju u određeno poslovno područje, ali je ključno da se drže dobre prakse i principa korporativnog upravljanja.

Područje korporativnog upravljanja obuhvata korporativni pravni okvir i praksu donošenja odluka u nadzornim odborima i upravama korporacija, razne aspekte korporativnih finansija, zakona koji regulišu poslovanje vrijednosnim papirima, stečajne zakone, zakone koji regulišu poslovanje finansijskih institucija, odnose sa zaposlenicima, ugovorno pravo i teoriju, vlasnička prava, kompenzacijske sisteme i sisteme internog informisanja i kontrole.

Svjesne važnosti odgovornog i etički utemeljenog ponašanja poslovnih subjekata (korporacija), svjetske korporacije su usvojile djelomično na vlastitu inicijativu, a i po preporuci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj etički kodeks poslovanja, kojim su se obavezale poštovati načela etike u svim svojim poslovnim odnosima, te su prihvatile obavezu djelovanja u skladu sa načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri, te poštovanja dobrih poslovnih običaja prema poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju i vlastitim zaposlenicima

Mart - str. 84 – 96.

Dr. sc. Mirna Pajević

Korporativno upravljanje je sistem nadzornih mehanizama kojima svi dobavljači glavnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja u korporaciji (preduzeću), a da se pritom ne ugrozi dugoročni opstanak korporacije. Korporativno upravljanje predstavlja menadžment menadžmenta, a uključuje skup odnosa između menadžmenta, odbora, dioničara i interesno-utjecajnih grupa preduzeća i definiše okvir za postavljanje ciljeva i određivanje sredstava za postizanje tih istih ciljeva uz praćenje izvedbe i djelotvornosti preduzeća.

Mehanizmi korporativnog upravljanja mogu biti raznovrsni i zavisno o njihovoj upotrebi, postoji osnovna podjela na interne i eksterne mehanizme korporativnog upravljanja.

Korporativno upravljanje ovisi o odnosima između te dvije vrste mehanizama, odnosno pravilnom upotrebom mehanizama može se utjecati na efikasnost upravljanja i na rješavanje prirodnih problema i mogućih sukoba u preduzeću.

Interni mehanizmi obuhvataju odbore (nadzorni odbor i uprava), naknade menadžmentu, koncentraciju vlasništva, odnos s interesno-utjecajnim grupama i korporativno izvještavanje. Eksterne mehanizme čine tržište za korporativnu kontrolu, zakonodavni i regulatorni okvir, zaštita manjinskih dioničara i konkurentski uslovi

April - str. 73 – 87.

Dr. sc. Jozo Piljić

Povod nastanka tržišta javno-privatnog partnerstva je pretpostavka o efikasnijoj i efektivnijoj isporuci javne usluge od strane privatnog sektora zbog stanovitog transfera rizika na njega i stvaranju pretpostavki za efikasnijom primjenom zakonitosti ekonomije obujma u segmentu javnih investicija, kao i uvođenjem mehanizama konkurencije kako u fazu izgradnje javnih građevina, tako i u fazu eksploatacije i održavanja. Tržište javno-privatnog partnerstva određeno je subjektima koji na njemu djeluju, a to su, prije svega, javni i privatni partner. Važan sudionik ovoga tržišta je i kreditor koji osigurava nedostajuće izvore financiranja troškova izgradnje javne građevine iznad vlastitog uloga privatnog partnera. Državna revizija zadužena je za nadzor trošenja javnog novca pa je, stoga, i njena uloga na tržištu javno-privatnog partnerstva od posebne važnosti. Efektivnosti ovog tržišta doprinosi i subjekt koji analizira postojeća domaća i svjetska iskustva o javnim investicijama izvršenim po brojnim modelima javno-privatnog partnerstva. Važno je i postojanje institucije koja će voditi jedinstveni registar projekata.

April - str. 97 – 103.

Dr. sc. Mirna Pajević Rožajac

Uloga finansija u održavanju finansijskog zdravlja preduzeća ne može biti prenaglašena. Od svih područja u nekoj organizaciji, finansije i finansijski menadžment imaju najveću odgovornost za osiguravanje konstantnog fokusa na stvaranje vrijednosti. Ova činjenica posebno je dobila na značaju u današnjoj eri globalne konkurencije, gdje vanjski faktori poput dramatične konkurencije među preduzećima, brzih i konstantnih tehnoloških promjena, nestabilnosti kamatnih stopa i inflacije, deviznih kurseva, atmosfere opšte ekonomske nesigurnosti i drugi, finansijskom menadžeru nameću potrebu za upravljanjem finansijama iz nove perspektive.

Finansijski menadžment se bavi problematikom sticanja, finansiranja i upravljanja imovinom, pri čemu sve vrijeme područja svog djelovanja usklađuje s osnovnim ciljem poslovanja preduzeća. Funkcije finansijskog menadžmenta su finansijsko analiziranje i planiranje, donošenje investicionih odluka i donošenje finansijskih odluka.

Upravljanje finansijama se vrši preko upravljanja novčanim tokovima. Finansijskom djelatnošću se upravlja na osnovu poznavanja ekonomije i finansijskog prava, a finansijski menadžment obuhvata planiranje, organizaciju, motivaciju, kontrolu i sl.

Finansijski menadžment ima posebno mjesto u sistemu menadžmenta, zato što su finansije tijesno povezane s upravljanjem, tehnologijom, resursima, kadrovima, itd. Greške u finansijskom menadžmentu mogu da dovedu do negativnih posljedica u ovim oblastima, sa druge strane često se izvori finansijskih problema nalaze upravo u ovim oblastima. U našoj zemlji, kao i u drugim zemljama u tranziciji, finansijski menadžment tek dobija pravi značaj, dok je u zemljama tržišne privrede odavno postao značajna naučna disciplina i praktična djelatnost

Maj - str. 51 – 61.

Dr. sc. Jozo Piljić

Svaka kriza je izazov i prilika za promjene. Promjenama treba upravljati što nije ni malo lako, a niti jednostavno. Tokom provođenja promjena pojavljuju se manji ili veći problemi koje mogu rješavati samo stručni i ljudi od autoriteta. Menadžer mora smanjiti otpor provođenju promjena na najmanju moguću razinu. Upravljanje promjenama znači prilagođavanje poduzeća promijenjenim uvjetima ili ciljevima poslovanja. Kontrola je funkcija upravljanja i predstavlja mjerenje i korekciju aktivnosti, s ciljem ispunjenja organizacijskih ciljeva.

Maj - str. 62 – 71.

Dr. sc. Jozo Piljić

Javne investicije su od velikog značaja u razvoja jedne zemlje. Nastanak tržišta javno-privatnog partnerstva je pretpostavka za efikasniju i efektivniju isporuku javne usluge od strane privatnog sektora zbog transfera rizika na njega i stvaranju pretpostavki za efikasnijom primjenom zakonitosti ekonomije obujma u segmentu javnih investicija, kao i uvođenjem mehanizama konkurencije kako u fazu izgradnje javnih građevina, tako i u fazu eksploatacije i održavanja. Tržište javno-privatnog partnerstva određeno je subjektima koji na njemu sudjeluju, a to su, prije svega, javni i privatni partner. Javni partner razvija sposobnost artikulacije i definiranja standarda javne usluge, a privatni metode upravljanja rizicima

Juli / Avgust - str. 70 – 76.

Momir Stefanović, dipl, oec.

Pokretne prodavnice i prodaja putem automata su, i pored pojave savremenijih načina prodaje, još uvijek prilično zastupljeni oblici trgovine na malo izvan stalnog mjesta prodaje. Ovaj tip prodaje ima određene prednosti u odnosu na klasični način prodaje, ali i neka ograničenja. Način i uslovi prodaje putem mobilnih prodavnica i preko automata regulisani su Zakonom o unutrašnjoj trgovini i Pravilnikom o minimalnoj tehničkoj opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine koji je bio vezan uz raniji Zakon o trgovini, ali je njegova primjena produžena do donošenja novog pravilnika.

U tekstu se tretiraju uslovi za prodaju u pokretnim prodavnicama i na automatima, porezni tretman tog načina prodaje i način evidentiranja prometa putem njih prema propisima Federacije Bosne i Hercegovine

Maj - str. 89 – 93.

Momir Stefanović, dipl, oec.

Prema važećim propisima, formiranje cijena proizvoda i usluga u Federaciji BiH je, uglavnom, slobodno. Međutim, ne postoji apsolutna sloboda o pogledu određivanja cijena, jer je prisutan uticaj države na cijene kad su u pitanju dobra od posebnog interesa kao što su osnovne životne namirnice, neki energenti i lijekovi. Instrumenti kojim država, na neposredan ili posredan način, utiče na formiranje cijena su davanje saglasnosti za promjenu cijena, obaveza poslovnih subjekata da obavještavaju nadležne organe o promjeni cijena, limitiranje marži i zadržavanje cijena na zatečenom nivou u slučaju nastupa posebnih okolnosti. Pored toga, propisana je obaveza privrednih subjekata da utvrde pravila o politici cijena i o načinu formiranja cijena i da se pridržavaju tih pravila. Takođe je propisima o zaštiti potrošača zabranjena diskriminacija potrošača u pogledu cijena.

Mjere za ograničavanje odnosno kontrolu cijena propisuje Vlada Federacije BiH i nadležni organi kantona, grada i općine, svako u okviru svoje nadležnosti.

Juli / Avgust - str. 102 – 107.

Momir Stefanović, dipl, oec.

Jedan od zastupljenijih oblika vezane trgovine je barter posao kao poseban vid vezane trgovine dugoročnog karaktera koji se zasniva na barter sporazumu između poslovnih partnera iz dvije zemlje ili između dvije zemlje kojim se obavezuju da će pod ugovorenim uslovima obavljati međusobnu razmjenu roba i usluga. Barter je sistem razmjene u kojem se roba ili usluge direktno razmjenjuju za druge robe ili usluge pri čemu je cirkulacija novčanih sredstava u okviru tih transakcija potpuno ili djelimično isključena.

Između barter poslova i kompenzacije postoji sličnost, ali i značajne razlike, posebno kad se upoređuju složeni, savremeni barter i kompenzacija.

U dugogodišnjoj primjeni barter je evoluirao od jednostavnog do veoma složenog i sofisticiranog oblika razmjene roba i usluga izraženog kroz pojavu specijalizovanih barter organizacija domaćeg i međunarodnog karaktera.

Koristi od barter poslova su višestruke: oni omogućavaju da se nabavke roba i usluga plaćaju isporukama vlastitih proizvoda i usluga (što je posebno značajno kod nabavke kapitalnih dobara i investicione opreme); barter aranžmani omogućavaju brži plasman proizvoda i usluga, jer znatno olakšavaju pronalaženje kupaca; barter sistem pomaže u značajnoj mjeri ublažavanju problem nelikvidnosti, a posebno odgovara privrednim subjektima i zemljama koje su suočene s nedostatkom deviznih sredstava

Septembar - str. 75 – 79.

Mr. Samir Sabljica

Posljednje dvije decenije razvoja evropskog prava zaštite potrošača obilježio je radikalan prijelaz sa zahtjeva minimalne ka zahtjevu maksimalne harmonizacije. Sve evropske direktive koje su usvojene počev od 2002. godine u oblasti potrošačkog prava zahtijevaju maksimalnu, odnosno potpunu harmonizaciju prava država članica sa pravom EU. Maksimalna harmonizacija podrazumijeva da države članice više nisu samo u obavezi da uspostave minimalan nivo zaštite predviđen određenom direktivom, već im je nametnut i maksimalan dozvoljen nivo zaštite. Prelazeći na ciljanu maksimalnu harmonizaciju, Evropska komisija je u aprilu 2018. godine donijela novi paket mjera za potrošače poznat kao New Deal for Consumers. Ovaj paket mjera sadrži prijedlog dvije direktive od kojih jedna reguliše udružne tužbe radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, dok druga direktno vrši izmjene u Direktivi o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, Direktivi o zaštiti potrošača prilikom isticanja cijena proizvoda ponuđenih potrošačima, Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta i Direktivi o pravima potrošača. Predlaganjem dvije direktive Evropska komisija nastoji da još više približi pravne poretke država članica EU, kojim bi se smanjio pravni partikularizam, namjeravajući da izvrši unifikaciju potrošačkog zakonodavstva EU

Septembar - str. 80 – 89.

Dr. sc. Jozo Piljić

U suvremenim uvjetima poslovanja rastuće kompleksnosti i dinamike javlja se sve veća potreba za kontrolingom kao stručnom podrškom menadžmentu. Kontroling pomoću svojih načela koordinacije i integracije te korištenjem različitih instrumenata operativnog i strategijskog upravljanja pomaže menadžmentu u bržem i boljem prilagođavanju unutarnjim i vanjskim promjenama. Kontroler je, kao inovator, suvremena generacija kontrolinga kojom se uvode novi instrumenti i metode, prikladni za rješavanje suvremenih problema. Cilj upravljački usmjerene koncepcije kontrolinga je povećanje sposobnosti reakcije (efikasnosti) i aktivnog prilagođavanja (efektivnosti) sustava vođenja kako bi se ostvarili ciljevi poduzeća, odnosno porast sposobnosti aktivnog i pasivnog prilagođavanja promjenama unutar i izvan poduzeća.

Maj - str. 73 – 87.

Milada Mujčin, dipl. oec.

U članku se govori o praktičnim pitanjima i izazovima u obavljanju interne revizije. Autor kroz konkretan primjer za jednu revizijsku oblast daje odgovore na koji način obaviti internu reviziju, povezati ciljeve revizije sa ciljevima poslovanja. Sam postupak obavljanja revizije je detaljno pojašnjen, počevši od utvrđivanja kontrolnih ciljeva, formuliranja nalaza i navođenja preporuka interne revizije. Autor ističe da je ishodište svake revizije regulatorni osnov, što je i praksa svake pojedinačne revizije. Kroz provjeru činjeničnog stanja je potrebno posebnu pažnju posvetiti prikazu podataka (nalazi i činjenice), koji će korisnicima izvještaja (rukovodstvo, nadležne institucije i dr.) omogućiti jasan uvid u činjenice i utvrđene nepravilnosti i specifičnosti, ukoliko postoje. Nadalje, kada je riječ o dokazima, ističe se da oni moraju biti dovoljni i pouzdani, a sve navedene preporuke interne revizije – provedive, jasne i nedvosmislene, te kao takve doprinijeti ispunjavanju opštih i specifičnih ciljeva organa uprave

Januar - str. 53 – 59.

Doc. dr. Haris Hamidović

U današnjem vremenu digitalnog doba i naprednog razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija zaštita digitalne privatnosti predstavlja značajan problem za organizacije. Godine 2019. objavljen je prvi globalni međunarodni standard koji pomaže organizacijama u upravljanju informacijama o privatnosti i ispunjavanju regulatornih zahtjeva iz oblasti zaštite ličnih podataka. U radu predstavljamo standard ISO/IEC 27701 koji određuje zahtjeve za uspostavljanje, primjenu, održavanje i kontinuirano unapređivanje sistema upravljanja zaštitom ličnih podataka (eng. Personal Information Management System – PIMS).

April - str. 67 – 72.

Mirela Gljiva, mr. iur.

Suočeni s pandemijom koronavirusa COVID-19, i vanrednih mjera poput ograničavanja slobode kretanja, zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, samoizolacije, prikupljanja podataka o kontaktima i kretanjima oboljelih, značajan rezultat pravno-tehničke analize predstavlja tok podataka kroz mrežu javnih institucija i organa vlasti upravo radi prikupljanja i obrade podataka o testiranim, inficiranim, hospitalizovanim, izliječenim i preminulim građanima, kao i podataka o njihovim kontaktima. Pandemija je dovela poslodavce do rješavanja problema koji se tiču adekvatne zaštite zdravlja svojih radnika kako sa stanovišta zaštite ličnih podataka (imajući u vidu da zdravstveni podaci predstavljaju posebnu vrstu ličnih podataka), tako sa stanovišta obrade istih od strane Zakona o zaštiti ličnih podataka, i Opće uredbe o zaštiti ličnih podataka. Poslodavci, kako bi odgovorili na sve veću prijetnju od potencijalne zaraze, razmatraju da prate zdravstveno stanje radnika, njihove planove putovanja na poslu i van njega, kao i njihove kontakte sa zaraženim pojedincima van radnog mjesta.

U svakom slučaju, ako se poslodavac odluči da prikuplja podatke o simptomima bolesti od radnika, morat će obezbjediti da se obrada ličnih podataka vrši na osnovu odgovarajućeg pravnog osnova. Nizom navedenih obaveza, preporuka za poslodavca bi bila da ne primorava radnike da daju bilo kakve lične podatke, ne prikuplja lične podatke koji nisu od značaja za sprječavanje i kontrolu COVID-19, ne prikuplja ili koristi date lične podatke u druge svrhe, ne otkriva lične podatke trećim licima, osim nadležnim organima za prikupljanje ovih podataka, kao i da koristi sigurne tehnologije za čuvanje ličnih podataka.

Juni - str. 30 – 34.

Mr. Samir Sabljica

Pravo je potrošača da bude zaštićen od proizvoda, proizvodnih procesa i usluga koji su štetni po njegov život i zdravlje. Pojedini proizvodi mogu imati svojstva opasna po život i zdravlje čovjeka (mašine, dječije igračke, posude pod pritiskom, mnogobrojni kućanski aparati, itd.), što se u mnogim državama predupređuje donošenjem tehničkih standarda i prinudnih propisa sa sankcijama, koje opet imaju preventivno djelovanje prema proizvođaču. U Evropskoj uniji je prije tridesetak godina napravljen zaokret donošenjem direktiva Novog pristupa (New approach Directives) koje su predstavljale produkt političkog dogovora država članica EU na tragu konsenzusa da se pristupi modernizaciji tehničkog zakonodavstva i još čvršćem povezivanju unutrašnjeg tržišta.

Cilj direktiva Novog pristupa je da se zaštiti javni interes čiji su segmenti: zdravlje i sigurnost ljudi; zaštita potrošača / korisnika; zaštita imovine i poslovnih transakcija; zaštita životne sredine. Direktive su predviđene da spriječe, koliko je to moguće, plasman na tržište i stavljanje u upotrebu nesigurnih ili na neki drugi način neusklađenih proizvoda. Direktive su snažan podsticaj za garantovanje sigurnosti proizvoda. U interesu je proizvođača, uvoznika i distributera da isporučuju sigurne proizvode u cilju izbjegavanja troškova, koji nastaju zbog zakonske odgovornosti za neispravne proizvode, koji prouzrokuju štetu pojedincima ili imovini. Bosna i Hercegovina je u procesu evropskih integracija samo djelimično uskladila svoje zakonodavstvo vezano za slobodan protok i sigurnost industrijskih proizvoda sa pravnom tekovinom EU

Septembar - str. 97 – 105.

Doc. dr. Haris Hamidović

Stupanjem na snagu Opće uredbe o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, društva / organizacije potiču se na provedbu tehničkih i organizacijskih mjera u najranijim fazama osmišljavanja postupaka obrade na način da se štite načela zaštite privatnosti i podataka od samog početka – privatnost po dizajnu (eng. privacy by design). U ovom radu predstavljamo pitanje privatnosti po dizajnu

Septembar - str. 90 – 93.

Doc. dr. Haris Hamidović

U Mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini u vezi sa mogućim prebacivanjem servisa Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na Microsoft Office 365 i Azure platformu se navodi da Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine propisuje obavezu kontrolora i obrađivača da se brinu o sigurnosti ličnih podataka koje obrađuju, te da preduzmu sve tehničke i organizacione mjere i utvrđuju pravila postupaka koji su neophodni za sprovođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka i drugih propisa u vezi sa zaštitom i tajnošću podataka. Kontrolor i obrađivač su dužni donijeti plan sigurnosti podataka kojim se određuju tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka, kako bi spriječili neovlašten ili slučajan pristup ličnim podacima, neovlašten prijenos ličnih podataka i druge nezakonite radnje obrade ličnih podataka. Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini naglašavaju da je i u slučaju cloud servisa potrebno utvrditi da li isti uključuje potrebne mjere za sigurnost podataka, te upućuju na preporuke iz Mišljenja EU Radne grupe za zaštitu podataka iz člana 29. (Opinion 05/2012 on Cloud Computing – WP 196). U ovom radu se daje kratak pregled predmetnog Mišljenja EU Radne grupe za zaštitu podataka

Decembar - str. 25 – 27.

Doc. dr. Haris Hamidović

Nadzor i bilježenje aktivnosti u informacijskom sistemu vrlo su važni elementi u svakom sistemu za upravljanje informacijskom sigurnošću. Aktivnosti se mogu bilježiti na razne načine, ovisno o elementu informacijskog sistema na kojem se provode određene aktivnosti ili mu se pristupa. U složenim informacijskim sistemima, a posebno u onima kod kojih postoje formalni sistemi za upravljanje sigurnošću, od ključne je važnosti da se bilježenje svih aktivnosti važnih za ispravno i sigurno funkcioniranje sistema provodi kontrolirano

Maj - str. 89 – 92.

Doc. dr. Haris Hamidović

Upravljanje rizikom obuhvaća koordinirane aktivnosti usmjeravanja i nadzora organizacije s obzirom na rizik. Rizik se može promatrati kao izazov postizanju ciljeva, a upravljanje rizikom kao aktivnost poduzeta za predviđanje izazova i smanjenje njihovih šansi za nastanak i/ili smanjenje njihovog utjecaja. Učinkovito upravljanje rizikom također može pomoći u maksimiziranju prilika. Napori u vezi s upravljanjem rizicima koji se odnose na informacione tehnologije trebali bi kao glavni cilj imati zaštitu organizacije i njenu sposobnost da ispuni svoje poslovne ciljeve.

Oktobar - str. 73 – 81.

POREZI

Imovina poreznog obveznika i uspostava zakonskog založnog prava (hipoteke)

Pojam nepokretne imovine i uspostava zakonskog založnog prava (hipoteke)

AKTI RASPOLAGANJA I UPRAVNI AKTI

Poništenje konkursa za dodjelu na korištenje građevinskog zemljišta radi gradnje

PENZIJE

Obustava isplate penzije nakon što korisnik penzije ponovo stekne status osiguranika (ponovo zasnuje radni odnos)

str. 93 – 102.

POREZI

Zastara poreznih obaveza – Činjenice koje se moraju utvrditi radi zakonitog odlučivanja o prigovoru zastare istaknutom u postupku prinudne naplate

Postupak prinudne naplate poreznih obaveza – Prigovori koji se mogu isticati

Postupak prinudne naplate poreznih obaveza – Uslov za vođenje postupka

PENZIJE

Početak isplate penzije uvećane zbog naknadno (retroaktivno) isplaćenih razlika plata, i retroaktivno uplaćenih razlika doprinosa

EKSPROPRIJACIJA

Nadležnost za donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju

str. 91 – 98.

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

MATERIJALNO PRAVO

EKSPROPRIJACIJA

Neslaganje između zemljišnoknjižnog i faktičkog stanja na nekretnini

POLJOPRIVREDA

Upis promjena u RPG (Registar poljoprivrednih gazdinstava) i RK (Registar klijenata) Upis promjena u RPG (Registar poljoprivrednih gazdinstava) i RK (Registar klijenata)

PENZIJE

Prestanak prava na isplatu penzije u slučaju ponovnog zasnivanja radnog odnosa

Pravo na porodičnu penziju udovice poginulog borca

str. 91 – 100.

Ugovor o ustupanju radnika – Komentar Odluke o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, Ap-809/19 od 10. novembra 2020. godine

Priredila: Ljiljana Ćehajić, dipl. iur.

str. 101 – 103.

Procesno i materijalno pravo

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

PROCESNO PRAVO

STVARNA NADLEŽNOST: Stvarna nadležnost sudova u sporovima iz radnog odnosa

NEZAPOSLENI: Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za nezaposlene osobe – pribavljanje dokaza o dužini staža

MATERIJALNO PRAVO

NEZAPOSLENI: Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za nezaposlene osobe

OBRAZOVANJE:

Upis studenata na II ciklus studija

Mogućnost upisa studenata koji su I ciklus studija okončali na neakreditovanoj visokoškolskoj ustanovi

str. 93 – 100.

Sudska praksa obuhvata:

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

Porez na promet nepokretnosti i prava

Penzijski staž, staž osiguranja i poseban staž

Obaveza pružanja stručne pomoći osiguranicima i korisnicima prava

Ispunjavanje uslova u pogledu kadra, prostora i medicinsko-tehničke opreme za rad ili usklađivanje specijalizovane trgovine medicinskih sredstava na malo

str. 85 – 92.

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

POREZI

Solidarna odgovornost za porezne obaveze

Odgovornost direktora za neplaćene porezne obaveze pravnog lica

Zastara u slučaju kada je zastarni rok određen i posebnim materijalnim zakonom

Porez na promet nepokretnosti

Obaveza podnošenja porezne prijave u slučaju kada je kupoprodajni ugovor notar dostavio Poreznoj upravi

Porez na dohodak od samostalne djelatnosti

Postojanje obaveze plaćanja u slučaju kada pravno lice (poljoprivredna zadruga) vrši otkup od fizičkih lica koja ne obavljaju neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost

str. 102 – 111.

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

Procesno pravo

Dostavljanje pravnom licu rješenja protiv kojeg je dozvoljena žalba

Procesno i materijalno pravo

Dostavljanje pravnom licu poreznog rješenja protiv kojeg je dozvoljena žalba

Materijalno pravo (doprinosi)

Obavezni doprinosi u slučaju kada radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili više poslodavaca

Materijalno pravo (privredna društva)

Prestanak poslovanja i prestanak postojanja društva sa ograničenom odgovornošću

str. 92 – 100.

Priredio: Predrag Krsmanović, predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli

Komunalna taksa za isticanje firme

Povreda prava na jednakost pred zakonom

Ovlaštenje Porezne uprave da u ime obveznika plaćanja podnese poreznu prijavu za naplatu komunalne takse

Naknada za korištenje građevinskog zemljišta

Plaćanje po dužnom metru

Postavljanje podzemnih i nadzemnih kablovskih i drugih instalacija

Koja lica se smatraju korisnicima građevinskog zemljišta u smislu odredaba Zakona o građevinskom zemljištu

Neustavnost odredaba Zakona o građevinskom zemljištu Federacije BiH

str. 91 – 102.

Poslovnik o radu komisije za izbor kandidata za prijem u radni odnos (za FBiH)

str. 123 – 128.

Poslovnik o radu komisije za izbor kandidata za prijem u radni odnos (za kantone)

str. 129 – 134.

Dodatak: Pregled kolektivnih ugovora u FBiH

str. 92 – 93.