Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Časopis Pravo i finansije – Juli/August 2026
Seminar – Javne nabavke – Juli 2026
Sarajevo - 07. 07.
Sadržaj: Časopis Pravo i finansije – Juli/August 2026
SIŽEI – JULI/AUGUST 2026.
PRAVO
Treba li Bosni i Hercegovini novi Okvirni zakon o visokom obrazovanju?
O zateznim kamatama na naknadu nenovčane materijalne štete
CCISO v4: Evolucija liderstva u informacijskom sigurnosnom menadžmentu
RADNI ODNOSI
Pravci transformacije rada organa uprave
Analiza sudske prakse iz radnog prava u Bosni i Hercegovini (decembar 2025. – januar 2026. godine)
JAVNE NABAVKE
Primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka u postupcima javnih nabavki
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Analiza ekonomskih troškova i koristi
Kontrolni postupci pri obračunu amortizacije
SUDSKA PRAKSA
SAVJETODAVNI SERVIS
Pitanja i odgovori iz javnih nabavki
Pitanja i odgovori iz zaštite ličnih podataka
Pitanja i odgovori iz radnih odnosa u Republici Srpskoj
Pitanja i odgovori iz oblasti zaštite na radu u Federaciji BiH
PRAVO
Treba li Bosni i Hercegovini novi Okvirni zakon o visokom obrazovanju?
Predrag Krsmanović
U radu se razmatra potreba donošenja novog Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, odnosno obimnijih izmjena i dopuna važećeg zakona. Polazi se od činjenice da je važeći okvirni zakon donesen 2007. godine, uz kasnije izmjene, te da je u međuvremenu došlo do značajnog razvoja evropskih standarda visokog obrazovanja, sistema osiguranja kvaliteta i domaće upravne, akreditacijske i profesionalne prakse. Posebno se ukazuje na potrebu jasnijeg uređenja minimalnih standarda, odnosa licence i akreditacije, pravnog dejstva akreditacijskih statusa, pravne sigurnosti diploma, zaštite studenata, stručnih komisija, srazmjernosti mjera i djelotvornih pravnih lijekova. Zaključuje se da novi Okvirni zakon ne treba shvatiti kao instrument centralizacije, nego kao instrument utvrđivanja zajedničkog minimuma pravne sigurnosti, kvaliteta i zaštite studenata na cijelom području Bosne i Hercegovine.
PiF – str. 14. – 21.
O zateznim kamatama na naknadu nenovčane materijalne štete
Faruk Latifović
U sudskoj praksi se zatezne kamate uzimaju za sporedna i zavisna potraživanja. Sudska presuda, obično, sadrži samo jednu ili dvije rečenice o razlozima zbog kojih su dosuđene zatezne kamate, uz uopćeno pozivanje na član 277. Zakona o obligacionim odnosima. Naša pravna doktrina nije dala znatniji doprinos razvoju teorije o kamatama. Čak bi se kazalo da je bio izraženiji interes ekonomista, nego pravnika, za izučavanjem fenomena kamata. Prema zakonu, dužnik nenovčane obaveze ne duguje zatezne kamate. Nju duguje dužnik glavne novčane obaveze, i to samo onda kada padne u docnju sa ispunjenjem glavnog duga. U tom kontekstu, potrebno je razdvojiti tri datuma: datum dospjelosti naknade štete, datum transformacije materijalne štete u novčani oblik i datum docnje sa ispunjenjem novčane obaveze. U radu se prikazuje teorijski, legislativni i sudsko-praktični aspekt zatezne kamate na naknadu nenovčane materijalne štete.
PiF – str. 22. – 32.
Prikaz i analiza presude suda u Strazburu u predmetu Landika protiv Slovenije (stara devizna štednja) i njene implikacije na Bosnu i Hercegovinu
Muhamed Grabus
U tekstu se prikazuju i analiziraju bitni dijelovi presude suda u Strazburu u predmetu Landika protiv Slovenije koja se odnosi na staru deviznu štednju sa mogućim implikacijama na Bosnu i Hercegovinu odnosno Federaciju Bosne i Hercegovine u smislu isplate devizne štednje za veći broj štediša čija su sredstva prenesena na privatizacijske račune u Federaciji, te pilot presuda suda u Strazburu u predmetu Ališić i dr. protiv Bosne i Hercegovine i ostalih, kao i bitni dijelovi Zakona o izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koji je donijela Republika Slovenija. Sud je kroz ove postupke odlučio da stara devizna štednja potpada pod katalog prava iz Aneksa G, dakle da se radi o privatnom vlasništvu i odnosu banka-štediša, a ne o pitanjima sukcesije imovine bivše SFRJ, te obavezao Sloveniju i Srbiju za isplatu stare devizne štednje deviznim štedišama.
PiF – str. 33. – 46.
Uloga mjesnih zajednica u procesu administrativne decentralizacije: percepcija i stepen informisanosti građana o uslugama ovjere potpisa, rukopisa i prepisa u mjesnim zajednicama općine Ilidža
Adis Holjan i Ilda Čuljević
Rad se bavi analizom administrativne decentralizacije u okviru lokalne samouprave, s posebnim fokusom na mjesne zajednice Općine Ilidža i njihovu ulogu u pružanju usluga ovjere potpisa, rukopisa i prepisa. Istraživanje obuhvata pravni okvir na međunarodnom i domaćem nivou, ustavnopravni položaj lokalne samouprave, te normativne i organizacione akte Općine Ilidža. Kombinacijom metode analize sadržaja i online ankete među građanima, rad ispituje institucionalne kapacitete mjesnih zajednica i nivo informisanosti građana o dostupnim administrativnim uslugama. Rezultati ukazuju na postojanje formalnih pravnih mogućnosti za decentralizaciju, ali i na određena ograničenja u praksi, naročito u pogledu kadrovskih kapaciteta i informisanosti građana. Rad daje preporuke za unapređenje funkcionalnosti mjesnih zajednica i poboljšanje dostupnosti administrativnih usluga na lokalnom nivou.
PiF – str. 47. – 64.
CCISO v4: Evolucija liderstva u informacijskom sigurnosnom menadžmentu
Haris Hamidović
U radu se predstavlja nova verzija programa Certified Chief Information Security Officer (CCISO v4), koja nadograđuje prethodnu verziju (v3) i reflektuje transformaciju uloge CISO-a u savremenom digitalnom okruženju. CCISO v4 proširuje fokus sa tradicionalnog upravljanja informacijskom sigurnošću na integrisani model korporativnog upravljanja, regulatorne usklađenosti, organizacijske zrelosti i upravljanja rizicima vezanim za vještačku inteligenciju (AI). Analizira se strateška pozicija CISO-a unutar organizacije, izazovi industrijske diferencijacije, značaj procesne zrelosti te implikacije primjene AI tehnologija na sigurnosno upravljanje.
PiF – str. 65. – 69.
RADNI ODNOSI
Pravci transformacije rada organa uprave
Azra Bublin, dipl. pravnica
Autorica u članku apostrofira ključne procese koji su posebno značajni za reformu javne uprave. U prvom redu to su procesi povezani sa evropskim integracijama, globalizacijom tržišta i njihovog utjecaja i posebne probleme vezane kao popratne procese: korupcija, pranje novca, zloupotrebe različitih vrsta. Važne reforme potrebno je provesti u oblastima koje se odnose na ekonomski razvoj države, probleme rada i socijalnu zaštitu, informacione tehnologije i njene promjene u različitim sferama rada i primjene.
PiF – str. 70. – 77.
Analiza sudske prakse iz radnog prava u Bosni i Hercegovini (decembar 2025. – januar 2026. godine)
Adis Poljić
Predmet rada je sudska praksa iz radnog prava nastala u decembru 2025. godine i januaru 2026. godine, što ukazuje na njenu aktuelnost. Analiza je izvršena na način da su navedene najznačajnije odluke iz radnog prava. Odluke su donesene od strane Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine. U okviru analiza navedena je sentenca kao najvažniji dio odluke, zatim kraće obrazloženje iz odluke i nakon toga je ukazano na značaj odluke, zatim na zakonitost odluke. Dolazi se na kraju do zaključka da predmetne odluke imaju izuzetno veliki značaj i da je pojedine odluke potrebno primjenjivati u sudskoj praksi i donositi odluke na identičan način, ali i da je u jednom analiziranom slučaju pogrešno primijenjeno materijalno pravo što je dovelo do nezakonite odluke.
PiF – str. 78. – 90.
JAVNE NABAVKE
Primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka u postupcima javnih nabavki
Danijela Radonić i Jelena Diljević
Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka je u praksi javnih nabavki doveo do niza dilema što je posljedično uticalo na pojavu određenih problema u praksi. Autorice su u članku dale prikaz relevantnih propisa kroz praktične smjernice ugovornim organima i ponuđačima koje se odnose na primjenu ZZLP u konkretnim postupcima.
PiF – str. 91. – 102.
Analiza efikasnosti javnih nabavki kroz kriterij ekonomski najpovoljnije ponude u Bosni i Hercegovini
Muamer Voloder
U sistemu javnih nabavki Bosne i Hercegovine kriterij ekonomski najpovoljnije ponude i dalje je u znatnoj mjeri potisnut u korist kriterija najniže cijene, uprkos činjenici da važeći pravni okvir ne daje prednost nijednom od njih. Ovakva praksa u velikoj mjeri proizlazi iz operativnih poteškoća u njegovoj primjeni, naročito kada su predmeti nabavke definisani široko i bez jasne unutrašnje strukture. Jedan od načina prevazilaženja navedenih ograničenja jeste funkcionalna podjela predmeta nabavke na lotove, čime se omogućava preciznije prilagođavanje kriterija specifičnostima svake pojedinačne cjeline. Time kriterij ekonomski najpovoljnije ponude dobija praktičnu dimenziju, jer se ocjena zasniva na stvarnim tehničkim, kvalitativnim i ekonomskim razlikama između ponuda. Stavovi Ureda za razmatranje žalbi BiH dodatno potvrđuju značaj precizno formulisanih i mjerljivih potkriterija, uz jasno razdvajanje faze kvalifikacije od faze ocjene ponuda. Uporedno posmatrano, normativna rješenja Republike Hrvatske pružaju konkretnije smjernice za primjenu ovog kriterija, čime se smanjuje pravna nesigurnost i olakšava njegova praktična upotreba. Stoga unapređenje domaćeg sistema zahtijeva kombinaciju normativnih i institucionalnih mjera, uključujući edukaciju, standardizaciju pristupa i aktivno praćenje prakse. Efikasnija primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude može doprinijeti racionalnijem upravljanju javnim sredstvima i većem kvalitetu ugovorenih rješenja, čime se ostvaruje širi javni interes.
PiF – str. 103. – 117.
RAČUNOVODSTVO I FINANSIJE
Analiza ekonomskih troškova i koristi
Jozo Piljić
Autor se u tekstu bavi analizom ekonomskih troškova i koristi poznatija je pod engleskim akronimom CBA – cost-benefit analysis, a nerijetko se naziva i analizom društveno-ekonomskih troškova i koristi. Često je poredak riječi troškovi i koristi obrnut, pa se javlja kratica BCA (od benefit-cost analysis) i sukladno tome inačica analiza ekonomskih koristi i troškova. U analizi ekonomskih troškova i koristi se očekivani novčani izdaci za projekt uspoređuju s očekivanim novčanim prilivima od projekta u cijelom očekivanom vijeku upotrebe projekta, kako bi se vidjelo jesu li prevladavajući učinci projekta za lokalnu zajednicu i nacionalnu ekonomiju neto koristi (novčani prilivi) ili neto troškovi (novčani odlivi), te koliko iznosi očekivana razlika između ekonomskih koristi i troškova. Što je iznos ekonomskih neto koristi veći, lokalna, regionalna i nacionalna ekonomija imat će više koristi od projekta.
PiF – str. 118. – 124.
Kontrolni postupci pri obračunu amortizacije
Mehmed Budić
Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora, amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili obrnuto skrivenih gubitaka.
PiF – str. 125. – 131.
SUDSKA PRAKSA
Sudska praksa
• Postupak osiguranja dokaza ne prekida prekluzivni rok za podnošenje tužbe za ostvarivanje prava zbog nedostatka stvari – Čl. 500. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima;
– Kada se žalba smatra prijedlogom za donošenje dopunske prvostepene presude – Čl. 194. stav 3. Zakona o parničnom postupku;
– Rok za podnošenje punomoći je sudski rok – Član 309. Zakona o parničnom postupku;
– Prestanak mandata i pravne posljedice pravosnažne presude kojom mu je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci ili duže – Član 1.10 stav 1. tačka 4. i stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine;
– Gubitak radne sposobnosti nastao nakon ispunjenja uslova za starosnu penziju – Čl. 60. stav 1. Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju Republike Srpske;
– Blagovremenost zahtjeva za refundaciju naknade plate – Član 28. stav 1. Zakona o dječjoj zaštiti;
– Eksproprijacija nekretnina za koje vlasnik nema privrednog interesa za korišćenje zbog prethodne eksproprijacije – Član 11. Zakona o eksproprijaciji;
– Otklanjanje grešaka upisa nastalih u postupku izlaganja – Čl. 140. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske;
– Uslovi za priznanje svojine na uzurpiranom zemljištu – Čl. 5 stav 1 i člana 6 stav 1 a u vezi sa članom 8 Zakona o uzurpacijama Republike Srpske;
– Neosnovan zahtjev za oslobađanje od plaćanja sudskih taksa – Čl. 12. i 14. Zakona o sudskim taksama;
– Uslov za oglašavanje rješenja ništavim – Čl. 252. stav 1. tačka 5. Zakona o opštem upravnom postupku Republike Srpske;
– Neosnovan zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda – Čl. 53. Zakona o upravnim sporovima;
– Pravo regresa zajednica penzijskog osiguranja za iznose koje je isplatila oštećenoj strani i buduća šteta – Član 9. stav 6. Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti;
– Odgovornost za štetu zbog pogrešnog tumačenja propisa – Član 172. Zakona o obligacionim odnosima;
– Višak izvedenih radova i nepredviđeni radovi – Čl. 630. i 634. Zakona o obligacionim odnosima;
– Nasljednička tužba – Čl. 132., 142. i 242. Zakona o nasljeđivanju (Službeni list SR BiH broj 7/80 i 15/80);
– Učinak upisa promjene vlasnika u javnom registru za vozila – Član 208. stav (7) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima;
– Dokaz vlasništva u javnom registru za vozila – Član 208. stav (7) Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima i Član 37. stav (1) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
– Naknada nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode i troškovi pribavljanja hipoteke u svrhu jemstva – Član 185. Zakona o obligacionim odnosima;
– Kada je poslodavac dužan nadoknaditi nastalu štetu radniku – Član 105. Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
– Šteta radniku je nastala u vezi s hroničnim umorom i iscrpljenošću radnika – Član 105. Zakona o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
– Utvrđivanje stepena i intenziteta duševnih bolova zbog uvrede – Član 200. Zakona o obligacionim odnosima;
– Zastara zahtjeva oštećenog trećeg lica prema osiguravaču – Član 377. Zakona o obligacionim odnosima;
– Naknada štete i poništenje odluke u postupku odabira nepovoljnijeg ponuđača – Član 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima.
PiF – str. 132. – 143.
SAVJETODAVNI SERVIS
Pitanja i odgovori iz javnih nabavki
• Može li se smanjiti vrijednost ugovora zbog tehničke greške?
– Da li ugovorni organ može zahtijevati rješenja oba entitetska ministarstva za DDD usluge;
– Neprirodno niska cijena norma sata servisa uz nabavku rezervnih dijelova;
– Provjera vjerodostojnosti potvrde – kontaktiranje izdavaoca dokumenta;
– Izjava po članu 45. u konkurentskom zahtjevu – obavezna ili ne?
– Zaštita ličnih podataka u javnim nabavkama – praktične smjernice i obaveze;
– Ponavljanje postupka javne nabavke nakon poništenja – nova odluka ili ne?
– Tehnička sposobnost ponuđača – jedan ugovor ili zbir više ugovora?
– Provođenje novog direktnog postupka za dodatnu nabavku iste robe;
– Neispravno potpisana izjava iz člana 47. ZJN (Aneks 5).
PiF – str. 144. – 160.
Pitanja i odgovori iz zaštite ličnih podataka
• Korištenje mjenice i mjeničnog ovlaštenja u naplati dugovanja i obrada ličnih podataka korisnika poslovnih prostora;
– Povrat konkursne dokumentacije kandidatu i obaveza čuvanja evidencije o provedenoj konkursnoj proceduri;
– Snimanje sjednica upravnog odbora diktafonom uz saglasnost prisutnih u smislu zaštite ličnih podataka;
– Objava privatnog broja telefona zaposlenika u internom imeniku i obaveze zaštite ličnih podataka;
– Dalji koraci za usklađivanje poslovanja sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka;
– Prijava službenika za zaštitu ličnih podataka u BiH za društvo koje posluje u okviru međunarodne grupacije;
– Istovremeno obavljanje poslova službenika za odnose s javnošću i službenika za zaštitu ličnih podataka;
– Anonimizacija podataka u ugovorima o djelu i primjena načela minimizacije ličnih podataka;
– Ugovor o obradi podataka;
– Šta se može čuvati u personalnim dosijeima zaposlenih?
– Izjava o povjerljivosti za službenike koji imaju pristup ličnim podacima stranaka;
– Interni dokumenti koje javna ustanova sa više od 250 zaposlenih treba imati prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka;
– Dostavljanje podataka o izvršeniku u izvršnom postupku i primjena Zakona o zaštiti ličnih podataka;
– Obaveza imenovanja službenika za zaštitu ličnih podataka i vođenja evidencije obrada u javnom preduzeću sa manje od 250 zaposlenih;
– Postupanje po prijavi povrede ličnih podataka, nadzor nadležne institucije i obaveze službenika za zaštitu ličnih podataka;
– Obrada ličnih podataka stranaka prilikom prijema zahtjeva i pristup podacima u elektronskom programu;
– Dokazivanje pravnog interesa za dostavljanje ličnih podataka trećem licu;
– Dijeljenje podataka zaposlenih sa dobavljačima pogodnosti i status dobavljača kao samostalnog kontrolora ili obrađivača.
PiF – str. 161. – 178.
Pitanja i odgovori iz radnih odnosa u Republici Srpskoj
• Pravo na godišnji odmor kod novog poslodavca kada radnik nije koristio odmor kod prethodnog poslodavca;
– Na koji način regulisati odnos sa sindikatom?
– Dokazivanje osnova za plaćeno odsustvo i vjerodostojnost isprava koje radnik prilaže;
– Čuvanje ugovora dostavljenih uz prijavu radnika Poreznoj upravi i dostupnost podataka nakon prestanka radnog odnosa;
– Dokazivanje prava na plaćeno odsustvo po osnovima iz Zakona o radu;
– Koje lične podatke je preporučljivo da navodimo u ugovoru o radu?
– Saglasnost roditelja za obradu i dostavljanje ličnih podataka maloljetnog radnika;
– Ugovor o radu, aneks i saglasnost radnika u vezi sa zaštitom ličnih podataka;
– Traženje uvjerenja o nekažnjavanju pri prijemu radnika u radni odnos u javnom preduzeću;
– Praktično uređenje pristupa podacima o zdravlju člana porodice zaposlenog i ograničavanje uvida prema potrebi;
– Dostavljanje podataka HR-a finansijama za obračun isplata i primjena načela minimizacije podataka;
– Postupanje sa doznakama i medicinskom dokumentacijom zaposlenih, izdvajanje osjetljivih priloga i ograničavanje pristupa podacima;
– Postupanje sa dokumentima koji sadrže JMBG, kontrola pristupa i maskiranje podataka u radnim kopijama;
– Donošenje plana i odluke o godišnjem odmoru u decembru za narednu kalendarsku godinu;
– Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima;
– Obaveza isplate regresa radnicima u odsustvu zaključenog kolektivnog ugovora;
– Forma plana godišnjih odmora i način njegovog donošenja i objave;
– Mogućnost smanjenja visine regresa utvrđenog ugovorom o radu i isplata proporcionalno iskorištenom godišnjem odmoru;
– Pravo radnika na godišnji odmor u godini prestanka radnog odnosa;
– Planiranje godišnjeg odmora za narednu godinu, kolektivno korištenje i prenošenje neiskorištenog odmora do 30. juna;
– Da li je obavezna isplata regresa ako nema zaključenog kolektivnog ugovora?
– Vođenje elektronske evidencije prisustva na radu i obaveza potpisivanja šihterice;
– Korištenje preostalog godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka i obaveza rada u trajanju otkaznog roka.
PiF – str. 179. – 196.
Pitanja i odgovori iz oblasti zaštite na radu u Federaciji BiH
• Tabela procjene rizika;
– Priznavanje povrede na radu kada radnik nije koristio ličnu zaštitnu opremu;
– Primjer uputstva za siguran rad.
PiF – str. 197. – 216.