
Samo pretplatnici mogu pristupiti kompletnom izdanju časopisa.
Prijava za pretplatnike.
Pročitajte kako postati pretplatnik ovdje.
Nastanak i izvori prava konkurencije, sa posebnim osvrtom na koncetraciju
Šteta nastala naletom motornih vozila na divljač na autocesti
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Odgovornost radnika za štetu nastalu na radu ili u vezi sa radom (poslodavcu ili trećoj osobi)
Aktuelna pitanja u vezi sa otpremninom direktora
Poslovni uvjetovani otkaz ugovora o radi kroz sudsku praksu u Republici Hrvatskoj
Izazovi i nerazumijevanja s kojima se susreću službenici za javne nabavke u praksi
Fragmentacija javnih nabavki kao sistemski problem u BiH: Pravna kvalifikacija i tržišne posljedice
Upravljanje prihodima i troškovima u preduzeću
Događaji nastali nakon datuma bilance
Pitanja i odgovori iz javnih nabavki
Pitanja i odgovori iz zaštite ličnih podataka
Pitanja i odgovori iz radnih odnosa u Republici Srpskoj
Pitanja i odgovori iz radnih odnosa u Federaciji BiH
Adis Poljić
Sažetak: Predmet rada su nastanak i izvori prava konkurencije u okviru kojih se posebno analiziraju izvori za koncentraciju privrednih subjekata. Cilj rada je afirmisati znanje o pravu konkurencije, posebno na koncentraciju kako privredni subjekti ne bi trpjeli posljedice zbog neprijavljivanja koncentracije. Za razliku od drugih kršenja prava konkurencije, kod koncentracije se zahtijeva aktivnost privrednih subjekata i njihovo propuštanje prijavljivanja koncentracije može dovesti do novčanog kažnjavanja kada su bili dužni prijaviti koncentraciju. Pravo konkurencije u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine normirano je nakon prelaska na tržišno upravljanje privredom. Izvori prava konkurencije predstavljaju složeni sistem normi, koji se prije svega dijele na domaće i međunarodne. U obje skupine nalazi se veliki broj izvora, s tim da je primarni izvor Zakon o konkurenciji Bosne i Hercegovine.
U radu se ukazuje i na izvore u pravu Evropske unije. Detaljnija obrada izvora Evropske unije potrebna je s obzirom na specifično pravilo Zakona o konkurenciji Bosne i Hercegovine. Naime, Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, u svrhu ocjene datog slučaja, može se koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije. Mogućnost korištenja praksom institucija Evropske unije, ukazuje i da se pravo Unije primjenjuje u Bosni i Hercegovini.
PiF – str. 17. – 30.
Haris Hamidović
Zaštita ličnih podataka predstavlja ključni izazov za organizacije koje obrađuju podatke o fizičkim licima, posebno u savremenom regulatornom i upravljačkom okruženju. U evropskom pravnom okviru osnovni standard predstavlja GDPR, dok Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine usklađuje domaće zakonodavstvo sa GDPR-om, omogućavajući primjenu međunarodnih metodologija i alata. Ovaj članak analizira primjenu ISO/IEC 27701 kontrola B.1.2 – B.1.5 u organizacijama koje obrađuju lične podatke. Fokus je na identifikaciji svrhe obrade, utvrđivanju pravnog osnova i saglasnosti, provođenju procjene uticaja na privatnost, poštivanju prava ispitanika, primjeni principa privatnosti kroz dizajn i po defaultu, te kontroli dijeljenja i prijenosa podataka.
PiF – str. 31. – 34.
Faruk Latifović
Sve veći broj udesa se dešava na autocestama. Značajan udio u tim udesima (kako po brojnosti, tako i po obimu posljedica) čine nezgode u kojima je ostvaren nalet motornog vozila na divljač. U radu se predstavlja osnov odgovornosti pravnog lica kome je povjereno upravljanje autocestama za nastalu štetu. Dati su primjer sudske prakse, radi lakšeg razumijevanja iznijetog materijala. Rad je, u prvom redu, namijenjen pravnicima praktičarima.
PiF – str. 35. – 41.
Kenan Spahić
Analiza odredbi Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 6/26), kao i odredbi Zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica, Zakona o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Sl. novine Federacije BiH“, broj: 6/26) sa pojašnjenjima i praktičnom primjenom
PiF – str. 42. – 52.
Muhamed Grabus
U tekstu se prikazuje pojam odgovornosti radnika za štetu nastalu na radu ili vezi sa radom (poslodavcu ili trećoj osobi), te normativno-pravno uređenje navedene odgovornosti u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine i to u odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, Zakona o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o radu u Republici Srpskoj i Zakona o radu u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, kao i relevantni članovi navedenih propisa koji regulišu odgovornost radnika, vrste odgovornosti, zaštitu u slučajevima diskriminacije, naknadu štete, regresnu tužbu, zastaru potraživanja naknade štete, te određenu sudsku praksu u vezi naknade štete.
PiF – str. 53. – 64.
Ljiljana Ćehajić
Na fizičke osobe koje su prema propisu o privrednim društvima kao član uprave, ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca, ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu koje se odnose na odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini. U takvom slučaju postavlja se pitanje prava na isplatu i (ne)oporezivosti otpremnine, što predstavlja i predmet razmatranja u ovome članku.
PiF – str. 65. – 68.
Alen Vajda
Navedeni člankom daje se prikaz razloga za poslovno uvje¬tovani otkaz ugovora o radu s radnikom kroz sudsku praksu u Republici Hrvatskoj. Iako se iz zakonskog uređenja poslovno uvjetovanog otkaza može zaključiti da je zakono¬davac jasno i nedvosmisleno propisao razloge za ovu vrstu otkaza, dubljom analizom zakonskog tek¬sta otvaraju se nova pitanja glede pravog sadržaja pojedinih zakonskih termina koji uvjetuju znače¬nje poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.
PiF – str. 69. – 81.
Damir Korjenić
U praksi javnih nabavki službenici svakodnevno nailaze na brojna operativna, organizaciona i normativna nerazumijevanja koja utiču na kvalitet i efikasnost postupaka. Ovaj rad analizira najčešće izazove sa kojima se susreću, uključujući pogrešna tumačenja zakona, nedostatak interne podrške, nedovoljnu pripremljenost zahtjeva korisnika, neusklađenost sa tržišnim realnostima, pritiske zainteresovanih strana, tehničke i informatičke barijere te složene procedure pravne zaštite. Kroz pregled zakonskog okvira i praktičnih primjera, autor ukazuje na razlike između propisane uloge službenika za javne nabavke i očekivanja u praksi, te naglašava potrebu za kontinuiranom edukacijom, boljem razumijevanju procesa unutar ugovornih organa i snažnijoj institucionalnoj podršci.
PiF – str. 82. – 91.
Muamer Voloder
Fragmentacija predmeta javne nabavke predstavlja praksu razdvajanja jedinstvene nabavne potrebe na više formalno odvojenih postupaka s ciljem primjene blažih procesnih režima predviđenih Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Iako zakon ne sadrži izričitu definiciju fragmentacije, ova pojava u praksi dovodi do zaobilaženja zakonskih procedura i narušavanja osnovnih principa javnih nabavki. Rad se zasniva na normativnoj analizi važećeg zakonskog okvira, uz razmatranje njegove primjene u praksi, s posebnim osvrtom na procjenu vrijednosti nabavke, izbor postupka, ugovore male vrijednosti i sistem pravne zaštite. Analizira se mogućnost kvalifikovanja fragmentacije kao apsolutno ili relativno bitne povrede postupka, u zavisnosti od njene namjene i efekta na konkurenciju. Zaključuje se da fragmentacija ne predstavlja izolovanu nepravilnost, već sistemski obrazac postupanja koji podriva jedinstvo pravnog režima javnih nabavki, utiče na tržišno nadmetanje i zahtijeva jasnije normativno uređenje i efikasniji nadzor.
PiF – str. 92. – 101.
Mirna Pajević Rožajac
Upravljanje prihodima je sistematski proces planiranja, praćenja i optimizacije prihoda s ciljem maksimiziranja profita, uz kontrolu troškova i kvalitetno upravljanje cijenama, prodajom i potražnjom. Upravljanje troškovima je proces planiranja, praćenja, kontrole i optimizacije troškova s ciljem povećanja efikasnosti poslovanja i profitabilnosti, bez narušavanja kvaliteta proizvoda ili usluga.
Najvažnije je spomenuti da prihodi i troškovi direktno utječu na rezultat poslovanja, odnosno veći prihodi i niži troškovi povećavaju dobit i efikasnost, dok niži prihodi i veći troškovi smanjuje dobit i preformanse poslovanja. Poznavanje jasne strukture prihoda i troškova je izuzetno bitno jer doprinosi efikasnijem upravljanju preduzećem, što u konačnici utječe na performanse preduzeća i finansijski rezultat.
PiF – str. 102. – 116.
Jozo Piljić
Događaji nakon datuma bilance prema MRS 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja, obuhvaćaju sve poslovne događaje koji su nastali od završetka obračunskog razdoblja pa do datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Svi događaji nakon datuma bilance dijele se na: (a) one koji zahtijevaju usklađivanje, i (b) one koji ne zahtijevaju usklađivanje.
PiF – str. 117. – 124.
• Neupisivanje cijene ponude slovima kao razlog za odbacivanje ponude;
• Odluka o pokretanju kod Aneksa II;
• Prihvatljivost potvrde o realizaciji ugovora bez navođenja mjesta izvršenja
• Da li je potrebno produženje važenja ponude nakon zaključenja ugovora?
• Ispravka računske greške u cijeni ponude
• Da li je potpisivanje obrađivača na aktima javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH?
• Period važenja bankarske potvrde u postupku javne nabavke
• Nabavka sanitetskog vozila
• Direktni sporazum i faktura u narednoj budžetskoj godini
• Rezervisani postupak za privredne subjekte koji zapošljavaju lica s invaliditetom
• Ponovno objavljivanje LOTa 2
PiF – str. 125. – 139.
• Da li je dozvoljeno kontinuirano snimanje blagajnika na naplatnim mjestima?
• Zaštita ličnih podataka u radu općine – objava fotografija i vođenje službenih evidencija
• Kriteriji za uvrštavanje obrada u Registar aktivnosti obrade i način njihovog evidentiranja;
• Jedinstveno ili odvojeno evidentiranje istih vrsta podataka u Registru aktivnosti obrade po organizacionim jedinicama;
• Brisanje i uništavanje ličnih podataka i vođenje Registra aktivnosti obrade;
• Evidentiranje obrada po zahtjevima za slobodu pristupa informacijama, fotografija, videozapisa i intranet objava u Registru aktivnosti obrade;
• Primjenjivost modela pravilnika o zaštiti ličnih podataka i potreba njegovog prilagođavanja organizaciji;
• Vrijeme provođenja procjene uticaja na zaštitu ličnih podataka (DPIA) i donošenje odluke o njenom provođenju;
• Interni akti kao pravni osnov obrade ličnih podataka;
• Izjava o povjerljivosti i NDA – razlika i kada je NDA potreban;
• Objava spiska korisnika jednokratne pomoći i obrada ličnih podataka u postupku javnog poziva;
• Korištenje LIB/OIB u ugovorima o radu i obrada ličnih podataka zaposlenih;
• Obrada ličnih podataka zaposlenih i zakupaca u javnom preduzeću;
• Obrada i interna razmjena podataka o plaći radnika u postupku korekcije obračuna;
• Zaštita ličnih podataka kod ljekarskog pregleda;
• Odluka o video-nadzoru;
• Odnos kontrolora i obrađivača kod korištenja Jedinstvenog registra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike;
• Obaveza potpisivanja izjave o povjerljivosti za vještake angažovane u imovinsko-pravnim predmetima;
• Rokovi čuvanja dokumentacije kandidata u konkursnoj proceduri za prijem radnika;
• Provođenje testa legitimnog interesa prije uvođenja videonadzora u općini;
• Korištenje JMB-a u postupcima ostvarivanja prava na novčanu naknadu i povrat naknade plaće
PiF– str. 140. – 157.
• Korištenje JMB-a u postupcima ostvarivanja prava na novčanu naknadu i povrat naknade plaće;
• Zasnivanje ugovora o radu na određeno vrijeme kao zamjena za privremeno odsutne radnike;
• Mogućnost varijabilne naknade u ugovoru o djelu u zavisnosti od rezultata izvršenih aktivnosti;
• Mogućnost uvođenja probnog rada i imenovanja radnika na v.d. rukovodeću poziciju;
• Ponovno zapošljavanje korisnika invalidske penzije;
• Vođenje postupka zaštite od uznemiravanja i disciplinskog postupka protiv radnika koji je na bolovanju;
• Obračun uvećanja plate za radni staž u slučaju izgubljene radne knjižice i staža dokazanog PIO uvjerenjem;
• Uvećanje plate za rad na radnom mjestu s povećanim rizikom tokom odsustva i godišnjeg odmora;
• Prilikom zatvaranja jedne od poslovnih jedinica na šta sve trebamo obratiti pažnju?
• Mogućnost odobravanja neplaćenog odsustva radi zasnivanja ugovora o radu na određeno vrijeme na drugom radnom mjestu kod istog poslodavca;
• Uticaj zasnivanja radnog odnosa na pravo fizičkog lica na invalidsku penziju;
• Uvećanje plate za radno mjesto s povećanim rizikom – primjena na sate godišnjeg odmora;
• Prestanak radnog odnosa zbog tehnološkog viška nakon stupanja na snagu nove sistematizacije;
• Ostvarivanje porodiljske naknade kada radnica radi u RS, a prebivalište ima u FBiH;
• Ako je neko zaposlen u FBiH na puno radno vrijeme, da li je moguć Ugovor o dopunskom radu u RS?
• Korištenje godišnjeg odmora prema Zakonu o radu RS i prenos neiskorištenih dana;
• Evidentiranje rada i odsustava kod turnusnog rada prema propisima RS;
• Refundacija troškova prevoza radnika upućenog na obuku u drugi grad;
• Postupanje pri angažovanju stranog konsultanta u projektu finansiranom međunarodnim kreditom;
• Postupanje poslodavca u slučaju alkoholiziranosti zaposlenika
PiF – str. 158. – 175.
• Postupanje poslodavca u slučaju pritvora radnika;
• Zahtjev za izjavu umjesto uvjerenja o nekažnjavanju;
• Ispravnost obračuna naknade za polovinu radnog vremena;
• Da li odlazak na seminar predstavlja službeni put?
• Stavljanje van snage više rješenja jednim aktom;
• Da li izmijenjeni prijedlog Pravilnika ponovo pokreće rok konsultacija?
• Priznavanje ranijeg minulog staža nakon penzionisanja;
• Računanje posebnog staža za vrijeme služenja u Armiji BiH;
• Pravo na godišnji odmor u godini sticanja uslova za penziju;
• Obračun plaće porodilje nakon izmjene boda;
• Koji je ispravan datum odjave radnika nakon ugovora na 2 mjeseca?
• Pravo na 1 dan godišnjeg odmora mjesečno u prvih 6 mjeseci rada:
• Prekovremeni rad zaposlenice sa skraćenim radnim vremenom;
• Priznavanje staža bez uplaćenih doprinosa i uslovi za penzionisanje;
• Pravo na godišnji odmor nakon ponovnog zasnivanja radnog odnosa
PiF – str. 176. – 192.