Naknade i pomoći radnicima po kolektivnim ugovorima – stručni članak

 

Autor članka: Ljiljana Ćehajić, dipl.pravnik

Sažetak: : Na primjerima iz deset kolektivnih ugovora koji su zaključeni u 2021. godini, odnosno kojima je proširena primjena na sve poslodavce u određenim oblastima, prikazaćemo različite naknade koje nemaju karakter plaće, a koje predstavljaju pomoći ili nagrade radnicima, te različite načine na koji su one regulisane ili prepuštene nižim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i aktima poslodavca.

Ključne riječi: naknada, pomoć, nagrada, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu, opšti akt poslodavca, obaveza, mogućnost

---

1. UVOD

Naknade koje nemaju karakter plaće ili pomoći, koje se isplaćuju radnicima u skladu s kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, nisu regulisane Zakonom o radu[1] i zbog toga su i različito regulisane granskim i drugim kolektivnim ugovorima koji se zaključuju u Federaciji BiH (kantonalni, pojedinačni), odnosno pravilnicima o radu poslodavaca, opštim aktom poslodavca
Opštim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH,[2] koji je prestao da važi a novi nije zaključen, bile su utvrđene obaveze poslodavca da radniku osigura ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), a propisano da granski kolektivni ugovori, pored drugih pitanja određenih ovim kolektivnim ugovorom, obavezno regulišu naknade plaća za slučaj smrti radnika i članova uže porodice. Također je propisano da granski kolektivni ugovori, pored drugih pitanja određenih ovim kolektivnim ugovorom, mogu da regulišu:

1. naknade za prijevoz sa posla i na posao;
2. uslove i visinu naknade regresa za godišnji odmor, pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.
3. i druga prava koja se, u skladu sa Zakonom o radu, definišu kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu.

Ukoliko navedena prava nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom, regulisaće se pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za poslodavce koji po osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi pravilnik o radu.
S obzirom na iskustva ranijih opštih i granskih kolektivnih ugovora, ove naknade su u sadašnjim kolektivnim ugovorima razrađene i dopunjene nekim novim vrstama naknada ili pomoći radnicima.

Treba napomenuti sa bilo koju odluku koja se odnosi na umanjenje naknada ili pomoći radnicima, koje su propisane kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, poslodavac ne može donijeti samostalno već samo u sporazumu sa reprezentativnim sindikatom, s kojim su naknade dogovorene, jer „teška finansijska situacija ne oslobađa poslodavca obaveze plaćanja osnovne plaće i drugih primanja iz radnog odnosa koji su propisani općim i granskim kolektivnim ugovorom.“ ( Iz Biltena sudske prakse Vrhovnog suda F BiH)

U ovom tekstu najprije ćemo pretstaviti obavezne i moguće naknade propisane nekim važećim kolektivnim ugovorima, a nakon toga i druge vrste naknada i pomoći koje su također propisane tim kolektivnim ugovorima.

Naime, pojedini kolektivni ugovori obavezuju poslodavce na njihovu isplatu, a pojedini kolektivni ugovori utvrđuju mogućnost njihove isplate radnicima, zavisno od ekonomskih mogućnosti pravnog lica, ili njihovo regulisanje prepuštaju pojedinačnim kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu, odnosno opštim aktima poslodavca.

 

---

---

2. NAKNADE KOJE NEMAJU KARAKTER PLAĆE I POMOĆI RADNICIMA

Naknade koje koje nemaju karakter plaće i pomoći radnicima koje ćemo predtstaviti ugovorene su u deset kolektivnih ugovora koji su zaključeni, odnosno čija je primjena proširena na sve poslodavce u pojedinim oblastima u 2021. godini.[3]

Kolektivni ugovor u oblasti telekomunikacija propisuje da će radnik svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, ovim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom kod poslodavca i/ili sporazumom poslodavca i Sindikata i pravilnikom o radu kod poslodavca.

Ishrana u toku radnog vremena

Kolektivnim ugovorima utvrđena je obaveza poslodavca da radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok), a ako nije organizovana ishrana u toku rada, da mu isplaćuje naknadu na ime ishrane u toku rada.

U nekim kolektivnim ugovorima propisanoo je da radniku ne pripada ova naknada za dane kad nije radio po bilo kom osnovu (službeni put, plaćeni dopust, rad na terenu, bolovanje i sl.) osim u slučaju dobrovoljnog davanja krvi[4], porodiljskog odsustva, godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog dopusta i drugog odsustva s posla po odobrenju rukovodioca organa državne službe[5], dok ostali kolektivni ugovori ovo pitanje ne regulišu.

Iz odredaba kojima je utvrđeno da se ova naknada isplaćuje za vrijeme rada, proističe da radniku ne pripada ova naknada u dane kada iz bilo kojih razloga odsustvuje s rada, kao i kada je radniku obezbijeđena ishrana u toku rada (dnevnica za službeno putovanje, terenski dodatak).

Naknada se utvrđuje u dnevnom iznosu za dane prisustva na poslu, u određenom procentu, mjesečno od najmanje 0,5%[6]do 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ali najviše do visine neoporezivog dijela u skladu sa važećim propisima.

U jednom kolektivnom ugovoru naknada za prehranu tokom rada utvrđena je po danu u iznosu od 13,60 KM nakon oporezivanja, za prvi kvartal primjene ovog ugovora, uz obavezu poslodavca da tromjesečno vrši usklađivanja naknade za topli obrok u skladu sa kretanjem prosječne neto plaće u Federaciji BiH a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, a prava će se detaljno razraditi Pravilnikom o radu kod poslodavaca.[7]

U kolektivnim ugovorima većinom je dogovoreno da se dnevni iznos naknade za ishranu utvrđuje najkasnije do 31.12. u tekućoj godini za narednu i primjenjuje se za cijelu narednu godinu.

U jednom kolektivnom ugovoru, mogućnost nižeg iznosa naknade dogovorena je izuzetno, zbog eventualnog ostvarivanja gubitka u poslovanju, nastanka krize koja je uslovljena elementarnim ili drugim nepogodama, ili zbog nepovoljnih tržišnih uslova rada, u dogovoru sa reprezentativnim Sindikatom kod Poslodavca.[8]

Ni jedan kolektivni ugovor nije predvidio srazmjernu naknadu za ishranu za radnike koji rade kraće od punog radnog vremena.[9]

Pravo na regres za godišnji odmor

Regres za godišnji odmor je naknada na ime korištenja godišnjeg odmora, koja se isplaćuje radniku koji koristi godišnji odmor za tekuću godinu i predstavlja pomoć radniku za poboljšanje uslova korištenja njegovog plaćenog godišnjeg odmora.

Kad je riječ o regresu, kolektivnim ugovorima uglavnom je utvrđena mogućnost isplate, uslovljena da poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom,[10]odnosno onda kada obračun i isplata regresa neće dovesti do gubitka u poslovanju u tekućoj poslovnoj godini,[11]osim u državnoj službi, gdje se regres obavezno isplaćuje.

Što se tiče visine regresa, uglavnom je dogovoreno da se isplaćuje visini od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku Federalnog zavoda za statistiku,[12]

mada ima i u visini do 70% prosječne neto plaće Federacije BiH, u godini koja prethodi isplati regresa, a ne manje od neoporezivog iznosa, a visinu regresa utvrđuje Uprava Društva uz obavezne konzultacije sa reprezentativnim Sindikatom kod poslodavca, najkasnije do 31. 03. u tekućoj godini i izuzetno mogu dogovoriti i manji iznos regresa od iznosa utvrđenog u stavu 1. ovog člana.[13]

U nekim kolektivnim ugovorima visina regresa određuje se u odnosu prosječnu neto plaću svih zaposlenih ostvarenu kod poslodavca u prethodnoj godini ali najviše do visine neoporezivog dijela, a definisana visina regresa može se isplatiti i u manjem iznosu ako bi isplata iste bila veća od 50% dobiti poslodavca ostvarene u prethodnoj godini.[14]

Neki kolektivni ugovori ne određuju visinu regresa, već propisuju da radnik može ostvariti pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najviše do visine neoporezivog dijela, a u skladu sa pravilnikom o radu, pojedinačnim kolektivnim ugovorom ako je isti potpisan u privrednom društvu, odnosno, odlukom poslodavca.

Uglavnom nije dogovoreno vrijeme isplate regresa, osim u jednom slučaju – poslodavac će isplatiti radnicima zaključno sa krajem mjeseca maja – svibnja,[15] odnosno u prvoj polovici tekuće godine,[16] mada je praksa isplate regresa uglavnom odjedanput svim radnicima.

Ova odredba i praksa nije u skladu sa svrhom regresa, koji bi se trebao isplaćivati radniku onda kada on koristi godišnji odmor. Isplatom regresa svim radnicima, bez obzira na vrijeme korištenja godišnjeg odmora, može značiti isplatu i onim radnicima koji, iz različitih razloga, ne iskoriste godišnji odmor kod poslodavca.

Regres za korištenje godišnjeg odmora treba se isplaćivati na početku korištenja godišnjeg odmora svakog pojedinog radnika.

U kolektivnim ugovorima koji se odnose na državne službenike i namještenike propisano je da državni službenik i namještenik koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor, za dane godišnjeg odmora po osnovu navršenog mjeseca rada ima pravo pravo na regres srazmjeran broju dana godišnjeg odmora koje koristi u odnosu na 20 dana punog godišnjeg odmora.[17]

Kolektivni ugovori treba da sadrže odredbe o srazmjernom regresu radnika koji nije stekao pravo na najmanje 20 dana godišnjeg odmora.

U praksi su česta pitanja da li radnik koji radi s nepunim radnim vremenom ima pravo na godišnji odmor od najmanje zakonom propisanog broja radnih dana, a time i na regres. Ova dilema razjašnjena je odredbama člana 48. stav (1) Zakona o radu, prema kojima radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ova odredba ne zahtijeva neprekidni rad u punom radnom vremenu.

Radnik sa nepunim radnim vremenom, nakon šest mjeseci neprekidnog rada, stiče pravo na godišnji odmor od najmanje 20 radnih dana, kao i pravo na regres u punom iznosu kao i za radnike s punim radnim vremenom, ukoliko nije propisan regres srazmjeran radnom vremenu.

Kako radnici s nepunim radnim vremenom mogu zaključiti ugovore o radu i s drugim poslodavcima do punog radnog vremena, bitno je da se poslodavci dogovore o vremenu korištenja godišnjeg odmora radnika u istom periodu kod oba poslodavca i o isplati, odnosno refundaciji dijela regresa srazmjerno vremenu rada kod pojedinog poslodavca.

Otpremnina prilikom penzionisanja

Otpremnina prilikom penzionisanja radnika je pravni institut koji se reguliše kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Postoji dosta razlika u kolektivnim ugovorima, kako u odnosu na osnovicu za isplatu, tako i u iznosima otpremnine..

– U visini svojih pet ostvarenih prosječnih neto plaća isplaćenih u prethodnih pet mjeseci, bez obzira da li odlazi u starosnu, invalidsku ili prijevremenu penziju, u skladu sa zakonom, a otpremnina se isplaćuje uz isplatu zadnje pripadajuće plaće.[18]

– U visini najmanje:

• jedne prosječne plaće u FBiH isplaćene u prethodnoj godini, za radnika koji je radio kod tog poslodavca od 1 do 5 godina;
• dvije prosječne plaće u FBiH isplaćene u prethodnoj godini, za radnika koji je radio kod tog poslodavca od 5 do 10 godina;
• tri prosječne plaće u FBiH isplaćene u prethodnoj godini, za radnika koji je radio kod tog poslodavca duže od 10 godina.

Visina i način isplate otpremnine utvrđuje se internim aktima poslodavca.[19]

• U iznosu od 5 (pet) do 6 (šest) prosječnih njegovih plaća u društvu ostvarenih u prethodna tri mjeseca ili 6 (šest) prosječnih plaća u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za radnika povoljnije.[20]
• U visini njegove 4 (četiri) prosječne plaće, isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno 4 (četiri) prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca, ako je to za radnika povoljnije.[21]
• U visini najviše tri (3) prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini prije sticanja prava na penziju, prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili prosječne plaće radnika ukoliko je to povoljnije za njega. Poslodavac će posebnim aktom odrediti broj plaća iz stava 1. ovog člana koje će biti isplaćene radniku, ovisno od broja godina rada kod poslodavca kod kojega je stekao uvjete za penziju.[22]
• U visini od najmanje tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili tri prosječne plaće svih radnika kod poslodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je radnik stekao uslove za penziju, ako je to za radnika povoljnije.[23]
• Visina i način isplate otpremnine utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
  Visina otpremnine iz prethodnog stava ne može biti utvrđena u manjem iznosu od tri minimalne plaće u FBiH.[24]
• Uslovi za ostvarivanje prava na otpremninu, te visina i način isplate otpremnine utvrđuje se pravilnikom o radu i ugovorom o radu.[25]
• Radnik će svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na način utvrđen Zakonom o radu, ovim ugovorom, pojedinačnim kolektivnim ugovorom kod Poslodavca i/ili sporazumom Poslodavca i Sindikata i pravilnikom o radu kod Poslodavca[26]

---

3.  Podsticajna otpremnina

Radnik i Poslodavac mogu, pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima zaključiti sporazum o ranijem odlasku radnika u penziju, u skladu sa posebnim programom Preduzeća, koji poslodavac može donijeti i istim se utvrđuje visina podsticajne otpremnine.[27]

U praksi nekih poslodavaca otpremnina nije propisana, jer nisu potpisnici niti je na njih proširena primjena kolektivnih ugovora. Kako je penzionisanje otkaz ugovora o radu od strane poslodavca, u tom slučaju treba primijeniti odredbe člana 111. Zakona o radu, saglasno kojim radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

Naknada za prevoz na posao i sa posla

Utvrđivanje naknade za prevoz na posao i sa posla je kolektivnim ugovorima uglavnom prenesena na pojedinačni kolektivni ugovor, pravilnik o radu i interne akte poslodavca ili ugovorom o radu za poslodavce koji nisu obavezni donositi pravilnik o radu.[28]

• Državnom službeniku ili namješteniku kome nije organizovan prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno minimalno 2 kilometra, pripada naknada za troškove prevoza, čija će visina i način utvrđivanja biti utvrđeni posebnim propisom Vlade Federacije, uz konsultacije sa reprezentativnim Sindikatom.[29]
• Kantonalnom državnom službeniku i namješteniku kome nije organizovan službeni prijevoz na posao i s posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva (2) km, pripada naknada za troškove prijevoza u visini mjesečne karte gradskog, prigradskog i međugradskog saobraćaja. U međugradski saobraćaj spadaju mjesta koja su udaljena od mjesta rada do 70 km. [30]

Neki kolektivni ugovori predvidjeli su mogućnost korištenja osobnog automobila u službene svrhe, što će se regulirati općim aktom poslodavca.[31]

Bitni elementi za ostvarivanje naknade za prevoz, ukoliko prevoz nije organizovan od strane poslodavca, su:

• udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada,
• mogućnost korištenja javnog prevoza, gradskog i međugradskog,
• mogućnost nabavke mjesečne karte javnog prevoza,
• priznavanje dnevne povratne karte međugradskog prevoza,
• mogućnost korištenja osobnog automobila i visina naknade.

Kao i naknada za topli obrok, korištenje naknade za prevoz vezano je za dane kad radnik radi, a ne obezbijeđuje se za dane kada je radnik, opravdano ili neopravdano, odsutan s posla.

U slučaju kad poslodavac obezbjeđuje mjesečnu kartu za prevoz, to je nemoguće razdvojiti, a ako obezbjeđuje novac za kupovinu karte, moguće je radniku odbiti naknadu za prevoz za dane odsutnosti s posla.

Dnevnice

U državnoj službi, naknade na ime troškova za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu su propisane Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, broj 44/16) i uredbama vlada kantona.

Državnom službeniku ili namješteniku pripada naknada za službeni put (troškovi prevoza, troškovi prenoćišta i troškovi upotrebe privatnih automobila u službene svrhe) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa za hotele do četiri zvjezdice i dnevni troškovi u obliku dnevnice za službeno putovanje na način i u visini utvrđenim posebnim propisima. Dnevnica za službeni put međusobno isključuje topli obrok i naknadu za odvojeni život od porodice, osim u slučajevima kada se službeni put obavlja van mjesta rada za koje se prima naknada za odvojeni život.[32]

Neki kolektivni ugovori utvrđuju da radniku pripada pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja, u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, broj 44/16), koja važi za sve porezne obveznike.[33]

Veći broj kolektivnih ugovora pravo na plaćene troškove prilikom službenog putovanja prepušta da se utvrdi se pravilnikom o radu i/ili internim aktom poslodavca, a najviše do visine neoporezivog iznosa.[34]

Terenski dodatak

Većina kolektivnih ugovora propisuje da radnik koji je zbog prirode posla koji obavlja upućen na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju dužem od 30 dana neprekidno može ostvariti pravo na terenski dodatak u skladu sa internim aktima poslodavca.[35]
Neki kolektivni ugovori regulisanje terenskog dodatka, odnosno definisanje rada na terenu van mjesta boravka radnika, prepuštaju pojedinačnom kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu ili drugim internim aktom poslodavca.[36]
Radnik koji je zbog prirode posla koji obavlja, upućen na rad na terenu van mjesta zaposlenja, ostvaruje pravo na terenski dodatak u skladu sa pozitivnim propisima, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu.
Naknada za rad na terenu – terenski dodatak, utvrđuje se u jednakom iznosu za sve radnike, zavisno od mjesta boravka na terenu (smještaj, ishrana i dr.). Iznos naknada za rad na terenu utvrdit se Pravilnikom o radu u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima koji regulišu porez na dohodak.
Dnevnica i naknada za rad na terenu međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život od porodice

Državnom službeniku ili namješteniku koji je privremeno raspoređen ili upućen na rad van mjesta prebivališta njegove porodice pripada naknada za odvojeni život od porodice za troškove ishrane u visini i pod uslovima utvrđenim posebnim propisima.[37]

Isplata pomoći radnicima u slučaju bolesti i smrti radnika i člana njegove uže porodice – jednokratne novčane pomoći

U kolektivnim ugovorima se koriste različiti termini za isplate radnicima u slučaju smrti, povrede na radu, bolesti ili invalidnosti radnika ili člana njegove porodice. Također, neki kolektivni ugovori regulišu naknadu za samo neke od mogućih slučajeva, a prepuštaju poslodavcima da naknade po osnovu drugih slučajeva mogu (ne da su obavezni) regulisati internim aktom.[38]

Visine jednokratnih naknada koje se isplaćuju porodici radnika u slučaju smrti radnika i radniku u slučaju smrti člana porodice su također različite, kao i krug bliskih srodnika (porodica) koji su obuhvaćeni ovim pravom.
U kolektivnim ugovorima koji su ove naknade regulisali, različita je osnovica za njen obračun, od prosječne plaće isplaćene kod poslodavca iz prethodnog mjeseca do prosječne plaće isplaćene kod poslodavca u prethodna tri mjeseca.
U nekim kolektivnim ugovorima osnovica za obračun ove naknade je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH“.

Naknada u slučaju smrti radnika

Visine naknada u odnosu na osnovice su različite, od 3,5 do 5 prosječnih plaća.
Pojedinim kolektivnim ugovorima regulisano je da se u slučaju smrti radnika njegovoj porodici isplaćuje naknada:

•  U visini najmanje tri i po prosječne isplaćene plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca.[39]
•  U visini 5 (pet) prosječnih plaća društva isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca ili 5 (pet) prosječnih plaća ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije.[40]
•  U visini tri prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH”, na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu.[41]
•  U visini od jedne do tri prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, u prethodnoj godini prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Poslodavac će posebnim aktom utvrditi broj plaća iz stava 1. ovog člana koje će biti isplaćene njegovoj obitelji, ovisno od uslova poslovanja, broja godina rada kod poslodavca, kao i uzroka nastanka smrti.[42]
•  U slučaju smrti državnog službenika, odnosno namještenika, njegovoj porodici se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.[43]
• U nekim kolektivnim ugovorima propisano je da, ukoliko radnik i penzionisani radnik nemaju porodice, jednokratna novčana pomoć isplaćuje se osobi koja organizira sprovod umrlog odnosno umirovljenog radnika.[44]

U nekim kolektivnim ugovorima pravi se razlika u visini pomoći koja se isplaćuje porodici u slučaju smrti radnika usljed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja (jednokratna novčana pomoć u visini najmanje tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku) i smrti radnika ili teške invalidnosti radnika koji nisu posljedica nesreće na poslu (u iznosu od najmanje dvije prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku), odnosno u skladu s internim aktima, s tim da u prvom slučaju ne može biti utvrđena u manjem iznosu od tri minimalne plaće isplaćene u FBiH prema posljednjim objavljenim statističkim podacima.[45]

Naknada u slučaju smrti člana porodice

Visine naknada u odnosu na osnovice su različite, od jedne do četiri prosječne plaće.

• U slučaju smrti bračnog supružnika, djeteta i roditelja koji živi u zajedničkom domaćinstvu, u visini najmanje dvije prosječne isplaćene plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca.[46]
• – U slučaju smrti člana njegove uže porodice, u visini 3 (tri) prosječne plaće u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, kao i u slučaju mrtvorođenog djeteta.[47]
• U slučaju smrti člana uže porodice radnika (bračni drug, djeca, roditelji) isplaćuje se novčana naknada u visini dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH”, na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu.[48]
• U slučaju smrti člana uze porodice državnog službenika, odnosno namještenika, državnom službeniku i namješteniku se isplaćuju troškovi sahrane u visini od 4 prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.[49]
• Smrti bračnog druga, roditelja ili djeteta koji živi u zajedničkom domaćinstvu,- pomoć u visini do jedne (1) prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, u prethodnoj godini prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.[50]

Uslovi i visina naknade za slučaj smrti člana uže porodice utvrđuje se pravilnikom o radu ili drugim internim aktom poslodavca.[51]

Uslovi za isplatu naknade za slučaj smrti radnika ili člana uže porodice

Kolektivnim ugovorima većinom reguliše se mogućnost isplate naknade samo jednom članu porodice, ukoliko kod poslodavca radi više članova porodice,[52] ili ravnomjerno svakom od njih, odnosno na jednake dijelove.[53]
U slučaju smrti radnika koji nema članova uže porodice, jednokratna pomoć se isplaćuje osobi koja je snosila troškove sahrane.[54]

Također je predviđeno:

• da radnik nije po istom osnovu ostvarivao pravo kod tog poslodavca.[55]
• da je radnik priložio kućnu listu kojom se dokazuje da član uže porodice živi ili izjavi da je živio sa radnikom u zajedničkom domaćinstvu, odnosno izjavu da on snosi dodatne troškove po osnovu teške bolesti, invalidnosti i smrti člana uže porodice.[56]

Članove uže porodice radnika

Neki kolektivni ugovori definisali su članove uže porodice radnika uže nego što je definisana Zakonom o radu, neki su definisali članove uže porodice onako kako su definisani u Zakonu o radu kad je u pitanju pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini,[57] a neki mnogo šire:
– Članom uže porodice smatraju se: bračni i vanbračni drug ako žive u zajedničkom domaćinstvu; dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nisu u radnom odnosu, a djeca nesposobna za rad, bez obzira na starosnu dob);¬ roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i usvojitelji);¬ braća i sestre bez roditelja do 18 godina, odnosno do 26 godina starosti ako se nalaze na redovnom školovanju i nemaju drugih prihoda, već ih korisnik naknade stvarno izdržava, ili je obaveza njihovog izdržavanja zakonom utvrđena, a ako su nesposobni za rad, bez obzira na starosnu dob, pod uslovom da s njima žive u zajedničkom domaćinstvu i unučad ako nemaju roditelja i žive u zajedničkom domaćinstvu s državnim službenikom ili namještenikom. [58]
Poslodavac će svojim aktom definirati pojam “teške invalidnosti ili teške bolesti radnika, bračnog druga, djeteta odnosno “zajedničko domaćinstvo”.[59]
Članom uže porodice smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, kao i unučad bez roditelja koju radnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu.[60]

Neki kolektivni ugovori nisu posebno definisali članove uže porodice, već kroz odredbe o naknadama:

• bračni drug, dijete i roditelja koji žive u zajedničkom domaćinstvu, [61]
• mrtvorođeno dijete. [62]

Novčana pomoć u slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti

Novčana pomoć u slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti također je različito regulisana.
U nekim kolektivnim ugovorima teška invalidnost od 70% i više je osnov za naknadu,[63] teška invalidnost nije definisana.
– U slučaju povrede na radu, teške bolesti i invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od 2 prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH prema zadnjem objavljenom statističkom podatku.[64]
– U slučaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zadnjem objavljenom statističkom podatku. Naknada iz stava (1) ovog člana isplaćuje se samo jednom po osnovu iste povrede, iste teške bolesti ili istog invaliditeta.[65]
– U slučaju nastanka teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH”, na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu.[66]
– Naknada u slučaju teške invalidnosti ili teške bolesti radnika, teške invalidnosti bračnog druga, djeteta ili drugog člana zajedničkog domaćinstva isplaćuje se u skladu sa pravilnikom.[67]
– Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju teškog invaliditeta, 70% i više, ili teže bolesti radnika, radnik može ostvariti dva puta tokom trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, bez obzira na broj težih bolesti.[68]
– U slučaju povrede na radu, teške bolesti ili invalidnosti državnog službenika ili namještenika ili člana njegove uže porodice isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od tri prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema zadnjem objavljenom statističkom podatku. Naknada iz stava (1) ovog člana isplaćuje se samo jednom po osnovu iste povrede, iste teške bolesti ili istog invaliditeta.[69]
– Ukoliko u društvu rade dva ili više radnika koji su članovi uže porodice, u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada pravo na jednokratnu pomoć može ostvariti samo jedan od njih, vezano za čl. 60. ovog Ugovora.[70]

Šta se smatra teškom bolešću definisano je različito u nekim kolektivnim ugovorima:

– Pod teškom bolešću podrazumijevaju se slijedeće bolesti: akutna tuberkuloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, kirurška intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog nervnog sustava, infarkt (srčani, moždani), oboljenje mišićnog sustava, paraliza i druge teške bolesti određene općim aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i teške tjelesne povrede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje temeljem dijagnoze ovlaštene osobe zdravstvene struke, odnosno zdravstvene ustanove.[71]
– Pod težom bolešću smatraju se maligna oboljenja, te moždani i srčani udar koji za posljedicu imaju utvrđen stupanj invalidnosti i bubrežna oboljenja koja imaju za posljedicu transplantaciju bubrega, kao i sve ostale transplantacije organa na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu. [72]

Novčana pomoć za troškove liječenja

– Poslodavac može radniku odobriti novčanu pomoć za troškove liječenja teške bolesti radnika u iznosu do 2 (dvije) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca ili člana uže porodice u iznosu do 1 (jedne) prosječne plaće društva isplaćene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno teških oboljenja i više, a najviše do 10 (deset) prosječnih plaća društva, isplaćenih u prethodna 3 (tri) mjeseca. Troškovi liječenja čiji ukupni iznos prelazi 2 (dvije) prosječne plaće društva, vezano za stav 1. ovog člana, biti će isplaćeni radniku na osnovu ispostavljenog računa nadležne medicinske ustanove.
Odluka o odobravanju novčane pomoći za troškove liječenja donosi se na prijedlog posebne komisije imenovane sa zadatkom obrade takvih zahtjeva za pomoć, shodno ovom članu. Kad troškovi liječenja prelaze najviši iznos (10 prosječnih plaća), Nadzorni odbor društva treba dati suglasnost na isplatu istih od strane poslodavca. Postupak, način i uvjeti za dodjelu pomoći, te rad komisije iz prethodnog stava uređuju se posebnim aktom društva donijetim uz konsultacije sa sindikatom.[73]

Isplata po osnovu jubilarnih nagrada
– Poslodavac može pravilnikom o radu propisati posebne nagrade povodom praznika i jubileja.
– Poslodavac može pravilnikom o radu propisati posebne nagrade povodom praznika i jubileja.[74]

Nagrada za vjernost privrednom društvu
– Poslodavac može isplatiti nagradu za vjernost.[75]
– Poslodavac može isplatiti nagradu za dugogodišnji rad radniku prema Pravilniku Društva, a ista će se isplaćivati povodom Dana Društva.[76]
– Za doprinos u razvoju Društva, Poslodavac može radniku isplatiti nagradu na način i pod uslovima propisanim Pravilnikom o radu.[77]

Nagrađivanje i stimulisanje radnika

– Poslodavac može nagraditi i stimulisati radnike povodom vjerskih, nacionalnih i državnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. privrednom društvu u novčanom iznosu, u skladu sa internim aktom poslodavca. [78]
– Na temelju procjene rezultata rada (uspješnog poslovanja), Poslodavac može, iz raspoloživih sredstava, radnike nagraditi najviše do iznosa jedne njegove prosječne plaće obračunate za razdoblje tekuće godine.[79]
– Poslodavac može nagraditi i stimulirati radnike povodom vjerskih praznika, nacionalnih, državnih i međunarodnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih ušteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada. Poslodavac će pitanje nagrađivanja i stimuliranja radnika bliže urediti općim aktima Društva. [80]
– Poslodavac može pravilnikom o radu propisati posebne prigodne nagrade povodom praznika i jubileja. [81]
– Poslodavac će, na inicijativu reprezentativnog sindikata kod poslodavca zaključiti poseban sporazum kojim će se definirati isplate u smislu naknada za državne, nacionalne, vjerske praznike ili Dan Društva za radnike i dodjela darova za njihovu djecu. Inicijativa prema upravi društva mora se podnijeti u pisanoj formi i sadržavati prijedlog iznosa i način isplate, odnosno dodjele. [82]

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika može se isplaćivati mjesečno, po djetetu, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života, i to:
– za djecu koja pohađaju osnovnu školu, minimalno 10% od prosječne plaće društva,
– za djecu koja pohađaju srednju školu, minimalno 15% od prosječne plaće društva,
– za redovite studente, minimalno 20% od prosječne plaće društva.
Uslov i postupak isplate pomoći detaljno će se regulirati aktom poslodavca. [83]

Naknade učenicima i studentima na praktičnom radu kod poslodavca

Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca imaju pravo :
– na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, kao i
– na odgovarajući iznos naknade troškova prehrane u iznosu od 1% prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Naknada troškova prehrane određuje se razmjerno vremenu provedenom na praksi. Uslovi i postupak isplate naknade iz stava 1. ovog člana detaljno će se regulirati aktom poslodavca.

Pomoć u slučaju elementarne nepogode i drugih nesreća

– U slučaju elementarne nepogode koju proglasi nadležni organ, poplave ili požara u vlastitom stanu ili kući ili zajedničkom domaćinstvu kod roditelja, u trenutku nastanka štetnog događaja, radniku se može isplatiti novčana naknada u visini maksimalno do dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH”, na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu, odnosno stvarnog iznosa štete, ukoliko je ista manja od iznosa utvrđenog ovim stavom. [84]

– Radniku se može isplatiti pomoć radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih uslijed djelovanja elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, požar i dr.) na stambenom objektu radnika u kojem je nastanjen u visini 2 (dvije) prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. [85]
– Naknada za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji, proglašenog od strane nadležnih institucija- poslodavac kojem je zabranjen rad odlukom nadležnog organa ili kod kojeg je uslijed navedenog stanja došlo do pada prihoda od najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje u godini prije proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće, odnosno vanrednog stanja u Federaciji proglašenog od strane nadležnih institucija, može svojom odlukom radnicima utvrditi prestanak obaveze rada, u najduljem trajanju od 90 dana od dana donošenja odluke., ali im isplaćuje naknadu u iznosu niže od najniže satnice, s tim da satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 2,03 KM (dvije konvertibilne marke i 3/100). [86]
– Poslodavac može, u okviru svojih mogućnosti i ako za to postoje uvjeti, isplatiti pomoć radniku i u drugim vanrednim slučajevima (otklanjanja štete na stambenom objektu nastale uslijed elementarnih nepogoda, dužeg bolovanja, troškova liječenja, rođenje više djece odjednom, i sl.).[87]
Pomoć radniku za rođenje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta
Poslodavac može isplatiti pomoć u visini dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku u “Službenim novinama Federacije BiH”, na način i pod uslovima regulisanim Pravilnikom o radu, a pravo na ovu pomoć ima samo jedan roditelj. [88]
Naknada za slučaj prekobrojnosti državnog službenika i namještenika
U slučaju prestanka radnog odnosa državnog službenika i namještenika zbog prekobrojnosti, taj državni službenik odnosno namještenik ima pravo na naknadu u iznosu i to:
a) za radni staž do 10 godina naknada iznosi tri neto plaće državnog službenika odnosno namještenika,
b) za radni staž od 11 do 30 godina naknada iznosi šest neto plaća državnog službenika odnosno namještenika,
c) za radni staž preko 30 godina naknada iznosi deset neto plaća državnog službenika odnosno namještenika.
Pod neto plaćom podrazumijeva se plaća koju je radnik ostvario u posljednjem mjesecu prije proglašenja prekobrojnim. Naknada se isplaćuje posljednjeg dana rada u organu državne službe. [89]

---

 

---

 

[1] Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“,br. 26/16, 89/18 i 44/22)

[2] Opšti kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH („Službene novine Federacije BIH“,br. 48/16 i 62/16)

[3] Kolektivni ugovori:

1. Granski kolektivni ugovor elektroprivrede BIH („Službene novine Federacije BIH“ 12/21, (ELEKTROPRIVREDA)

1. Kolektivni ugovor za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BIH“, br.oj77/21); Odluka o proširenju primjene kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije u Federaciji Bosne I Hercegovine („Službene novine Federacije BIH“, broj 53/22)( proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti drvne i papirne industrije na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine)

(dalje: DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA)

3. Granski kolektivni ugovor za službenike organa uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BIH“, broj 32/21) (dalje: DRŽAVNA SLUŽBA)
4. Kolektivni ugovor za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja („Službene novine Federacije BIH“, broj 33/21) (dalje: POŠTANSKI SAOBRAĆAJ)
5. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo, („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj “30/22) (dalje: (KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA)

1. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 103/21),). Primjena Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 103/21)(primjena se proširuje na sve poslodavce u djelatnosti gradskog i prigradskog prevoza putnika, ostalog kopnenog prevoza putnika, cestovnog prevoza robe, usluga preseljenja i pomoćnih djelatnosti u prevozu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine) (dalje; CESTOVNI PROMET).
2. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 85/21);Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost trgovine u Federaciji Bosne I Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 53/22) ( proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti trgovine na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine) (dalje; TRGOVINA)
3. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 63/21);Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine(“Službene novine Federacije BiH”, broj 57/22) proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti proizvodnje i prerade metala na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (dalje: METALCI)
4. Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost građevinarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 80/21); Odluku o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika za djelatnost građevinarstva U Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 53/22) proširuje se na sve poslodavce u djelatnosti građevinarstva na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine) (dalje: GRAĐEVINARSTVO)
5. Granski kolektivni ugovor za područje telekomunikacija u Federaciji Bosne i Hercegovine(“Službene novine Federacije BiH”, broj 22/21) (DALJE:TELEKOMUNIKACIJE)

[4] ELEKTROPRIVREDA, POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[5] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[6] METALCI 0,5% do 1,0%

DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA 0,6%

CESTOVNI PROMET od 0,5% do 1,0%

TRGOVINA 0,7% do 1,0%

DRŽAVNA SLUŽBA, KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA, POŠTANSKI SAOBRAČAJ 1,0%

GRAĐEVINARSTVO najmanje 0,7%

[7] ELEKTROPRIVREDA

[8] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[9] Član 36. stav (7) Zakona o radu : “Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.“

[10] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[11] CESTOVNI SAOBRAĆAJ

[12] DRŽAVNA SLUŽBA

[13] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[14] CESTOVNI SAOBRAĆAJ

[15] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[16] ELEKTROPRIVREDA

[17] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[18] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[19] DRVNA I PAIRNA INDUSTRIJA

[20] ELEKTROPRIVREDA

[21] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[22] CESTOVNI SAOBRAĆAJ

[23] METALCI

[24] TRGOVINA

[25] GRAĐEVINARSTVO

[26] TELEKOMUNIKACIJE

[27] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[28] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA, ELEKTROPRIVREDA, POŠTANSKI SAOBRAĆAJ, CESTOVNI PROMET, METALCI, PROMET, GRAĐEVINARSTVO,

[29] DRŽAVNA SLUŽBA

[30] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[31] ELEKTROPRIVREDA , POŠTANSKI SAOBRAĆAJ, GRAĐEVINASTVO

[32] DRŽAVNA SLUŽBA

[33] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA, ELEKTROPRIVREDA, POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[34] TRGOVINA, GRAĐEVINARSTVO,

[35] TRGOVINA

[36] ELEKTROPRIVREDA

[37] DRŽAVNA SLUŽBA

[38] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[39] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[40] ELEKTROPRIVREDA

[41] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[42] CESTOVNI SAOBARAĆAJ

[43] DRŽAVNA SLUŽBA

[44] ELEKTROPRIVREDA

[45] METALCI, TRGOVINA, GRAĐEVINARSTVO

[46] DRVNE I PAPIRNE INDUSTRIJE 1

[47] ELEKTROPRIVREDA

[48] POŠTANSKI

[49] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[50] CESTOVNI SAOBRAĆAJ

[51] TRGOVINA

[52] KUKS, GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ELEKTROPRIVREDE BIH 12/21, Granski za državne sl. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST DRVNE I PAPIRNE INDUSTRIJE U FEDERACIJI BIH (77/21

[53] ELEKTROPRIVREDE , drvna i papirna industrija

[54] METALCI

[55] DRŽAVNA SLUŽBA

[56] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[57] Član 53. stav (2) Zakona o radu

(2) Članom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.

[58] DRŽAVNA SLUŽBA

[59] CESTOVNI PROMET

[60] METALCI,TRGOVINA, GRAĐEVINARSTVO

[61] CESTOVNI PROMET, DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA,

[62] ELEKTROPRIVREDA

[63] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[64] DRŽAVNA SLUŽBA

[65] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[66] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[67] CESTOVNI SAOBRAĆAJ

[68] POŠTANSKI

[69] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA

[70] ELEKTROPRIVREDA

[71] ELEKTROPRIVREDA

[72] POŠTANSKI

[73] ELEKTROPRIVREDA

[74] GRAĐEVINARSTVO

[75] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[76] ELEKTROPRIVREDA

[77] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[78] DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA

[79] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[80] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[81] METALCI

[82] ELEKTROPRIVREDA

[83] ELEKTROPRIVREDA

[84] POŠTANSKIS SAOBRAĆAJ

[85] ELEKTROPRIVREDA

[86] CESTOVNI PROMET

[87] CESTOVNI PROMET

[88] POŠTANSKI SAOBRAĆAJ

[89] KANTONALNA DRŽAVNA SLUŽBA