Novine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama

 

Autor članka: Amir Rahmanović, dipl.ekonomista

 

Uvod

Na 25. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), održanoj 29.08.2022. godine, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (ZIDZJN), čiji je predlagač Vijeće ministara BiH. Prethodno su oba doma PSBiH usvojila Izvještaj Zajedničke komisije oba doma PSBiH o postizanju identičnog teksta ovog Zakona. Naredni korak je aktivnost objave integralnog teksta ZIDZJN u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Usvajanjem ZIDZJN je Bosna i Hercegovina je ispunila jedan od ključnih prioriteta u ispunjavanju pretpostavki u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Usvojeni ZIDZJN objavljen u “Službenom glasniku BIH”, broj 59/22. dana 02.09.2022. godine i stupiti će na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“, a primjenjivat će se protekom tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, osim sljedećih odredbi:
a) novih članova 4a i 4b. ZIDZJN, koji se dodaju članom 3. ovog zakona, koji se primjenjuju od dana pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji;
b) novih stavova (5), (6), (7), (8), (9), (10), (11), (12) i (13), kojim se, u skladu s članom 33. ovog zakona, dopunjava član 75. Zakona, koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ZIDZJN.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama vrši se usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije i preuzimaju odredbe Direktive 2014/24/EU Evropskog parlamenta i Vijeće od 26. februara 2014. o javnim nabavkama i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, Direktive 2014/25/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 26. februara 2014. o nabavkama subjekata koji djeluju u sektoru vodoprivrede, energetskom i saobraćajnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ, 2014/25, Direktive 2007/66/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. decembra 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi sa poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnim nabavkama, i Direktive 2009/81/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. jula 2009. o usklađivanju postupaka nabavke za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavci robe i ugovore o uslugama koje sklapaju ugovorni organi u području odbrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ.

---

Razlozi za donošenje

Razlozi za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama ogledaju se u sljedećim činjenicama:

• jedan od 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu;
• daljnja harmonizacija sa direktivama EU 24/2014 i 25/2014, što je jedna od obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Evropskoj uniji;
• više od pet godina od početka primjene Zakona o javnim nabavkama, kao i analizom efekata primjene Zakona, uočeni su određeni problemi u primjeni pojedinih odredbi Zakona, te u cilju otklanjanja istih, kao i pojednostavljivanja postupaka javne nabavke, potrebno je izmijeniti one dijelove koji su u primjeni identifikovani kao problem;
• ovim Zakonom ispravljaju se tehničke greške, koje su uočene, a koje su nastale kao rezultat velikog broja amandmana i lošeg prevoda sa engleskog jezika;
• harmonizacija antikorupcijskih mjera, te povećanje transparentnosti, kroz objavu planova nabavki na jednom mjestu, praćenje realizacije ugovora, kao i svih promjena vezano za realizaciju ugovora, jer su stvorene pretpostavke da se sve objave definisane Zakonom objavljuju na Portalu javnih nabavki;
• Profesionalizacija u oblasti javnih nabavki kroz detaljnije definisanje službenika za javne nabavke. Naime, pojam službenika za javne nabavke se detaljno razrađuje, kao i edukacija koja je u nadležnosti Agencije za javne nabavke.

Principi na kojima je zasnovan ZIDZJN su sljedeći:

1. Princip ”vrijednost za novac” koji omogućuje da ugovorni organi za svoje potrebe obezbijede adekvatnu vrijednost roba, usluga i radova za javni novac;
2. Princip transparentnosti kao jedan od osnovnih principa javnih nabavki, koji obezbjeđuje transparentno trošenje javnog novca;
3. Princip jednakog tretmana koji obezbjeđuje da se ugovorni organi prema ponuđačima odnose na jednak i nediskriminatoran način, te da se obezbijedi pravična i aktivna konkurencija medu učesnicima u postupcima javnih nabavki.

 

---

 

---

PREGLED NAJZNAČAJNIJIH IZMJENA

Tekstom ZIDZJN izvršena je sistematizacija odredbi zakona u odnosu na data rješenja na način da se kroz izmjene i dopune zakona dograde postojeća pravna rješenja, te da se u odredbe istog ugrade standardi savremenog evropskog prava i pravnog naslijeđa, kao i međunarodni standardi i preporuke Vijeća Evrope u ovoj oblasti.

S obzirom da određeni broj članova Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama ispravlja tehničke greške, na takve odredbe se nećemo osvrtati te ćemo u nastavku dati pregled značajnijih izmjena i dopuna koje nam donosi ova izmjena u odnosu na Zakon o javnim nabavkama.

 

Nove definicije

ZIDZJN uvodi nove definicije kao što su oznaka, zahtjevi za oznaku, životni vijek, Portal javnih nabavki i dinamički sistem kupovine.

Najznačajnija novina u pogledu definicija jeste što se postojeća definicija pojma ”ponuda” mijenja novom definicijom koja glasi:

”Ponuda je dokument koji podnosi ponuđač, pri čemu nudi isporuku robe, pružanje usluge ili izvođenje radova, pod uslovima koje određuje ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može biti:

1) prihvatljiva – koju je podnio ponuđač koji nije bio isključen u skladu s članom 45. ovog zakona i koji ispunjava kriterije za izbor najpovoljnije ponude, te čija je ponuda u skladu s tehničkim specifikacijama bez da je nepravilna ili neprihvatljiva;

2) neprihvatljiva – čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva ugovornog organa za nabavku ili ponuda ponuđača koji ne ispunjava kriterije za kvalifikaciju privrednog subjekta;

3) nepravilna – koja nije u skladu s tenderskom dokumentacijom ili je primljena izvan roka za dostavljanje ponuda ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji ili nije rezultat tržišne konkurencije ili je ugovorni organ utvrdio da je cijena ponude izuzetno niska.”

 

Nabavke koje uključuju ugovorne organe sa sjedištem u BiH i ugovorne organe iz država članica Evropske unije i provođenje postupaka koji uključuju ugovorne organe iz različitih država članica Evropske unije

Uvodi se novina koja nije bila poznata u Zakonu o javnim nabavkama, a vezana je za postupke i način njihovog provođenja zajedno sa ugovornim organima iz različitih država članica Evropske unije . Članovima 4a. i 4b. ZIDZJN definisano je da ugovorni organi iz Bosne i Hercegovine mogu sa jednim ili više ugovornih organa iz država članica Evropske unije zajednički provesti postupak javne nabavke. Takođe je propisano da Ugovorni organ iz Bosne i Hercegovine može koristiti usluge obavljanja poslova centralizirane javne nabavke koje pružaju organi za centralizirane javne nabavke iz države članice Evropske unije.

Ovim članovima takođe je uređeno da koji propisi se koriste u slučaju korištenja ovih instituta ZIDZJN.

Ono što je specifično za članove 4a. i 4b. ZIDZJN je to da se odredbe ova dva člana primjenjuju tek od dana pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji

 

Izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama

Članom 5. ZIDZJN u potpunosti se mijenja član 10. Zakona o javnim nabavkama i dodaju se novi članovi koji preciznije definišu izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama i to članovi: 10a., 10b., 10c., 10d., 10e. i 10f.

Kao izuzeće se definišu sve one nabavke za koje se dodjeljuje ugovor prema postupcima koji se razlikuju od postupaka po Zakonu o javnim nabavkama u BiH, a koji su propisani ili pravnim instrumentom kojim se stvaraju obaveze između BiH i jedne ili više drugih država, a koji obuhvata zajedničku implementaciju nekog projekta ili u okviru međunarodne organizacije.

Zakon o javnim nabavkama se ne primjenjuje na ugovore koje ugovorni organ dodjeljuje u skladu sa pravilima o nabavci koje određuje međunarodna organizacija ili međunarodna finansijska institucija pod uslovom da ta organizacija ili institucija u cijelosti finansira te nabavke. Međutim, ukoliko međunarodna organizacija ili međunarodna finansijska institucija finansira ugovor u iznosu većem od 50% tada se strane sporazumijevaju po kojim procedurama i postupcima će se vršiti nabavke.

Članovima 10a., 10b., 10c., 10d., 10e. i 10f. takođe se definišu izuzeća od primjene zakona o javnim nabavkama i to kako slijedi:

• članom 10a. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama za nabavku usluga koje su navedene u ovom članu kao što su usluge sticanja, najma i zakupa postojećih građevina ili druge nepokretne imovine, zatim sticanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje dodjeljuju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga, zatim pravne usluge i sve one usluge navedene u ovom članu.
• članom 10b. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama u području elektroničkih komunikacija
• članom 10c. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama za ugovore između subjekata u javnom sektoru
• članom 10d. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama za nabavke koje uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte
• članom 10e. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama za nabavke sa ciljem zaštite bitnih sigurnosnih interesa
• članom 10f. propisuju se izuzeća od primjene Zakona o javnim nabavkama za ugovore koji su proglašeni tajnim ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama.

 

Uvid u ponude i mogućnost kopiranja i slikanja dokumentacije

Detaljnije se propisuju i otklanjaju nejasnoće u vezi sa kopiranjem i fotografisanjem ponuda kada ponuđači vrše uvid. Do sada je u praksi bilo puno dilema i nejasnoće vezanih za mogućnost kopiranja i slikanja ponuda prilikom uvida od strane ponuđača, ali su ovim izmjenama te dileme otklonjene na način da je jasno propisano da je ugovorni organ dužan omogućiti kopiranje o trošku ponuđača ili fotografisanje ponuda.

 

Obaveza donošenja internog pravilnika

ZIDZJN uvodi se još jedna obaveza za ugovorne organe koje nije bilo u Zakonu o javnim nabavkama. Naime, radi se o obavezi donošenja internog pravilnika kojim će se bliže urediti i propisati interna organizacija i efikasno vršenje nabavke funkcije na nivou ugovornog organa. Pravilnikom će biti potrebno urediti pitanja koja su bitna za funkcionisanje nabavne funkcije u ugovornom organu kao što su način cirkuliranja dokumentacije vezane za javne nabavke, konkretna zaduženja službenika i administrativnog osoblja koji provode javne nabavke ili su u određenoj vezi s istim, rokove za postupanje, način imenovanja i eventualnu rotaciju članova komisija za nabavku i sva druga odnosna pitanja.

Naravno da pravilnik koji je dužan donijeti ugovorni organ nije isti za sve nivoe i sve vrste ugovornih organa pa je u skladu sa tim i potrebno prilagoditi pitanja koja se uređuju pravilnikom, zavisno od veličine i strukture ugovornog organa. Prilikom donošenja pravilnika ugovorni organi će morati voditi računa o sljedećim faktorima koji utiču na strukturu pravilnika kao što su: vrsta poslova koje ugovorni organ obavlja, organizaciju ugovornog organa, veličinu, kadrovske kapacitete, eventualnu decentraliziranost po područnim jedinicama, kao i drugim pitanjima vezanim za ugovorni organ.

 

Službenik za javne nabavke

Takođe još jedna novina koju nam donosi ZIDZJN jeste institut službenika za javne nabavke.

Ugovorni organi će biti obavezni unutar svoje organizacije internim aktom urediti mjesto službenika za javne nabavke. Ova obaveza uređenja posebnog mjesta službenika za javne nabavke odnosi se samo na one ugovorne organe koji imaju budžet za nabavke jednak ili veći od 1.000.000,00 KM. Ugovorni organi će biti u obavezi da omoguće svom službeniku za javne nabavke pohađanje obuke za službenika za javne nabavke koju organizuje Agencija za javne nabavke BiH.

Takođe je propisano da će ugovorni organi biti obavezni da, u postupcima javnih nabavki čija je procijenjena vrijednost preko 250.000,00 KM, obezbijede da u takvom postupku nabavke učestvuje najmanje jedan službenik za javne nabavke. Oni ugovorni organi koji imaju postupak nabavke čija je procijenjena vrijednost preko 250.000,00 KM, a nemaju stalno zaposlenog službenika za javne nabavke bit će u obavezi angažovati službenika za javne nabavke izvan ugovornog organa.

 

Prethodna provjera tržišta

Još jedan novi institut koji propisuje ZIDZJN je prethodna provjera tržišta.

Ugovorni organ će prije pokretanja postupka provesti prethodnu provjeru tržišta u svrhu pripreme nabavke i informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi sa nabavkom.

O prethodnoj provjeri tržišta ugovorni organ će sačiniti pisanu zabilješku o svim radnjama i postupcima koje je poduzeo prilikom provjere tržišta i tu pisanu zabilješku će uložiti u predmet. Prilikom provjere tržišta ugovorni organi moraju voditi računa da sve savjete koje dobiju mogu koristiti prilikom planiranja i provođenja postupka pod uslovom da taj savjet ne dovodi do narušavanja tržišne konkurencije i da ne narušava princip zabrane diskriminacije i princip transparentnosti.

 

Podjela predmeta nabavke na lotove

Što se tiče instituta podjele predmeta nabavke na lotove, novine koje nam donosi ZIDZJN odnose se na to da ugovorni organ, kako kaže odredba, ”može podijeliti predmet nabavke na lotove na osnovu objektivnih kriterija npr. prema vrsti, karakteristikama, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja”. Dakle, ostavljena je mogućnost podjele na lotove kako bi se uzela u obzir mogućnost lakšeg učešće malih i srednjih preduzeća u postupcima javnih nabavki te kako bi im se olakšalo učešće u postupcima javnih nabavki.

Takođe se, dalje u pogledu podjele predmeta nabavke na lotove, u ZIDZJN propisuje da ako ugovorni organ u postupku javne nabavke iz dijela drugog ovog zakona (dakle, u svim postupcima nabavke osim konkurentskog zahtjeva i direktnog sporazuma) nije podijelio predmet nabavke na lotove dužan je u obavještenju o nabavci navesti osnovne razloge zašto predmet nabavke nije podijeljen na lotove.

Osnovna svrha ovakvog definisanja podjele predmeta na lotove leži u činjenici da se malim i srednjim preduzećima olakša učešće u postupcima javnih nabavki, kao i da se malim i srednjim preduzećima omogući lakši pristup tržištu javnih nabavki.

 

Plan nabavki i uslovi za početak postupka javne nabavke

Što se tiče plana nabavki i uslova za početak postupka javne nabavke ZIDZJN donosi značajnije promjene u ovome dijelu u odnosu na važeće zakonsko rješenje.

Naime, prva novina ogleda se u tome što se propisuje koje elemente mora sadržavati plan javnih nabavki što do sada nije bio slučaj pa su ugovorni organi sačinjavali planove javnih nabavki koji nisu bili unificirani i svaki ugovorni organ je u planu nabavki navodio različite elemente. Prema ZIDZJN, plan javne nabavke mora da sadrži sljedeće podatke:

1. naziv predmeta javne nabavke;
2. brojčana oznaka i naziv predmeta nabavke iz JRJN;
3. vrsta postupka;
4. da li se predmet dijeli na lotove;
5. vrsta ugovora;
6. da li će biti zaključen ugovor o javnoj nabavci ili okvirni sporazum;
7. period trajanja ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma;
8. procijenjena vrijednost nabavke;
9. okvirni datum pokretanja postupka nabavke;
10. izvor finansiranja;
11. podatak za koju godinu se plan donosi;
12. dodatne napomene.

 

Ugovorni organ će moći pokrenuti postupak javne nabavke samo ako je planiran u planu javnih nabavki. Izuzetno, ako postupak nije planiran u planu javnih nabavki ugovorni organ će moći donijeti posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke kojom ustvari mijenja plan javnih nabavki.

Sljedeća bitna novina u odnosu na važeći Zakon o javnim nabavkama jeste da se skraćuje rok za pripremu i objavu plana javnih nabavki sa dosadašnjih 60 dana na 30 dana od dana usvajanja budžeta, odnosno finansijskog plana ili drugog dokumenta kojim se odobravaju sredstva za nabavke.

Takođe, ono što se mijenja u odnosu na Zakon o javnim nabavkama, a odnosi se na plan javnih nabavki, jeste mjesto objave plana javnih nabavki. Odredbama ZIDZJN propisano je da se plan javnih nabavki objavljuje na Portalu javnih nabavki, što je razlika u odnosu na dosadašnje rješenje gdje je propisano da se plan javnih nabavki objavljuje na vlastitoj web stranici ugovornog organa.

Odredbama ZIDZJN takođe se uvodi i institut privremenog plana javnih nabavki koji se donosi u slučaju kada ugovorni organ nema na vrijeme usvojen budžet, odnosno finansijski plan.

 

Isključenje iz učešća u postupcima javnih nabavki

U ZIDZJN uvodi se novi institut, a to je institut isključenja ponuđača iz učešće u postupcima javnih nabavki ukoliko se ponuđač nađe u situacijama koje su preciznije propisane ovom odredbom ZIDZJN.

Naime, u pogledu navedenog ZIDZJN propisuje sljedeće:

Ugovorni organ može na period od 12 mjeseci isključiti iz učešća u postupku nabavke kandidata/ponuđača koji se nađe u bilo kojoj od sljedećih situacija:

1. ako ima dokaz da je kandidat/ponuđač sklopio sporazum s drugim kandidatom/ ponuđačem kojem je cilj narušavanje tržišne konkurencije;
2. ako ugovorni organ može dokazati odgovarajućim dokaznim sredstvima da je ponuđač kriv za teški profesionalni propust koji dovodi u pitanje njegov integritet;
3. ako se utvrde značajni nedostaci tokom provođenja prethodnog javnog ugovora ili prethodnog ugovora sa sektorskim ugovornim organom čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog prethodnog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija;
4. ako je kandidat/ponuđač lažno prikazao činjenice pri dostavljanju podataka potrebnih za provjeru kvalifikacionih i/ili kriterija za dodjelu ugovora, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti popratne dokumente;
5. ako se sukob interesa u smislu člana 52. ovog zakona ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama.”

Kao što je vidljivo iz naprijed navedene odredbe ZIDZJN, ugovorni organi će imati na raspolaganju mehanizam da sankcionišu neozbiljne ponuđače što do sada nije bila mogućnost i što je predstavljalo veliki problem za cjelokupan sistem javnih nabavki jer su pojedini ponuđači manipulisali sa postupcima javnih nabavki posebno prilikom provođenja e-aukcije kada su ponuđači smanjivali cijene ispod razumnih granica pa nakon što im se dodijeli ugovor odustajali od ugovora nedostavljanjem popratne dokumentacije i slično.

Takođe je dalje, u pogledu navedenog, propisano da ponuđači mogu ugovornom organu dostaviti dokaze da su poduzeli određene mjere da dokažu svoju pouzdanost bez obzira što postoje relevantni dokazi za isključenje, a poduzimanje tih mjera se dokazuje:

1. plaćanjem naknade štete ili preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera s ciljem plaćanja naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom ili propustom;
2. aktivnom saradnjom s nadležnim istražnim organima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti u vezi s krivičnim djelom ili propustom;
3. odgovarajućim tehničkim, organizacionim i kadrovskim mjerama radi sprečavanja daljnjih krivičnih djela ili propusta.

 

Sukob interesa i antikoruptivni mehanizmi

Jedan od glavnih razloga donošenja ZIDZJN je jačanje antikoruptivnih mehanizama u oblasti javnih nabavki. Ovim izmjenama propisuju se značajni mehanizmi koji smanjuju mogućnost za postojanje sukoba interesa prilikom provođenja postupaka javnih nabavki što za rezultat svakako ima smanjenje koruptivnih radnji u ovoj oblasti.

U odnosu na važeći Zakon o javnim nabavkama, pooštravaju se propisi u pogledu postojanja sukoba interesa i proširuje se krug onih osobe koje se smatraju predstavnicima ugovornog organa u postupku javne nabavke.

Naime, ZIDZJN propisuje se da sukob interesa između ugovornog organa i privrednog subjekta obuhvata situacije kada predstavnici ugovornog organa, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabavke ili mogu uticati na rezultat tog postupka, imaju, direktno ili indirektno, financijski, privredni ili bilo koji drugi lični interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i nezavisnost u okviru postupka, a naročito:

1. ako predstavnik ugovornog organa istodobno obavlja upravljačke poslove u privrednom subjektu;
2. ako je predstavnik ugovornog organa vlasnik poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na osnovu kojih učestvuje u upravljanju, odnosno u kapitalu toga privrednog subjekta sa više od 0,5%.

Kao što se može vidjeti iz navedene odredbe da je znatno smanjen procenat poslovnog udjela, odnosno učešća u kapitalu privrednog subjekta koji može imati predstavnik ugovornog organa u nekom privrednom subjektu kako bi se smatralo da je taj privredni subjekt u sukobu interesa s odnosnim ugovornim organom. Dakle, do sada je ovaj procenat iznosio 20% udjela, a sada je smanjen na svega 0,5%.

U smislu ovih odredbi u ZIDZJN, predstavnikom ugovornog organa se smatra:

1. rukovodilac, te član upravnog, upravljačkog i nadzornog organa ugovornog organa;
2. član komisije za javnu nabavku;
3. druga osoba koja je uključena u provođenje ili koja može utjecati na odlučivanje ugovornog organa u postupku javne nabavke.

Dakle, proširena je definicija predstavnika ugovornog organa i ona podrazumijeva svaku osobu koja je na bilo koji način uključena u postupak javne nabavke i koja može uticati na odlučivanje ugovornog organa u predmetnom postupku javne nabavke.

U pogledu sprečavanja narušavanja konkurencije, a vezano za ponuđače, odredbama ZIDZJN takođe je propisano da su ponuđači u postupku javne nabavke dužni podnijeti svoju ponudu bez narušavanja tržišne konkurencije u smislu zabranjenih dogovora sa drugim ponuđačima.

Za postupke zaštite konkurencije nadležno je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine te da u slučaju postojanja osnovane sumnje, da se u postupku javne nabavke narušava tržišna konkurencija, zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem Bosne i Hercegovine može podnijeti svako privredno ili fizičko lice koje zato ima pravni ili ekonomski interes zatim privredne komore, udruženja poslodavaca ili privrednika, udruženja potrošača, kao i organi izvršne vlasti.

 

Objava osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora

U dijelu koji se odnosi na objavu osnovnih elemenata ugovora ili izmjena ugovora o javnoj nabavci ZIDZJN donosi nova rješenja u odnosu na Zakon o javnim nabavkama.

U skladu sa ZIDZJN, ugovorni organi će biti obavezni osnovne elemente zaključenih ugovora o javnoj nabavci, kao i izmjene ugovora objavljivati i to najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, odnosno izmjene ugovora i to na Portalu javih nabavki. Dakle, razlika u odnosu na dosadašnju obavezu objave osnovnih elemenata ugovora ili izmjena ugovora o javnoj nabavci koje su ugovorni organi bili dužni objavljivati na vlastitoj web stranici ugovornog organa, nakon što ZIDZJN stupi na snagu osnovni elementi ugovora ili izmjena ugovora će se morati objavljivati na Portalu javnih nabavki.

Podaci koje će ugovorni organi biti dužni objavljivati su:

1. redni broj;
2. opis i oznaku po JRJN;
3. vrstu postupka i broj obavještenja o dodjeli ugovora sa portala javnih nabavki, za postupke javne nabavke za koje postoji obaveza objave obavještenja o dodjeli ugovora;
4. podatke o dobavljaču / dobavljačima u okvirnom sporazumu (Naziv, ID broj, mjesto);
5. osnovne elemente ugovora / okvirnog sporazuma (vrijednost, period trajanja / rok izvršenja,
6. rok plaćanja, garantni period i dr.);
7. opis izmjene osnovnih elemenata ugovora sa datumom izmjene;
8. ostatak vrijednosti ugovora nakon učinjene izmjene / ostatak vrijednosti okvirnog sporazuma (nakon zaključenog pojedinačnog ugovora);
9. datum zaključenja ugovora;
10. datum potpune realizacije ugovora / okvirnog sporazuma i ukupna utrošena vrijednost;
11. napomenu / obrazloženje (značajnije izmjene, raskid ugovora i sl.).

 

Izmjena ugovora

Članom 33. ZIDZJN definisane su odredbe kada se zaključeni ugovor o javnoj nabavci može izmijeniti. U tom smislu je propisano sljedeće:

Izuzetno od odredbi člana 72. stav (5) ovog zakona, ugovor o javnoj nabavci može se izmijeniti tokom njegovog trajanja bez provođenja novog postupka javne nabavke ako su kumulativno ispunjeni slјedeći uslovi:

1. do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažlјiv i savjestan ugovorni organ nije mogao predvidjeti;
2. izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora;
3. svako povećanje cijene nije veće od 30% vrijednosti prvobitnog ugovora i ne može imati za cilј izbjegavanje primjene ovog zakona.

Dakle, da bi se izmijenio ugovor o javnoj nabavci tokom njegovog trajanja potrebno je da budu kumulativno ispunjeni naprijed navedena tri uslova.

Dalje je ovim članom propisano da izmjena ugovora, u naprijed navedenom smislu, nije moguća ako je riječ o povećanju cijena do 5% vrijednosti prvobitnog ugovora robe i usluga, odnosno do 10% vrijednosti prvobitnog ugovora o javnoj nabavci radova.

Takođe, ugovorni organi, moraju voditi računa o odredbi koja propisuje obavezu da u procesu izmjene ugovora ugovorni organ mora osigurati dokaze, u pisanoj formi, koji potvrđuju postojanje činjenica i okolnosti iz stava (5) ovog člana, na osnovu kojih je izvršena izmjena ugovora.

Specifičnost koja je vezana za odredbu izmjene ugovora jeste da se ova odredba primjenjuje od dana stupanja na snagu ZIDZJN.

 

Postupci male vrijednosti (konkurentski zahtjev za dostavu ponuda i direktni sporazum)

 

Konkurentski zahtjev

U pogledu postupaka male vrijednosti (konkurentskog zahtjeva i direktnog sporazuma) ZIDZJN donosi određene novine koje ćemo u nastavku i pojasniti.

U pogledu konkurentskog zahtjeva ZIDZJN donosi novine koje se ogledaju u propisivanju minimalnog roka za dostavu ponuda. Naime, po Zakonu o javnim nabavkama nije bio propisan minimalna rok za dostavu ponuda pa se u tom smislu vodila polemika koji je minimalan rok koji ugovorni organ može odrediti za dostavu ponuda u konkurentskom zahtjevu. Sa usvajanjem ZIDZJN ta dilema će biti otklonjena jer ZIDZJN propisuje da je minimalan rok za dostavu ponuda u konkurentskom zahtjevu 10 dana od dana objave obavještenja o nabavci na portalu javnih nabavki.

Takođe ZIDZJN propisuje minimalan rok do kada ponuđači mogu postavljati pitanja i tražiti pojašnjenje tenderske dokumentacije i taj rok je najkasnije tri dana prije isteka roka za preuzimanje tenderske dokumentacije.

Takođe, još jedna bitna novina, u vezi sa konkurentskim zahtjevom za dostavu ponuda jeste da će ugovorni organi biti u obavezi objavljivati, na portalu javnih nabavki, i obavještenje o dodjeli ugovora putem konkurentskog zahtjeva i to najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora.

 

Direktni sporazum

Najznačajnija novina koju donosi ZIDZJN a koja se tiče direktnog sporazuma jeste da će se stupanjem na snagu ZIDZJN staviti van snage Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (”Službeni glasnik BiH”, broj 90/14), a direktni sporazum kao postupak nabavke uređuje se samo Zakonom.

ZIDZJN definiše postupak provođenja direktnog sporazuma na način da ugovorni organ osigura poštivanje principa javnih nabavki, kao i da obezbijedi najbolju razmjenu vrijednosti za novac. Prema odredbama ZIDZJN, ugovori organ će ili pisanim putem (kao i do sada) ili putem portala javnih nabavki (što se uvodi kao novina) tražiti prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata koji se bave djelatnošću predmeta nabavke. Nakon što dobije ponudu ugovorni organ je prihvata i zaključuje ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem. Takođe ZIDZJN propisuje i mogućnost pregovaranja o cijeni u direktnom sporazumu kako bi ugovorni organ mogao postići povoljniju cijenu za predmetnu nabavku.

Prema odredbama ZIDZJN, direktni sporazum se smatra zaključenim prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije. Dakle, kao što se da zaključiti iz navedenog, ukida se odredba po kojoj se za nabavke putem direktnog sporazuma preko 1.000,00 KM mora zaključiti ugovor, nego se direktni sporazum smatra zaključenim prilaganjem računa i druge odgovarajuće dokumentacije bez obzira na vrijednost nabavke putem direktnog sporazuma.

 

Postupak pravne zaštite i žalbeni postupak

U pogledu pravne zaštite i žalbenog postupka, ZIDZJN donosi određene izmjene u odnosu na Zakon o javnim nabavkama koje ćemo u nastavku obraditi.

Prva izmjena koju nam donosi ZIDZJN jeste da će ugovorni organ o izjavljenoj žalbi, odnosno o vođenju postupka po žalbi, obavještavati ponuđače putem portala javnih nabavki.

Što se tiče postupanja po žalbi od strane ugovornog organa novina koju nam donosi ZIDZJN jeste ta da će ugovorni organ, prilikom razmatranja žalbe, biti dužan provjeravati da li je žalba

blagovremena, dopuštena, izjavljena od ovlaštenog lica i od lica koje ima aktivnu legitimaciju. Dakle, kao što vidimo ugovorni organ će pored provjeravanja da li je žalba blagovremena, dopuštena i izjavljena od ovlaštenog lica (što je bio dužan i po važećem Zakonu o javnim nabavkama) biti dužan provjeriti i da li je žalba izjavljena od lica koje ima aktivnu legitimaciju.

Takođe ZIDZJN donosi novine i u rokovima za izjavljivanje žalbi. Novi rokovi prema PZIDZJN za izjavljivanje žalbi su:

1. u roku od deset dana od dana objave obavještenja u odnosu na podatke iz obavještenja o nabavci, odnosno u roku od deset dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije na sadržaj tenderske dokumentacije;
2. u roku od deset dana od dana objave izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije;
3. u roku od pet dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanja, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda;
4. u roku od deset dana od prijema odluke o kvalifikovanosti kandidata ili odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka;
5. u roku od deset dana od dana kada je ugovorni organ trebao donijeti odluku iz postupka, a istu je propustio da donese.

Dakle, kao što možemo vidjeti, uvedeni su neki rokovi koji nisu postojali u Zakonu o javnim nabavkama, a neki su malo preciznije definisani, a sve u cilju jasnoće i u cilju otklanjanja dilema u dosadašnjoj primjeni Zakona o javnim nabavkama.

Dalje, uvodi se i rok za žalbu nakon što ugovorni organ provede postupak minitenderisanja ili u okviru dinamičkog sistema kupovine i on iznosi 10 dana od dana obavještenja ponuđača da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen.

Dalje, u pogledu rokova za žalbu ZIDZJN razrađuje i jasnije definiše rokove za žalbu u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, te u vezi sa tim određuje rokove u postupku konkurentskog zahtjeva kako slijedi:

U postupku nabavke koji se provodi putem konkurentskog zahtjeva žalba se izjavljuje u roku od pet dana računajući od:

1. preuzimanja konkurentskog zahtjeva na sadržaj konkurentskog zahtjeva;
2. prijema zapisnika o otvaranju ponuda u odnosu na radnje, postupanja, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda;
3. prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili prijema odluke o poništenju postupka nabavke.

ZIDZJN takođe definiše i način i pravila snošenja troškova u postupku pravne zaštite. Ovo je takođe novi institut koji do sada nije bio riješen Zakonom o javnim nabavkama.

U pogledu troškova u žalbenom postupku ZIDZJN propisuje da u postupku pravne zaštite svaka stranka snosi troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaženja, gubljenja vremena (neizvršavanja redovnih radnih obaveza) od redovnih poslova, za pravno zastupanje i stručno pomaganje. Troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kada je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano sa jasno preciziranim razlozima nužnosti.

Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan bit će dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove učešća u žalbenom postupku.

Takođe prema odredbama ZIDZJN Ured za razmatranje žabi, u slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, može odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake dijelove ili da se podijele srazmjerno usvajanju žalbe, odnosno da dio troškova (za koje žalba nije usvojena) plaća žalitelj, a dio troškova (za usvojene žalbene navode) plaća ugovorni organ.

Takođe je propisan i rok u kojem je, ukoliko je žalba osnovana, ugovorni organ dužan platiti troškove pravnog zastupanja, a taj rok je osam dana od dana prijema rješenja URŽ-a.

Takođe je odredbama ZIDZJN propisano da će se na žalbene postupke za naknadu troškova pravnog zastupanja visina naknade određivati prema visini naknade na koju advokati imaju pravo u upravnim postupcima u neprocjenjivim predmetima, a koje su uređene advokatskim tarifama.

 

Objava, stupanje na snagu i početak primjene

I, na kraju, stupanjem na snagu ZIDZJN prestaju da važe podzakonski akti Uputstvo za objavu osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora (”Službeni glasnik BiH”, broj 56/15) i Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (”Službeni glasnik BiH”, broj 90/14) iz razloga što je materija koja je bila uređena ovim podzakonskim aktima sada uređena odredbama ZIDZJN.

ZIDZJN stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivat će se protekom tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, osim odredbi:

1. novih članova 4a. i 4b. Zakona, koji se dodaju članom 3. ZIDZJN, koji se primjenjuju od dana pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji;
2. novih stavova (5), (6), (7), (8), (9), (10), (11), (12) i (13), kojim se, u skladu s članom 33. ZIDZJN, dopunjava član 75. ZIDZJN, koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ZIDZJN.

 

LITERATURA:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (Službeni glasnik BiH, broj 59/22).

---

 

S poštovanjem,

Vaš REC d.o.o.

Priručnik za početnike u javnim nabavkama

Usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (ZIDZJN) objavljen u Službenom glasniku BiH, br. 59/22

CD – Kako provoditi javne nabavke u uslovima krajnje hitnosti i vanredne situacije

---