14.1. Pravo formiranja, način i postupak formiranja Vijeća zaposlenika

PITANJE: Čl.7. Zakona o vijeću uposlenika FBiH (“Sl. novine FBiH” br.38/04), a u svezi čl.16 Zakon o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16, i 89/18), određeno je tko ne može biti članom vijeća uposlenika, te je poslodavcu zabranjeno miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom i zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog sindikata. Odnosno, suglasno članu 119. Zakona o radu FBiH, radnici (kod poslodavca koji upošljava najmanje 30 radnika), imaju pravo da formiraju vijeće uposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti njihovih prava i interesa. Poslodavac ne sudjeluje u ovom formiranju. PITANJE: Smatra li se miješanjem poslodavca u rad vijeća uposlenika ako u istom žele aktivno sudjelovati (biti birani, odlučivati tko će biti biran) i djelatnici koji po sistematizaciji radnih mjesta obnašaju dužnosti voditelja odsjeka, savjetnika i dr. više rangirane pozicije? Mogu li isti biti zastupljeni u vijeću uposlenika u skladu sa čl.3. 4. i 5. Zakona o vijeću uposlenika? Ako mogu na koji način osigurati reprezentativnost i drugih (niže rangiranih djelatnika) sukladno čl.5. Zakon o vijeću uposlenika? Lijep pozdrav. Npr. Savjetnici i voditelji po vokaciji svojih radnih mjesta su već predodređeni da izravno dodjeljuju poslove i boduju/vrednuju rad podređenih djelatnika, pokreću prijedloge za stegovne mjere. Isti više rangirani djelatnici u vijeću uposlenika “dogovore” za sebe koeficijente, na koji način se mogu zaštiti prava niže rangiranih djelatnika, odnosno izbjeći ovakav scenario neizravnog utjecaja poslodavca? Člankom 7. Zakona o vijeću uposlenika FBiH je određeno kako uposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani u vijeće uposlenika , osim članova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te uposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa uposlenim.

PITANJE: Prije par mjeseci Kantonalni sud u Tuzli je donio presudu u kojoj presudi je navedeno: Ako kod poslodavca nije osnovano vijeće zaposlenika, niti je osnovan sindikalna organizacija, tada se obveze iz člana 74. stav 1) Zakona o radu FBiH može udovoljiti tako što će se konzultirati granski sindikat. U obrazloženju navode da nije opravdan postupak nekonzultiranja s vijećem zaposlenika ili sindikatom, uz opravdanje da kod tuženog nije ustrojeno vijeće zaposlenika ili sindikat jer se obvezi može udovoljiti tako što bi se konzultirao granski sindikat, a što je u predmetnom postupku izostalo. Zanima me mišljenje na ovu teme.

PITANJE: Kompanija ima 200 radnika. Da li smo obavezni imati vijeće zaposlenika. Koje su sankcije ukoliko nemamo?

PITANJE: Trenutačno imamo problem sa sindikalnom organizacijom u našem organu koja na sve moguće načine pokušava opstruirati rad načelnika. Sindikat se poziva na članak 1. Kolektivnog ugovora u kojem je navedeno da će se obezbijediti učešće Sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta propisa koji reguliraju oblast radnopravnih odnosa službenika, kao i član 43. u kojem se navodi da je rukovoditelj dužan sve prednacrte i nacrte propisa i općih akata iz oblasti radnopravnih odsnosa dostaviti Sindikat na razmatranje i mišljenje. Do sada je bila prakasa da ni jedan akt nije donešen uz prethodno odobravanje sindikata, a sadašnji pokušaji da se sindikat uključi kao ravnopravan partner su svaki put negativno ocijenjeni od strane sindikata koji se nije htio očitovati ni na jedan prijedlog akta iz razloga što nitko iz sindikata nije sudjelovao u izradi kostura ili prijedloga određenog akta. Npr. prijedlog / nacrt pravilnika o sustavu evidencije radnog vremena prije nego je donešen najprije je dostavljen sindikatu na mišljenje koji su odbili dati mišljenje jer nisu sudjelovali u njegovoj izradi. Prijedlog pravilnika o disciplinskoj odgovornosti djelatnika je također odbijen od strane sindikata jer nisu sudjelovali u pisanju istoga iako im je data mogućnost da stave sve primjedbe koje žele, tako da isti nije nikad zaživio, a nužno je potrebno da zaživi. Sindikat navodi da se ne slaže sa načinom izrade akata od strane načelnika, odnosno da se sindikatu dostavljaju već donešena akta na mišljenje, te ih smatraju nelegitimnim i da za sindikat nisu primjenjiva. Na koji način da riješimo problem s opstrukcijom rada sindikata, da li je dovoljno da kad se sindikatu dostavljaju akta na mišljenje ostaviti im razuman rok da se očituju i naglasiti ukoliko se ne očituju da će načelnik donijeti taj akt, a kako reagirati na negativno mišljenje, odnosno odbijanje davanja mišljenja jer nisu sudjelovali samoj ideji izrade? Odnosno da li je potrebno formirati povjerenstvo od više članova, uključujući i predstavnika sindikata, koje će izrađivati svaki akt, iako je to nepotrebno odugovlačenje vremena? Napominjem da naš predsjednik sindikata iz zdravstvenih razloga često izbiva sa posla, odnosno da je većinom vremena na bolovanju, a ne dopušta da se bilo šta radi bez njega, što također predstavlja odugovlačenje, odnosno da li treba ići toliko u dubiozu i za svaki akt tražiti aktivno učešće sindikata. Nadalje, sindikat je uputio zahtjev da mu se dostavi Pravilnik o sistamatizaciji sa svim izmjenama i dopunama, te da se dostave sva druga normativno-pravna akta koja je načelnik donio u svom mandatu, a vezano za radnopravni odnos i status djelatnika kako bi bio informiran. Da li bez opravdanog razloga mogu tražiti sve te dokumente?

PITANJE: Pitanje je vezano za usklađivanje ugovora o radu sa ZOR (škola je u pitanju). Da li je potrebno prvo donijeti rješenje o otkazu ugovora o radu sa ponudom zaključivanja novog ugovora o radu ili ne? Da li je potrebna odluka Školskog odbora o usklađivanju ugovora o radu ili samo rješenje direktora o otkazu govora o radu sa ponudom zaključivanja novog ugovora o radu? Zatim novi ugovor o radu dostaviti radniku sa rokom za očitovanje (30 dana). Da li je dovoljno samo u novom ugovoru u završnim odredbama navesti da zaključivanjem ovog ugovora prestaje primjena dosadašnjeg ugovora o radu? Da li su potrebne konsultacije sa sindikatom?

PITANJE: Shodno članu 26. Zakona o vijeću zaposlenika, u stavu 3. navedeno je ako vijeće zaposlenika uskrati saglasnost na odluku poslodavca, rješavanje spora povjerava se arbitraži. Poslodavac je kroz svoj pravilnik definisao da se arbitražno vijeće sastoji od pet članova, po dva na obje strane i isto toliko zamjenika, a predsjednika biraju sporazumno. Kako formirati arbitražu, odlukom od strane poslodavca ili…? Da li odluku potpisuju obje strane ili…? Kako treba da izgleda taj postupak?

PITANJE: Da li je prilikom donošenja odluke o otkazu ugovora o radu poslodavac obavezan da se obrati vijeću zaposlenika ili sindikatu? Ako jeste, u kojem roku je obavezan se obratiti? Posebno u vezi sa članom 24. Zakona o vijeću zaposlenika?

PITANJE: Kada se mijenja visina plaće – koeficijent radnog mjesta na osnovu kojeg se obračunava plaća, da li i u tom slučaju ide otkaz ugovora sa ponudom novog ugovora ili samo novi ugovor, gdje se jednom odredbom reguliše da zaključenjem tog novog ugovora, prestaju da važe svi dosadašnji ugovori i aneksi? Da li je u ovom slučaju potrebno mišljenje vijeća zaposlenika?

PITANJE: Da li je poslodavac dužan da ima sindikat ili vijeće zaposlenika ako ima preko 30 zaposlenih (d.o.o. – privatno preduzeće)?

PITANJE: Firma ima 86 uposlenih. Na koji način osnovati vijeće uposlenika?

PITANJE: U kojem obliku se mora formirati vijeće uposlenika? Da li se isto mora registrovati kao udruženje kod nadležnog organa ili je dovoljno da se formira neformalna grupa radnika?