24.1. Pitanja i odgovori iz oblasti PIO-a

PITANJE: Ako radnik radi 30 godina na radnom mjestu, i ako je novom sistematizacijom za to radno mjesto sad umjesto 180 ECTS (radnik ima 1 god do penzije) potrebno 240 ECTS, može li se tom radniku ponuditi da se doškoluje do 240 ECTS, i da ostane na svom radnom mjestu ili izmjene pravilnik i stave 180-240 ECTS?

PITANJE: Da li osoba koja ima 65 godina života i 5 godina staža ima pravo na ikakvu naknadu, penziju?

PITANJE: Uvjet za radni odnos penzionera(povoljnije penzionisanje boraca) Da li postoji mogućnost zasnivanja ponovnog radnog odnosa, kod uposlenika koji želi da ide u penziju po Zakonu o povoljnijem penzionisanju boraca? Uposlenik ima staža osiguranja plaćenog 37 godina i 8 mjeseci(ovdje je ušlo i plaćanje staža od dvije godine koje je uposlenik proveo u vojsci). U vojsci je proveo 3 godine i 8 mjeseci od aprila 1992-31.12.1995 godine(posebni staž). Ako postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa da li bi u statusu penzionera ostvarivao i platu i penziju?

PITANJE: Imamo liječnika u mirovini, angažovali bi ga sada da radi 20/21 radni dan u hitnoj medicinskoj pomoći, koju vrstu ugovora možemo sklopiti s njim, a da nije ugovor o radu sa umirovljenikom ? Da li može ugovor o djelu ?

PITANJE: Kako je Pravilnikom u radu JP “X” d.o.o. u članu 58. Stav 1 . tačka d.) određeno da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, te uvećan po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima 2 radna dana. Obzirom na navedeno, molim Vas da mi pojasnite da li po Vašem mišljenu u tu kategoriju spadaju radnici kojima je u toku trajanja radnog odnosa na osnovu Rješenja određena promijenjena radna sposobnost te utvrđena invalidnost II kategorije, kao i obaveza poslodavca da radnika prerasporedi na drugo radno mjesto (lakše) a navedeno oboljenje nije direktno posljedica povrede na radu, jer se radi uglavnom o bolestima kičme, kao i oboljenja unutrašnjih organa koji mogu biti I posljedica nasljednih bolesti, da li isti ostvaruju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora po osnovu svoje invalidnosti.

PITANJE: U situaciji kad bi na određeno vrijeme na par mjeseci ponovo zaposlili svog bivšeg radnika koji je otišao u penziju nakon sticanja uslova za penzionisanje, da li smo u obavezi prilikom obračuna i isplate plaće istu uvećavati za ukupan radni staž za 0,60%? U Pravilniku o radu smo propisali da se neto plata svakog radnika uvećava za ukupan radni staž za 0,60% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Mišljenja smo da u ovom slučaju ne trebamo uračunavati staž, jer se penzionisao sa 65 godina života i do tog momenta smo mu uračunavali sav prethodni radni staž, a sada ostvaruje i pravo na penziju.

PITANJE: Kako je Pravilnikom u radu JP “X” d.o.o. u članu 58. Stav 1 . tačka d.) određeno da radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, te uvećan po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja radnicima invalidima rada/ratnim vojnim invalidima 2 radna dana. Obzirom na navedeno, molim Vas da mi pojasnite da li po Vašem mišljenu u tu kategoriju spadaju radnici kojima je u toku trajanja radnog odnosa na osnovu Rješenja određena promijenjena radna sposobnost te utvrđena invalidnost II kategorije, kao i obaveza poslodavca da radnika prerasporedi na drugo radno mjesto (lakše) a navedeno oboljenje nije direktno posljedica povrede na radu, jer se radi uglavnom o bolestima kičme, kao i oboljenja unutrašnjih organa koji mogu biti I posljedica nasljednih bolesti, da li isti ostvaruju pravo na dodatne dane godišnjeg odmora po osnovu svoje invalidnosti.

PITANJE: U situaciji kad bi na određeno vrijeme na par mjeseci ponovo zaposlili svog bivšeg radnika koji je otišao u penziju nakon sticanja uslova za penzionisanje, da li smo u obavezi prilikom obračuna i isplate plaće istu uvećavati za ukupan radni staž za 0,60%? U Pravilniku o radu smo propisali da se neto plata svakog radnika uvećava za ukupan radni staž za 0,60% s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%. Mišljenja smo da u ovom slučaju ne trebamo uračunavati staž, jer se penzionisao sa 65 godina života i do tog momenta smo mu uračunavali sav prethodni radni staž, a sada ostvaruje i pravo na penziju.

PITANJE: Molim da mi pojasnite zakonsku regulativu u vezi zapošljavanja penzionera, pod kojim uslovima se može penzioner primiti u radni odnos?

PITANJE: Da li postoje prepreke u donošenju rješenja o prestanku ugovora o radu/radnog odnosa zaposlenika zbog navršenih 65 godina života i minimalno 15 godina staža osiguranja ako poslodavac nije uplatio sve doprinose (trenutni poslodavac, koji donosi rješenje o penziji)?

PITANJE: Odredbom člana 41. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 13/18, 93/19 – odluka US, 90/21, 19/21 i 19/22), utvrđeno je da se osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža. U vezi s tim, tražimo mišljenje da li organ državne službe mora državnom službeniku ili namješteniku, koji ima ostvaren beneficirani staž, po službenoj dužnosti donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa smanjenjem starosne granice za starosnu penziju ili je za to neophodan zahtjev državnog službenika ili namještenika radi odlaska u starosnu penziju?

PITANJE: Radnica je stekla pravo na starosnu penziju ex lege 05.09.2023. godine, na način da je napunila 65 godina života i 30 godina staža osiguranja. Obzirom da se niko nije prijavio na javni oglas koji smo objavili povodom navedenog radnog mjesta, sa radnicom smo zaključili sporazum o produženju radnog odnosa na određeno vrijeme, u skladu sa Zakonom o radu. Obzirom na presudu Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, kojom su osporene odredbe Zakona o PIO/MIO, radnica ima pravo biti u radnom odnosu i primati penziju. Nismo sigurni na koji način „tehnički“ sprovesti presudu, u smislu da li radnici trebamo zaključiti radni odnos, kako bi podnijela zahtjev nadležnoj službi PIO/MIO ili samo konstatirati da je stekla pravo na starosnu penziju ex lege, bez odjavljivanja sa obaveznog osiguranja? U slučaju da je navedenu radnicu potrebno odjaviti sa obaveznog osiguranja, na koji način s njom ponovo zasnovati radni odnos, da li je potrebno ponovo objaviti javni oglas za to radno mjesto?

PITANJE: Molim Vas da odgovorite na sljedeće pitanje, a koje se tiče obustave isplate penzije korisnicima porodičnih penzija ukoliko steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju: Presudom Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, koja je objavljena u SN FBiH 42/23, Ustavni sud FBiH je utvrdio da član 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO (SNFBiH 19/22) nije u skladu sa Ustavom FBiH. Navedenom presudom Ustavni sud FBiH je definitivno i nedvosmisleno potvrdio svoj stav da je član 116. Zakona o PIO u cijelosti neustavan (od samog početka tj. od donošenja prve presude Ustavnog suda iz 2018. godine, a zatim i njegove naknadne izmjene utvrđene u članu 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO SNFBiH 19/22, uključujući i stav 2. istog, koji je korisnicima porodične penzije onemogućio primanje penzije za vrijeme dok su u obaveznom osiguranju. Navedeno je Ustavni sud vrlo plastično objasnio u obrazloženju svoje presude od 09.05.2023. godine u tački 7. obrazloženja navedene presude Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije u kojoj navodi (na stranici 38 Službenih novina FBiH broj: 42/23, u kojima je objavljena presuda): “Kako se vidi, odredba članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama proizvela je dvije odredbe u osnovnom Zakonu o PIO/MIO koje je valjalo proglasiti neustavnim iz različitih razloga. Stavak (1) članka 116. zato što se radi o dopuni de iure inegzistentne odredbe čiju je neustavnost Ustavni sud Federacije već ranije utvrdio, pa bi ta dopuna kao njoj pripadajuća, trebalo da slijedi njenu pravnu sudbinu. Ustavni sud Federacije zaključuje da ta dopuna, uz to, ne mijenja suštinu ranije važeće odredbe o privremenoj obustavi isplate mirovine, već samo njen vremenski domašaj, što ne otklanja razloge njene neustavnosti. Konačno, ova dopuna, bez osnovnog teksta, figurativno rečeno, „visi u zraku“, odnosno radi se o zakonskoj odredbi koja je sama za sebe nerazumljiva, nejasna i neprimjenjiva (lex imperfecta), jer se njeni adresanti ne mogu identificirati. Što se pak tiče novog stavka (2) članka 116., on sadrži iste one razloge neustavnosti utvrđene u Presudi broj: U-36/18, samo što se odredba sada odnosi na uži krug osoba – samo na korisnike obiteljske mirovine. Kada se sve što je rečeno uzme u obzir, proističe da je zahtjev podnositelja u pogledu članka 9. Zakona o izmjenama i dopunama utemeljen i da mu je, u tom dijelu, trebalo udovoljiti.” U više medija sam pročitao da predstavnici FPIO tvrde da će nakon navedene presude moći raditi svi penzioneri, osim onih koji su penzionisani po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca i korisnika porodičnih penzija. Što se tiče penzionera po “boračkom zakonu” jasno je, a to je i potvrđeno od strane Ustavnog suda FBiH u navedenoj i posebnoj presudi. Međutim, kada su u pitanju korisnici porodičnih penzija, a imajući u vidu navedenu presudu Ustavnog suda FBiH i njeno obrazloženje koje sam naprijed naveo, kao i izjave predstavnika PIO/MIO koje su po meni kontradiktorne navodima iz presude, moje pitanje za Vas je mogu li korisnici porodične penzije istovremeno primati penziju i biti u obaveznom osiguranju (zaposleni), odnosno da li je ispravan stav da nakon navedene presude Ustavnog suda FBiH od 09.05.2023. godine, koja je objavljena u SN FBiH 42/23, sve kategorije korisnika penzije iz Zakona o PIO/MIO, mogu biti u obaveznom osiguranju i istovremeno primati penziju?

PITANJE: Imajući u vidu da nam se više naših radnika obratilo vezano za uslove i mogućnosti ostvarivanja prava na povoljnije penzionisanje u skladu sa Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata („Službene novine Federacije BiH“, broj 41/13, 90/17 i 29/22), molimo Vas da nam date mišljenje i objašnjenje vezano za primjenu člana 4. stav 1. tačka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata („Službene novine Federacije BiH“, broj 41/13, 90/17 i 29/22) – uslovi za ostvarivanje prava na izuzetnu starosnu penziju, a sve u cilju davanja pravilnih informacija radnicima i izbjegavanja štetnih posljedica zbog eventualnog pogrešnog tumačenja navedenih odredaba. Član 4. stav 1. tačka 3. Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata glasi: „3. pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH i HZHB) (u daljnjem tekstu: OSRBiH) kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OSRBiH, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje. Starosna penzija iz ove tačke ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u jednostrukom trajanju. Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani Bosne i Hercegovine u dvostrukom trajanju pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju;“. Molimo Vas da nam date mišljenje i objašnjenje u vezi sa sljedećim odredbama navedenog člana, koje se odnose na uslove za ostvarivanje prava na izuzetnu starosnu penziju kategorija koje su obuhvaćene istim: • pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine kojima je priznato učestvovanje u odbrani BiH u trajanju od najmanje tri godine – da li se radi o učestvovanju (neprekidnom ili sa prekidima) u odbrani BiH u trajanju od tri godine u jednostrukom trajanju ili o priznatom stažu u trajanju od tri godine koji se računa kao poseban staž u dvostrukom trajanju (npr. lice koje je bilo pripadnik OS RBiH u jednostrukom trajanju od 1,5 godina, sa priznatim posebnim stažom u dvostrukom trajanju od 3 godine); • dalje Vas molimo za mišljenje i objašnjenje dijela navedene odredbe (sa posebnim akcentom na podvučeni dio): “Ukoliko korisnik iz ove tačke ima 20 godina penzijskog staža bez posebnog ratnog staža u dvostrukom trajanju, starosna penzija ostvaruje se tako da se od 65 godina života oduzima period koji je licu priznat u učestvovanju u odbrani BiH u dvostrukom trajanju pri čemu se poseban ratni staž priznaje u jednostrukom trajanju“; • konačno, molimo Vas za mišljenje i objašnjenje može li se u svrhu ispunjenja uslova iz navedene odredbe koji se odnosi na penzijski staž, u penzijski staž (ukoliko podnosilac zahtjeva nema dovoljno staža u BiH, a ima i stranog staža) uračunati i staž ostvaren kod inostranog nosioca osiguranja, te ukoliko može, da li to i kako utiče na ostvarivanje penzije (pravila o srazmjernoj penziji).

PITANJE: Namještenik zaposlen u Općini želi da podnese zahtjev za penzionisanje. Imenovani nema ni godine života ni potrebni penzijski staž ali želi da prihvati posebni staž (vojni) sa kojim bi imao 40 godina staža osiguranja. Kako pravilno postupiti? Da li imenovani daje izjavu da prihvata staž? Je li ona sama po sebi dovoljna? Na koje se sve odredbe pozvati pri donošenju rješenja?

PITANJE: Koja lica (penzioneri) mogu ostvariti pravo na penziju, a da budu u radnom odnosu nakon ostvarivanja prava na penziju, odnosno da im se neće obustaviti penzija ukoliko zaključe radni odnos. Molim Vas za pojašnjenje u slučaju porodične, invalidske, prijevremene penzije u skladu sa novim odlukama Ustavnog suda.

PITANJE: Da li lice kojem je priznato pravo na penziju i koje ostvaruje penziju u RS-u, može podnijeti zahtjev i ostvarivati penziju u FBiH, ako u FBiH ima prijavljeno prebivalište, u FBiH (na područje FBiH) izbjeglo u toku rata 1992. g.? Ako ima pravo na penziju preko F2 MIO/PIO pod kojim uslovima? Penziju u RS-u lice ostvaruje od 2022. g. Lice je do 2022. g. radilo na području današnje RS.

PITANJE: Ako je radnik ostvario pravo na prijevremenu penziju, a onda ponovo zaključio ugovor o radu, hoće li se „novi“ staž osiguranja (uplata doprinosa) uzeti u obzir?

PITANJE: Kako se ostvaruje pravo na penziju za radnike koji su ostvarili penzioni staž dijelom u FBiH, a dijelom u RS-u? Da li se u BiH primjenjuje institut „srazmjerna penzija“? Da li se prilikom ostvarivanja prava na penziju i njegovog obračuna uzima u obzir ostvareni penzioni staž u oba entiteta? U kojem entitetu osiguranik podnosi zahtjev za penziju? Da li bi penzija u RS-u bila niža ako bi se radnik prijavio kod FBiH zavoda PIO, i onda doprinosi uplaćeni (radi se o retroaktivnoj prijavi po članu 99. Zakona), a taj radnik ima penzioni staž u RS.

PITANJE: Molimo Vas za mišljenje u vezi isplate otpremnine prilikom odlaska u penziju. Radnik pri odlasku u penziju ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri njegove prosječne plaće u posljednja tri mjeseca njegovog rada ili tri prosječne plaće u F BiH, zavisno šta je za radnika povoljnije. Prilikom isplate se uzima u obzir tri prosječne neto plaće, da li se ta neto plaća umanjuje za iznos poreza ili sa porezom?

PITANJE: Ovoga puta imamo jedan upit vezano za angažman ljudi koji su penziji, a koji bi stupili u radni odnos. Upoznati smo s ranijim zakonskim rješenjem da je angažman penzioniranih osoba značio “zamrzavanje” primanja penzije dok traje radni odnos, međutim iz medija doznajemo da je u posljednjih nekoliko dana došlo do izvjesne promjene. Nismo upoznati radi li se o zakonskoj izmjeni i li eventualnoj presudi Ustavnog/Vrhovnog suda, ali govori se mogućnosti angažmana penzioniranih lica u radni odnos i bez “zamrzavanja” primanja po osnovu penzije. Pretpostavljam da vi imate preciznije informacije? Također nas zanima, ako je do izmjena došlo, znače li one da angažirani penzioner u radnom odnosu ne uplaćuje PIO i šta je sa zdravstvenim osiguranjem? Pretpostavljam da postoje razlike u tretmanu radi li se o osobi koja je u prijevremenoj penziji ili onoj s punim stažem, kao i boračkoj penziji? Napominjem da nas konkretno zanimaju dva potencijalna radnika-penzionera: jedan sa uplaćenih 20g staža i 65g života i drugi u boračkoj penziji (prijevremena povoljnija starosna).

PITANJE: Ustanova je izjavila žalbu direktoru Federalnog zavoda PIO/MIO na Rješenje o utvrđivanju prava invalida II kategorije na zapošljavanje na drugom radnom mjestu. Dom zdravlja se usmenim putem obraća ustanovi sa zahtjevom da se prvostepenoj komisiji dostavi navedena žalba. Da li je ustanova dužna žalbu proslijediti prvostepenoj komisiji i ukoliko jeste koji propis upućuje na to.

PITANJE: Koja je obaveza poslodavca kada dobije Rješenje od PIO/MIO da je radniku priznato pravo na invalidsku penziju na osnovu pokrenutog zahtjeva od strane radnika? Radnik se nalazi na bolovanju već duži vremenski period. Da li treba čekati da prođe rok da Rješenje od PIO/MIO postane pravosnažno da bi odjavili radnika?

PITANJE: Da li možemo izvršiti prijavu radnika koji je podnio zahtjev za utvrđivanje prava na penziju i s njim zasnovati radni odnos na 4 sata odmah nakon podnošenja zahtjeva kod nadležne institucije PIO/MIO ili treba čekati da radnik dobije Rješenje o penziji pa tek tada s takvim radnikom zasnovati radni odnos? Obrazloženje: Kao pravni subjekt pored osnovne djelatnosti koja se odnosi na zbrinjavanje komunalnog otpada obavljamo i druge registrirane djelatnosti (kao što su npr. građevina „nisko i visoko gradnja“, trgovima i usluge, ugostiteljstvo i dr.). U posljednji par mjeseci određeni broj vozača, strojara i drugi KV majstora je ispunilo uvjete za penzionisanje. Sa istima je prekinut radni odnos a podnijeli su zahtjev za penzionisanje. S obzirom na njihovu spremnost, radno iskustvo i potrebu nas kao poslodavca za takvim kvalifikacijama odlučili smo primiti dva vozača na 4 radna sata. U nedoumici smo da li je moguće odmah izvršiti prijavu odmah po podnošenju zahtjeva a prije donošenja Rješenja.

PITANJE: Da li osoba koja ima oboljenje vida – dijagnoza retinopatio pigmentosa i kojoj je ostalo još 40 % vida može ostaviti pravo na neku invalidninu ili neku pomoć. Osoba još uvijek radi ali sve zete i teze

PITANJE: U radnom odnosu imamo penzionera i za dva mjeseca će biti tri godine kako radi i prima penziju. Ugovor joj je te tri godine bio uredno produžavan i nije bilo prekida. Sad vrijedi li i za nju da poslije tri godine joj ugovor prelazi u neodređeno ili ima neko drugo pravilo za penzionere? Već je prije nego se penzionisala imala ugovor na neodređeno.

PITANJE: Na osnovu odredbi važećih propisa iz oblasti socijalne zaštite i radnih odnosa u Federaciji BiH, zaključen je Ugovor o radu. Predmetnim ugovorom zaključenim između Poslodavca i AB zasnovan je radni odnos na određeno vrijeme kojim se AB imenuje za direktora ustanove na mandatni period od četiri godine, počev od 18.11.2020. godine. Dana 20.08.2020. godine stupio je na snagu Zakon o ustanovama socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 64/22) kojim je, između ostalog uređeno pitanje imenovanja, nadležnosti, uslova za izbor, prepreka za imenovanje i razrješenja direktora u ustanovama socijalne zaštite u Federaciji BiH. U vezi s tim, članom 64. stav (1) tačka e) navedenog zakona propisano je da mandat direktora federalne ustanove socijalne zaštite prestaje sticanjem uslova za odlazak u penziju. Navedena odredba bitna je u kontekstu činjenice da je uvidom u personalnu evidenciju ustanove utvrđeno kako AB dana 13.03.2024. godine puni 65 godina života te da shodno odredbama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18) i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 13/2018, 93/2019, 90/2021 i 19/2022) stiče uslove za odlazak u penziju. Imajući u vidu postojeći Ugovor o radu u kojem je precizno utvrđen period trajanja zasnovanog radnog odnosa AB na radnom mjestu direktora, činjenicu da je u skladu sa članom 94. stav (1) tačka c) Zakona o radu na osnovu kojeg je ugovor zaključen propisano da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju) ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore te činjenicu da je članom 64. Zakona o ustanovama socijalne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine propisano da mandat direktora prestaje sticanjem uslova za penziju, ovim putem Vas molimo za Vaš stav i mišljenje po pitanju vremena završetka mandata imenovanog direktora.

PITANJE:U skladu sa kolektivnim ugovorom, i pravilnikom o radu koji je usklađen sa KU, odnosno taj dio prepisan, a odnosi se na minuli rad, gdje stoji da radnik ima pravo na 0,5 % za svaku godinu radnog staža na osnovnu svoju platu, kao i dodatnih dana godišnjeg odmora. Imamo slučaj radnika koji je radio kod drugih poslodavaca i po uvjerenju PIO/MIO na osnovu prijava/odjava ima 20 godina, a prema uplatama (kako stoji u direkciji PIO/MIO) ima 15 godina, odnosno bivši poslodavci mu nisu uplaćivali te godine. Da li mi možemo tom radniku, na osnovu 20 godina prijava/odjava dati na platu 10%?

PITANJE: Da li se sa licem koji je u procesu penzionisanja (65 godina života minimalno 15 godina staža) ali nije dobio rješenje o penziji iz razloga što prethodi poslodavac nije izmirio obaveze, može zaključiti ugovor o radu a da mu se ne uskrati ostvarivanje podnešenog zahtjeva i adekvatno donošenje rješenje o penziji?

PITANJE: Prilikom obračunavanja staža osiguranja, kada je u pitanju donošenje rješenja o prestanku radnog odnosa, poslodavac računa kao staž osiguranja periode koji se nalaze u dijelu Prijava-Odjava. Konkretno ako uposlenik ima ukupno 40 godina koje su registrovane u odjeljku Prijava-Odjava, a uvidom u njegov Listing- Am obrazac, utvrđeno je da nema M-4 obrazac za vrijeme 05.04.1992. do 23.12.1995. koje je proveo u ARBiH, mada su plaćani doprinosi i obračunavan minuli rad za cjelokupan staž po Prijavama i Odjavama. Da li je Poslodavac u tom slučaju obavezan da donese rješenje o prestanku radnog odnosa ili uposlenik može nastaviti sa radom dok ne napuni 40 godina “plaćenih doprinosa”. Napominjemo da je uposlenik dao pisanu Izjavu da ne želi dati saglasnost za bilo kakvo korištenje njegovog posebnog staža iako su mu plaćani doprinosi i obračunavan minuli rad po prijavama i odjavama, jer nije bio odjavljen sa osiguranja kod sadašnjeg poslodavca za vrijeme perioda od 05.04.1992. do 23.12.1995. godine.