5.1. Pojam radnog vremena

PITANJE: (Pripravnost) Kada je uvedena pripravnost odlukom poslodavca, te postoji utvrđena naknada za pripravnost u jednom iznosu, a radnik u toku vremena pripravnosti u određenom periodu vrši poslove iz opisa svog radnog mjesta, da li se u realnom sektoru može utvrditi veća naknada za pripravnost srazmjerno periodu obavljanja posla?

PITANJE: „Radniku za vrijeme trajanja pripravnosti kod poslodavca, pripada naknada do visine koju bi isti dobio za osam sati redovnog rada, a sve do namirenja punog iznosa minimalne plate“ U slučaju kada uposlenici ne ostvaruju dovoljan broj radnih sati (pola radnog vremena ili više od pola ostvare radne sate, a pola radnog vremena/manje od pola su u pripravnosti te izlaze samo po intervenciji – čime ostvaruju nedovoljan broj radnih sati za isplatu minimalne plate), da li je moguće odlukom poslodavca formulisati da se vrijeme pripravnosti računaju kao radni sati (gore navedeno) do namirenja punog iznosa minimalne plate? Vezano za gore navedenu odluku, da li se vrijeme pripravnosti smije i može uračunati u radno vrijeme do namirenja minimalne plate – tj. do namirenja mjesečnog fonda sati (puno radno vrijeme)? U pitanju je postupanje po Zakonu o radu RS.

PITANJE: Molim vas za tumačenje pripravnosti kao posebnog oblika rada. Odnosno, jasno je da je pripravnost poseban oblik rada kada radnik ne mora biti prisutan u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pružanja hitne medicinske pomoći. U konkretnoj JZU naknada za pripravnost se utvrđuje u odnosu na osnovnu platu i iznosi 1% osnovne plate za dan pripravnosti (radnim danima) i 1,5% subotom, nedjeljom i praznicima. Postavlja se pitanje kako se tretira vrijeme kada radnik bude pozvan iz pripravnosti, te određen broj sati provede u prostorijama JZU? Da li se to vrijeme evidentira kao radno vrijeme (redovan rad) i da li se posebno obračunava i plaća radniku kao višak redovnih sati, ili se radniku samo isplaćuje 1%, odnosno 1,5% naknade za pripravnost kao i u slučajevima kada nije bio pozvan i nije morao doći da obavi hitan posao u prostorijama JZU?

PITANJE: Da li se evidentira službeni put vikendom nakon obavljenih 40 časova redovnog radnog vremena? Ako se evidentira, na koji način? I da li je to u navedenom prekovremeni rad – radnik „gubi“ slobodan dan i sedmični odmor?

PITANJE: Da li poslodavac termin „pripravnosti“ može da zloupotrijebi i, ako je odgovor „ne“, da li poslodavac, u slučaju da postupi po članu 56. stav 2. Zakona, mora da ima „opravdan razlog“ zašto poziva radnika da obavi određen posao, poslije njegovog radnog vremena, pogotovo ako taj radnik stanuje u drugom mjestu, koje se razlikuje od mjesta u kome radnik radi?