5.10. Plaćeno odsustvo

PITANJE: Obraćamo Vam se radi mišljenja u vezi sa zahtjevom naše radnice za odobravanje plaćenog odsustva, radi kontrolnog pregleda u inostranstvu, nakon donorske operacije organa, bolesnom članu porodice tačnije zetu. Radnica traži plaćeno odsustvo radi kontrole nakon realizovanog hirurškog zahvata u inostranstvu. Molimo Vas da nam date mišljenje da li postoji pravni osnov za odobravanje plaćenog odsustva po sljedećim propisima: 1. Zakon o radu FBiH • Član 118. Zakona o radu FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24) propisuje da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u slučajevima utvrđenim zakonom i općim aktom poslodavca. 2. Pravilnik o radu • Član 44. Pravilnika predviđa pravo na plaćeno odsustvo do 7 dana godišnje u taksativno navedenim slučajevima (npr. smrt člana porodice, dobrovoljno davanje krvi, teža bolest člana užeg domaćinstva radnika, vjerske i lične potrebe itd. • Stav (6) predviđa mogućnost odobravanja plaćenog odsustva i u izuzetnim slučajevima, mimo taksativno navedenih razloga. 3. Izmjene i dopune Pravilnika o radu od (17.07.2025.) kažu u • Član 2. izmjena mijenja stav (6) člana 44. i dodaje novu osnovu: “Radniku se može odobriti plaćeno odsustvo u trajanju do pet (5) radnih dana godišnje radi učešća u društveno korisnim, humanitarnim, kulturnim, obrazovnim, sportskim i drugim aktivnostima od značaja za društvo, državu i lokalnu zajednicu.” Naše pitanje glasi: S obzirom da se radi o donorskoj aktivnosti i kontrolnim pregledima nakon transplantacije organa, što se može smatrati humanitarnom i društveno korisnom aktivnošću, molimo Vas da nam odgovorite: • Da li se zahtjev radnice može pravno utemeljiti na članu 118. Zakona o radu FBiH i članu 44. Pravilnika o radu sa izmjenama i dopunama? • Da li poslodavac ima osnov da donese rješenje o odobrenju plaćenog odsustva u trajanju od 5 dana na osnovu navedenih odredbi? Napomena: Radnica je 25.06.2025. godine podnijela zahtjev JU Zavod za Medicinu rada Kantona Sarajevo zbog ocjene da li se ovaj operativni zahvat za koji je dostavila medicinsku dokumentaciju nalazi u Naredbi o listi teških bolesti odnosno teških tjelesnih povreda temeljem kojih se ostvaruje naknada za slučaj teške invalidnosti ili teške bolesti, dobila odgovor da se NE NALAZI na ovoj listi teških bolesti, po osnovu kojih se u preduzeću ostvaruje i pravo na isplatu jednokratne pomoći i dana na plaćeno odsustvo.

PITANJE: Radnik je podnio zahtjev za plaćeno odsustvo zbog teže bolesti člana uže porodice. Šta se smatra “težom bolesti”? Da li se pravilnikom može definisati određene grupe bolesti koje bismo smatrali težim?

dobrovoljno darivanje krvi na dan 19.12.2025. godine. Imenovani naime traži da mu se odobre dani plaćenog odsustva na osnovu člana 54. Pravilnika o radu Preduzeća za dane 25.12.2025. godine i 26.12.2025. godine. Našim Pravilnikom Preduzeća definisano je sljedeće: Član 54. (1) Tokom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeno odsustvo od ukupno 7 radnih dana u slučaju: Sklapanja braka radnika/ce……………………………………………….. 5 dana Sklapanje braka djeteta radnika/ce……………………………………. 3 dana Smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga radnika/ce…… 3 dana Rođenja djeteta…………………………………………………………………. 5 dana Smrti supruga/e ili djeteta………………………………………………….. 7 dana Smrti roditelja, braće i sestara radnika……………………………… 5 dana U slučaju smrti unuka, djedova i baka………………………………… 3 dana Traženje članova porodice nestalih u ratu…………………………… 5 dana U slučaju teže bolesti člana užeg domaćinstva……………………… 7 dana U slučaju selidbe………………………………………………………………… 2 dana Za potrebe obrazovanja i stručnog usavršavanja te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada…………………………………………………………… 2 dana Za učešće na radničkim sportskim igrama (Komunalijada).. 2 dana Elementarnih nepogoda (požar, poplave, snježne lavine, klizišta isl.) 5 dana Upražnjavanje vjerskih, kulturnih, tradicijskih i ličnih potreba…… 2 dana Za svako dobrovoljno davanje krvi…………………………………………….. 2 dana (2) Plaćeno odsustvo iz stava (1) ovog člana može biti do 7 dana u kalendarskoj godini, ali u slučajevima iz tačke 3, 5, 6, 7 i 14 stava (1) ovog člana radniku se ne može uskratiti pravo na korištenje preostalih dana, čak iako je u toku godine iskoristio 7 dana. (3) U slučaju nastupanja okolnosti radi koje radnik ima pravo na plaćeno odsustvo dužan je podnijeti zahtjev za korištenje plaćenog odsustva uz prilaganje dokumentacije iz koje proizilazi osnovanost takvog zahtjeva, kako slijedi: a) u slučajevima iz tačke 1, 2, 10, 12, 14 i 15 stava (1) ovog člana najkasnije 15 radnih dana prije nastupanja okolnosti b) u slučajevima iz tačke 3-9, 11 i 13 stava (1) ovog člana najkasnije 2 radna dana poslije nastupanja okolnosti. (4) Zahtjev za korištenje plaćenog odsustva iz stava (3) tačka b. Ovog člana podnosi se putem e-mail-a poslodavca i to info@park.ba ili se zahtjev sa dokumentacijom dostaviti na protokol poslodavca. (5) Uz zahtjev za korištenje plaćenog odsustva iz stava (1) tačke 9. ovog člana radnik je dužan dostaviti nalaz, ocjenu i mišljenje ovlaštene organizacije da navedena bolest spada u teške bolesti. (6) Članom užeg domaćinstva u smislu ovog člana, smatraju se: bračni, odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre. (7) Plaćeno odsustvo koristi se isključivo neposredno po nastupanju okolnosti u koju svrhu se plaćeno odsustvo i odobrava. (8) Za potrebe korištenja plaćenog odsustva predstavnika sindikata, shodno odredbama Kolektivnog ugovora, predstavnik sindikata ima obavezu podnijeti pismeni zahtjev na protokol Preduzeća ili na e-mail neposrednog rukovodioca, uz dostavu dokaza o opravdanju navedenog odsustva. Dakle, ključna dilema je ta što radnik nije podnio zahtjev 15 dana prije nastupanja okolnosti, kao i to da traži dane izvan perioda davanja krvi u koju svrhu se plaćeno odsustvo i odobrava. Molimo za Vaše mišljenje po pitanju konkretnog slučaja.

PITANJE: 1. Molim vas za pojašnjenje da li se prilikom utvrđivanja radnog iskustva može uzeti u obzir angažman radnika kroz članstvo u organizacijama poput Aerokluba, ukoliko je kroz takvo članstvo obavljao poslove koji su relevantni za radno mjesto (npr. poslove modeliranja). Također, da li potvrda ili pismo preporuke izdato od strane Aerokluba može predstavljati validan i prihvatljiv dokaz radnog iskustva? 2. Također molim za uputu na koji način je potrebno evidentirati odsustvo radnika s posla u situaciji kada treba da odveze svoju maloljetnu kćerku na sportska takmičenja i da li mu se u tom slučaju može odobriti plaćeno odsustvo po osnovu učešća u sportskim manifestacijama. Napominjem da je ovaj vid odsustva regulisan Pravilnikom o radu i, prema mom tumačenju, odnosi se isključivo na radnika, a ne na članove njegove uže porodice. S obzirom na to da se dijete profesionalno bavi sportom i da direktor trenutno ne odobrava uzastopno korištenje godišnjeg odmora u trajanju od jednog dana, molim vas za pojašnjenje koji osnov odsustva je u ovoj situaciji moguće primijeniti te kako ispravno evidentirati odsustvo radnika.

PITANJE: Poslodavac je svojim Pravilnikom o radu predvidio da očevi imaju pravo iskoristiti dva tjedna povodom rođenja djeteta. Možete li nam reći koje je vaše iskustvo vezano za period kada se takvo odsustvo može uzeti/iskoristiti. Je li optimalno predvidjeti godinu i pol ili dvije godine ili bi bilo OK reći da se isto može/mora uzeti u periodu od godine dana od dana rođenje djeteta?

PITANJE: Naš radnik je ujedno predsjednik podružnice u Tuzlanskom kantonu nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH. Da li prema važećim pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima (Zakon o radu FBiH, Zakon o vijeću uposlenika FBiH, Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva na području TK …) ima pravo na plaćeno odsustvo u toku radnog vremena za interne potrebe rada sindikata i eventualno kao član pregovaračkog tima sa pregovaračkim timom Vlade kantona i slično ili za te potrebe mora koristiti dane godišnjeg odmora ili neplaćeno odsustvo na lični zahtjev.

PITANJE: Da li djelatnik ima pravo na plaćeno odsustvo radi dobrovoljnog darivanja krvi ako internim propisom nije predviđeno i koliko dana?

PITANJE: Zanima me kako postupiti u slučaju kada je radnik odsustvovao sa posla radi darivanja krvi, ali iz zdr. razloga su utvrdili da ne može dati krv taj dan (visok tlak i sl.) , izdata potvrda od zavoda za transfuziju (da nije darovao krv) – a radnik se nije vratio na posao, da li se taj dan tretira i dalje kao plaćeni dopust ?

PITANJE: Molim Vas za mišljenje, na koji način je ispravno regulirati i voditi odsustvo djelatnika ustanove koji su imenovani za članove upravnih vijeća, nadzornih odbora, gradskih vijeća i sl. za vrijeme odlaska na sjednice? Zakon o radu ne predviđa plaćeni dopust ovakve vrste, a ako bi se odsustvo i vodilo kao plaćeni dopust, on ne može trajati duže od sedam dana. Također ni pravilnici o radu niti kolektivni ugovori ne predviđaju ovakvu vrstu dopusta.

PITANJE: U skladu sa Zakonom FBIH, naš Pravilnik o radu je regulisao da Odsustvo u slučaju selidbe spada u Neplaćeno odsustvo. Ali u Zakonu o radu FBIH član. 53. stav 6. navodi se: Radnik ima pravo na plaćeno odsustvo i u drugim slučajevima i za vrijeme utvrđeno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Propisom Kantona Sarajevo, našli smo: Plaćeno odsustvo, Član 7. Pored slučajeva propisanih Federalnim zakonom zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće, do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i u slučaju: – smrti roditelja supruge odnosno supruga; – sklapanja braka djeteta; – selidbe u istom mjestu. Da li se u ovom slučaju vodimo našim Pravilnikom o radu ili Propisima Kantona Sarajevo

PITANJE: Da li zaposlenik, koji je na bolovanju, ima pravo korištenja vjerskog praznika, naknadno?

PITANJE: Može li radnik naknadno tražiti plaćeno odsustvo na ime darivanja krvi , odnosno podnijet zahtjev 7 dana kasnije od datuma darivanja krvi a kojim traži da dane koristi u danima kada on želi (po proteku 19 dana od dana darivanja krvi) .Pravilnikom o radu propisano je da radnik ostvaruje pravo na plaćeno odsustvo u skladu sa članom 53. stav 4. Zakona o radu – 2 dana na ime darivanja krvi.

PITANJE: Stranka podnijela zahtjev za odobravanjem plaćenog odsustva za slučaj smrti užeg člana porodice -dede po ocu, uvidom u zahtjev utvrđeno je da isti nije potpun (nedostaje dokumentacija na osnovu kojeg se može utvrditi srodstvo sa umrlim). Stranci naložena dopuna zahtjeva za pribavljanjem dokaza uz rok od 3 radna dana. Stranka dostavlja uredne dokaze ali u roku od 5 dana. Da li je pravilnu stranku odbiti sa zahtjevom kao da nije podnesen (član 67. stav 2. ZUP) i nastaviti postupak po odredbi člana 135.stav 3.ZUP i odobriti plaćeno odsustvo.

PITANJE: Radnik je u preduzeću otpočeo sa radom od 01.02.2025.godine. Radnik je i vijećnik Gradskog vijeća. Naime, u toku sedmice se održava sjednica Gradskog vijeća, pa smo u dilemi smo po kom osnovu on može biti odsutan sa posla, obzirom da je tek počeo raditi. Da li mu napraviti odluku o plaćanom odsustvo za jedan dan, shodno odredbi člana 53. stav 6. Zakona o radu?

PITANJE: Ukoliko radnik koristi slobodne dane radi prisustva nekom simpoziju, a simpozij je bio na dane vikenda, dali se radniku na ime tih dana može odobriti 2 slobodna dana Npr. Simpozij bio 15.17,11.2024, a slobodni dani da se odobre za 12.i 13.12.2024.god.

PITANJE: Da li se u Pravilnik o radu može ugraditi odredba koja propisuje plaćeno odsustvo u trajanju od 1-2 dana u slučajevima iznenadne prehlade radnika, kada radnik nije u mogućnosti uzeti bolovanje jer se radi o kratkom periodu, a godišnji odmor također u takvim situacijama ne može najaviti. Da li postoji osnov za ugradnju takve odredbe u interni Pravilnik o radu ? Kako se navedena situacija rješava u praksi ?

PITANJE: Direktor je donio odluku o plaćenom odsustvu na dan rođendana zaposlenika. Da li je potrebno za praviti i posebno Rješenja o plaćenom odsustvu na dan rođendana kada dođe taj dan za svakog zaposlenika?

PITANJE: Može li se prema Zakonu o radu u institucijama BiH, raditi provjera znanja za uposlenike u institucijama BiH generalno i može li se raditi provjera znanja nakon završene određene interne obuke?

PITANJE: Radnik naše ustanove je ujedno i izabrani Općinski vijećnik. Na posao dolazi uredno spram početka radnog vremena, međutim obrati se sa zahtjevom da u toku dana ranije napusti radno mjesto zbog zakazane sjednice Općinskog vijeća. Ukoliko radnik napusti radno mjesto na takav način i ne vrati se do kraja radnog vremena, da li u Knjizi evidencije o radnicima na radu evidentirati sporno odsustvo sa posla po zahtjevu radnika gdje mu isto neće biti plaćeno ili na neki drugi način sprovesti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima?

PITANJE: Sedmični fond sati radnika u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu ustanove je 40 sati. Radno vrijeme u ustanovi je 07:00-15:30h (dnevni odmor u periodu 10:00-10:30h). Radnik je došao na posao u 07:00h, međutim obraća se sa zahtjevom poslodavcu za odsustvo u toku dnevnog radnog vremena uz predočenje Rješenja nadležnog Općinskog suda u parničnom postupku gdje se poziva da se javi taj dan u 11:00h u svojstvu svjedoka. Obzirom da je radnik uz dozvolu napustio radno mjesto u 10:30h i vratio se na radno mjesto u 13:00h na lični zahtjev i nije radio u gore navedenom periodu, u Knjizi evidencije o radnicima na radu evidentira se prisustvo radnika 5 sati i 30 minuta, dnevni odmor 30 minuta, i odsustvo sa posla 2 sata i 30 minuta u toku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika i isto mu neće biti plaćeno. Mišljenja smo da će sud pitati radnika da li je kao svjedok imao troškova te mu sud iste dodijeliti. Pitanje je da li smo postupili ispravno u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima?

PITANJE: Obzirom da se može očekivati da će veliki broj zaposlenika firme (finansijska institucija) podnijeti zahtjev za korištenje godišnjeg odmora ili plaćenog odsustva za dan 03.01.2025. godine, da li firma može proglasiti navedeni dan neradnim za sve zaposlenike. Molim Vas za mišljenje imamo li na to pravo i na osnovu čega? Ako imamo pravo na koji način bi donijeli Odluku (kolektivni godišnji, plaćeno odsustvo i sl.) i taj dan prikazivali u satnici? Napominjem da internim Pravilnikom o radu nije propisana mogućnost korištenja kolektivnog godišnjeg odmora.

PITANJE: Radnica poduzeća zaključila je brak 30.08.2024. godine (petak) a zahtjev za korištenje plaćenog dopusta podnijela je 09.09.2024. sa razdobljem korištenja od 30.09.2024. do zaključno sa 04.10.2024. (5 dana). Plaćeni dopust bi koristila mjesec dana nakon zaključenja braka. Da li radnica treba da koristi plaćeni dopust u dane kad se događaj desio ili ga može tražiti naknadno, kao navedenom slučaju?

PITANJE: Naši radnici često imaju potrebu da zbog privatnih razloga izlaze ranije sa posla (radi se o par sati u toku radnog dana). Mi to trenutno vodimo kao „neplaćeno odsustvo“ i to uđe u fond sati ali nemamo nikakvo plaćanje po tom osnovu, niti naknade niti doprinosa. • Interesuje nas da li im za taj privatni izlazak sa posla moramo isplatiti neku naknadu ili • možemo samo uplatiti doprinose na te sate bez isplate naknade. Ako možemo samo uplatiti doprinose, da li to mora biti na njihovu satnicu ili možemo utvrditi neku drugu osnovicu ili je u redu da to vodimo u fondu sati ali bez plaćanja bilo kakve naknade i doprinosa?

PITANJE: Ako se radnik uposlio 01.10. a ima pravo na 4 plaćena vjerska dana godišnje, možemo li mu odrediti pravilnikom o radu da za 3 mjeseca ima jedan dan vjerskih?

PITANJE: Zakonom je propisano da radnik ima pravo do 4 dana za zadovoljavanje vjerskih i tradicijskih potreba, s tim da 2 dana koristi uz naknadu plaće. Pitanje: U našoj ustanovi imamo 6 dana plaćenog odsustva za vjerske blagdane, je li to protivno odredbi zakona o radu?

PITANJE: Plaćeno odsustvo „čekanje“ je prekinuto bolovanjem. Možemo li ovo primijeniti u skladu sa zakonom RS i nakon toga nastaviti plaćeno odsustvo „čekanje“?

PITANJE: Da li se korištenje plaćenog odsustva na ime zadovoljavanja vjerskih odnosno tradicijskih potreba vezuje za dane vjerskih blagdana ili se isti mogu koristiti po zahtjevu radnika bilo kada u toku kalendarske godine nevezano za dane vjerskih blagdana?

PITANJE: Ako ste u mogućnosti da nam date odgovor na slijedeće pitanje: Da li direktor Službe može donijeti odluku ispred Službe za plaćeno odsustvo za sve zaposlenike ustanove, bez pismenog zahtjeva radnika za plaćeno odsustvo u vezi sa članom 54. stav 3. Zakona o radu (“Službene novine F BiH” broj: 26/16. 89/18, 23/20, 49/21 i 44/22), kad su upitanju vjerski praznici. S obzirom da takav propis ne postoji u našim internim aktima, osim propisa koji kaže “Rješenje o plaćenom odsustvu donosi direktor Službe na zahtjev radnika i na osnovu priloženih dokaza, pod uslovima, u trajanju i uz naknadu utvrđenu zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Da li je u ovom slučaju potreban zahtjev radnika ili ne?

PITANJE: Dana 29.04.2024. godine radnica je podnijela zahtjev za plaćeno odsustvo u trajanju od 5 dana zbog smrti djeda. Direktor donosi rješenje da se radnici odobrava plaćeno odsustvo u trajanju od 5 dana počev od 29.04.2024. godine do 03.05.2024. godine. Na posao se ima javiti u subotu 04.05.2024. godine. Obzirom da su 1. i 2. maj državni praznici kako postupiti. Radnica koristi u kontinuitetu plaćeno odsustvo.

PITANJE: Zakonom o radu Hercegbosanske županije “Narodne novine HBŽ”, br.: 10/22), u članku 53. – Plaćeni dopust, između ostalog je propisano da radnik ima pravo na plaćeni dopust uz nadoknadu plaće do 7 radnih dana i u slučaju sklapanja braka djeteta sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Pravilnikom o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ propisano je da djelatnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju zaključenja braka djelatnika (ne i djece djelatnika). Ima li djelatnik Zavoda pravo na plaćeni dopust za sklapanje braka djeteta, obzirom da to pravo nije propisano važećim Pravilnikom o radu Zavoda, niti Zakonom o radu FBiH?