5.3. Sedmični odmor

PITANJE: Određen broja radnika povremeno iskazuje želju da rade subotom kako bi ostvarili dodatnu zaradu, a poslodavac u tom slučaju radnicima uvećava plaću za 25% neto satnice za rad na dan sedmičnog odmora. Radno vrijeme je raspoređeno na 5 dana, od ponedjeljka do petka, od 8do 16:30h. Da li udovoljavanjem željama radnika poslodavac postupa suprotno zakonu? Da li bi se ova radna subota, obzirom da određeni radnici žele raditi i dvije subote mjesečno, mogla tretirati kao prekovremeni radu u slučaju inspekcijske kontrole.

PITANJE: Možete li nam dostaviti mišljenje FMRSP o prekovremenom radu i radu na dane sedmičnog odmora?

PITANJE: Ukoliko radnik radi na dan svog sedmičnog odmora tada mu se plaća obračunava po 2 osnova (prekovremeni i rad na dan sed. Odmora). Šta u slučaju ukoliko mu se da jedan slobodan dan u toku sljedeće sedmice?

PITANJE: Da li se turnusnim radnicima mora platiti rad na dan sedmičnog odmora ako im se taj turnus pokapa sa danima vikenda?

PITANJE: Radnik je zaposlen na neodređeno vrijeme na 8h rada u toku dana, puno radno vrijeme. Radio je na dan sedmičnog odmora 2.10.2022. godine u period od 13,30 do 19,00 sati. Prema našem Pravilniku stoji “Imenovanom se osigurava jedan dan odmora na osnovu rada na dan sedmičnog odmora, te imaju pravo na uvećanje 15% od neto satnice, za rad na dan sedmičnog odmora. Nas zanima da li se radniku može dati dan sedmičnog odmora ako je radio 5,5 sati.

PITANJE: Radnik koji radi u sistemu da njegovo radno vrijeme počinje u 15:00h tekućeg dana a prestaje u 7:00h narednog dana, i samim tim ponovo na posao dolazi nakon 72h zahtijeva plaćanje rada na dane sedmičnog odmora (subota i nedelja) koji su Pravilnikom o radu određeni kao dani sedmičnog odmora za radnike koji rade u periodu ponedeljak-petak u vremenskom trajanju od 7:00h do 15:30h, a samim tim taj radnik ne pripada navedenom periodu ponedeljak-petak. Da li je poslodavac dužan obračunati i isplatiti mu rad subotom i nedeljom kao rad na dane sedmičnog odmora s tim da njegovi dani sedmičnog odmora mogu biti svaki dan u sedmici?

PITANJE: Ukoliko radnik radi na dane sedmičnog odmora, da li je poslodavac dužan tom radniku platiti i prekovremeni rad i rad na dane sedmičnog odmora?

PITANJE: U zdravstvenoj ustanovi je pojedinim djelatnicima rad organiziran kroz turnuse. Rad je organiziran na sljedeći način 12-24-12-48 u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Dakle, 12 sati rada (08:00-20:00), 24 slobodan, 12 sati rada ( 20:00 – 08:00) i 48 sati slobodan do sljedeće smjene. Prilikom organizacije korištenja godišnjeg odmora je li u skladu sa Zakonom o radu da im se sljedeći dan poslije odrađene prve smjene računa kao prvi dan godišnjeg odmora dakle dan kada bi po rasporedu bili angažirani za rad od 20:00 do 08:00 sljedećeg dana. Također, je li im se subote i nedjelje mogu uračunati u godišnji odmor budući da im je rad organiziran kroz turnuse kako je gore navedeno?

PITANJE: Da li radniku koji radi na dan vikenda (rad na dan sedmičnog odmora) , pripada i uvećanje plate za taj dan i “nadoknada” tog dana , u smislu da mu se obezbijediti da neki drugi dan koristi kao slobodan dan, umjesto tog dana sedmičnog odmora koji je radio? Da li je ovu “nadoknadu” slobodnog dana poslodavac obavezan ponuditi radniku, ili radnik treba tražiti/zahtijevati da određeni radni dan koristi kao dan sedmičnog odmora? Pitam u smislu člana 46. stav (1) Zakona o radu, iako u praksi, barem u našem okruženju, nisam upoznata s tim da se radnicima daju slobodni dani radi rada na dane vikenda.

PITANJE: Radnica radi u smjenama, sedmični odmor konzumira u zavisnosti od rasporeda-nekad su to ponedjeljak i utorak, nekad subota i nedjelja. Zahtjev za korištenje dva dana godišnjeg odmora radnica je podnijela za subotu i nedjelju kad je po rasporedu trebala raditi. Poslodavac izašao u susret radnici i odobrio joj korištenje godišnjeg odmora subotu i nedjelju i radnica je po rasporedu ponedjeljak i utorak koristila za sedmični odmor. Radnica se usprotivila što su joj subota i nedjelja pisani godišnji odmor a ne ponedjeljak i utorak kad joj pada njen sedmični odmor. Poslodavac je svjestan činjenica na koji način se koristi godišnji odmor shodno zakonu, a to je u dva dijela i izuzetno jedan dan na zahtjev radnika. Međutim, udovoljio je zahtjevu radnice cijenjeći činjenicu da su se dogovorili.

PITANJE: Prilikom rada u turnusu, nakon izlaska iz noćne smjene uposlenik ima obezbijeđen odmor od 48 sati. Zanima me šta ukoliko uposlenik iz noćne smjene odlazi na godišnji odmor? Da li mu je poslodavac i dalje dužan omogućiti tih 48 sati pa tek onda otvoriti godišnji odmor ili postoji mogućnost pisanja godišnjeg odmora nakon 24sata (kako je većinom slučaj u praksi)?

PITANJE: Po ZOR-u radnici rade 40 sati sedmično i imaju pravo na dva dana odmora (sedmični odmor). Međutim zna se desiti da u toku mjeseca radnici su službeno odsutni (na službenim putovanjima) cijelu sedmicu ili pola sedmice su službeno odsutni, a pola su radili na poslu (radno vrijeme). Pošto je u pitanju dio službenog puta, a koji se drugačije vrednuje od radnog vremena, na koji način napraviti odluku da radnici mogu koristiti slobodne dane po povratku sa službenog puta i imaju li pravo na iste? Koliko slobodnih dana bi radnike sljedovalo, na koji način i po kojem osnovu s obzirom da je službeni put u pitanju i da li radnici upućeni na službeni put na kojem su bili npr. četvrtak, petak, subota i nedjelja, a na poslu bili ponedjeljak, utorak, srijeda imaju pravo na slobodne dane i na koji način ovo pravno ugraditi u interne odluke?

PITANJE: Ukoliko je radno vrijeme za radnika 40 sati sedmično a on radi dodatno u subotu 3h i u nedjelju 6 sati a sve kod istog poslodavca, ima li pravo na topli obrok za subotu i nedjelju i u kojem iznosu?

PITANJE: Kod računanja plaćenog odsustva kod smrtnog slučaja radniku uze porodice, i kad u tom periodu pada državni praznik, da li taj državni praznik ubrajamo u plaćeno odsustvo ili ga preskačemo kao zasebno plaćeno odsustvo? Primjer tome plaćeno je bio sad 03.01.2022.

PITANJE: 1. U našoj ustanovi rad je organizovan u turnusima 12-24-12-48. Jedna zaposlenica koja je medicinski tehničar radila je svoju dnevnu smjenu 12h i preuzela od kolegice noćnu smjenu (zbog bolesti) tako da je radila 24h u kontinuitetu. I sljedeći dan je došla na svoju redovnu noćnu. Biće joj isplaćeni prekovremeni sati koje je odradila ali da li smo dužni još nešto platiti? Jer ona nakon svoje dnevne smjene od 12h nije imala dnevni odmor od 24h. 2. Javna smo ustanova u kojoj jedni radnici rade 8 satno vrijeme, drugi u smjenama 11,5-24-11,5 a jedni u turnusima 11,5-11,5 – 24. Postavljam vam pitanje za rad nedjeljom, imamo 2 zaposlena vozača koji imaju ugovore na neodređeno na rad od 40 sati tjedno, tj. od ponedjeljka do petka rade 8 sati, u sezoni grijanja donijeli smo odluku o preraspodijeli radnog vremena po kojoj vozači rade smjenski sustav, odnosno rad od 11,5 – 24- 11,5 i tako cijeli tjedan, znači nemaju više da su im subota i nedjelja neradni dani kao što je bilo dok su radili regularno radno vrijeme. Da li smo im sad dužni platit rad nedjeljom? Pravilnikom o radu nam je uređeno da tjedni odmor za radnike koji rade u smjenama-turnusu je onaj dan koji mu po rasporedu pripada za tjedni odmor, ali evo oni inače rade regularno 8 satno radno vrijeme samo su sad u preraspodijeljenom radnom vremenu.

PITANJE: Ukoliko je potrebno zbog trenutne epidemije da radnik radi 4h u dan sedmičnog odmora da li je dovoljno da radnik iskoristi slobodan dan ili je obavezno da se izvrši isplata naknade za rad na dan sedmičnog odmora? Riječ je o zdravstvenoj ustanovi u kojoj je određeno radna sedmica od pon. do petka.

PITANJE: Kolektivnim ugovorom je definisano radno vrijeme sedmično i ono iznosi 37,5h, s tim da je ostavljena mogućnost da poslodavac može u slučaju potrebe definisati da se radi i subota na koju plaća dodatke za rad u dane vikenda i prekovremeni rad. Interesuje me da li za tu subotu sada mora radniku obezbjediti i slobodan dan u skladu s članom 46. stav (1) ZOR, u roku od naredne dvije sedmice, ako je radnik odmarao nedjelju i zadovoljio sedmični odmor od 24 sata? A kolektivnim ugovorom je definisano da poslodavac mora radniku omogućiti sedmični odmor u trajanju od 24 h, dakle nedjelja.

PITANJE: Može li poslodavac rasporediti radnika da radi 14 dana uzastopno a da nakon toga 14 dana odmara, s obzirom da se mora ispoštovati dnevni i sedmični odmor?

PITANJE: 01.05.2020 god. smo u Ustanovi primili radnicu na određeno vrijeme 6 mjeseci, da li ista ima pravo na ostatak godišnjeg odmora iz prethodne firme sa kojom ima sporazumni raskid ugovora o radu sa 25.04.2020 godine. U sporazumu je navedeno da je radnica koristila prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od 12 dana.

PITANJE: Temeljem odredbi člana 38. Zakona o radu propisano je šta se podrazumijeva pod prekovremenim radom, kao i da isti ne može trajati duže od 3 sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine. Obzirom na proglašenje stanja prirodne nepogode u Federaciji Bosne i Hercegovine pa i sama Vlada kantona xy nije izuzet od navedenog, zbog prirode i obima posla, te organizacijskog ustrojstva u pojedinim Uredima, konkretno u Uredu za zajedničke poslove Vlade xy kantona došlo je do povećanja obima posla te shodno tome poslodavac (sekretar Ureda) zbog izvršavanja poslova u zadanom roku mora angažirati dodatno zaposlene da rade duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad). Kako se radi o državnim službenicima i namještenicima, članom 26. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 6/20), propisano je da će se osnovna plaća uvećati za  noćni rad –najmanje 25%  prekovremeni rad –najmanje 25%  rad u dane sedmičnog odmora –najmanje 15%  rad u dane praznika koji su po zakonu državni praznici –najmanje 40%. Rad u Kantonalnim organima uprave je definisan Odlukom Vlade XY kantona na sljedeći način: sedmično radno vrijeme je od ponedjeljka do petka u periodu od 07,00 sati do 15,30 i da se pauza koristi od 10,30 do 11,00 sati te da se pauza ne uračunava u radno vrijeme, što znači da se radi 40 sati sedmično. Sekretar Ureda je za prethodni mjesec uslijed povećanja obima posla donio Rješenje o uvećanju plaće u iznosu od 25% zbog prekovremenog rada za 38 sati mjesečno za 3 namještenika ( samostalni referent za odnose s javnošću, referent za poslove pisarnice i referent za materijalno računovodstvene poslove, poslove Kabineta premijera. Navedeni poslovi se jesu odvijali u dane vikenda, ali rad u organima uprave nije definisan u dane vikenda pa sa stajališta ovog Ureda svaki rad izvan radnog vremena smatra se prekovremenim radom. Ministarstvo finansija odbija samo aktom, a ne rješenjem iako je ovlašteno shodno odredbama Zakona o izvršavanju Budžeta da poništi Rješenje ali samo ako nije u skladu sa odobrenim finansijskim sredstvima, te bez odobrenja da ulazi u meritum Rješenja, vraća navedena Rješenja uz obrazloženje da se rad zaposlenih ima smatrati kao rad u dane vikenda. Molim Vas za mišljenje, sa aspekta Zakona o radu i Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se i temelji na osnovu Zakona o radu: da li se rad izvan radnog vremena u kantonalnim organima uprave koje je definisano na gore iznijet način (znači bez odluke o preraspodjeli radnog vremena) ima smatrati prekovremenim radom bez obzira da li je to rad npr. ponedjeljkom od 15,30 do 18,00 sati pa u nedjelju od 10,00 sati do 17,00 sati.

PITANJE: Na koji način je uređen dnevni i sedmični odmor za mobilne radnike, odnosno vozače šticara kojima je radno vrijeme raspoređeno na osam sati dnevno.

PITANJE: Zaposlenik koji je upućen na službeni put u nedjelju ili u dane državnog praznika da li ima pravo na slobodan dan na osnovu toga. Prema uredbi nema pravo na naknadu na osnovu rada nedjeljom ili u dane državnih praznika, pa nas zanima da li ima pravo na slobodan dan?

PITANJE: Da li radnici koji su radili na dan 25. 11. 2018. godine – Dan državnosti BiH imaju pravo na povećanu osnovnu plaću za rad u dane praznika, s obzirom da je Vlada FBiH svojim zaključkom odredila da se praznik slavi na dan 26. 11. 2018. godine? Napominjem da smo zauzeli stav da pravo na povećanu plaću za rad u dane praznika imaju radnici koji su radili na dan 26. 12. 2018. godine. Da li radnici koji rade u dane vikenda imaju pravo na topli obrok i da li se topli obrok može obračunati izvan mjesečnog fonda sati, s obzirom da radnici rade u smjenama po 12 sati, odnosno desi se da imaju prekovremenih sati?

PITANJE: Radilo se o poslovima koji su bili vezani rokom, odnosno trebali su se završiti zaključno sa 27. 12. 2018. godine. Zbog redovnih poslova i zadataka bili smo u bojazni da isti posao nećemo do predviđenog roka završiti, te iz tog razloga direktor je odredio i rad u dan vikenda (nedjelja). Naime, pojedinim kolegama je bio potreban samo jedan dan godišnjeg odmora i jednoj kolegici tri dana godišnjeg odmora, dakle radi se o godišnjem odmoru za 2018. godinu. Također, svi smo već ranije iskoristili prvih dio godišnjeg odmora za 2018. godinu, odnosno 12 dana godišnjeg odmora.

PITANJE: Da li može poslodavac od radnika zahtijevati uz najavu i uz važeću zakonsku naknadu za rad u dane sedmičnog odmora, kao i uz obezbijeđen dan odmora u periodu koji ne može biti duži od dvije sedmice, da radi npr. dvije nedjelje u toku mjeseca, tj. dva dana nedjeljnog odmora?

PITANJE: Može li poslodavac od radnika zahtijevati, uz najavu i uz važeću zakonsku naknadu za rad u dane sedmičnog odmora, da radi duže od 14 dana neprekidno (npr. da radi 20 dana neprekidno)?

PITANJE: Naime, prvenstveno kad je u pitanju rad u dane vikenda, radilo se o poslovima koji su bili vezani rokom, odnosno trebali su se završiti zaključno sa 27. 12. 2018. godine. Kako od redovnih poslova i zadataka koje smo imali bili smo u bojazni da isti posao nećemo do predviđenog roka završiti, te iz tog razloga direktor je odredio i rad u dan vikenda (nedjelja). Naime, pojedinim kolegama je bio potreban samo jedan dan godišnjeg odmora i jednoj kolegici tri dana godišnjeg odmora, dakle radi se o godišnjem odmoru za 2018. godinu. Također, svi smo već ranije iskoristili prvih dio godišnjeg odmora za 2018. godinu, odnosno 12 dana godišnjeg odmora.

PITANJE: U fazi smo izrade rješenja za godišnje odmore i nalazimo se u dilemi, s obzirom da kolektivni ugovori nisu još potpisani (ovaj vrijedi do 15.6.2016.), a nije izvjesno kad će biti. Interesira me kako izračunati broj dana godišnjeg odmora za osobe kojima ukupan godišnji odmor koji prelazi limit od 30 radnih dana? Naime, kod nas u bolnici je trajanje od 20 dana po ZOR + 15 dana na uvjete rada po važećem kolektivnom).

PITANJE: Radilo se o poslovima koji su bili vezani rokom, odnosno trebali su se završiti zaključno sa 27. 12. 2018. godine. Zbog redovnih poslova i zadataka bili smo u bojazni da isti posao nećemo do predviđenog roka završiti, te iz tog razloga direktor je odredio i rad u dan vikenda (nedjelja). Naime, pojedinim kolegama je bio potreban samo jedan dan godišnjeg odmora i jednoj kolegici tri dana godišnjeg odmora, dakle radi se o godišnjem odmoru za 2018. godinu. Također, svi smo već ranije iskoristili prvih dio godišnjeg odmora za 2018. godinu, odnosno 12 dana godišnjeg odmora.

PITANJE: Može li poslodavac od radnika zahtijevati, uz najavu i uz važeću zakonsku naknadu za rad u dane sedmičnog odmora, da radi duže od 14 dana neprekidno (npr. da radi 20 dana neprekidno)?