6.11. Prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju

PITANJE: Radnica koja je u radnom odnosu na puno radno vrijeme na neodređeno vrijeme, ima dijete sa posebnim potrebama, te je u skladu sa tim podnijela zahtjev za rad sa polovinom radnog vremena u skladu sa članom 69. Zakona o radu. Uz zahtjev je dostavila dokaze da je djetetu utvrđena 100 % invalidnost i da je potrebna pojačana njega kao i dokaz da je njen muž u radnom odnosu na puno radno vrijeme. Znači nesporno je da imenovana ostvaruje pravo za rad sa polovinom radnog vremena za vrijeme važenja Rješenja kojim je utvrđena invalidnost odnosno do kontrole izdatog rješenja. Ono što je za nas kao poslodavca sporno je isplata plate i doprinosa za vrijeme za koje radnica ne radi? Odnosno koliki je to iznos naknade plaće koju predviđa član 69. stav 2. Zakona o radu? Da li je za radnicu potrebno mijenjati ugovor o radu, te u skladu s tim mijenjati i prijavu na obavezna osiguranja i druge dileme koje se pojavljuju u vezi prava na naknadu plaće za vrijeme koje radnica ne radi. Kanton Sarajevo kao mjesto stanovanja radnice.

PITANJE: Naša zaposlenica ima dijete sa posebnim potrebama (100% invalid) kojoj je nedavno preminuo suprug, obratila nam se sa zahtjevom da radi 4h dnevno u skladu sa njenim pravom iz Zakona o radu čl.69. Kakve su naše dužnosti kao poslodavca u ovom slučaju, kako ovo zakonski provesti, šta sa njenom platom, toplim obrokom, kakav ugovor o radu napraviti? (želimo odobriti navedeni zahtijev).

PITANJE: Da li se zaposleniku može odobriti da radi polovinu radnog vremena (zaposlenicima koji imaju hendikepirano dijete od 25. godina, a koje nije smješteno ni u jednu od nadležnih ustanova?

PITANJE: Sukladno čl. 69. Zakona o radu, propisano je kako (1) Jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno – zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. Sljedećim stavkom istog članka, propisano je kako (2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog člana, pripada pravo na naknadu plaće, u skladu sa zakonom. Člankom 36. Zakona o radu propisano je kako (7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle, radnik koji radi pola radnog vremena ima kod Poslodavca pravo na 50% plaće koju bi ostvario da radi kod Poslodavca na istom radnom mjestu s punim radnim vremenom. Ono što me zanima je, da li takav radnik, obzirom da se radi o radu na pola radnog vremena zbog teže hendikepiranog djeteta, ima pravo na naknadu do pune plaće od nadležnog tijela kantona? Moje konkretno pitanje odnosi se na HNŽ. Pročitala sam npr. kako je u ZDK Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom u članku 123. propisano kako (1) Ženi-majci, koja u skladu sa propisima o radu, ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, naknadu plaće za polovinu do punog radnog vremena, kada ne radi, isplaćuje Kanton u visini od 10% njene plaće koju bi ostvarila za rad sa punim radnim vremenom. Dakle, moje je pitanje, da li slično pravo radnica može ostvariti i u HNŽ-u.

PITANJE: Radnica ima dijete sa težim smetnjama u razvoju. Pod kojim uslovima i do koje navršene godine života djeteta radnica ima pravo na radno vrijeme sa polovinom radnog vremena?

PITANJE: Obratila nam se radnica Lutrije BiH sa zahtjevom za priznavanje prava na rad s polovicom punog radnog vremena usljed teže hendikepiranosti djeteta (100% oštećenje organizma) i prava na naknadu plaće, shodno čl. 69. Zakona o radu FBIH, te vas molimo da nas uputite u vezi sa navedenim. Naime, iz odredbi navedenog zakona jasno je da ista radnica ima pravo na traženo. Međutim, s obzirom da trenutno ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, nije jasno da li se novi ugovor o radu može zaključiti na neodređeno vrijeme s obzirom da se radi o 100-oj invalidnosti ili se mora zaključiti na određeni period. S druge strane da li ista radnica ima pravo na punu platu ili na platu shodno broju sati koji radi.

PITANJE: Ukoliko poslodavac sumnja da je radnik došao na posao u pijanom stanju, a što je pravilnikom o radu propisano kao teža povreda radne obaveze, da li je poslodavcu dopušteno da putem alko-testa izvrši provjeru da li je radnik pod uticajem alkohola? Da li se ta radnja mora propisati internim aktima?

PITANJE: Temeljem nalaza, ocjene i mišljenja Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja Sarajevo, Odjeljenje za prvostupanjski postupak medicinskog vještačenja u Mostaru kod malodobnog sina radnice, rođenog 28.04.2010 godine, utvrđeno je 100% oštećenje organizma i razvrstan u prvu grupu oštećenja organizma (SY.DOWN.). Dijete temeljem potvrde centra za socijalni rad nije smješteno u ustanovu socijalne skrbi i živi sa roditeljima. Otac djeteta je isto u stalnom radnom odnosu. Radnica temeljem nalaza, ocjene i mišljenja instituta, potvrde centra za socijalni rad, potvrde kojom dokazuje da je suprug u stalnom radnom odnosu i zahtjeva za rad sa polovinom punog radnog vremena od 2017. godine, koristi to pravo. Pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena, po osnovu njege djeteta, omogućen je i Zakonom o radu F BiH i Pravilnikom o radu poduzeća. Radnica je trenutno na porodnom dopustu do 07.09.2021. godine zbog rođenja četvrtog djeteta. Pitanje: Da li nakon isteka porodnog dopusta nakon četvrtog djeteta radnica može nastaviti rad sa polovinom punog radnog vremena po osnovu koji je koristila do porodnog dopusta, tj. po osnovu teške bolesti prvog djeteta? Ako može, do koje godine starosti djeteta to pravo može koristiti?

PITANJE: Radnica je podnijela zahtjev da radi polovinu punog radnog vremena u smislu člana 69. Zakona o radu FBiH (kao roditelj djeteta sa težim smetnjama u razvoju, teže hendikepiranog djeteta). Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ZDK radnici 50 % plaće isplaćuje poslodavac, za drugu polovicu, kad ne radi, ima pravo na naknadu plaće (taj postupak vodi centar za socijalni rad). Da li u tom slučaju treba mijenjati ugovor o radu (ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, za rad sa punim radnim vremenom (40 sati sedmično)?

PITANJE: Pročitao sam odgovor, i ipak mi nije do kraja jasno osim citiranja propisa. Zakon o radu uvodi pravo na skraćeno radno vrijeme u slučaju težih smetnji u razvoju (teže hendikepirane djece) ne dajući definiciji šta je to teža smetnja u razvoju (hendikep u definiciji znači nedostatak). S druge strane Zakon o osnovama socijalne zaštite… kao propis koji regulira ovu oblast daje definiciju lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkim i psihičkom razvoju i kaže koja su to u članu 14. Zakona. U konkretnom slučaju sa zahtjevom iz člana 69. ZoR se obraća majka djeteta od 16. godina, koje je imalo tešku saobraćanu nesreću i ostala je 100% invalid prikovana za krevet. U koliko leksički gledamo odredbu ZoR radi se o pravu samo u slučaju težih smetnji u razvoju a ne i lica sa težim invaliditetom. Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o sukobu dva propisa mišljenja sam da je Zakon o osnovama socijalne zaštite.. lex specijalis u odnosu na ZoR i odredbi člana 69., te da u terminu težih smetnji u razvoju (je uključena i teža ili teška invalidnost 100% i 90%), odnosno da je zakonodavac treba uputiti ovu normu na definiciju u Zakonu o osnovama socijalne zaštite ili koristiti definiciju iz zakona. U konkretnom slučaju majka slabovidnog djeteta ima pravo na skraćeno radno vrijeme, a majka invalida kvadriplegičara nema?

PITANJE: U Zakonu o radu u članu 69. stav 1. govori o težim smetnjama u razvoju (teže hendikepirano dijete), kako ZoR ne daje definiciju, da li je onda definicija teže hendikepiranog djeteta sadržana u odredbi člana 14. ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, ZAŠTITE CIVILNIH ŽRTAVA RATA I ZAŠTITE PORODICE SA DJECOM FBiH “Službene novine FBiH”, br. 36/1999, 54/2004, 39/2006, 14/2009, 7/2014 – rješenje US BiH, 45/2016, 19/2017 – drugi zakon i 40/2018)

PITANJE: Zaposleni roditelji imaju mentalno hendikepirano dijete koje je nedavno postalo punoljetno, a koje je smješteno u zdravstveno – socijalnu ustanovu u periodu od 8 – 13 sati. Sukladno članu 69. Zakona o radu FBiH, jedan od roditelja ima pravo raditi polovinu radnog vremena. Da li u slučaju da jedan od roditelja radi polovicu ili nepuno radno vrijeme, isti ima pravo na srazmjeran dio plaće sukladno radnom vremenu ili može, po bilo kom zakonskom temelju, ostvarivati pravo na punu plaću, obzirom na činjenicu, kako smo naveli, da se radi o punoljetnom djetetu?

PITANJE: U našem društvu je zaposlen radnik koji ima kćer sa autizmom, oblik kojem je neophodna 24 satna briga. On i supruga su oboje zaposleni. Obratio nam se sa zahtjevom, za rad polovina radnog vremena, obzirom da je zakonom propisano da jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena te da mu na osnovu toga pripada pravo na naknadu plaće. Moje pitanja glase: 1. Da li radniku trebamo izmijeniti poreznu prijavu odnosno prijaviti ga na 4 sata rada? 2. Da li radniku u tom slučaju trebamo isplaćivati punu plaću ili polovinu?

PITANJE: Temeljem članka 69. Zakona o radu FBiH, jedan od roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju (teže hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove. Da li roditelj djeteta sa autizmom ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena i koja je to nadležna zdravstvena ustanova koja izdaje nalaz? Do koje godine starosti djeteta se može koristiti pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena zbog teže hendikepiranog djeteta?

PITANJE: Da li radnik koji ima dijete kojem je dijagnosticiran dijabetes tip 1 (dijete rođeno 2014. godine) ima pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena u skladu sa članom 69. Zakona o radu FBiH? Ako ima, do kada traje to njegovo pravo? Da li radnik koji radi polovinu punog radnog vremena prima topli obrok srazmjerno vremenu provedenom na radu ili u cijelosti? Da li je, u slučaju udovoljavanja zahtjeva radnika, potrebno vršiti izmjene ugovora o radu?

PITANJE: Molimo Vas za odgovor na pitanje vezano za korištenje prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju, predviđeno člankom 69. Zakona o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16). Naime, djelatnik našeg poduzeća, otac djeteta sa težim smetnjama u razvoju, nam se obratio sa zamolbom za ostvarivanje prava da radi polovinu punog radnog vremena sukladno članku 69. ZORFBiH. Otac djeteta ima prebivalište u Bosanskom Grahovu, a majka i dijete u Kninu u Republici Hrvatskoj. Majka je zaposlena u Kninu. Uz zamolbu je priložen nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja (Centar za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš) kojim je utvrđena trajna promjena zdravstvenog stanja djeteta (mentalna retardacija). Zanima nas, može li u konkretnom slučaju otac djeteta ostvariti pravo po članku 69. ZORFBiH, neovisno o tome što supruga i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj? Koja je zdravstvena ustanova u navedenom slučaju nadležna za donošenje nalaza? Trebamo li tražiti nalaz nadležne zdravstvene ustanove sa područja Hercegbosanske županije ili možemo priznati naprijed spomenuti nalaz izdan od Centra za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš? U skladu sa kojim zakonom roditelju pripada pravo na naknadu plaće ako koristi pravo da radi polovinu punog radnog vremena?

PITANJE: Da li radnik koji ima teže hendikepirano dijete može da radi polovinu punog radnog vremena i da li je obaveza poslodavca da mu da puni iznos plate, ili da ostatak plate isplaćuje kantonu?

PITANJE: U slučaju radnog odnosa na pola radnog vremena (četiri sata) u organu javne uprave, a zbog brige o djetetu sa poteškoćama u razvoju (koje ima manje od dvije godine), da li će radnik koji radni nepuno radno vrijeme imati pravo (obavezu) da ide na službeno putovanje koje traje duže od četiri sata (i samim tim se ne poklapa vremenski sa radnim vremenom uposlenika) ili eventualno traje nekoliko dana?

PITANJE: Molimo Vas za odgovor na pitanje vezano za korištenje prava roditelja djeteta sa težim smetnjama u razvoju, predviđeno člankom 69. Zakona o radu FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16). Naime, djelatnik našeg poduzeća, otac djeteta sa težim smetnjama u razvoju, nam se obratio sa zamolbom za ostvarivanje prava da radi polovinu punog radnog vremena sukladno članku 69. ZORFBiH. Otac djeteta ima prebivalište u Bosanskom Grahovu, a majka i dijete u Kninu u Republici Hrvatskoj. Majka je zaposlena u Kninu. Uz zamolbu je priložen nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja (Centar za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš) kojim je utvrđena trajna promjena zdravstvenog stanja djeteta (mentalna retardacija). Zanima nas, može li u konkretnom slučaju otac djeteta ostvariti pravo po članku 69. ZORFBiH, neovisno o tome što supruga i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj? Koja je zdravstvena ustanova u navedenom slučaju nadležna za donošenje nalaza? Trebamo li tražiti nalaz nadležne zdravstvene ustanove sa područja Hercegbosanske županije ili možemo priznati naprijed spomenuti nalaz izdan od Centra za socijalnu skrb Šibenik, Knin i Drniš? U skladu sa kojim zakonom roditelju pripada pravo na naknadu plaće ako koristi pravo da radi polovinu punog radnog vremena?