6.5. Porođajno odsustvo

PITANJE: Radnica je bila na trudničkom bolovanju od 01.08. do 18.08.2023.godine dok se je 19.08.2023. godine, porodila. Rješenje o porodiljskom nam nisu dostavili još uvijek. Mi smo obračunali kompletan August mjesec kao trudničko bolovanje i isplatili joj, da li je ovo ispravno?

PITANJE: Radnica bi trebala, nakon porođajnog odsustva od 1 godine, vratiti se na posao sredinom septembra 2023. Na porođajnom odsustvu bila je nakon rođenja trećeg djeteta. Imamo li kao poslodavac zakonsko uporište, na osnovu kojeg bismo radnici omogućili produženo porodiljsko bolovanje u trajanju od 6 mjeseci, a s obzirom na molbu radnice da joj se omogući isto. U prilogu član 79. Pravilnika o radu Društva koji se odnosi na porodiljsko odsustvo nakon rođenja trećeg djeteta, što nas konkretno zanima.

PITANJE: Da li se radnica koja je na porodiljnom odsustvu može angažovati da radi, kao specijalista određene grane medicine, u matičnoj ustanovi. Ista bi radila dva puta mjesečno po 4 sata. Ukoliko je navedeno moguće, na koji način izvršiti isplatu za rad radnici?

PITANJE: “Porodičnom ljekaru obratila se žena sa zahtjevom za otvaranjem porođajnog odsustva i izdavanjem doznaka po osnovu porođajnog odsustva počevši od 15.06.2023. godine, a datum rođenja djeteta je 17.04.2023. godine. Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“ br. 26/16, i 89/18) u članu 62. propisao je da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno, s tim da na osnovu nalaza ovlaštenog ljekara žena može početi porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Dalje je propisano je da žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja. Tumačeći odredbu člana 62. Zakona o radu, mišljenja smo da je krajnji rok za otpočinjanje korištenja porođajnog odsustva dan porođaja, odnosno datum rođenja djeteta, stoga porodični ljekar nije izdao traženu doznaku, sa datumom početka korištenja porođajnog odsustva 15.06.2023. godine, odnosno mjesec dana nakon porođaja. U prilog ovom tumačenju navodimo i član 120. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 13/07, 13/11, 14/12- Autentično tumačenje, 3/15, 2/16, 3/17 i 16/22) koji glasi: „Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta (u daljem tekstu: naknada plaće) isplaćuje se za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, u skladu sa propisom o radu.“ Nakon što ljekar nije izdao tražene doznake, ustanova je dobila je obavijest od nadležnog Centra za socijalni rad, da se u konkretnom slučaju radi o ženi koja je ostvarila novčanu pomoć kao žena-majka koja nije u radnom odnosu u visini od 1.000,00 KM mjesečno, a da je u međuvremenu 15.06.2023. godine zasnovala radni odnos. Slijedom navedenog, a pozivajući se na tačku 2. Uputa za postupanje br.09-02-12014-2/22 od 02.09.2022. godine izdatih od Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeničko-dobojskog kantona, prema kojoj žena-majka koja je ostvarila pravo kao porodilja koja nije u radnom odnosu, a u međuvremenu zasnuje radni odnos do navršene godine dana djeteta, nastavlja ostvarivati pravo podnošenjem zahtjeva kao porodilja koja je u radnom odnosu, nadležni Centar za socijalni rad traži da ljekar izda doznake počevši od 15.06.2023. godine, jer žena koja je u radnom odnosu mora uz zahtjev za naknadu dostaviti i doznaku o porođajnom odsustvu. Jasno nam je da Upute za postupanje br.09-02-12014-2/22 od 02.09.2022. godine, definišu ostvarivanje prava na naknadu ženi-majci koja jeste i koja nije u radnom odnosu i ne tretiranju početak korištenja porođajnog odsustva kao instituta propisanog Zakonom o radu. Međutim, imajući u vidu odredbu član 62. Zakona o radu, smatramo Centar za socijalni rad ne treba insistirati na izdavanju doznake za porođajno odsustvo, čiji početak, po našem mišljenju, ne bi bio u skladu sa Zakonom o radu, jer bi to u konkretnom slučaju značilo da porođajno odsustvo, bez nalaza ovlaštenog ljekara, počinje mjesec dana poslije porođaja. Sam član 120. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom ZE-DO kantona, propisuje da se za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, primjenjuje propis o radu, što je u ovom slučaju Zakon o radu. Slijedom naprijed navedenog molimo tumačenje člana 62. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18),vezano za predmetnu situaciju u pogledu krajnjeg dana otpočinjanja korištenja porođajnog odsustva, odnosno da li žena u smislu odredbe člana 62. Zakona o radu, može otpočeti koristiti porođajno odsustvo, bez nalaza ovlaštenog ljekara, mjesec dana nakon porođaja?”

PITANJE: Kolika je porodiljska naknada u KS na mjesečnom nivou i koja je obaveza poslodavca po Kolektivnom Ugovoru a metalsku industriju za porodilje?

PITANJE: Koja su prava i naknade za uposlenice/trudnice i porodilje koje su na prebivalištu u entitetu RS, a zaposlene u kompaniji registrovanoj u FBiH. Porodiljna naknada i ostale naknade koje su obaveze ovog poslodavca?

PITANJE: Ako radnica trudnica koristi trudničko odsustvo od 28 dana prije poroda, da li nakon poroda ima pravo na neprekidno porodiljsko odsustvo od godinu dana ili se ovih 28 dana odsustva ubraja u tih godinu dana.

PITANJE: Ukoliko je radnica dobila Rješenje za naknadu razlike plate – do pune plate na teret poslodavca (za vrijeme porođajnog odsustva) na osnovu člana 68. stav 2. Zakona o radu („Sl. novine FBiH“, broj: 26/16 i 89/18), te se obavezala da će slušati webinare i održati na taj način certifikat za računovođu i da će biti u pripravnosti online po potrebi za savjetovanje Službe Finansija, ima li pravo i na naknadu 15% za radni učinak kao ostali radnici, budući da je u Pravilniku o radu samo navedeno da ima pravo na naknadu plate te nije detaljno definisano ?

PITANJE: Naime, da pretpostavimo da radnica ima platu u iznosu od 1.100 KM i da koristi odsustvo po osnovu trudnoće, porođaja i njege djeteta. Od nadležne JU Centar za socijalni rad dobila je Rješenje kojim joj priznaju pravo na novčanu naknadu umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoće, porođaja i njege djeteta u mjesečnom iznosu od 1.000,00 KM. Rješenje je doneseno primjenjujući Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj: 13/07, 13/11, 3/15, 2/16 i 16/22). Da li poslodavac smije isplatiti razliku plate od 100,00 KM, obzirom da je plata radnice 1.100,00 KM te de joj je Rješenjem nadležne JU Centar za socijalni rad priznata novčana naknada u iznosu od 1.000,00 KM.

PITANJE: Koji iznos plate su poslodavci dužni isplaćivati zaposlenicima za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva, obzirom da propisima Kantona nije određeno?

PITANJE: Potpisali smo Ugovor o sufinansiranju zapošljavanja sa JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajeva”, za osobe sa statusom šehidske porodice. Ugovor o radu sa radnicom je potpisan na 24 mjeseca, kojim se poslodavac obavezuje isplaćivati bruto plaću u iznosu od 1.000,00 KM za period trajanja ugovora, te poslodavac snosi troškove doprinosa na plaću, koji nisu uračunati u iznos naveden u stavu 1.ovog člana. Također, radniku je po ugovoru omogućena naknada za ishranu (topli obrok), i troškove prevoza. Radnica o kojoj je riječ, će do kraja mjeseca februara početi da koristi porodiljsko odsustvo. U ugovoru o sufinansiranju je definisan član “u slučaju da su finansirana osoba za vrijeme trajanja sufinansiranja bude koristila porodiljsko odsustvo ili bude privremeno spriječena za rad preko 42. dana, sufinansiranje će se obustaviti do prestanka pomenutih okolnosti, te je poslodavac dužan odmah da dostavi dokaze na okolnost korištenja porodiljskog odsustva od strane nadležnog organa”. Zanima nas stručno mišljenje, jeli mi nastavljamo Ugovor sa radnicom i dalje, s tim da nemamo obaveza finansijskih (nema toplog obroka i prevoza) te nakon 24 mjeseca taj isti ugovor prestaje, a prije isteka Ugovora o radu, radnica će se vratiti sa porodiljskog. E sad, jesmo li dužni tokom porodiljskog odsustva da joj uplaćujemo neki iznos? Znači mi nismo imali trošak za plaću njenu (bruto uplaćuje zavod) …. Ona će svakako da dobiva iznos od nadležnog ministarstva za vrijeme trajanja porodiljskog… I da, sada 1.2. nastupilo je šest mjeseci u kontinuitetu rada, tako da mi njoj možemo dati prvi dio godišnjeg odmora prije nego otvori porodiljsko, kako bi stekla pravo na regres?

PITANJE: Molim Vas za informaciju o isplati porodiljskog bolovanja za ZE-DO Kanton. Radnica se početkom januara porodila i nastanjena je u Zenica, Poslodavac je iz Sarajeva. da li poslodavac ima bilo kakvu obavezu prema radnici -porodilji iz Zenice? Naime, upoznati smo da prema porodiljama iz Kantona Sarajevo nema poslodavac nikakvu obavezu ali ne znamo da li je tako i za Kanton Zenicu.

PITANJE: Da li je propisano da se porodiljno odsustvo nakon prekida od 3 mjeseca (istek ugovora na određeno – prijava na biro), te ponovnog zaposlenja može ponovno otvoriti i nastaviti koristiti?

PITANJE: Kojim zakonskim i pod zakonskim aktima je regulisana isplata naknade plaće radnici koja je na porodiljskom bolovanju na području Srednjobosanskog kantona. Konkretno, da li se radnici koja će na porodiljsko bolovanje i koja će primati naknadu plaće od centra za socijalnu zaštitu uzima prosjek zadnjih šest isplaćenih neto plaća poslije poreza i ako Ustanova vrši isplatu razlike plaće da li je obavezna da na taj iznos plaća porez na dohodak ?

PITANJE: Na koji način i kako voditi evidenciju radnog vremena, zatim kako obračunavati plaću i regulisati druga prava (topli obrok i prijevoz) radnici koja je majka blizanaca, te majka troje djece? Radnica Društva je do dana 20.08.2022. godine na porodiljnom odsustvu u trajanju 12 mjeseci, te cijeneći činjenicu da je majka blizanaca, a shodno važećim zakonskim propisima radnica je predala zahtjev da do dvije godine života djece radi sa polovinom punog radnog vremena shodno odredbama važećeg Zakona o radu FBIH. Pravilnikom o radu Društva u članu 79. propisano je da su pravo na porođajno odsustvo, rad sa polovinom punog radnog vremena i druga vezana prava uređena Zakonom o radu FBiH. Dalje, članom 44. Pravilnika o radu Društva propisano je da za vrijeme korišćenja porođajnog odsustva, radnica ima pravo na naknadu plaće u skladu sa posebnim kantonalnim propisima koji reguliraju ovu oblast, s tim da Poslodavaca može na osnovu posebne Odluke isplatiti razliku do 65% neto plaće radnice iz Ugovora o radu u trajanju od 12 mjeseci. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, da li se u evidenciji radnog vremena radnice vodi 4 sata bolovanje, 4 sata efektivni rad, na koji način obračunavati plaću, topli obrok i prevoz, obzirom da je sa imenovanom zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom? I da li i na koji način kanton Sarajevo sufinancira dio plaće u slučaju rada na pola radnog vremena majke porodilje blizanaca i majke troje djece.

PITANJE: Kako poslodavac treba postupiti kada radnica sama želi zaključiti porodiljsko bolovanje? Da li to mora uraditi na pisanom zahtjevu ili ne?

PITANJE: Ako majka ima zaključen Ugovor o radu počev od 01.01.-30.10., a koristi porodiljsko odsustvo počev od 15.02. i želi da prenese porodiljsko odsustvo na muža, odnosno sporazumi se sa mužem da muž koristi porodiljsko odsustvo počev od 15.06., te nakon toga muž počne koristiti porodiljsko odsustvo, a majka se vrati na posao, da li muž majke djeteta može koristi porodiljsko odsustvo do 15.02. (godinu dana propisano zakonom) u slučaju da majci istekne Ugovor o radu i ista ne radi u periodu 01.11. – 15.02.?

PITANJE: Da li se radnici koja je na porodiljnom odsustvu (po Rješenju u trajanju 12 mjeseci) prekida porodiljno odsustvo zbog bolesti (otvaranje bolovanja). Ukoliko se porodiljno odsustvo prekida zbog bolovanja na koji način produžiti trajanje porodiljnog na ukupno 12. mjeseci? Da li se izdaje novo Rješenje o porodiljnom odsustvu?

PITANJE: Da li se radnik koji je na porodiljskom odsustvu može uputiti na stručno usavršavanje (seminar)/službeni put?

PITANJE: Naime, radnica koja se nalazi na trudničkom bolovanju, obratila se zahtjevom za korištenje godišnjeg odmora u minimalnom trajanju od 12 dana, navodeći da će prekinuti bolovanje, kako bi iskoristila godišnji odmor i ostvarila pravo na regres. Članom 116. Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja, (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj: 4/21), propisano je da radnici godišnji odmor koriste tokom ljetnog raspusta u trajanju od 36 dana. Takođe članom 116. stav (2) predviđeno je da se godišnji odmor može koristiti i u drugom periodu, kada se ne remeti odgojno obrazovni proces. U njenom slučaju, kada bi koristila godišnji odmor, došlo bi do remećenja odgojno obrazovnog procesa. Želim napomenuti, da je ovo godišnji odmor od ove godine i da bi se plan korištenja godišnjeg odmora, trebao izraditi mjesec dana prije korištenja, dakle u junu. Takođe, važno je napomenuti da radnica godišnji odmor, isključivo želi da koristi kako bi ostvarila pravo na regres, u skladu sa članom 71. Kolektivnog ugovora, pravo na regres ima svaki radnik, koji u toku kalendarske godine ima pravo na regres. Radnica je sad na bolovanju, a porodiljsko odsustvo će koristiti u mjesecu junu, možda nije bilo jasno u mailu. Radnica je planirala da zaključi bolovanje, radi korištenja godišnjeg odmora, a porodiljsko da otvori u junu. Da li smo kao ustanova dužni da joj damo minimalno 12 dana godišnjeg odmora u smislu odredbi Zakona o radu.

PITANJE: Majka djeteta u vrijeme poroda bila nezaposlena osoba te istoj nije ni otvoreno porodiljsko odsustvo. Dijete rođeno 13.8.. Majka se zaposlila i mora se javiti na posao. Da li otac djeteta može otvoriti porodiljsko odsustvo do navršene djetetove godine života?

PITANJE: Molim vas za obrazloženje koje su obaveze poslodavca u FBiH prema radniku koji je na porodiljskom odsustvu? Da li imamo obavezu isplaćivanje plate i doprinosa? Pitanje se odnosi na regulative svih kantona, a posebno KS, TK, HNK I UNSK

PITANJE: U slučaju smanjenog obima posla, postoji li neka umanjena satnica po kojoj možemo isplati platu radnicima koji su bili kod kuće, jer nije uredu da radnici koji su radili prime isti iznos plate?

PITANJE: -Koliki iznos naknade za porodiljsko odsustvo smo u obavezi isplaćivati radniku iz Republike Srpske ako je zaposlen u Federaciji BiH a da bismo zadovoljili zakonske propise – Da li je potrebno mijenjati iznos naknade za porodiljsko radnik iz RS-a ako je došlo do povećanja plaće (promijenjen Ugovor o radu)

PITANJE: Na čiji teret pada odsustvovanje po osnovu bolovanja za čuvanje trudnoće koje je inače plaćeno 100%, da li to ide na teret poslodavca ili …?

PITANJE: Obraćamo Vam se u ime klijenta koji ima sjedište u Sarajevu. Klijent ima određen broj radnika iz drugih kantona, a tri radnice su na porodiljskom odsustvu koje imaju prebivalište u različitim kantonima. Prema raspoloživim informacijama kantoni različito uređuju pravo na naknadu plaće ženi-majci za vrijeme porodiljskog odnosa. Konkretno, u Srednjobosanskom kantonu poslodavac treba na osnovu rješenja Centra za socijalni rad izvršiti obračun i uplatu svih propisanih poreza i doprinosa na iznos naknade za vrijeme porodiljskog odsustva. Da li je poslodavac zaista obavezan plaćati doprinose za vrijeme porodiljskog odsustva? U Unsko-Sanskom kantonu poslodavac vrši isplatu naknade porodilji, te podnosi zahtjev za refundaciju novčanih sredstava. Ko u ovom slučaju plaća doprinose, ukoliko iste plaća poslodavac ima li pravo na refundaciju? U Hercegovačko-Neretvanskom kantonu poslodavac je dužan izvršiti plaćanje naknade umjesto plaće na iznos naknade uplatiti zakonom propisane doprinose. Povrat isplaćenih sredstava poslodavcu za naknadu umjesto plaće izvršit će Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite. Da li u ovom slučaju doprinosi idu na teret poslodavca?

PITANJE: Radnica je u toku ove godine otvorila porođajno odsustvo, ostao joj je određen broj dana, može li ih ona prenijeti u iduću godinu i do kada ih mora iskoristiti? I da li onda stiče i pravo na godišnji odmor za 2022. Godinu?

PITANJE: Radnica zaposlena u Federaciji FBIH sa stalnim prebivalištem na području Republike Srpske će uskoro na porodiljsko bolovanje. Kako istoj izvršiti isplatu plate te od koga tranziti refundaciju za isplatu iste. Napominjem da preduzeće nema registrovanu organizacionu jedinicu na području RS. Pravilnikom o radu nije definisano ništa osim onoga sto je zakonom o radu, te kako postupiti u slučaju neostvarivanja prava na refundaciju, koja je obaveza preduzeća.

PITANJE: Radnica se nalazi na porodiljskom odsustvu od 17.12.2020. godine do 17.12.2021. godine. Radnica je prije isteka porodiljskog odsustva podnijela zahtjev za korištenje prvog dijela godišnjeg odmora u periodu od 17.12.2021. – 31.12.2021. godine. Obzirom da posljednji dan porodiljskog odsustva pada 17.12.2021. godine mišljenja smo da godišnji odmor ne može započeti na taj datum. Obzirom da prvi radni rad poslije ovog datuma pada 20.12.2021. godine, mišljenja smo da radnica godišnji odmor može započeti od 20.12.2021. godine. U tom slučaju radnica će imati pravo da koristi 10 dana godišnjeg odmora za 2021. godinu jer je toliko dana preostalo do isteka kalendarske godine u kojoj je radnica stekla pravo na godišnji odmor. Obzirom da radnica u navedenom periodu ne može koristiti 12 dana godišnjeg, da li radnica ima pravo drugi dio godišnjeg odmora da koristi u 2022. godini, obzirom da u kalendarskoj godini u kojoj je stekla pravo na godišnji odmor nije koristila prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana. Molimo vas za pojašnjenje.

PITANJE: Firma ima zaposlenu radnicu koja je prijavljena na neto platu 450,00 KM ( plata + porez na dohodak). Radnica u ovom mjesecu otvara porodiljsko bolovanje. Prema zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Sl. novine TK“ 12/2000) i Izmjenama istog zakona („Sl. Novine..“ 5/02,13/03 i 8/06) je definisano da se naknada od strane poslodavca isplaćuje u visini od 90% ostvarene prosječne plaće u periodu od 6 mjeseci prije porođaja, odnosno 55% prosječne plaće ostvarene u istom periodu ako je to za korisnika povoljnije. U ovom slučaju , ako se uzme da je prosječna plaća Federacije BiH za VII mjesec 995 KM, odnosno V-VII mjesec 992 KM ili prosjek za 6 mjeseci za radnika bi bilo povoljnije da mu se tako isplaćuje, cca 550 KM neto plaća. Moje pitanje je da li je to ispravno (neto plata 550 KM plus doprinosi), da li uzima prosjek plate Federacije ili Kantona i da li se osobi koja je na porodiljskom bolovanju obračunava i uplaćuje porez na dohodak? U pitanju je Tuzlanski Kanton.