6.6. Neplaćeno odsustvo

PITANJE: Radnik se vraća sa neplaćenog odsustva, da li je poslodavac dužan da ga vrati na isto radno mjesto ili je moguće da ga vrati na drugo radno mjesto sa istom stručnom spremom? Kad taj radnik stice pravo na GO, odmah ili je potrebno da radi određeno vrijeme?

PITANJE: Da li radnik poslije isteka neplaćenog odsustva (3 + 3 + 3 mjeseca iz ličnih i porodičnih razloga), ima pravo na godišnji odmor za tu godinu u kojoj se vratio sa neplaćenog odsustva, odmah po povratku na rad kod istog poslodavca?

PITANJE: Da li poslije isteka neplaćenog odsustva radnik povratkom na rad kod poslodavca ostvaruje pravo na puni godišnji odmor?

PITANJE: Da li je poslodavac obavezan da radniku omogući dva slobodna dana za zadovoljavanje svojih vjerskih potreba (u konkretnom slučaju krsna slava)? Zakon o praznicima je precizniji kada su u pitanju republički praznici, međutim, kada su u pitanju vjerski praznici, nije navedeno da postoji sankcija ako poslodavac ne udovolji zahtjevu radnika. Ali, obzirom da je u pitanju plaćeno odsustvo, da li je poslodavac obavezan da odobri dva dana, ili može po slobodnoj volji da omogući samo jedan dan za proslavu krsne slave, jer je i u samom zakonu navedeno da radnik ima pravo DO dva dana u toku kalendarske godine za zadovoljavanje svojih vjerskih i tradicijskih potreba?

PITANJE: Da li se neplaćeno odsustvo smatra prekidom u smislu odredbi Zakona o radu koje se odnose na godišnji odmor? Konkretno, radnik je bio na neplaćenom odsustvu 2 mjeseca, pa nakon toga podnosi zahtjev za korišćenje godišnjeg odmora…da li mu odobriti taj zahtjev, ili ovo odsustvo bez naknade plate, smatrati prekidom dužim od 30 dana, te zahtjev odbiti?

PITANJE: Naime, D.o.o. u kome sam zaposlen registrovano je na teritoriji entiteta Republike Srpske. Društvo primjenjuje Odluku Vlade Republike Srpske za isplatu minimalnih plata u iznosu od 650,00 KM za većinu zaposlenih radnika kao i Odluku Vlade za obračun toplog obroka koji se isplaćuje u novcu gdje bruto iznos toplog obroka koji se isplaćuje iznosi najmanje 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu dnevno, što za 2023. godinu iznosi najmanje 14,71 KM dnevno, dok prevoz još uvijek predstavlja neoporezivu kategoriju i isplaćuje se na osnovu usvojene ponude od prevozničkih preduzeća i unosi u obrazac 1002 kao neoporezivo primanje dok je topli obrok oporeziv. Ono što mene zanima, kao obračunskog radnika jeste sljedeće: (pošto primjenjujemo za većinski dio radnika isplatu minimalne plate) 1. Ukoliko radnik neopravdano izostane sa posla 2 radna dana da li se minimalna plata smije umanjiti za ta dva dana ? Topli obrok i prevoz se može umanjiti jer radnik nije bio na poslu. Pitanje se vezuje zbog instituta minimalne plate? 2. Često se dešava da poslovođa pusti radnika i do 5 dana sa posla bez obaviještenja upravi pa šta u tom slučaju uraditi jer nadređeni bi odmah odredili da mu se ne upiše tih pet radnih dana u evidenciji radnog vremena odnosno u šiht listi RS-e kao neplaćeni dani za šta bi se trebalo izdati rješenje o neplaćenom odsustvu, a tih slučajeva će biti….. a Zakon o radu RS-e jasno propisuje kada se može i u kojim slučajevima uzeti godišnji odmor, neplaćeno, i plaćeno odsustvo. S obzirom da firma u kojoj radim primjenjuje pravo kolektivnog odmora na osnovu Odluke o obustavljanju procesa proizvodnje i prodaje i on se raspoređuje u mjesecu januaru i julu. Dalje, Zakon o radu RS-e primjenjuje da ako radnik neopravdano izostane s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini ima već mogućnost za davanje otkaza… 3. Za neplaćeno odsustvo Zakon propisuje sljedeće u članu 92: (1) Poslodavac je dužan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana u toku kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno. (2) Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti neplaćeno odsustvo i u drugim slučajevima. (drugi slučajevi se mogu propisati Pravilnikom o radu ili nekim drugim internim aktom??) Onda bi ukoliko radnik izostaje u dogovoru sa njim najčešće morali primjenjivati izradu rješenja o neplaćenom odsustvu jer će dešavati da izostanu više dana? Postavljam ova pitanja jer mnogobrojne inspekcije za radne odnose su često osjetljive na institut minimalne plate čak i ako radnik neopravdano izostane jer on prima minimalnu platu. Pri tome kolektivni ugovor za metalnu industriju nije potpisan u Republici Srpskoj novi, a postoji stari Objavljen u “Sl. glasniku RS”, br. 63 od 18. jula 2007. godine s tim da u Zakonu o radu u sekciji PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE od člana 269 je navedeno: (2) Odredbe Opšteg i posebnih kolektivnih ugovora koje su na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona i koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom ostaju na snazi do zaključivanja kolektivnih ugovora u skladu sa ovim zakonom, a najduže tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Postavljam pitanje da li je onda na snazi i dalje stari kolektivni ugovor za metalsku industriju iz 2007. godine ? Znam da u slučaju sudske prakse kada definišu neisplaćen regres, topli obrok itd. su donosili i primjenjivali odluke starog kolektivnog ugovora iz 2007. godine u kome ima dosta toga dodatnog navedeno i sve je malo konfuzno jer sve može ali i nije obavezno. Zaključak: Ono što mene kao obračunskog radnika zanima jeste da li je dozvoljeno umanjivati minimalnu platu i u kojim slučajevima i koja su to propratna akta koja će opravdati to umanjenje? I drugo pitanje je da li je dozvoljeno primjenjivati pravila starog kolektivnog ugovora iz 2007 godine za metalnu industriju iako novi kolektivni ugovor nije donesen, a i Zakon o radu RS-e precizno ili barem meni ne definiše da je dozvoljeno ili ne? U Republici Srpskoj se takođe plaćaju puni doprinosi i porezi iako je radnik prijavljen na pola radnog vremena ili manje pa se postavlja pitanje šta je sa institutom neplaćenog odsustva ako se odobri radniku da li se i onda plaćaju puni doprinosi i porezi, a smanjuje se samo neto isplata?

PITANJE: Molim Vas za tumačenje člana 92.stav 1. Zakona o radu RS, a u vezi sa članom 7. Zakona o praznicima RS. Naime, s obzirom da čl.99 st.1 ZOR RS propisuje neplaćeno odsustvo za vjerske praznike ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno, a da je Zakonom o praznicima RS regulisano pitanje prava radnika na plaćeno odsustvo po osnovu vjerskih praznika, interesuje me sljedeće: Da li radnik ima pravo na neplaćeno odsustvo iz člana 99.ZOR RS ili samo na plaćeno odsustvo regulisano Zakonom o praznicima? Da li su ova prava kumulativna? Da li radnik koji ima pravo po Zakonu o praznicima RS na plaćeni izostanak za praznike iz člana 7, pored tih dana još dodatna 2 dana u toku godine (razne slave itd.), ili su ta dodatna 2 dana propisana za one radnike koji ne obilježavaju praznike navedene u članu 7?

PITANJE: Koliko dana plaćenog odsustva (ili neplaćenog) u toku godine je poslodavac u obavezi da da radniku za porodičnu slavu? Da li se poziva na Zakon o radu (gdje je navedeno u članu 92. da se odobrava do 3 dana neplaćenog odsustva) ili na Zakon o praznicima (gdje je navedeno u članu do 8. stav 4. da imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do 2 dana u toku kalendarske godine radi zadovoljenja ostalih vjerskih praznika).

PITANJE: Molimo pojašnjenje Zakona o radu, odredbe člana 92, stav (3): Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obaveze radnika po osnovu rada miruju. Naime, ako poslodavac odobri radniku na njegov zahtjev neplaćeno odsustvo da li u tom slučaju poslodavac odjavljuje radnika sa svih vidova osiguranja za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva i ponovo ga prijavljuje po okončanju neplaćenog odsustva ili radnik i dalje ostaje prijavljen. Takođe, interesuje nas kako postupiti u slučaju kada poslodavac, zbog smanjenja obima posla tokom zimskog period želi da uputi radnike na neplaćeno odsustvo (tzv. čekanje). Da li se i u tom slučaju radnici odjavljuju sa svih vidova osiguranja.

PITANJE: Koliko se maksimalno Pravilnikom o radu može propisati pravo na neplaćeno odsustvo po zahtjevu radnika? Da li postoji neki zakonski rok koliko prava iz radnog odnosa mogu mirovati, npr. maksimalno godinu dana? Napominjem da se radi o Zakonu o radu RS.

PITANJE: Radnik ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom. Ukoliko podnese zahtjev za neplaćeno odsustvo i poslodavac mu odobri 5 mjeseci neplaćenog odsustva radi stručnog usavršavanja i radniku izda rješenje, da li u tom slučaju radnik može da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme.

PITANJE: Zamolila bi Vas za odgovor na pitanje koliko dana zaposlenici u Republici Srpskoj imaju pravo za vjerski praznik? Da li smo dobro razumjeli da npr. zaposlenici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na 4 dana vjerskog praznika i to: Pravoslavni Božić: 2 dana (Badnji dan i Božić) Pravoslavni Veliki petak: 1 dan Pravoslavni Vaskrs: 1 dan (odnosno 2 dana s tim da je obično prvi dan nedjelja) Zakon o praznicima RS član 8 stav (4) kaže da: “Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih ostalih vjerskih praznika.“ Možete nam pojasniti na šta se misli u ovom stavu tj. koga u ovom slučaju predstavljaju građani? Da li ovo znači da pored gore navedena 4 dana vjerskog praznika zaposlenici imaju pravo na još dva dana vjerskog praznika po izboru? Iz Zakona nam nije jasno kako je regulisano za ostale nacionalne manjine? Koliko oni imaju dana na vjerski praznik?

PITANJE: Po zahtjevu radnika poslodavac je donio rješenje o odobravanju korištenja neplaćenog odsustva u trajanju od 2 mjeseca zbog ličnih i porodičnih razloga. Po isteku navedenog perioda radnik se nije vratio na rad. Da li ovaj slučaju poslodavac treba da kvalifikuje kao razlog za otkaz iz člana 179. stav 1 tačka 5. ili kao povredu radne obaveze iz člana 179. stav 2 tačka 7. Zakona o radu? Da li je poslodavac dužan da radniku u ovom slučaju uputi pisano obavještenje o postojanju razloga za otkaz?

PITANJE: Radniku je odobreno neplaćeno odsustvo u trajanju od tri mjeseca, na lični zahtjev radnika, radi rješavanja porodičnih pitanja. Da li je obavezno odjaviti radnika sa svih vidova osiguranja za vrijeme trajanja neplaćenog odsustva i ponovo prijaviti po okončanju neplaćenog odsustva, imajući u vidu da za to vrijeme prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.

PITANJE: Da li se osnov i maksimalno trajanje neplaćenog odsustva mogu propisati pravilnikom o radu, do usvajanja opšteg kolektivnog ugovora? I, ukoliko može, maksimalno trajanje neplaćenog odsustva?

PITANJE: Koliko puta se može tražiti neplaćeno odsustvo u određenom vremenskom periodu (ukoliko je poslodavac voljan da ga odobri)?

PITANJE: Šta tačno podrazumijeva neplaćeno odsustvo, kakve su obaveze i prava radnika i poslodavca, da li je poslodavac dužan odobriti plaćeno odsustvo?

PITANJE: Koliko najduže može trajati neplaćeno odsustvo u toku kalendarske godine?

PITANJE: Da li se osnovi i maksimalno trajanje neplaćenog odsustva mogu propisati pravilnikom o radu, do usvajanja opšteg kolektivnog ugovora? I, ukoliko može, maksimalno trajanje neplaćenog odsustva?

PITANJE: Koliko puta se može tražiti neplaćeno odsustvo u određenom vremenskom periodu (ukoliko je poslodavac voljan da ga odobri)?

PITANJE: Objasnite prava i obaveze mirovanja iz radnog odnosa (po osnovu neplaćenog odsustva radnika na njegov zahtjev)?

PITANJE: Može li neplaćeno odsustvo uzeti pripravnik i da li mu se za to vrijeme odsustva produžuje pripravnički staž?

PITANJE: Mirovanje tri dana zbog neplaćenog odsustva – da li treba da odjavljujemo i prijavljujemo radnika ili postoji neko „srećnije“ rješenje?

PITANJE: Da li radnik mora uzimati neplaćeno odsustvo u slučaju proslavljanja krsne slave?

PITANJE: U Zakonu o praznicima RS-a stoji sljedeće: vjerski praznici praznuju se po dva dana, prvi i drugi dan praznika, sa tim da se pravoslavni Božić i katolički Božić praznuju na Badnji dan i dan Božića. Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo sa posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih ostalih vjerskih praznika. Iz gore navedenog nije nam dovoljno jasno koliko dana vjerskog praznika smo zakonski dužni dati zaposleniku u toku kalendarske godine?