REZERVISANI UGOVORI

Poštovane/i,

U nastavku Novosti želimo da istaknemo odgovore na osnovna pitanja na temu rezervisanih ugovora u javnim nabavkama:

ŠTA SU REZERVISANI UGOVORI?

KADA I KOLIKO SE MOGU PRIMJENITI?

NA OSNOVU ČEGA ODREDITI KOJI UGOVORI MOGU BITI „REZERVISANI UGOVORI“?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja iz oblasti javnih nabavki možete pronaći ukoliko se pretplatite na portal RECko javne nabavke. Navedeni portal trenutno broji preko 1.700 pitanja i odgovora na pitanja i modela akata koji se svakodnevno dopunjavaju i ažuriraju.

Više u portalu RECko javne nabavke možete saznati ukoliko posjetite link:

https://rec.ba/portal-rubrika/1-pitanja-i-odgovori-iz-oblasti-javnih-nabavki/

Procenat obaveznih rezervisanih ugovora

PITANJE: Rezervirani ugovor: „X“ ponuđač nam je poslao pismo namjere u kojem stoji da on zapošljava u velikom postotku invalidna lica i traži da određene nabavke u planu rezerviramo u skladu sa članom 9. ZJN. Mi ne mislimo da takva pravna lica mogu izvršiti takve usluge uz najnižu cijenu. Da li mi moramo u planu nabavke rezervirati takve ugovore jer pravno lice tvrdi da od pravnih lica koja zapošljavaju takva lica 35% roba i usluga se mora kupovati od takvih pravnih lica? Također, mislimo da je „X“ ponuđač jedini takav koji pruža u ovom konkretnom slučaju usluge čišćenja.

ODGOVOR: Članom 9. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano je:

„(1) Ugovorni organ može u planu nabavki definisati postupke javne nabavke rezervisane samo za kandidate, odnosno ponuđače koji zapošljavaju, u odnosu na ukupan broj zaposlenih, više od 50% lica s invaliditetom, a koji ne mogu obavljati poslove u normalnim uslovima.

(2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezervisan isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana.”

Sam Zakon o javnim nabavkama ne obavezuje ugovorne organe na primjenu rezervisanih ugovora, međutim na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske na snazi su Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom („Službene novine FBiH“, broj 9/10) i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida („Službeni glasnik RS“, br. 37/12 i 82/15), kojim su ustanovljene obaveze nabavljanja proizvoda i usluga od subjekata koji zapošljavaju lica s invaliditetom, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu lica s invaliditetom. Tako je članom 50. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH propisano da svi subjekti iz člana 15. stav (2) ovog zakona, osim privrednih subjekata čiji većinski vlasnik kapitala nije država, najmanje 35% svojih potreba za proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje lica s invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu lica s invaliditetom, zadovoljavaju od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom, pod uslovima koji važe na tržištu. Nabavke se vrše u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a subjekti iz člana 15. stav (2) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom su, u kontekstu Zakona o javnim nabvakam, ugovorni organi.

U Republici Srpskoj, članom 51. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida RS propisana je obaveza da organi i druga pravna lica iz člana 25. stav (1) istog zakona 20% svojih potreba za proizvodima i proizvodnim uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje invalida zadovolje od ovih privrednih društava, pod uslovima koji vladaju na tržištu, a u skladu sa zakonom koji uređuje javne nabavke. Takođe, subjekti iz člana 25. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida jesu ustvari ugovorni organi Zakona o javnim nabavkama.

Važno je primjetiti da ovi zakoni:

– Ne prave razliku između privrednih društava koja zapošljavaju lica s invaliditetom po osnovu broja zaposlenih lica s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, dok Zakon o javnim nabavkama izdvaja ponuđače koji zapošljevaju više od 50% lica s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, i
– Procenat obaveznih nabavki se računa u odnosu na budžet nabavki ugovornog organa za predmete koje ugovorni organ nabavlja, a koje se mogu nabaviti i od privrednih subjekata koji zapošljavaju lica s invaliditetom, a ne u odnosu na ukupan budžet za nabavke (FBiH: „…najmanje 35% svojih potreba za proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje lica s invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu lica s invaliditetom, zadovoljavaju od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom, pod uslovima koji važe na tržištu…; RS: „…20% svojih potreba za proizvodima i proizvodnim uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje invalida zadovolje zadovolje od ovih privrednih društava, pod uslovima koji vladaju na tržištu, a u skladu sa zakonom koji uređuje javne nabavke.“ )

Dakle, iako je Zakonom o javnim nabavkama predviđeno u neobaveznoj formi, drugim zakonskim propisima su regulisane i uređene obaveze ugovornih organa od subjekata koji zapošljavaju lica s invaliditetom.

Informacije o privrednim društvima, zaštitnim radionicama i samostalnim djelatnostima u vlasništvu osoba s invaliditetom, a koji ispunjavaju uslov iz člana 9. stav (1) Zakona o javnim nabavkama (da je preko 50% zaposlenih lica s invaliditetom) mogu se naći na web-stranicama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH (https://fond.ba/) i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS (http://www.fondinvrs.org/) ili direktnim kontaktom sa fondovima.

Na osnovu čega odrediti koji postupak nabvake će biti „rezervisani“ ugovor?

PITANJE: Kada je riječ o „rezervisanim ugovorima“, zanima nas kako se planiraju u planu nabavki, tačnije da li postoje neka ograničenja u tom pogledu? Na osnovu čega određujemo koji će postupak biti „rezervisani ugovor“?

ODGOVOR: Članom 50. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom („Službene novine FBiH“, broj 9/10) propisano je da svi subjekti iz člana 15. stav (2) ovog zakona, osim privrednih subjekata čiji većinski vlasnik kapitala nije država, najmanje 35% svojih potreba za proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje lica s invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu lica s invaliditetom, zadovoljavaju od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba s invaliditetom, pod uslovima koji važe na tržištu. Nabavke se vrše u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a subjekti iz člana 15. stav (2) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica s invaliditetom su ugovorni organi Zakona o javnim nabavkama.

Članom 51. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida („Službeni glasnik RS“, br. 37/12 i 82/15) propisano je da organi i druga pravna lica iz člana 25. stav (1) istog zakona 20% svojih potreba za proizvodima i proizvodnim uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje invalida zadovolje od ovih privrednih društava, pod uslovima koji vladaju na tržištu, a u skladu sa zakonom koji uređuje javne nabavke. Takođe, subjekti iz člana 25. stav (1) Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida su ugovorni organi Zakona o javnim nabavkama. Informacije o privrednim društvima, zaštitnim radionicama i samostalnim djelatnostima u vlasništvu osoba s invaliditetom, a koji ispunjavaju uslov iz člana 9. stav (1) Zakona o javnim nabavkama (da je preko 50% zaposlenih lica s invaliditetom) mogu se naći na web-stranicama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH (https://fond.ba/) i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS (http://www.fondinvrs.org/), ili direktnim kontaktom sa fondovima.

Dalje, članom 9. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano je:

(2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezervisan isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana.“

Dakle, ugovorni organ prvo identifikuje predmete nabavke koje će nabavljati u toku godine. Zatim, na osnovu informacija koji subjekti zapošljavaju više od 50% lica s invaliditetom i koje su djelatnosti ovih subjekata odredi koje ugovore će i u kojim iznosima, ukoliko neće cijele ugovore, odvojiti kao rezervisane ugovore, na koje će se moći javljati samo ponuđači koji ispunjavaju uslov iz člana 9. stav (1) Zakona o javnim nabavkama. Naznakom da se radi o rezervisanim ugovorima, u ovim postupcima nabavki mogu da učestvuju samo ponuđači koji zapošljavaju više od 50% lica s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Djelatnost firme koja može biti „rezervisani ugovor“?

PITANJE: Da li firma koja ima 50% uposlenih invalidnih lica može biti „rezervisani ugovor“, a djelatnost iste firme jesu usluge dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije?

ODGOVOR: Članom 9. Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14) propisano je:

(2) U obavještenju o javnoj nabavci ugovorni organ mora naznačiti da je postupak javne nabavke rezervisan isključivo za privredne subjekte iz stava (1) ovog člana.“

Dakle, za svaki predmet nabavke za koji ima ili imaju registrovani subjekti koji zapošljavaju više od 50% lica s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih i obavljaju datu djelatnost može se predvidjeti da bude rezervisani ugovor. Takođe napominjemo da rezervisani ugovor ne znači direktnu dodjelu ugovora određenom ponuđaču, već da u postupku nabavke za taj ugovor, koji se provodi kao redovan postupak javne nabavke, mogu da učestvuju samo subjekti koji u ukupnom broju zaposlenih imaju više od 50% zaposlenih lica s invaliditetom.

Kako smo već u prethodnom pitanju naveli, informacije o privrednim društvima, zaštitnim radionicama i samostalnim djelatnostima u vlasništvu osoba s invaliditetom, a koji ispunjavaju uslov iz člana 9. stav (1) Zakona o javnim nabavkama (da je preko 50% zaposlenih lica s invaliditetom) mogu se naći na web-stranicama Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH (https://fond.ba/) i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS (http://www.fondinvrs.org/), ili direktnim kontaktom sa fondovima.