Postupanje poslodavca u slučaju kada radnik ne želi odraditi otkazni rok

Ukoliko radnik ne želi odraditi otkazni rok, koja su prava poslodavca u tom slučaju?

Ukoliko radnik prestane s radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete, shodno članu 106. stav (3) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 98/18), a radnika odjavljuje zadnjeg dana rada na naknadu štete.

U vezi sa navedenom problematikom, izdvajamo dio teksta priručnika Otkaz ugovora o radu:

„Otkazni rok

U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu

U slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana.

U slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu

U slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti kraći od 14 dana.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz, kao i oslobađanje radnika od otkaznog roka i druga prava radnika u toku otkaznog roka.

Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka

Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. U slučaju da mu poslodavac ne isplati naknadu plaće i ospori druga prava, radnik ima pravo neposrednog obraćanja sudu, a rok zastarjelosti novčanih potraživanja je tri godine od dana nastanka obaveze.

Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca

Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete, što znači da potraživanja ostvaruje u sudskom postupku.     

Česta je zloupotreba ovog pravnog instituta, odnosno nepoštivanje otkaznog roka od strane radnika, koji se oslanjaju na kraći broj dana otkaznog roka i pretpostavljaju da ih poslodavac neće tužiti za naknadu štete, posebno ako se radi o manje zahtjevnim poslovima kod kojih ni šteta koja tom prilikom nastaje za poslodavca nije velika.

Međutim, kada se radi o zahtjevnijim zanimanjima, otkazni rok ima svrhu da se npr. započeti posao završi, da u tom periodu radnik uvede u budući posao novog radnika, izvrši primopredaju dokumentacije ili sredstava rada, pa i šteta koja bi nastala nepoštivanjem okaznog roka može biti veća.

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, za poslodavce koji nisu obavezni donijeti pravilnik o radu, poslodavac bi trebao propisati koje su obaveze radnika za vrijeme otkaznog roka, kao i koja su prava radnika u tom periodu u smislu izlaska sa posla radi traženja novog zaposlenja ili obavljanja privatnih poslova za to vezanih.“

Više informacija o otkazu ugovora o radu, pravima i obavezama radnika i poslodavca u slučaju otkaza ugovora o radu, te ogledne primjere pojedinačnih pravnih akata o prestanku radnog odnosa možete pronaći u priručniku Otkaz ugovora o radu.

Detaljan sadržaj priručnika možete pogledati klikom na sliku priručnika:

Pogledajte i ostale Novosti.