Autor: Muhamed Dervišević[1], BA. prava

 

OSVRT I KOMENTAR NA NOVI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA – „PROFESIONALNI ŽALITELJI“ SU PROŠLOST?

 

Sažetak: Po hitnoj proceduri i postupku, Parlamentarna skupština BiH je usvojila novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji se tiče segmenta Pravne zaštite. Ugovorni organi će prilikom zaprimanja žalbi, pored dosadašnje primarne obaveze ispitivanja procesnih pretpostavki da li je žalba blagovremena, dopuštena, izjavljena od ovlaštenog lica i od lica koje ima aktivnu legitimaciju, obavezno provjeravati da li je i žalba uredna.

Sada je Ugovorni organ taj koji će provjeravati da li žalba pored ostalih elemenata koje treba sadržavati, sadrži i dokaz o uplaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka. Ukoliko je žalba neuredna, Ugovorni organ je odbacuje zaključkom, te ne ulazi u meritum same žalbe. Žalitelji prilikom izjavljivanja svojih žalbi obavezno moraju taksu / naknadu za pokretanje žalbenog postupka uplatiti, i sada pred Ugovornim organom.

Pored cilja koji se namjerava postići izmjenom člana 101. stav (1) tačka a. ZJN,, prethodna neusaglašenost između tačaka a) i b) ovog stava ZJN, sada je ispravljena. Također, u postupku konkurentskog zahtjeva, rok za izjavljivanje žalbe više ne počinje teći od preuzimanja tenderske dokumentacije, nego od objave iste. Iznosi koji se uplaćuju kao naknade za pokretanje žalbenog postupka su novim izmjenama i dopunama ZJN povišene. Najniža taksa koja je iznosila 500,00 KM, sada iznosi 750,00 KM, dok najviša taksa od 10.000,00 KM sada iznosi 15.000,00 KM.

U slučaju da je osnovana žalba ili djelimično osnovana, ili neuredna, a kasnije se utvrdilo da je uplata za pokretanje žalbenog postupka bila izvršena, Ugovorni organ ima sada obavezu da u roku 7 (sedam) dana od dana kada je donio odluku po žalbi, URŽ-u proslijedi dokumentaciju, a sve kako bi se izvršio povrat naknade za pokretanje žalbenog postupka žalitelju.

Ključne riječi: Novi Zakon o izmjenama i dopunama javnim nabavkama, pravna zaštita, žalitelji, Ugovorni organi, Ured za razmatranje žalbi, postupanje Ugovornih organa po zaprimljenoj žalbi, žalbeni postupak, upravni spor, rješenje, zaključak, suspenzivno dejstvo, „profesionalni žalitelji“, naknada za pokretanje žalbenog postupka.

 

UVOD

Predmet istraživanja u ovom članku je analiza i osvrt na tek usvojeni novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama („Službeni glasnik BiH“, broj 50/24) – u daljem tekstu ZJN. Intencija prethodnih izmjena i dopuna ZJN u segmentu pravne zaštite, između ostalog je bila da se smanji broj neurednih žalbi, ili preciznije rečeno uloženih „žalbi radi žalbi“, koje za cilj imaju odugovlačenje postupka, ili ipak eventualnu naplatu naknade putem punomoćnika, gdje se na kraju predmetni žalitelj ne pojavljuje u istoimenom postupku kao ponuđač (ne dostavlja uopće ponudu), što implicira da nema cilj (u momentu ulaganja žalbe) da mu se dodjeli Ugovor o javnoj nabavci.

Period iza nas nam pokazuje da rezultati nisu zadovoljavajući, tačnije broj neurednih žalbi je visok, i dalje se ulažu žalbe gdje žalitelji na kraju ne uplaćuju takse pred Uredom za razmatranje žalbi – u daljem tekstu URŽ. Također, tendencija je sve većeg broja neurednih žalbi tačno određenog kruga pravnih subjekata, koji ulažu neuredne žalbe za gotovo sve predmete nabavki. Isti subjekti pred URŽ-om ne uplaćuju takse kako bi uredili svoju žalbu, dok sa druge strane suspenzivno dejstvo žalbenog postupka traje do donošenja odluke URŽ-a.

Na taj način, Ugovorni organi se nalaze u nezavidnom položaju, postupak se odugovlači, prethodno su pisali izjašnjenja na žalbene navode, slali dokumentacije, trošili svoje resurse, a zbog neuplaćivanja takse pred URŽ-om, žalba se odbacila kao neuredna (URŽ se nije upuštao u meritum). Zbog svega navedenog, svim akterima je bila jasno, da tzv. „profesionalni žalitelji“ i dalje u visokom broju izjavljuju žalbe, odnosno da prethodnim izmjenama i dopunama ZJN-a nije onemogućeno njihovo djelovanje. Po hitnoj proceduri i postupku, Parlamentarna skupština BiH je usvojila novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama koji se tiče Pravne zaštite. U nastavku članka prezentirane će biti usvojene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, te dat osvrt i komentar autora na iste.

 

---

 

KOMENTAR ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA („Službeni glasnik BiH“, broj 50/24)

Prva izmjena (Član 1.) se odnosi na član 100. stav (1), gdje se iza riječi „dopuštena“ dodaje riječ uredna.

Tako će sada član 100. stav (1) ZJN glasiti:

„Ugovorni organ dužan je u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe utvrditi da li je žalba blagovremena, dopuštena, uredna, izjavljena od ovlaštenog lica i od lica koje ima aktivnu legitimaciju.“

Dakle, Ugovorni organi će prilikom zaprimanja žalbi, pored dosadašnje obaveze ispitivanja procesnih pretpostavki da li je žalba blagovremena, dopuštena, izjavljena od ovlaštenog lica i od lica koje ima aktivnu legitimaciju, obavezno provjeravati da li je i žalba uredna. Dakle, uvodi se nova procesna pretpostavka koju Ugovorni organi obavezno ispituju, prije nego se upuste u sam meritum žalbenih navoda. Više o tome će biti prezentirano kroz nastavak članka.

U stavu (2) iza riječi „Nedopuštena“ dodaje se riječ „neuredna“. Sada član 100. stav (2) ZJN glasi: „Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena, neuredna i izjavljena od neovlaštenog lica, od lica koje nema aktivnu legitimaciju, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od pet dana od dana prijema zaključka.“

Dakle, povezano sa i stavom (1) istog člana ZJN, ukoliko je žalba neuredna, Ugovorni organ je odbacuje zaključkom, te ne ulazi u meritum same žalbe, imajući u vidu da se i „urednost“ same žalbe ispituje kao procesna pretpostavka sada, pored ostalih procesnih pretpostavki koje je Ugovorni organ do sada svakako bio u obavezi i ispitivati.

Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:

„Ako u roku za izjavljivanje žalbe nije dostavljen dokaz iz člana 105. stav (1) tačka i) ovog zakona o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, u iznosu propisanog članom 108. ovog zakona, na osnovu kojeg se može nesumnjivo utvrditi da je transakcija izvršena, ugovorni organ odbacit će žalbu kao neurednu bez pozivanja žalioca na dopunu ili ispravak. Na ovaj zaključak ugovornog organa žalilac nema pravo žalbe URŽ-u i on je konačan. Protiv ovog zaključka žalilac može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema. Tužba za pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje pobijanog zaključka ako Sud Bosne i Hercegovine drugačije ne odluči“.

Analizirajući gore citiranu zakonsku odredbu, izvodi se zaključak da žalitelji prilikom izjavljivanja svojih žalbi obavezno moraju taksu / naknadu za pokretanje žalbenog postupka uplatiti, i sada pred Ugovornim organom. Dakle, sada je Ugovorni organ taj koji će provjeravati da li žalba pored ostalih elemenata koje treba sadržavati, sadrži i dokaz o uplaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka. Članom 105. ZJN propisani su elementi koje žalba sadrži, između ostalog pod tačkom i) to je dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, u iznosu propisanom članom 108. ovog zakona, na osnovu kojeg se može nesumnjivo utvrditi da je transakcija izvršena.

U dosadašnjoj praksi, Ugovorni organi su rješavali osnovanost / neosnovanost žalbenih navoda, bez obaveze pozivanja ili provjeravanja da li je naknada / taksa za pokretanje žalbenog postupka uplaćena. Tu radnju je do sada isključivo vršio URŽ pozivanjem žalitelja da uredi svoju žalbu dostavljanjem dokaza o uplaćenoj naknadi. Novim izmjenama i dopunama ZJN, ugovorni organi sada imaju obavezu provjeravanja da li je dostavljen dokaz o uplaćenoj naknadi prilikom izjavljivanja žalbi, no kako se iz same odredbe da zaključiti, Ugovorni organi ne pozivaju žalitelja da uredi žalbu u dijelu koji se tiče dokaza o naknadi uplaćenoj za pokretanje žalbenog postupka, a kako je to URŽ do sada radio. Ukoliko žalba ne sadrži dokaz o uplaćenoj naknadi, odbacuje se od strane Ugovornog organa Zaključkom bez pozivanja na uređenje žalbe.

Ukoliko pažljivije sagledamo drugi dio zakonske odredbe istog stava, primjećujemo da je odredba u koliziji sa prethodnim stavom u jednom dijelu. Naime, u stavu (3) na kojeg autor članka daje upravo komentar, navodi se da je Zaključak konačan, te da se protiv njega može pokrenuti Upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, sama intencija je da se postupak ubrza, te da žalitelji koji nemaju za cilj da uplaćuju takse / naknade se onemoguće da odugovlače postupak, u smislu čekanja URŽ-a da riješi konačnim upravnim aktom predmet. Na ovaj način, Ugovorni organ Zaključkom odmah odbacuje Žalbu i ne upušta se u osnovanost žalbenih navoda ukoliko taksa nije plaćena.

Međutim, navedena odredba je u koliziji sa stavom (2) istog člana ZJN, jer isti sada glasi „Ako ugovorni organ utvrdi da je žalba neblagovremena, nedopuštena, neuredna i izjavljena od neovlaštenog lica, od lica koje nema aktivnu legitimaciju, odbacit će je zaključkom. Protiv ovog zaključka žalilac ima mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od pet dana od dana prijema zaključka.“ Dakle, kao što vidimo stav (2) istog člana i za neuredne žalbe u završnom dijelu dopušta da se na takav zaključak uloži žalba URŽ-u u roku od pet dana od dana prijema zaključka. Dakle, stavovi (2) i (3) istog člana su u koliziji, obzirom da se kroz stav (2) dopušta podnošenje žalbe URŽ-u (i za žalbe koje su neuredne), dok stav (3) dopušta samo pokretanje Upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, jer se navodi da je takav Zaključak konačan.

Intencija zakonodavca i jeste bila da Zaključak kojim se žalba odbacuje radi nedostatka dokaza o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka se odbacuje kao neuredna, te da se protiv takvog Zaključka može pokrenuti samo Upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Na taj način prohodnost provođenja samog postupka se ubrzava, te se ne mora čekati URŽ da u tom slučaju donese konačan upravni akt. Međutim, kako je gore i naglašeno, stavovi (2) i (3) člana 100. ZJN su u koliziji, jer stav (2) i dalje dopušta podnošenje žalbe URŽ-u (i za neurednu žalbu).

Bitno je naglasiti da svaki Zaključak kojim se odbacuje žalba radi nedostatka ili neispunjenja neke od procesnih pretpostaviti nije konačan, jer se i do novih izmjena i dopuna ZJN, žalba mogla uložiti na Zaključak kojim se prethodna žalba odbacuje radi toga što je neblagovremena, nedopuštena, izjavljena od neovlaštenog lica i od lica koje nema aktivnu legitimaciju. Stav (3) navodi da je zaključak kojim se žalba odbacuje od strane Ugovornog organa kada žalitelj ne dostavi dokaz o plaćenoj naknadi jedini Zaključak koji je konačan u slučaju kada se žalba odbacuje Zaključkom radi nedostatka neke od procesnih pretpostavki. Međutim, kolizija pomenutih stavova je gore pojašnjena, te će vrijeme ispred nas pokazati kakva praksa će se zauzeti po ovim pitanjima.

Dosadašnji stavovi (3), (4) i (5) postaju stavovi (4), (5) i (6).

U dosadašnjem stavu (3) koji postaje stav (4), iza riječi „dopušten“ dodaje se riječ „uredna“.

U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (6), iza riječi „dopuštena“ dodaje se riječ „uredna“.

Dakle, sada član 100. stav (4) ZJN glasi: „Ako je žalba blagovremena, dopuštena, uredna i izjavljena od ovlašćenog lica i lica koje ima aktivnu legitimaciju, ugovorni organ, razmatrajući žalbu, može utvrditi da je ona djelimično ili u cjelini osnovana i svojim rješenjem ispraviti radnju, preduzeti činjenje, izmijeniti i/ili dopuniti tendersku dokumentaciju ili može postojeću odluku ili rješenje staviti van snage i zamijeniti je drugom odlukom ili rješenjem, ili poništiti postupak javne nabavke u slučaju da su ispunjeni uslovi iz člana 69. st. (2) i (3) ovog zakona, te o tome obavijestiti učesnike u postupku javne nabavke na način određen ovim zakonom, u roku od pet dana od dana prijema žalbe.“

Prijašnji stav (4), sada je stav (5) člana 100. ZJN i u svom tekstu ostaje isti „Protiv rješenja ugovornog organa iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba URŽ-u, putem ugovornog organa, u roku od deset dana od dana prijema rješenja. Ugovorni organ prosljeđuje žalbu URŽ-u sa svojim izjašnjenjem i dokumentacijom u roku od pet dana od datuma zaprimanja.“

Član 100. stav (6) ZJN sada glasi: „Ako ugovorni organ postupajući po žalbi utvrdi da je žalba blagovremena, dopuštena, uredna, izjavljena od ovlašćenog lica i lica koje ima aktivnu legitimaciju, ali da je u cjelini neosnovana, neće donositi odluku o tome, ali je dužan da u roku od pet dana od datuma zaprimanja žalbu proslijedi URŽ-u, sa svojim izjašnjenjem na navode žalbe, kao i kompletnom dokumentacijom u vezi sa postupkom protiv kojeg je izjavljena žalba.“

Postupajući po zaprimljenoj žalbi, Ugovorni organi kao i do sada ukoliko su ispunjene procesne pretpostavke, upuštaju se u ocjenjivanje osnovanosti žalbenih navoda. Nova procesna pretpostavka koju ispituju je i urednost same žalbe, u kontekstu dostavljene naknade za pokretanje žalbenog postupka. U zavisnosti od osnovanosti / neosnovanosti žalbenih navoda, Ugovorni organi dalje postupaju u skladu sa ustaljenim procedurama i obavezama koje su imali i do novih izmjena i dopuna ZJN.

 

(Član 2.)

U članu 101. stav (1) tačka a) riječ „preuzimanja“ zamjenjuje se riječju „objave“.

U stavu (5) tačka a) riječ „preuzimanja“ zamjenjuje se riječju „objave“.

Član 101. stav (1) tačka a) ZJN sada glasi: „Žalba se izjavljuje: a) u roku od deset dana od dana objavljivanja obavještenja u odnosu na podatke iz obavještenja o nabavci, odnosno u roku od deset dana od dana objave tenderske dokumentacije na sadržaj tenderske dokumentacije“.

Riječ je o bitnoj izmjeni ZJN koja će spriječiti odugovlačenje postupaka javnih nabavki koje su u kontekstu prethodne zakonske odredbe bile problematične. Naime, prethodno zakonsko rješenje je propisivalo da rok za žalbu teče od dana preuzimanja tenderske dokumentacije na sadržaj iste. Imajući u vidu da rok za preuzimanje tenderske dokumentacije treba biti jednak minimalnom roku za prijem ponuda u zavisnosti od vrste postupka javne nabavke shodno stavu Agencije za javne nabavke, zainteresirani subjekti su mogli zadnji dan dozvoljenog roka za preuzimanje tenderske dokumentacije istu preuzeti, od kada im počinje reći rok za žalbu, iako je npr. tenderska dokumentacija objavljena već prije 9 dana.

U praksi je to značilo da zadnji dan mogu preuzeti tendersku dokumentaciju, te zadnji dan žalbenog roka izjavljuju žalbe koje su opet blagovremene, te se postupak samim time već odužio, iako je žalba izjavljena npr. 19-ti dan od objave tenderske dokumentacije na Portalu. Također, navedena zakonska odredba je omogućavala „manipulisanje“ kod pravnih subjekata koji su već preuzeli tendersku dokumentaciju i propustili npr. izjaviti žalbu, na način da su kontaktiranjem poslovnog partnera / drugog subjekta da preuzme tendersku dokumentaciju, uspijevali istu „fiktivno“ izjaviti u cilju eventualnog odugovlačenja postupka javne nabavke. Sadašnjom izmjenom, bez obzira na podatak kada subjekt preuzima tendersku dokumentaciju, rok za izjavljivanje žalbe na tendersku dokumentaciju teče od dana objave tenderske dokumentacije.

Dakle, sadašnjom izmjenom irelevantno je da li subjekt preuzima tendersku dokumentaciju npr. posljednjeg dana roka za preuzimanje iste, jer mu rok za eventualno izjavljivanje žalbe teče od dana kada je objavljena tenderska dokumentacija. Dakle, ponuđač preuzima „rizik“ da prati objavljivanje tenderske dokumentacije, te da istu što prije preuzme, a sve kako bi bio upoznat sa sadržajem iste, te kako bi mogao eventualno blagovremeno uložiti žalbu ukoliko cijeni da je ista diskriminirajućeg karaktera, te da nisu ispoštovani opšti principi propisani članom 3. ZJN.

Pored cilja koji se namjerava postići ovom izmjenom, prethodna neusaglašenost između tačaka a) i b) ovog stava ZJN, sada je ispravljena. Naime, tačka b) istog stava i člana ZJN je propisivala i sada propisuje (jer ista tačka ostaje neizmijenjena) da se u kontekstu izmjene tenderske dokumentacije „Žalba izjavljuje u roku od deset dana od dana objavljivanja izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije.“

Dakle, rok za žalbu na izmjene tenderske dokumentacije se već računao, i nastaviti će se računati u odnosu na momenat objave izmjene tenderske dokumentacije, dok je odredba tačke a) propisivala da rok za izjavljivanje žalbe počinje teći od dana preuzimanja tenderske dokumentacije, a ne objave. Sadašnjom izmjenom, obje tačke će biti usaglašene, te će rokovi za izjavljivanje žalbi teći od momenta objave tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj tenderske dokumentacije, te od momenta objave izmjene tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj izmjene tenderske dokumentacije (kako je za izmjenu tenderske dokumentacije do sada bilo i propisano). Navedenom izmjenom ZJN, neusaglašenost ove dvije tačke ZJN više neće postojati.

Član 101. stav (5) ZJN sada glasi: „U postupku nabavke koji se sprovodi putem konkurentskog zahtjeva žalba se izjavljuje u roku od pet dana od: a) objave konkurentskog zahtjeva; b) prijema zapisnika o otvaranju ponuda; c) prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili prijema odluke o poništenju postupka nabavke.“

Dakle, i u postupku konkurentskog zahtjeva, rok za izjavljivanje žalbe više ne počinje teći od preuzimanja tenderske dokumentacije, nego od objave iste, dok vremenski rok od 5 (pet) dana ostaje za ovu vrstu postupka isti, kao što je bio i prije novih izmjena i dopuna ZJN. Obzirom da je za ovu vrstu postupka zakonodavac propustio prethodnim izmjenama i dopunama ZJN propisati rok za žalbu u slučaju izmjene tenderske dokumentacije, ovo je bila idealna prilika da se i ta pravna praznina popuni, međutim Zakonodavac u tom dijelu i dalje izričito ne propisuje rok za izjavljivanje žalbe u konkurentskom zahtjevu na izmjene tenderske dokumentacije.

 

(Član 3.)

U članu 105. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:

(2) „Dokaz iz stava (1) tačka i) ovog člana o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, u iznosu propisanom članom 108. ovog zakona, na osnovu kojeg se može nesumnjivo utvrditi da je transakcija izvršena, obavezno se dostavlja ugovornom organu u roku za izjavljivanje žalbe“.

Žalitelji su obavezni dostaviti dokaz o plaćenoj naknadi ugovornom organu u roku za izjavljivanje žalbe, i to u iznosima ovisno od procijenjene vrijednosti javne nabavke. Iznosi su povišeni novim izmjenama i dopunama ZJN, o čemu će više riječi biti u nastavku.

 

(Član 4.)

Član 106. ZJN se mijenja i glasi:

(1) „Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke i dokaze iz člana 105. ovog zakona, osim u slučaju ako dostavljena žalba ne sadrži podatak i dokaz iz člana 105. stav (1) tačka i) ovog zakona, kada ugovorni organ donosi zaključak u skladu sa članom 100. stav (3) ovog zakona, ugovorni organ poziva žalioca da upotpuni žalbu u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. Ako žalilac ne postupi po zahtjevu ugovornog organa, žalba će biti odbačena kao neuredna u skladu sa članom 100. stav (2) ovog zakona“.

(2) „U postupku pravne zaštite pred URŽ-om i URŽ ispituje da li dostavljena žalba sadrži podatke i dokaze iz člana 105. ovog zakona. Ako dostavljena žalba ne sadrži podatke i dokaze iz člana 105. ovog zakona, osim u slučaju ako dostavljena žalba ne sadrži podatak i dokaz iz člana 105. stav (1) tačka i) ovog zakona, kada ugovorni organ donosi zaključak u skladu sa članom 100. stav (3) ovog zakona, URŽ poziva žalioca da upotpuni žalbu u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. Ako žalilac ne postupi po zahtjevu URŽ-a, žalba će biti odbačena kao neuredna u skladu sa članom 111. stav (1) tačka b) ovog zakona“.

Ukoliko u obzir uzmemo gore citirane izmjene ZJN koje se tiču postupanja sa neurednom žalbom, potrebno je napraviti distinkciju između neuredne žalbe koja ne sadrži dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, kao i neuredne žalbe kojoj nedostaju drugi elementi koje žalba treba sadržavati shodno članu 105. ZJN. Navedeno podrazumijeva da ukoliko neuredna žalba ne sadrži dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, takva žalba se odmah odbacuje Zaključkom u skladu sa članom 100. stav (3) ZJN, bez da se žalitelj poziva na dopunu.

Međutim, ukoliko žalba sadrži dokaz o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, a npr. nedostaje pečat kao jedan od elemenata (ili neki drugi element) koje žalba treba sadržavati, tada Ugovorni organ poziva žalitelja da upotpuni svoju žalbu u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. Tek ukoliko žalitelj ne postupi prema zahtjevu ugovornog organa, tada se žalba odbacuje kao neuredna u skladu sa članom 100. stav (2) ovog zakona. Napomene radi, u članu 100. stav (2) ZJN se protiv zaključka i dalje dopušta mogućnost podnošenja žalbe URŽ-u i to u roku od pet dana od dana prijema zaključka.

Što se tiče stava (2) i postupanja URŽ-a, isti u svom postupanju također ispituje da li žalba sadrži elemente propisane članom 105. ZJN, te ukoliko nedostaje neki od elemenata poziva žalitelja da upotpuni žalbu u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva za dopunu. Ukoliko žalitelj ne postupi po nalogu URŽ-a, isti žalbu odbacuje kao neurednu sukladno članu 111. stav (1) tačka b) ZJN, gdje se žalba od strane URŽ po navedenoj odredbi zaključkom odbacuje kao neuredna.

 

(Član 5.)

Član 108. stav (1) ZJN mijenja se i glasi:

„Žalilac je obavezan da plati naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:

1. 750,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke do 50.000,00 KM;
2. 1.200,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 50.001,00 KM do 80.000,00 KM;
3. 3.000,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 80.001,00 KM do 250.000,00 KM;
4. 5.250,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 250.001,00 KM do 400.000,00 KM;
5. 7.500,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 400.001,00 KM do 800.000,00 KM;
6. 11.250,00 KM za procijenjenu vrijednost nabavke od 800.001,00 KM do 9.000.000,00 KM;
7. 15.000,00 KM kada je vrijednost nabavke jednaka ili veća od 9.000.000,00 KM.“

Iznosi koji se uplaćuju kao naknade za pokretanje žalbenog postupka su izmjenama i dopunama ZJN povišene. Najniža taksa koja je iznosila 500,00 KM, sada iznosi 750,00 KM, dok najviša taksa od 10.000,00 KM sada iznosi 15.000,00 KM. Polemika u vezi visine taksi je uvijek bilo kod aktera u javnim nabavkama, jedno stajalište je da propisivanjem viših taksi negativno će se uticati na cjelokupan sistem javnih nabavki, u smislu da žalitelji neće razmatrati da izjavljuju žalbe radi visokog „uloga novca“, koji im se u slučaju neosnovane žalbe neće ni vratiti, dok drugo stajalište je da takse trebaju biti visoke, jer ukoliko su takse niske, žalbe će se ulagati radi različitih motiva, od različitih subjekata koji neće snositi veliki rizik i u slučaju neusvajanja žalbi.

Dosadašnje iskustvo nam govori, da prethodno propisivanje taksi nije uticalo na smanjenje broja žalbi, pa i autor ovog članka cijeni da povišene takse neće biti razlog koji će uticati na smanjenje broja žalbi, jer žalitelji koji su uvjereni u osnovanost svojih žalbenih navoda (npr. narušeni su opšti principi iz člana 3. ZJN), izjaviti će urednu žalbu bez obzira što je taksa povišena. Autor cijeni da će doći do umanjenja broja neurednih žalbi koje su se od strane URŽ-a odbacivale radi neplaćenih taksi, ali iz razloga što je sada propisana obaveza dostavljanja dokaza o plaćenoj naknadi prilikom izjavljivanja žalbe Ugovornom organu (ukoliko se ne dostavi, ista se odbacuje kao neuredna).

Autor je mišljenja da bi se u budućnosti mogla razmatrati opcija da postoje dvije kategorije taksi koje će se uplaćivati u zavisnosti od toga da li se žalba izjavljuje na tendersku dokumentaciju, odluku o izboru / poništenju itd…

Stav (4) istog člana ZJN mijenja se i glasi:

„ Prije razmatranja žalbe ugovorni organ je dužan da utvrdi da li je žalilac uz izjavljenu žalbu dostavio dokaz iz člana 105. stav (1) tačka i) ovog zakona o plaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, u iznosu propisanom ovim članom, na osnovu kojeg se može nesumnjivo utvrditi da je transakcija izvršena.“

Prethodnim Zakonskim rješenjem, u istom stavu se propisivalo da je URŽ taj koji utvrđuje da li je žalitelj uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka, a izmjenom ZJN sada je Ugovorni organ taj koji će utvrditi da li je žalitelj dostavio dokaz o uplaćenoj naknadi.

Stav (7) mijenja se i glasi:

„U slučaju osnovane ili djelimično osnovane žalbe, a i u slučaju neuredne žalbe, za koju se eventualno naknadno utvrdi da je uplata naknade za pokretanje žalbenog postupka izvršena, ugovorni organ u roku od sedam dana od dana donošenja odluke po žalbi dostavlja URŽ-u dokumentaciju radi pokretanja postupka povrata naknade za pokretanje žalbenog postupka. URŽ u roku od sedam dana od dana zaprimanja dokumentacije od ugovornog organa donosi posebno rješenje o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka, koja se mora sprovesti u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka u skladu sa Instrukcijom o načinu uplate, kontrole i povrata taksi propisanih ovim članom.“

Dakle, ukoliko je osnovana žalba ili djelimično osnovana, ili neuredna, a kasnije se utvrdilo da je uplata za pokretanje žalbenog postupka bila izvršena, Ugovorni organ ima sada obavezu da u roku 7 (sedam) dana od dana kada je donio odluku po žalbi, URŽ-u proslijedi dokumentaciju, a sve kako bi se izvršio povrat naknade za pokretanje žalbenog postupka žalitelju. URŽ u roku od sedam dana od dana zaprimanja dokumentacije od ugovornog organa će donositi posebna rješenja o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka, koja se moraju provesti u roku 30 dana od dana zaprimljenog rješenja. Dakle, kada usvaja žalbu Ugovorni organ, obavezno u roku 7 dana će dostavljati kompletnu dokumentaciju URŽ-u, a kako bi URŽ donio Rješenje o povratu naknade za pokretanje žalbenog postupka.

 

(Član 6.)

U članu 110. stav (1) iza riječi „dopuštena“ dodaje se riječ „uredna“, pa tako navedena zakonska odredba sada glasi: „Blagovremena, dopuštena, uredna, od ovlašćenog lica i lica koje ima aktivnu legitimaciju izjavljena žalba odgađa nastavak postupka javne nabavke, zaključenje i/ili izvršenje ugovora o javnoj nabavci ili okvirnog sporazuma do donošenja odluke URŽ-a.“

U duhu kompletnih izmjena i dopuna ZJN, tako i žalba koja nije uredna, nema, odnosno ne proizvodi suspenzivno dejstvo. Dakle, procesno neispravna, nepotpuna žalba ne odgađa nastavak postupka javne nabavke, čime se prohodnost provođenja samog postupka ubrzava.

Samostalni članovi:

 

(Član 7.)

1. „Postupci javnih nabavki, započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, u kojima je već izjavljena žalba, nastaviće se i okončati uz primjenu odredaba Zakona o javnim nabavkama (“Službeni glasnik BiH”, br. 39/14 i 59/22).“

Ukoliko je žalba prije stupanja na snagu ovog zakona već bila izjavljena, postupak će se i nastaviti i okončati prema zakonskim rješenjima koja su važila prije stupanja na snagu ovog Zakona.

2. „Postupci javnih nabavki, započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, u kojima nije izjavljena žalba, nastaviće se i okončati i uz primjenu odredaba čl. 1, 2, 3, 4, 5. i 6. ovog zakona“.

 

Svi postupci koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona gdje žalba nije izjavljena, nastavljaju se i okončavaju uz primjenu odredaba novog Zakona.

 

(Član 8.)

„Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.

Imajući u vidu da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama objavljen u Službenom glasniku BiH, broj: 50/24 dana 23.07.2024. godine, isti stupa na snagu 31.07.2024. godine.

 

ZAKLJUČAK

Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama treba pozdraviti, jer nesumnjivo će nove zakonske odredbe doprinijeti bržem i efikasnijem sprovođenju postupaka javnih nabavki od strane Ugovornih organa. Kao i svaki novi Zakon, ili izmjene istog, i ove odredbe će imati različita tumačenja, no vrijeme ispred nas će pokazati kakvu praksu će zauzeti institucije nadležne za praćenje primjene ZJN u kontekstu i dalje „otvorenih pitanja“. Ugovornim organima sa jedne strane nametnuta je dodatna obaveza – provjeravanje ispunjenja procesne pretpostavke urednosti same žalbe, da li ista sadrži dokaz o uplaćenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka, međutim sa druge strane, „prohodnost“ samog postupka je podignuta na višu razinu, jer žalbe kod prvostepenih organa – Ugovornih organa obavezno moraju sadržavati uplaćenu taksu, u suprotnom se žalba odbacuje Zaključkom koji je konačan.

Na taj način, potencijalno manipulisanje žalbama, te „zlonamjerno“ odugovlačenje postupka javnih nabavki je u značajnoj mjeri smanjeno. Da li će se djelovanje tzv. „profesionalnih žalitelja“ u potpunosti eliminisati, vrijeme pred nama će pokazati, ali će njihovo djelovanje zasigurno biti smanjeno. Novim izmjenama, žalbeni rok počinje teći u odnosu na momenat objave tenderske dokumentacije, za razliku od prethodnog zakonskog rješenja kada je tekao od momenta preuzimanja tenderske dokumentacije. Predmetna izmjena također doprinosi bržem provođenju postupaka javnih nabavki od strane ugovornih organa, te sprečava potencijalna manipulisanja u vezi za preuzimanjem tenderskih dokumentacija, koja su prije ovih izmjena bila prisutna.

 

NAPOMENA:

Tekst će biti objavljen u časopisu PRAVO I FINANSIJE u septembarskom (9) broju.

[1] Muhamed Dervišević, zaposlen kao stručni saradnik za javne nabavke u Refam Creative Solutions – REC d.o.o.