13.1. Pravilnik o radu

PITANJE: Obzirom da Nadzorni odbor je mišljenja da u njegovoj nadležnosti nije donošenje analitičke procjene koeficijenta za radnike (smatraju da je njihova nadležnost usvajanje prijedloga Pravilnika o radu i sistematizacije radnih mjesta), te da je nadležnost isključivo direktora i sindikata donošenje i usaglašavanje koeficijenata za radnike? (Da približim: – U pravilniku o radu stoji da koeficijente složenosti poslova utvrđuje komisija imenovana od strane poslodavca čiji je član predsjednik sindikalne organizacije. Koeficijenti složenosti posla utvrđeni na ovaj način čine sastavni dio ovog Pravilnika o radu). Molim da radi (nastavka) sjednice Nadzornog odbora zakazane za utorak 16. maj 2023. godine, odgovorite što prije.

PITANJE: Prema važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji u Javnoj ustanovi nazivi radnih mjesta su npr. Viši stručni saradnik za pravne poslove, Viši stručni saradnik za finansijsko – ekonomske poslove i računovodstvo, Viši stručni saradnik za kvalitet i standardizaciju. Zaposlenici koje rade na tim poslovima su primljeni pod tim nazivima konkursna procedura uredno provedena imaju zaključene ugovore o radu. Obzirom da će se mijenjati Pravilnik o sistematizaciji da li se naziv navedenih radnih mjesta mogu promijeniti u naziv “Stručni savjetnik” bez da se provodi konkursna procedura, samo da se izmjeni postojeći ugovor o radu? (Napomena: Za svako radno mjesto Vlada KS mora dati saglasnost.)

PITANJE: “Ugovorom o radu, radnik je raspoređen na radno mjesto zaštite na radu i zaštite od požara za koje je zakonski predviđena visoka stručna sprema i istim ugovorom su predviđeni i poslovi srednje stručne spreme koje je radnik obavljao prije potpisivanja novog ugovora. Budući je radnik do ovog momenta radio na poslovima srednje stručne spreme, poslodavac te poslove nije ukinuo iako se radi o srednjoj stručnoj spremi i obvezama koje zahtijevaju prisustvo cijelog dana. Mogu li se uopće vezati poslovi srednje stručne spreme i visoke stručne spreme”.

PITANJE: Imamo nekoliko pitanja vezano za alkotestiranje radnika. Da li poslodavac može utvrđivati da li je radnik na radnom mjestu pod uticajem alkohola, odnosno da li ima pravo vršiti alkotestiranje istog ako ima poseban pravilnik koji reguliše tu materiju? Da li radnika mora uputiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu? U slučaju da radnika treba udaljiti sa radnog mjesta poslodavac izdaje rješenje o udaljenju sa radnog mjesta, ima li potrebe navoditi u rješenju da je radnik dužan donijeti iz zdravstvene ustave dokaz da na dan udaljenja sa radnog mjesta nije bio pod uticajem alkohola? Imate li još neki savjet kako regulisati što se tiče radnika koji dođe pod dejstvom alkohola na radno mjestu?

PITANJE: Da li u Ugovorima o radu sa radnicima trebamo navesti neto, bruto platu ili satnicu po kolektivnom ugovoru?

PITANJE: Molim vas za odgovor, vezano za Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih mjesta u Javnoj ustanovi na nivou Kantona. Vlada Kantona Sarajevo je 07.06.2018. godine donijela Zaključak kojim je usvojila Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja Javne ustanove „Centar za napredne tehnologije u Sarajevu“, na osnovu kojeg je Skupština KS donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove „Centar za napredne tehnologije u Sarajevu“. („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 28/18 i 6/19). U pomenutom Elaboratu su, između ostalog, navedene djelatnosti Centra (osnovna je „Naučno istraživanje i razvoj u prirodnim i tehničkim naukama“), kao i organizacija, te opis radnih mjesta na osnovu koje je urađen važeći Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova radnih mjesta JU „Centar za napredne tehnologije u Sarajevu“ (75 radnih mjesta od kojih je trenutno popunjeno 11). Pitanje: Da li se može donijeti novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih mjesta tako da u najvećoj mjeri (više od 50%) odstupa od Elaborata o društveno ekonomskoj opravdanosti osnivanja Javne ustanove, u pogledu organizacione strukture, opisa radnih mjesta, broja radnih mjesta, tj. postoji li pravni osnov po kojem se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji može dokidati ili mijenjati Odluka o osnivanju donešena na osnovu Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja javne ustanove? Da li postoji propis kojim se određuje koliko Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji može odstupati od Elaborata o društveno-ekonomskoj opravdanosti na osnovu kojeg je donešena Odluka o osnivanju javne ustanove?

PITANJE: U staroj sistematizaciji imamo tri radna mjesta za koje je donijeto rješenje o mirovanju prava i obaveza iz radnog odnosa. Urađena je nova sistematizacija, i ta radna mjesta su planirana za jednu stepenicu više. da li se radnicima koji imaju rješenje o mirovanju prava i obaveza iz radnog odnosa može donijeti novo Rješenje o mirovanju, prema novoj sistematizaciji, kako bi bili raspoređeni na radna mjesta koja su predviđena sadašnjom sistematizacijom?

PITANJE: Naša osnovna djelatnost je: Mašinska obrada metala – šifra djelatnosti prema KD BiH 2010 – 25.62 Pored ove djelatnosti, a u okviru upisanih djelatnosti Društava, imamo dijelove preduzeća (podružnice) koje su kod Službe za statistiku razvrstane prema klasifikaciji djelatnosti: Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila – šifra djelatnosti prema KD BiH 2010 – 25.62, u kojim podružnicama imamo uposlenih 20 radnika. Na osnovu našeg ranije postavljenog pitanja, od vas smo dobili odgovor da moramo naše interne akte (Pravilnika o radu i Ugovore o radu) uskladiti sa kolektivnim ugovorom. S obzirom da je naša djelatnost vezana za dva kolektivna ugovora – Kolektivni ugovor za djelatnost proizvodnje i prerade metala i Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, naše pitanje glasi: „Da li smo u obavezi naše interne akte uskladiti sa oba ova dva Kolektivna ugovora ili samo sa Kolektivnim ugovorom koji se odnosi na djelatnost proizvodnje i prerade metala, s obzirom da je naša osnovna djelatnost vezana za taj kolektivni ugovor i gdje je uposleno cca 80 radnika i koji su kao takvi prijavljeni kod nadležne poreske uprave na glavni JIB Društva“?

PITANJE: 1. Naziv radnog mjesta: DIPLOMIRANI FIZIOTERAPEUT I CIKLUSA ILI VIŠI FIZIOTERAPEUT 2. Završena škola: VSS Fakultet zdravstvenih studija- fizioterapija, Visoka zdravstvena škola-fizioterapija, VSS I-ciklusa ECTS ili VŠS 180 ECTS 3. Stepen stručne spreme: VII ili VI 4. Kvalifikacija: VSS 240 ECTS ili VSS 180/VŠS 5. Grupa složenosti: VIII/2 ili VII/2 Ustanova ima 5 zaposlenih fizioterapeuta sa završenim I ciklusom 180ects bodova koji su plaćeni po grupi složenosti VII/2 i koji imaju diplomu fizioterapeuta također sa 180 ects bodova. Dalje ustanova ima 2 fizioterapeuta sa završenim I ciklusom sa 240 ects bodova također plaćenih po grupi složenosti VII/2. Pravilnikom o radu a u skladu sa kolektivnim ugovorom propisano je sljedeće: a) Zanimanje VII/2 grupe – koeficijent složenosti 3,20 Zanimanje, odnosno poslovi za koje je potrebna viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja, b) Zanimanja VIII/2 grupe – koeficijent složenosti 3,85, zanimanja odnosno poslovi za koja je predviđena visoka stručna sprema zdravstvenog smjera visoka zdravstvena škola. Ustanova sad raspisuje konkurs shodno sistematizaciji za 2 fizioterapeuta traženih kvalifikacija dakle I ciklus 180 ects ili I ciklus 240 ects sa istim opisima poslova, a namjerava isplaćivati svima istu platu, tj. koeficijent 3,2 jer jedni fizioterapeuti koji rade u ustanovi imaju 180 bodova a drugi diplome sa 240 bodova i rade iste poslove. Napominjem da Kolektivni ugovor ne prepoznaje bolonjski sistem školovanja, te tako, nije razdvojio platne razrede po ovom osnovu. Kako pravilno postupati? Da li je ustanova u sistematizaciji trebala navesti samo jednu grupu za to radno mjesto npr. fizioterapeut I ciklusa i grupa složenosti 3,2 i na taj način raspisati i konkurs ili kako je ispravno uraditi? Sad dakle po sistematizaciji raspisujemo konkurs za fizioterapeuta I ciklus 180 ili 240 bodova, a da nije predviđeno kome dati prednost pri zapošljavanju, a nije moguće praviti ni razliku u plati za isti opis poslova? Molim odgovor kako ispravno postupiti? Ukoliko Vam je potrebno dodatnih parametara za ispravan odgovor stojim na raspolaganju za slanje istih.

PITANJE: Kolektivni granski ugovor kojim su regulisana prava i obaveze radnika javnih preduzeća je istekao. Direktor preduzeća i reprezentativni sindikat su potpisali Sporazum o regulisanju plata, osnovice za obračun plate i drugih pitanja iz radnih odnosa a koji je ugrađen u Pravilnik o radu te je kao takav Pravilnik o radu usvojen od strane Nadzornog odbora. Između ostalog, Sporazumom su utvrđena radna mjesta i koeficijenti radnih mjesta. Sada direktor preduzeća smatra da treba izvršiti reorganizaciju radnih mjesta u smislu da se za određena radna mjesta poveća koeficijent za obračun plate te da određena radna mjesta preimenuje odnosno uvede i nova radna mjesta. Da li direktor može predložiti novu sistematizaciju sa novim koeficijentima radnih mjesta, dostaviti takav prijedlog reprezentativnom sindikatu koji obavlja i poslove Vijeća uposlenika, i bez obzira na njihovo mišljenje, ukoliko Nadzorni odbor usvoji takve izmjene Pravilnika o radu početi primjenjivati te izmjene? U sadašnjem Pravilniku o radu ugrađen je jedan član koji kaže da se utvrđeni koeficijenti radnih mjesta ne mogu mijenjati bez pisane saglasnosti reprezentativnog sindikata. Da li je takva odredba zakonita?

PITANJE: Pravilnikom o radu na osnovu kojeg se vrši obračun i isplata plaće svakom radniku, propisano je da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta u svakom konkretnom slučaju, neto satnice (propisane Odlukom Vlade FBiH) i broja sati u mjesecu (prema kalendaru). Članom 63. Pravilnika utvrđeni su koeficijenti složenosti poslova po Grupama (i navedena radna mjesta za koje radnici imaju zaključen Ugovor). Za svaku Grupu složenosti poslova propisan je “Najniži koeficijent složenosti poslova” i naveden iznos iste. Također, Pravilnikom je regulisan radni učinak, uslovi i razlozi povećanje plaće po tom osnovu. U praksi preduzeća, u opravdanim i pojedinačnim slučajevima, Rješenjem Uprave preduzeća utvrđuje se koeficijent za obračun plaće konkretnom radniku koji je veći u odnosu na najniži koeficijent Grupe složenosti radnog mjesta koje obavlja taj radnik. Taj novi koeficijent (po Rješenju) se neizjednačava sa najnižim koeficijentom slijedeće Grupe složenosti poslova prema Pravilniku. Takva Rješenja (o utvrđivanju novog koeficijenta za obračun plaće konkretnom radniku) su privremenog karaktera i dok postoje opravdane potrebe i razlozi za takvo povećanje. U obrazloženju Rješenja se navode ti razlozi koji su između ostalog savjesnije, odgovornije i blagovremenije izvršavanje poslova, povećanje obima poslova i preuzimanje novih ili po nalogu Uprave ili samoinicijativno i zbog potreba preduzeća. Taj koeficijent utvrđen Rješenjem za rezultat ima povećanu plaću, ali u isto vrijeme i dodatne obaveze, poslove i radne zadatke tog radnika. Takva Rješenja donose se na osnovu člana 109. Pravilnika o radu (“o pravima i obavezama radnika iz Ugovora o radu odlučuje Uprava”), a u vezi sa članom 63. (“propisani najniži koeficijenti Grupa složenosti poslova”) i članom 67. istog Pravilnika (“kojima se propisuje uslovi za povećanje plaće po osnovu radnog učinka”). Ponovno napominjemo, da plaću čini umnožak koeficijenta složenosti, neto satnice i broja sati u mjesecu. Da li možemo na ovakav način tj. donošenjem Rješenja (o utvrđivanju koeficijenta za obračun plaće u svakom konkretnom slučaju, koje je privremenog karaktera) vršiti obračun i isplatu plaće bez da smo prekršili zakonske propise.

PITANJE: Može li direktor preduzeća donijeti odluku da se svim radnicima koji odlaze u penziju u zadnji šest mjeseci obračunava postotak od 10% na platu?

PITANJE: Da li se u Pravilniku o radu i sistematizaciji radnih mjesta u javnoj ustanovi, može primjeniti odredba slična onoj koja je propisana Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 29/2003, 23/2004, 39/2004, 54/2004, 67/2005, 8/2006, 77/2006 – odluka US, 34/2010 – odluka US, 45/2010 – dr. zakon, 4/2012, 99/2015 i 9/2017 -odluka Ustavnog Suda) koja glasi: Član 66a. Namještenik organa državne službe koji je stekao VII stepen stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u organima državne službe nakon položenog stručnog ispita za namještenika u organima državne službe, može se prijaviti na konkurs za upražnjeno radno mjesto stručnog saradnika u organu državne službe bez obaveze obavljanja pripravničkog staža. Eventualno, u našem Pravilniku o radu, prethodni član bi bio djelimično izmjenjen i usklađen sa našim potrebama ali suština bi bila ista, dakle mogućnost valorizacije prethodnog radnog iskustva u nižem stepenu stručne spreme bez potrebe ponovnog obavljanja pripravničkog staža u većem stepenu stručne spreme.

PITANJE: Postoji li zakonska prepreka da se u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta za pojedino radno mjesto, pored zakonom propisanih uvjeta, propišu i uvjeti dva ili više stupnjeva stručne spreme? Npr. da se za određeno radno mjesto propišu uvjeti da kandidat za radno mjesto može imati ili višu ili visoku stručnu spremu, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava? Ili npr. da uvjete pojedinog mjesta ispunjava kandidat koji ima SSS, IV stupanj stručne spreme, ili višu stručnu spremu, ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sustava studiranja?

PITANJE: Pravilnikom o plaćama preduzeća utvrđeni su koeficijenti ovisno o složenosti poslova radnih mjesta, stepena stručne spreme, odgovornosti i uslova rada. Nakon dugogodišnjeg rada u firmi, stvoren je uslov da se jednom od radnika poveća koeficijent. Da li izmjenu povećanja koeficijenta mogu uraditi Rješenjem ili Aneksom ugovora ili moram primjeniti član 107. Zakona o radu? Napominjem da svi elementi ranijeg Ugovora o radu ostaju isti, samo se vrši izmjena koeficijenta.

PITANJE: Interni akti Poslodavca?

PITANJE: Koliko je potrebno vremenski rok (zakonski) donošenjem Nove organizacije i sistematizacije radnih mjesta da bi se uskladili Ugovori o radu sa istom?

PITANJE: Promjene vezane za organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta kada je već usvojena. Može li poslodavac Odlukom direktora Društva vršiti promjene odnosno izmjene Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji?

PITANJE: Može li biti organizacija i sistematizacija radnih mjesta kao zasebni akt poslodavaca?

PITANJE: Kod interni revizor (radno mjesto) u pravilniku o uslovima za obavljanje poslova interne revizije u javnom sektoru FBiH član 5. kaže za posebne uslove VSS-VII stepen stručne spreme odgovarajućeg smjera. Kako se može i da li je u skladu sa pravilnikom da se navede koji je tačno Fakultet? Ili treba da se u pravilniku u sistematizaciji stavi „odgovarajući smjer“?

PITANJE: Obraćamo Vam se ispred JU, sa upitom vezano za dodatno pojašnjenje Vašeg odgovora ) za izmjenu Pravilnika o radu, uz dopunu dokumentacije gdje Vam dostavljamo Izmjene Pravila JU te Vas molimo da nam dostavite Vaše mišljenje na dole opisanu situaciju i postavljena pitanja s osvrtom na poziciju zamjenika direktora. Takođe bi Vam skrenuli pažnju na član 16. st. 2) Odluke o osnivanju JU koji propisuje: „Direkciju mogu zastupati i druga lica određena Pravilima Direkcije, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH“. “Prijedlogom izmjena Pravilnika o radu, član 137. tačka 1) bi se mijenjala na način da u slučaju otkaza ugovora o radu sa ponudom zaključenja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima odluku donosi direktor Direkcije na prijedlog i uz saglasnost zamjenika direktora. U slučaju odsutnosti direktora Direkcije, o istom (otkaz ugovora o radu sa ponudom zaključenja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima), odlučuje zamjenik direktora koji o tome informiše Vijeće zaposlenika. Dalje se navodi da u slučaju da se isto (otkaz ugovora sa ponudom drugog) odnosi na zamjenika direktora o istom odlučuje direktor uz obaveznu prethodnu saglasnost Vijeća zaposlenika za isto. Također, predmetnim Prijedlogom izmjena Pravilnika o radu predviđa se i izmjena člana 197., na način da se dodaje da: zamjenik direktora rukovodi svim operativnim poslovima Direkcije, na način da odobrava sve akte koji izrade zaposlenici u sektoru na način da iste parafira svojim potpisom. U slučaju odsutnosti zamjenika direktora operativnim poslovima direktno rukovodi direktor. Također napominjemo da je u Pravilima direkcije predviđeno da zamjenik direktora mijenja direktora u slučaju njegovog odsustva”. Imajući u vidu gore naznačene predložene izmjene Pravilnika o radu, postavljam Vam sljedeća pitanja: 1. Da li je ovakav predloženi sadržaj Izmjena i dopuna Pravilnika u radu u suprotnosti sa Uredbom sa zakonskom snagom o ustanovama („Službeni glasnik R BiH“, br. 6/92, 8/93, 13/94), Zakonom o radu („Službene novine F BiH“, br. 26/2016, 89/2018, 23/2020 – odluka Ustavnog Suda, 49/2021 i 44/22), Zakonom o zabrani diskriminacije (“Službeni glasnik BiH”, br. 59/09, 66/16), Zakonom o vijeću zaposlenika („Službene novine F BiH“, br. 38/04), Odlukom o osnivanju javne ustanove Direkcije regionalnih cesta Unsko – sanskog kantona i Pravilima JU Direkcije regionalnih cesta USK? 2. Da li bi se predlaganjem i usvajanjem predloženih Izmjena i dopuna Pravilnika u radu eventualno ostvarilo biće krivičnog djela propisano odredbama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 36/03, 21/04 – ispr., 69/04, 18/05, 42/10, 42/11,59/14, 76/14, 46/16 i 75/17)? U prilogu Vam dostavljam Odluku o osnivanju javne ustanove Direkcije regionalnih cesta Unsko – sanskog kantona, Izvod iz Pravila JU Direkcije regionalnih cesta USK Bihać, Izmjene Pravila JU Direkcija regionalnih cesta USK Bihać, Izvod iz Pravilnika o radu JU Direkcije regionalnih cesta USK Bihać, predložene izmjene i dopune Pravilnika o radu JU Direkcije regionalnih cesta USK Bihać i Vaš odgovor na ranije postavljena pitanja.

PITANJE: Poslodavac nije u zakonskom roku uskladio Pravilnik o radu sa Zakonom o radu (“Službene novine FBiH,”broj:26/16 i 89//18). Naime, kod poslodavca je prvi Pravilnik o radu, nakon stupanja na snagu Zakona o radu, donesen tek u decembru mjesecu 2019. godine. Nakon toga poslodavac je još dva puta donosio Pravilnik o radu, jednom u martu mjesecu 2022. godine, drugi put u decembru mjesecu 2022. godine. Razlog donošenja Pravilnika o radu, u jednoj godini dva puta, po navodima Uprave i Nadzornog odbora je teška finansijska situacija u preduzeću. Teška finansijska situacija je bila razlog smanjenje plaće radnicima, odnosno koeficijenata za pojedina radna mjesta. Pravilnikom o radu iz marta mjeseca 2022. godine, regulisano je da će radnici imati smanjenje plaće, odnosno fiksne plaće do 31.12.2022. godine, a nakon toga sa će se primjenjivati Prilog II, Pravilnika, kojim su određeni koeficijenti i neto satnica. Predviđene odredbe istog pravilnika poslodavac nije ispoštovao nego u mjesecu decembru 2022. godine, donosi novi Pravilnik o radu sa početkom primjene 01.01. 2023. godine, te utvrđuje nove koeficijente i nove grupe složenosti poslova. Postavljamo pitanje: 1. Da li je takav način rada u skladu sa Zakonskim odredbama? 2. Da li je poslodavac morao voditi računa da radniku ne može drastično izvršiti smanjenje koeficijenta, a time i plaće, u odnosu na Ugovor o radu, koji je radnik imao potpisan u 2015. godini, kada je imao veći koeficijent plaće, 3. Da li se moralo voditi računa da povećanje koeficijenta plaće bude srazmjerno grupi poslova, odnosno stručnoj spremi radnika, mislimo na srazmjerno povećanje između grupa složenosti poslova? 4. Da li je poslodavac imamo zakonsko uporište da između pojedinih grupa poslova bude razlika u koeficijentu, tako da je razlika neto plaće između srednje i visoke stručne spreme 150,00 KM, (startni osnov) sve iz razloga sto je radnicima sa VSS- izvršilo drastično smanjenje koeficijenata, iako obavljaju iste poslove kao i ranije potpisanim ugovorom o radu? Konkretno nas zanima da li je poslodavac ima zakonsko uporište ponudit radniku koeficijent plaće puno niži u odnosu na koeficijent koji je imao potpisanim Ugovorom o radu iz 2015. godine. Napominjemo, granski kolektivni ugovor nakon prestanka važenja istog u 2018. godini, nije ponovo donesen za radnike komunalne privrede u FBiH. Sve navedeno je doneseno uz konsultaciju sa Sindikatom.

PITANJE: U sistematizaciji preduzeća postoje radna mjesta pet rukovodioca službi. Direktor preduzeća iz reda rukovodioca službi želi istaknuti dva rukovodioca koji će voditi 2 sektora (u jednom sektoru bi bila obuhvaćene 3 službe a u drugom 2 službe na kojima postoje rukovodioci). Na koji način se može 2 rukovodioca imenovati za voditelje 2 sektora s tim da radna mjesta ta dva rukovodioca se ne popunjavaju nego da ti voditelji i dalje obavljaju poslove svoje službe a da na ostalim službama koje su u njihovom sektoru vrše nadzor, kontrolu i ostale zadatke?

PITANJE: Državni službenik je bez pismenog odobrenja a na usmeni zahtjev izostao jedan dan sa posla. Za taj dan mu nije obračunata plaća u skladu sa šihtericom. Da li treba raditi Rješenje o umanjenju plaće za taj dan i ako da na koji način se može to uraditi?

PITANJE: Direktor preduzeća je sa reprezentativnim sindikatom preduzeća (koji obavlja i poslove Vijeća uposlenika) potpisao Sporazum o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta, usaglašavanju plata i ostalih primanja radnika kojim su utvrđena radna mjesta u preduzeću, koeficijenti radnih mjesta, osnovica za obračun plate i sl. te je Sporazum sastavni dio Pravilnika o radu preduzeća. Sada direktor preduzeća predlaže Nadzornom odboru da se donese novi Pravilnik o radu kojim direktor preduzeća traži da se izvrši reorganizacija poslova u jednoj službi te predlaže izmjenu postojećih radnih mjesta u toj službi a što podrazumijeva i drugačije koeficijente te da se jednom rukovodiocu službe poveća koeficijent iz razloga što je magistar te smatra da obavlja složenije poslove od ostalih rukovodioca. Sindikat ne želi dati saglasnost na takav pravilnik o radu. Može li Nadzorni odbor usvojiti takav pravilnik bez saglasnosti sindikata?

PITANJE: Obzirom da je kod nas u toku aktivnost na izradi novog Pravilnika o radu molimo za pravno mišljenje da li u uslovima za obavljanje poslova i zadataka radnih mjesta sa visokom stručnom spremom možemo utvrditi dvojnu stručnu spremu, odnosno za pojedina radna mjesta upisati sljedeći uslov: VSS – visoko obrazovanje prvog ciklusa koje se vrednuje sa 180 ECTS bodova / visoko obrazovanje prvog ciklusa koje se vrednuje sa 240 ECTS bodova Da li je ispravno da na jednom radnom mjestu istu platu imaju radnik koji je završio tri godine studija i stekao 180 ECTS bodova i radnik koji je završio 4 godine studija i ima 240 ECTS bodova? Na koji način tumačiti odredbu člana 121. tačka a) Zakona o visokom obrazovanju TK, koja glasi: prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija (the degree of Bachelor) ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa 180 odnosno 240 ECTS bodova”, obzirom da je široko rasprostranjeno mišljenje da su lica sa 180 ECTS i 240 ECTS izjednačena. Da li je lice koje završi prvi ciklus studija sa 180 ECTS izjednačeno sa višom stručnom spremom i podvodi se kao VŠS ili VI stepen stručne spreme. Ovo je pitanje o kojeg godinama postoje dileme, pa vas molimo da nam dostavite vaše mišljenje po istom?

PITANJE: U toku nam je postupak prijema u radni odnos na dva radna mjesta. Naša nedoumica je za radno mjesto Stručni saradnik za muzejske poslove i organizaciju događaja, imamo prijavljene na konkurs jednog sociologa i jednog politologa na tu poziciju. Oba zvanja pripadaju društvenim fakultetima, ali za tu poziciju javnim oglasom i pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta je definisano sljedeće: Smjer: Društveni, humanistički ili tehnički (ekonomski, historija umjetnosti, historija, arhitektura, i druga zanimanja u vezi muzejske djelatnosti). Da ne bismo napravili propust molimo Vas protumačite da li ova dva zanimanja se mogu uvrstiti u druge „muzejske djelatnosti“ obzirom da je oglasom i pravilnikom precizirano ekonomski, historija umjetnosti, historija, arhitektura, i druga zanimanja u vezi muzejske djelatnosti.

PITANJE: Pravilnikom o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta precizirano je da direktor donosi Odluku o utvrđivanju koeficijenata složenosti poslova odnosno radnih zadataka u instituciji. Ova odluka je donesena i u istoj su precizirani koeficijenti složenosti poslova i razvrstani su po stručnoj spremi potrebnoj za obavljanje poslova radnih mjesta. U okviru obavljanja poslova VSS grupe radnih mjesta su razvrstane na stručnog saradnika i samostalnog stručnog saradnika. Za obavljanje poslova stručnog saradnika potrebna je VSS i jedna godina radnog iskustva i utvrđen je koeficijent složenosti poslova 3,2 , dok je kod samostalnog stručnog saradnika potrebno 3 godine iskustva i VSS i utvrđen je koeficijent složenosti poslova 3,3. Pitanje je da li direktor može donijeti odluku o povećanju koeficijenta za radnike raspoređene na radna mjesta stručnog saradnika (ukoliko im se poveća obim poslova i složenost obavljanja poslova) na način da koeficijent bude jednak ili veći od koeficijenta samostalnog stručnog saradnika?

PITANJE: U Pravilniku o radu predviđeno je posebnim uslovima da za radno mjesto “Šef službe” treba imati 3 godine radnog iskustva u struci, fakultet društvenog smjera sa 240 ECTS bodova. Direktor želi na navedeno mjesto postaviti radnika koji je radio u ustanovi kao socijalni radnik sa 180 ECTS, i navedene poslove obavlja 9 godina u ustanovi. U mjesecu julu 2021. godine radnik je magistrirao, i stekao 300 ECTS bodova. Zanima nas da li postoji mogućnost da sada navedeni radnik bude premješten na radno mjesto “Šef službe” s obzirom da isti nema 3 godine radnog iskustva sa 240 ECTS. Napominjemo da je pravilnikom predviđeno radno iskustvo u struci, a ne spremi.

PITANJE: Ukoliko se ukine radno mjesto iz razloga što više nema potrebe za istim, može li se radnik koji je radio na tim poslovima preraspodijeliti na druge poslove s tim da je na drugom radnom mjestu niži koeficijent odnosno manja plata?