23.1. Prijava i odjava kod Poreske uprave

PITANJE: Radnik koji je rođen 01.01. neke godine, i ispunjava uslov za starosnu penziju, tj.65 godina, ja jesam takvom radniku izdala rješenje za starosnu penziju 31.12. jer praktično 01.01. ima 65 godina i 1 dan. Nije bilo problema mada sam strahovala da PIO/MIO (koji je takav kakav je) vrati predmet. Da li je ispravan postupak jer 01.01 vuče mnoge obaveze od godišnjeg regresa i sl.?

PITANJE: Da li je dozvoljeno putem studentskog servisa/zadruge angažovati studente za obavljanje određenih poslova? Da li se ugovor o privremenim i povremenim porezima prijavljuje poreznoj upravi i putem kojeg obrasca. Pri određivanju plate, da li satnica mora biti u skladu sa kolektivnim ugovorom ili može se dogovoriti niža, te koji se doprinosi plaćaju na istu?

PITANJE: 1. Ukoliko radnik mijenja radnu poziciju da li je potrebno uraditi izmjenu iste u sistemu porezne uprave ako ta druga pozicija zahtijeva veću stručnu spremu od one koja ja prvobitnom pozicijom prijavljena? 2. Ukoliko je gore navedeno potrebno, da li u tom slučaju se radi odjava pa prijava radnika sa novom pozicijom ili samo promjena? 3. Kako postupiti ukoliko nam sistem PU, prilikom prijave radnika, ne nudi izbor pozicije na kojoj je radnik (npr. Saradnik u ljudskim resursima, Voditelj grupe itd.)?

PITANJE: Ukoliko zaposlenik koristi npr.2 dana neplaćenog odsustva, je li poslodavac i u tom slučaju dužan odjaviti i ponovo prijaviti zaposlenika?

PITANJE: Kako postupiti u situaciji kada dođe do odjave radnika 1. ili 2. dan u mjesecu, a taj dan pada vikend, dakle subota i nedjelja, radnik nije radio nego je samo odjava izvršena 1. ili 2. umjesto zadnjeg dana prethodnog mjeseca, da li postoji evidentiranja u MUP-u, uplate doprinosa ili slično?

PITANJE: Kada se ugovor potpiše u petak npr. 29.07.2022, a radni odnos treba da teče od 01.08.2022. ponedjeljak, da li je to ispravno i da li da se odjavi sa Biroa sa 31.07. ili treba da potpiše ugovor neradni dan 31.07., da bi radni odnos tekao sa 01.08.2022.godine? Uvijek se potpiše dan ranije ugovor radi odjave sa biroa, a sljedeći dan u PU, pa pošto je sada vikend i nisam se susretala sa tim.

PITANJE: Na listingu koje je bivši radnik izvadio za neke ranije godine nema prijave i odjave za tri mjeseca. U pitanju su tri mjeseca 2012. godine. Da li ja sada 2022. godine smijem izvršiti retroaktivnu prijavu i odjavu u Poreznoj za te mjesece i na koji način?

PITANJE: Radnik je uposlenik društva već 10 godina i isti je prijavljen na radno mjesto Prehrambeni radnik na koje je raspoređen do 31.12.2021. godine. Od 01.01.2022. godine radnik se raspoređuje na radno mjesto Skladišni radnik sa novim ugovorom. Da li se u poreznoj upravi na obrascu JS 3100 radi samo promjena ili odjava na radno mjesto Prehrambeni radnik sa 31.12.2021. godine i prijava na novo radno mjesto od 01.01.2022. godine.

PITANJE: Ukoliko radnik napravi prekid radnog odnosa od X dana da li se u svakom slučaju mora prijaviti na biro, a potom s biroa početi raditi u drugoj firmi?

PITANJE: Kako prijaviti radnika koji obavlja poslove javnih nabavki, a shodno klasifikaciji zanimanja od strane Porezne uprave?

PITANJE: Molim Vas za odgovor na pitanje je li moguće radnika odjaviti sa PU FBiH putem JS3100 obrasca retroaktivno u sljedećoj situaciji: Naime, sukladno našem Pravilniku o radu, ukoliko radnik počini težu povredu radne obveze poslodavac je protiv njega dužan provesti stegovni postupak i izreći stegovnu mjeru. U konkretnoj situaciji stegovno povjerenstvo izreklo je mjeru otkaz ugovora o radu bez otkaznog roka. Obzirom da o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje Poslodavac, a ne stegovno povjerenstvo poslodavac je dužan po Zakonu o vijeću uposlenika u smislu čl. 26. tog zakona da traži suglasnost od strane sindikata za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu, a koja procedura traje minimalno još 10 dana od dana izricanja stegovne mjere. Obzirom da odluka o otkazu ne može biti donesena, a time niti datirana dok se ne dobije izričita suglasnost sindikata, znači da se odluka o otkazu donosi minimalno 10 dana nakon izrečene mjere otkaza ugovora o radu. Pitanje glasi: Ukoliko je mjera stegovnog povjerenstva otkaz ugovora o radu bez otkaznog roka izrečena npr. 1.1.2021. godine, a odluka o otkazu ugovora o radu donesena po isteku gore navedenih procedura dana 15.1.2021.godine. Radnik je na PU odjavljen s danom 15.1.2021. i u prilogu se nalazi odluka o otkazu ugovora o radu s danom 15.1.2021.g. Je li bilo moguće radnika odjaviti nakon donošenja odluke o otkazu, dana 15.1.2021., ali sa danom odjave 1.1.2021. kao danom izricanja mjere stegovnog povjerenstva i uz odjavu dostaviti izrečenu mjeru stegovnog povjerenstva?

PITANJE: Radnik koristi neplaćeni dopust od 6 mjeseci u razdoblju od 13.11.2019. do zaključno sa 12.05.2020. godine. Odjavljen je sa porezne ispostave sa danom 12.11.2020. godine i koliko nam je poznato ne misli se vraćati na rad. Da li smo dužni radnika prijaviti na poreznu ispostavu sa danom 13.05.2020. (prvi dan početka rada nakon neplaćenog dopusta) jer u tom slučaju mislimo pokrenuti postupak otkaza ugovora o radu ako se ne pojavi na radnom mjestu 3 radna dana uzastopno..

PITANJE: Ako radnik stiče uvjete za mirovinu npr. sa 31.5.2020. da li se odjava u Poreznoj radi sa 31.5.2020. i da li mora taj zadnji dan raditi ili je moguće da se radi odjava i prestanak radnog odnosa sa danom 31.5.2020. a da mu je 31.5.2020. dan godišnjeg?

PITANJE: Molimo Vas za info vezano za poslove prijava i odjava radnika kao i poslove refundacije bolovanja, čija bi to trebala biti dužnost, da li pravnika ili ekonomiste, a drugo pitanje ako je radnica bila na bolovanju preko 42 dana i nismo tražili refundaciju a period bolovanja je 2019. godina da li ćemo tražiti po starom zakonu za neto platu i naknade, ili po novom zakonu od 30.3.2020. godine samo za neto platu.

PITANJE: Trebam li prilikom promjene radnog mjesta radnika izvršiti i izmjenu obrasca JS3100 u PU?

PITANJE: Nakon što se okonča procedura izbora i imenovanja lica za direktora ustanove, od kojeg momenta se imenovani “vodi” kao direktor te ustanove da li od momenta donošenja odluke od strane upravnog odbora ili formalno-pravni status stiče tek danom upisa promjene u sudski registar? Ističem da je lice bilo prethodno imenovano za vršioca dužnosti direktora.

PITANJE: Da li ustanova može odjaviti radnika sa danom 12. 7. 2019. godine, čiji ugovor na određeno vrijeme je trajao do 5. 7. 2019. godine, a radi se o radniku koji je 4. 7. 2019. godine primljen po novom konkursu na radno mjesto doktor medicine u hitnoj medicinskoj pomoći, dakle radnik se u toku trajanja prvog ugovora o radu na određeno vrijeme prijavio na konkurs istog poslodavca na isto radno mjesto (radi se o radnom mjestu na koje se prijavio samo jedan kandidat – navedeni radnik), međutim, istekom roka od osam dana od dana konačnosti odluke o prijemu u radni odnos poslodavac nije zaključio novi ugovor o radu na određeno vrijeme jer se radi o radniku koji je odustao (dakle nije htio potpisati novi ugovoro radu), a radnik je u tih osam dana roka kada se trebao novi ugovor o radu zaključiti radio u skladu s odlukom o preraspodjeli radnog vremena u Službi hitne medicinske pomoći. Dakle, od momenta isteka prvog ugovora o radu do momenta isteka roka od osam dana kada se trebao novi ugovor o radu zaključiti nakon konačnosti odluke o prijemu u radni odnos radnik je radio i kada se trebao novi ugovor o radu zaključiti, on je odustao od navedenog radnog mjesta. Da li se može odjaviti radnik sa datumom 12. 7. 2019. godine, iz razloga što je radnik radio tih dana, kako bi se sve obaveze prema radniku mogle izmiriti do tog datuma, a da se ustanova pozove na odluku o prijemu u radni odnos, a radnik nakon konačnosti odluke do momenata isteka roka za zaključenje ugovora o radu, nije zaključio ugovor. Napominjem da se radi o radniku koji je bio u radnom odnosu na određeno vrijeme do tog momenta.

PITANJE: Jedna radnica je zatražila neplaćeni dopust sa rada u trajanju do 30 dana. Koje su obaveze preduzeća ukoliko bi joj se odobrilo odsustvo? Treba li je odjaviti iz Porezne uprave, te ukoliko ne treba ima li ikakvih drugih plaćanja, doprinosa i sl?

PITANJE: Prilikom odjave radnika iz radnog odnosa kopiramo njegovu dokumentaciju iz personalnog dosjea i jedan primjerak vraćamo radniku, a drugi primjerak ostavljamo u arhivu. Dokument poput porezne kartice vraćamo radniku u originalnoj formi. Šta je sa dokumentacijom poput potvrde banke o broju računa, uvjerenje o radnoj sposobnosti i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenom stanju, ovjerena kopija lične karte, original CIPS, ovjerena kopija diplome? Da li ovu dokumentaciju ostavljamo kod sebe s obzirom da je dostavljena za potrebe prijave u radni odnos i radnik je može ponovo izvaditi kod nadležnih institucija, a radniku dostavljamo kopiju ili smo dužni radniku dostaviti sve originale / ovjerene kopije, a sačuvati za sebe običnu kopiju navedene dokumentacije?

PITANJE: Kod prestanka ugovora o radu zbog otkaza, sa kojim datumom se radnik odjavljuje sa porezne prijave, da li sa danom koji je naveden u prvostepenoj odluci ili danom donošenja drugostepene odluke (u drugostepenoj odluci je potvrđena odluka prvostepene o prestanku ugovora nakon provedenog disciplinskog postupka)?

PITANJE: Radniku N.N. nastavniku u školi odobreno je neplaćeno odsustvo u trajanju do godine dana, dakle maksimum u skladu sa Zakonom o radu, tj. granskim kolektivnim ugovorom čime je to decidno regulisano, kao i pravilnikom o radu ustanove. Poslodavac je po odlasku na neplaćeno odsustvo radnika odjavio s osiguranja, a radnik je dužan da se po rješenju javi na posao dana 31. 8. 2018. godine, što znači da bi se isti trebao prijaviti na osiguranje dan prije, odnosno 30. 8. 2018. godine u poreskoj upravi. Međutim, prije isteka neplaćenog odsustva, samo par dana prije javljanja na posao, radnik je od poslodvca usmeno tražio mogućnost produženja neplaćenog odsustva, što mu poslodavac iz zakonskih razloga nije mogao udovoljiti. S obzirom da je radnik za vrijeme neplaćenog odsustva boravio u Njemačkoj i tamo se stručno usavršavao u „Goethe Institutu“, prema njemačkom zakonodavstvu su ga tamo osigurali, vjerovatno dali i neku novčanu naknadu, gdje isti radnik u slučaju raskida ugovora u Njemačkoj i odjave osiguranja mora plaćati naknade i ispoštovati njihove propise. Poslodavac, odnosno škola je radniku ponudio dvije opcije: da se javi na posao 31. 8. 2018. godine ili, ako želi da nastavi svoj život u Njemačkoj, da se onda sporazumno dogovore oko prestanka ugovora o radu. Nastava već počinje 3. 9. 2018. i potreban je radnik za redovno izvođenje nastavnog procesa, što je u interesu poslodavca. Kako je to teška odluka za radnika, poslodavac je već stekao dojam da je neodlučan, da želi manipulisati i izigravati pravo. Dakle, još nije sigurno ni hoće li se javiti na posao, a niti je podnesen zahtjev za sporazumni prestanak ugovora o radu, Ako se radnik ne javi na posao 31. 8. 2018., bez obzira na to da li ga poslodavac mora dan prije prijaviti na osiguranje u poreskoj upravi jer je tako utvrđeno rješenjem o neplaćenom odsustvu? Šta činiti dalje, dakle ako se radnik ne javi na posao (radi li se tu o jednostranom raskidu ugovora), treba li tu pokrenuti otkaz ugovora o radu zbog nedolaska na posao u skladu sa Zakonom o radu i povredama radne obaveze prema kolektivnom ugovoru) ili pak pokrenuti disciplinski postupak zbog teže povrede radne dužnosti u skladu sa Pravilnikom? Koji je postupak i koji način je najpodobniji i koji rokovi se trebaju ispoštovati ovdje, kao i kod kod otkaznog roka (da li i kada radnik daje otkaz jednostrano kao u konkretnom slučaju)? Nismo još nikad imali ovakvu situaciju, iskreno se nadamo da će se radnik javiti na posao, ali ovo samo želimo znati kao mjeru predostrožnosti ukoliko radnik poslodvca ovdje ne poštuje i „ZAVLAČI“, sa napomenom da smo ga upozorili sa posljedicama ako ne dođe na posao.

PITANJE: Radnik je dobio otkaz zbog učinjenog težeg propusta u radu na dan 21. 4. U pouci o pravnom lijeku stoji da radnik u roku od 30 dana može zatražiti zaštitu prava ukoliko misli da su mu prava povrijeđena. Koji je krajnji datum odjave na poreskoj upravi?

PITANJE: Kada odjaviti radnika kada mu radni staž prestaje, npr. 01. 01. 20__. godine?

PITANJE: Jedan zaposlenik, koji je zaposlen na neodređeno vrijeme je promjenio svoje ime, te nam je dostavio kopiju lične karte i cipsovu prijavnicu sa izmjenjenim imenom. Koje su naše obaveze, kao poslodavca vezano za navedenu izmjenu ugovora i prijave u Poreznoj upravi? Da li donosimo rješenje o otkazu ugovora o radu sa ponudom zaljučivanja novog, te navodimo da je razlog izmjena imena ili možemo samo njegove nove podatke staviti u personalni dosje zaposlenika bez mjenjanja ugovora?

PITANJE: Dana 21. 8. 2017. godine radnica je predala na protokol otkaz ugovora o radu, navodeći u istom da traži odjavu sa danom 27. 8. 2017. godine, a da joj se omogući preuzimanje odjave 25. 8. 17. zbog novog zasnivanja radnog odnosa. U vremenu predavanja otkaza, radnica je istu sedmicu na godišnjem odmoru. Je li moguće da u toku trajanja godišnjeg odmora koji ona već koristi teče otkazni rok? Napomena, ona ne zahtijeva da joj se ta sedmica ne računa kao godišnji, jer ona i dalje njega koristi. S obzirom na da otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor po Zakonu o radu FBiH (iako u zaključenom ugovoru o radu stoji otkazni rok od 15 dana, ali s obzirom da se za radnika uvijek primjenjuje najpovoljnije pravo u skladu sa članom 19. Zakona o radu FBiH mislimo da to ne predstavlja problem), da li je problem da se radnici uruči odjava 25. 8., a da se odjavi sa 27. 8. iako na dan odjave pada zadnji dan otkaznog roka?

PITANJE: U slučaju neplaćenog odsustva, da li odjaviti radnika s obaveznog osiguranja?

PITANJE: Kada istekne jedan ugovor o radu na određeno vrijeme i poslodavac i radnik odmah zaključe novi ugovor o radu bez prekida radnog odnosa, postoji li obaveza poslodavca u tom slučaju da podnosi obrazac JS 3100 za odjavu i prijavu radnika na obavezno osiguranje?

PITANJE: Možete li mi reći kako je ispravno odraditi sljedeće: Djelatnik je prijavljen na jednom ID broju u našoj firmi, sada bi ga trebali prebaciti na drugi naš ID broj – kako ovo regulirati. Ovdje ide odjava na poreznoj (obrazac JS3100) s jednog ID broja i prijava na drugi ID broj, ali šta s ugovorom o radu. Treba li ovdje ići novi ugovor o radu iako ugovor o radu u biti ostaje isti, radno mjesto ostaje isto. Ide li ovdje rješenje o otkazu s ponudom novog ugovora o radu koji će biti isti samo će se razlikovati ID broj. I stavlja li se u ugovor o radu ID broj odjela u kojem radnik radi ili mora biti ID broj sjedišta firme?

PITANJE: Kako nove zaposlenike prijaviti na Poreznu upravu prije na dan, kada npr. zaposlenik radi do 31.8. kod jednog poslodavca, a kod drugog počinje raditi 1.9. (to je nemoguće)?

PITANJE: Sukladno novim ZOR, uposlenika moramo prijaviti dan prije početka rada. Kako postupiti u slučaju kada u Poreznoj upravi ne žele zaprimiti prijavu zbog toga što lice nije odjavljeno sa biroa, a biro ne želi dati licu odjavu sa biroa dok ne donese zaključen ugovor o radu?