7.6. Naknade radnicima po kolektivnim ugovorima

PITANJE: Nalazimo se u nedoumici glede isplate naknade za topli obrok te Vam se stoga obraćamo sa sljedećim upitom u nadi što skorijeg odgovora na isti. Radnik je ugovorom o radu prijavljen na puno radno vrijeme koje iznosi četrdeset (40) radnih sati tjedno, ali je raspoređen sukladno potrebama posla i prirodi radnog mjesta u jednu ili više smjena. Iz čega proizilazi da radnik radi 40 sati tjedno , ali njegovo radno vrijeme je za dane od ponedjeljka do petka 7h, a subotom radi 5h. (7h x 5dana +5h x 1 dan =Ukupno 40h tjedno). Upoznati smo i sa odredbom Zakona o porezu na dohodak kojim je regulirana naknada za ishranu (topli obrok) do 1% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku. U konkretnom slučaju zanima nas ima li radnik koji je prijavljen na osmosatno radno vrijeme (40h tjedno) , ali koji zbog potreba radnog mjesta radi šest dana u tjednu ( što također iznosi 40h tjedno) pravo na puni iznos dnevnog toplog obroka za svaki dan proveden na poslu (kao da je radio 8h) ili se topli obrok treba obračunati srazmjerno satima provedenim na poslu? Odnosno treba li mu obračunati topli obrok za svih šest dana za 7h za dane koje je radio kroz tjedan i subotu koju je radio 5h? Ukoliko bi se radniku koji radi šest dana u tjednu ( 40h tjedno) isplaćivao za svih šest radnih dana puni topli obrok spada li to i dalje u neoporezivu kategoriju, jer nije premašen fond od 40 h tjedno ili se tu već radi o više isplaćenoj naknadi za topli obrok koja bi onda sukladno Zakonu o porezu na dohodak bila oporeziva naknada?

PITANJE: Pravilnikom o radu utvrđen je raspored radnog vremena za radnike kako slijedi: „Utvrđuje se raspored radnog vremena za slijedeća radna mjesta: Administracija će obavljati poslove u okviru 40 – časovnog radnog vremena sedmično, na način što će se raspored vršiti u 5 radnih dana od po 8 sati. Operateri/dispečeri, Vozači (vozač, tehnički instruktor vozač, mlađi vozač) Automehaničari/Autoelektričari (tehnički instruktor automehaničar/autoelektričar, automehaničar/autoelektričar, mlađi automehaničar/autoelektričar), će obavljati poslove u okviru 40 – časovnog radnog vremena, na način što će se raspored radnog vremena vršiti u turnusima, po principu 12-24-12-48h, bez obzira da li se rad obavlja u radnim danima, danima vikenda ili danima praznika. Rad Operatera/dispečera, Vozača i Mehaničara može se odvijati i na način što će prema procjeni obima poslova neki od radnika obavljati u različitim dnevnim smjenama u okviru 40 – časovnog radnog vremena ili u 12- časovnim smjenama svaki drugi dan, i to u periodima: od 05.45 do 18.15h, od 06 do 14.30h, od 06 do 16.30h, 06.45 do 15.15h, od 06.45 do 17.15h, od 06:45 do 18.15h, od 06.45 do 19.15h, 07.45 do 16.15, od 07.45 do 18.15h, od 07.45 do 20.15h, od 08:30 do 21:00h, od 08.45 do 17.15h, od 08.45 do 20.15h, od 08.45 do 21.15h, od 09.30 do 22h, od 09.45 do 18.15h, od 09.45 do 20.15h, od 10.30 do 22h, od 10.45 do 19.15h, od 11.30 do 24.00h, od 11.45 do 20.15h, od 12.45 do 21.15h, od 13.30 do 22h, od 15.15 do 23.15h, od 15:30 do 24h, od 17.45h do 06.15h , od 18.45 do 07.15h i od 21 do 07.30h.“ Da li poslodavac može definirati i isplatiti topli obrok (neoporezivi), na način da oni uposlenici koji rade od 6-8-satno radno vrijeme imaju topli obrok u dnevnom iznosu od 1 % prosječne plaće u FBIH, a radnici koje rade u 12 satnim smjenama imaju pravo na topli obrok srazmjerno vremenu provedenim na radu, odnosno 1,5 topli obrok u danu kada rade 12 sati? U slučaju kada je uposlenik radio npr. 14 dana u mjesecu (mjesec ima 21 radni dan) po 12 sati na dan i ima puno normu radnih sati (168) da li mu možemo isplatiti neoporezivi topli obrok za 21 radni dan? Odnosno, šta bi trebao poslodavac uraditi u smislu ispravke pravilnika o radu ili donošenja potrebne odluke kako bi omogućio takvu raspodjelu toplog obroka a koja je neoporeziva?

PITANJE: Ukoliko poslodavac ne želi da isplati regres jer je prethodnu godinu poslovao sa gubitkom da li taj poslodavac mora donijeti odluku o neisplaćivanju regresa.

PITANJE: Osoba je otišla u penziju početkom 2023. godine, nije koristila godišnji odmor zbog poslovnih obaveza, te joj je godišnji odmor u potpunosti isplaćen. Kompanija isplaćuje regres u julu 2023. Da li navedena osoba ima pravo na regres?

PITANJE: Uposlenik je obolio od teške bolesti, ali nije na bolovanju. Lijekove po medicinskoj dokumentaciji nabavlja u inostranstvu i dio troškova za iste subvencionira ZZO FBiH. Preostali dio troškova bi snosila firma uposlenika. Koje su zakonske mogućnosti za isplatu navedenih troškova, postoje li ograničenja u iznosu, koja dokumentacija je neophodna i da li mogu biti priložene ovjerene kopije računa. obzirom da su originalni predati uz zahtjev Zavodu ZO?

PITANJE: Djelatniku koji se vodio na bolovanju isplaćen je regres po Rješenju o godišnjem odmoru ,međutim zbog bolovanja na godišnji odmor nije uspio otići. Pitanje je na koji način vratiti isplaćeni godišnji jer djelatnik vrlo vjerojatno neće se više nikad vratiti na posao.

PITANJE: Vezano za pravo na naknadu za prevoz, da li se isti isplaćuje za svih 12 mjeseci u godini ili se odbija za 1 mjesec npr. kad radnik koristi godišnji odmor, bolovanje…?

PITANJE: Pripremamo isplatu regresa za 2023. godinu, te ovom prilikom bismo molili za potvrdu da li isti možemo isplatiti kolegici koja je na bolovanju (čuvanje trudnoće) od 20.03.2023., te postoje indicije da će se nastaviti do samog poroda. Kolegica do sada nije koristila novi GO za 2023.godinu.

PITANJE: U mjesecu martu i aprilu ove godine penzionisali smo 3 radnika. Prije zaključenja radno-pravnog odnosa ovi radnici su iskoristili svoje zakonsko pravo na korištenje godišnjeg odmora za ovu godinu. U junu naša ustanova isplaćuje regres radnicima na ime korištenja godišnjeg odmora za ovu godinu. Odredbama našeg Pravilnika je definisano da: Član 63. (1) Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od najmanje 50% prosječne neto plaće u Ze-do kantonu a prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, pod uslovom da Poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom. „Da li radnici koji su penzionisani prije donošenje Odluke o podjeli regresa imaju pravo na regres i ukoliko imaju na koji način bi im se izvršila isplata obzirom da više nisu radnici ustanove.“

PITANJE: Radnica nam se obratila sa zahtjevom za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć u slučaju teze bolesti člana užeg domaćinstva-majke u skladu s našim Pravilnikom o radu. Na osnovu zahtjeva radnice, uputili smo zahtjev za davanje stručnog mišljenja od strane nadležne medicinske ustanove, da izvrše ocjenu nalaza radi davanja ocjene da li bolest koja je navedena u medicinskoj dokumentaciji spada u tešku bolest u skladu sa naredbom o listi teških bolesti te da li radnica ima pravo na novčanu pomoć zbog teške bolesti člana uze porodice u skladu sa našim Pravilnikom o radu koji smo im dostavili. Nakon dostavljanja našeg zahtjeva nadležnoj ustanovi, radnica koja se obratila sa navedenim zahtjevom je podnijela novi zahtjev za ostvarenje prava na novčanu naknadu za slučaj smrti člana užeg domaćinstva-majke, i na osnovu zahtjeva za dodjelu pomoći istoj je isplaćena novčana pomoć zbog smrti člana uze porodice-majke. Nakon sto smo dodijelili pomoć zbog smrti člana uze porodice-majke radnice, dobili smo mišljenje od nadležne zdravstvene ustanove da bolest majke naše radnice spade u teške bolesti po naredbi o listi teške bolesti te da ista ima pravo na pomoć zbog teške bolesti člana uze porodice-majke. Molim vas da nam odgovorite da li možemo radnici dati pomoć za slučaj teške bolesti nakon sto smo dali jednokratnu pomoć za slučaj smrti iz razloga sto smo od nadležne ustanove dobili mišljenje nakon smrti majke radnice, jer pomoć nismo mogli isplatiti prije dobivanja stručnog mišljenja.

PITANJE: U našem Pravilniku o platama imamo član: ” U slučaju teškog invaliditeta radnika od 70 % i više, ili teške bolesti radnika ili člana njegove uže porodice radniku se može isplatiti jednokratna novčana pomoć u visini 3 prosječne plaće preduzeća isplaćene u prethodna tri mjeseca , a iznos može biti uvećan u slučaju potrebe za pomoć za troškove liječenja u inostranstvu, pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz prethodnog stava ovog člana radnik može ostvariti samo jednom u toku godine i to ili po osnovu teškog invaliditeta ili po osnovu teške bolesti, za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć radnik podnosi pismeni zahtjev direktoru Preduzeća” U vezi sa gore navedenim, naše pitanje se odnosi na to, da li se na osnovu samo Pravilnika može odobriti jednokratna novčana pomoć ili postoji još neka procedura koju treba ispoštovati? Dalje, Koja je institucija je nadležna za kategorizaciju bolesti ( teža/ lakša )?

PITANJE: Državna službenica zaposlena na radnom mjestu stručnog saradnika u Općinskom sudu se nalazi na porodiljnom dopustu do 30.09.2023. godine. Imenovana je dobila rješenje o korištenju godišnjeg odmora nakon isteka porodiljnog odsustva (Rješenje prvi dio koristi u 10 mjesecu 2023 godine a drugi dio po dogovoru s poslodavcem najkasnije do 30.06.2024.). Međutim, imenovanoj je rečeno da joj neće biti isplaćen regres za 2023. godinu kad i ostalim uposlenicima (sada u junu) nego da će joj isplatiti regres nakon što iskoristi prvi dio godišnjeg odmora iako će i ostali uposlenici koristiti prvi dio godišnjeg odmora u julu i avgustu dakle poslije isplate regresa. Također joj je rečeno da se nakon porodiljnog odsustva mora vratiti raditi bar jedan dan pa tek onda ići na godišnji odmor, jer joj u suprotnom ne pripada pravo na regres. Molim Vas da mi pojasnite po kom zakonskom rješenju je to tako?

PITANJE: Da li može poslodavac odbiti radniku za prevoz, ako radnik koristi godišnji odmor npr. 12 dana ili malo manje od mjesec dana, ukoliko poslodavac isplaćuje tu naknadu mjesečnom nivou? (cijena mjesečne karte)

PITANJE: Radnica ja na zamjeni za radnicu na bolovanje radila od 6.2.2023. godine do 28.5.2023. godine, odnosno do povratka uposlenice sa bolovanja. Kako nije stekla pravo na godišnji odmor jer nema 6 mjeseci neprekidnog rada radnica ima pravo na najmanje dva radna dana za svaki navršeni mjesec rada (Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u KS za 2022. godinu) te je doneseno Rješenje o godišnjem odmoru od 29.5. do 5.6. ili 6 radnih dana. Da li navedena radnica ostvaruje pravo na isplatu regresa?

PITANJE: Ukoliko se djelatnik i poslodavac sukladno Zakonu o radu dogovore da će djelatnik ostati u radnom odnosu i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu (40 godina staža ili 65 godina života) ima li u tom periodu djelatnik pravo na isplatu jubilarne naknade?

PITANJE: Poslodavac želi da donese odluku o isplati regresa za 2023. godinu, ono što nas zanima da li je poslodavac obavezan da izvrši isplatu regresa i za radnike koji nisu navršili pravo na godišnji odmor (jer su primljeni sa biroa i počeli su sa radom ovog mjeseca).

PITANJE: Radnik koji sporazumno napušta našu firmu inzistira da mu isplatimo regres, te da će nas tužiti ako to ne napravimo. Zadnji radni dan mu je 14.05.2023., a mi kao poslodavac imamo odluku da se regres isplaćuje s plaćamo za 6. mjesece, a isplata je u 7. mjesecu, također jedan od uvjeta je da radnici koji su u otkazu nemaju pravo na regres. Taj isti radnik inzistira da mu izdamo potvrdu da mu nećemo platiti regres, da li smo zakonski to dužni? Do sada nismo imali sličnu situaciju. Mi smo trgovina koja prodaje tekstil na malo, mi kao poslodavac isplaćujemo regres prema odluci koju donesemo svake godine, te naglašavamo da je isplata dobrovoljna i da ova isplata isključuje svaku slijedeću. Obzirom da zakon ne obvezuje isplatu, nego u kolektivnom za trgovinu se navodi da poslodavac odlučuje o načinu isplate, da li je dovoljna samo odluka koju donesemo svake godine. Da li smo dužni isplatiti regres ili radnika može dobiti (a ne mora) dobiti isplaćen regres?

PITANJE: Imam li pravo na naknadu od poslodavca za smrt svoje majke, kao člana uže familije. Živjele smo u odvojenim domaćinstvima. Majka je živjela sama Ja sam udata i brinula sam se o njoj. Moja sestra (tj. njena druga kćerka, ne živi u BiH). Teret njege i dženaze je uglavnom bio moja briga.

PITANJE: Potrebno nam je mišljenje vezano za isplatu naknade za prevoz kod poslodavca i to: Zakonom o radu FBiH nije utvrđeno pravo radnika na naknadu za prevoz na posao i sa posla, već se isto obično utvrđuje kolektivnim ugovorima, granskim i pojedinačnim, ili pravilnikom o radu poslodavca, odnosno ugovorom o radu. U slučaju kada poslodavac ne obezbjeđuje prevoz radniku, obično se ugovara, odnosno utvrđuje pravo radnika na naknadu za prevoz i to većinom ako je mjesto rada udaljeno od kuće radnika više od 2 km ili 3 km. Obično je utvrđeno da radnik ima pravo na naknadu za prevoz u visini mjesečnog kupona gradskog ili međugradskom javnog prevoza. U slučaju kada radnik zbog opravdane spriječenosti ne radi nekoliko dana u toku mjeseca ili koristi godišnji odmor, plaćeno odsustvo i sl., poslodavac obračun naknade za prevoz vrši na način da cijenu mjesečnog kupona gradskog ili međugradskog prevoza na određenoj relaciji podijeli na broj radnih dana u mjesecu. Npr. ako mjesečni kupon gradskog prevoza u KS košta 53 KM, poslodavac navedeni iznos dijeli na 22 radna dana i radniku za 15 dana provedenih na radu isplati 36 KM. Navedeni iznos naknade nije dovoljan da pokrije troškove naknade za prevoz radnika na određenoj relaciji (možda radnik koristi i dva ili više prevoza istog prevoznika a kupon koji ima pokriva sve te troškove). Ukazujem da je kolektivnim ugovorom ili/ i pravilnikom o radu samo utvrđeno pravo radnika na naknadu za prevoz u visini mjesečnog kupona za javni gradski ili međugradski prevoz, a nije preciziran način obračuna. Bez obzira, poslodavac po vlastitom nahođenju vrši obračun kako je to prethodno predstavljeno. Imamo dilemu da li se ispravno postupa ako se u kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, odnosno ugovor o radu ugradi odredba da radnik ima pravo na naknadu prevoz samo u slučaju ako je mjesto rada udaljeno od mjesta njegovog prebivališta više od 2 km ili 3 km? Da li je taj radnik diskriminiran u odnosu na druge radnike koji to pravo koriste, a naročito ako poslodavac obezbjeđuje prevoz pa isti koriste svi radnici bez obzira na udaljenost od mjesta rada? Drugo, da li poslodavac postupa ispravno ako obračun naknade za prevoz vrši na gore predstavljen način ili je poslodavac, bez obzira da li radnik radi jedan ili sve radne dane u mjesecu obavezan izvršiti obračun i isplatiti radniku punu naknadu za prevoz u visini mjesečnog kupona gradskog ili međugradskog prevoza? Također, s obzirom da je kolektivnim ugovorom i pravilnikom utvrđeno da radnik ima pravo na naknadu za prevoz, a ne da radnik ima pravo na naknadu na prevoz kada dolazi na posao, da li to znači da je poslodavac obavezan isplatiti naknadu za prevoz radniku i u slučaju kada je radnik cijeli mjesec na godišnjem odmoru ili na bolovanju, odnosno odsutan je sa posla po nekom drugom osnovu?

PITANJE: u 2022.godine dobila sam rješenje za prevoz u skladu sa mojim radnim mjestom gdje imam ugovor na neodređeno, zatim sam u julu raspoređena na drugo radno mjesto na 6 mjeseci gdje mi je urađeno novo rješenje po službenoj dužnosti, koje i nakon isteka mandata nisu promijenili i uskladili sa stalnim ugovorom. Stručni saradnik mi je dao do znanja da ne podnosim zahtjev za priznavanje razlike u naknadi za prevoz jer je on zaboravio a ja sam navodno trebala prijaviti okolnost. Dakle, sam ugovor o radu koji se dostavlja svim relevantnim odjeljenjima imao je za posljedicu da mi privremeno umanje prevoz ( jer je kraća relacija mog privremenog premještaja ) i u kome se navodi da se nakon mandata vraćam na radno mjesto gdje sam primljena na neodređeno. Greškom stručno saradnika, osobe koja je bila zadužena da brine o pravima radnika uskraćeno mi je pravo na obračun punog iznosa za prevoz ( zadnja 4 mjeseca ), jer nisam mijenjala adresu stanovanja već sam samo privremeno bila raspoređena na drugo radno mjesto. Imam li osnov za traženje razlike kod obračuna naknade za prevoz.

PITANJE: Ima li radnik koji je sklopio Ugovor o radu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom (konkretno 4 sata) pravo na odmor tijekom jednog radnog dana i naknadu za topli obrok, s obzirom da se naknada za topli obrok može ostvariti tek nakon 6 sati rada.

PITANJE: Primili smo penzionera na određeno vrijeme u radni odnos, da li se njemu vrši obračun minulog rada koji je imao do penzionisanja prilikom obračuna plaće kada je primljen kao penzioner ili de ne obračunava pošto je penzionisan sa tim minulim radom. Pošto do sada nismo imali situaciju da zapošljavamo penzionera, pa nam taj dio nije jasan. A prema Pravilniku o radu kod radnika koji su u radnom odnosu uzima se kompletan minuli rad koji radnik ima bez obzira kod kog je poslodavca prije radio, ali ovdje se radi o penzioneru koji je na osnovu tog minulog rada ostvario penziju. Traženo nam je potrebno radi obračuna naknade na minuli rad, kada se obračunava plata 0,5% na svaku godinu staža.

PITANJE: Kako odrediti procentualno uvećanje osnovne plaće, kada se privremeno obavljaju poslovi drugog radnog mjesta, a prema članku 23. stav 6. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH. U našem slučaju do popune upražnjenog radnog mjesta zbog odlaska radnika u mirovinu, poslovi tog radnog mjesta će se rasporediti na dva radnika. Kako postupiti ispravno, svakom od njih odobriti uvećanje osnovne plaće do 20 % ili s obzirom da dijele poslove upražnjenog radnog mjesta odobriti 10% uvećanja osnovne plaće?

PITANJE: Primili smo penzionera na određeno vrijeme u radni odnos, da li se njemu vrši obračun minulog rada koji je imao do penzionisanja prilikom obračuna plaće kada je primljen kao penzioner ili de ne obračunava pošto je penzionisan sa tim minulim radom. Pošto do sada nismo imali situaciju da zapošljavamo penzionera, pa nam taj dio nije jasan. A prema Pravilniku o radu kod radnika koji su u radnom odnosu uzima se kompletan minuli rad koji radnik ima bez obzira kod kog je poslodavca prije radio, ali ovdje se radi o penzioneru koji je na osnovu tog minulog rada ostvario penziju. Traženo nam je potrebno radi obračuna naknade na minuli rad, kada se obračunava plata 0,5% na svaku godinu staža.

PITANJE: Primili smo penzionera na određeno vrijeme u radni odnos, da li se njemu vrši obračun minulog rada koji je imao do penzionisanja prilikom obračuna plaće kada je primljen kao penzioner ili de ne obračunava pošto je penzionisan sa tim minulim radom. Pošto do sada nismo imali situaciju da zapošljavamo penzionera, pa nam taj dio nije jasan. A prema Pravilniku o radu kod radnika koji su u radnom odnosu uzima se kompletan minuli rad koji radnik ima bez obzira kod kog je poslodavca prije radio, ali ovdje se radi o penzioneru koji je na osnovu tog minulog rada ostvario penziju. Traženo nam je potrebno radi obračuna naknade na minuli rad, kada se obračunava plata 0,5% na svaku godinu staža.

PITANJE: Našim Pravilnikom o radu je definisano da radnik koji je udaljen 2 km, od mjesta rada ima pravo na isplatu cijene mjesečne karte. Radnik je dio CIPS prijavu u kojem mu je adresa stanovanja Babib DO – na Bjelašnici. Uvidom u red vozni ustanovljeno je da ne postoji autobuska linija za naprijed navedeno mjesto. Pitanje glasi: Kako u ovom slučaju odrediti visinu cijene mjesečne karte.

PITANJE: Po odredbama KOLEKTIVNOG UGOVORA O IZMJENAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I RADNIKAZA DJELATNOST GRAĐEVINARSTVA U FEDERACIJI BiH predviđeno je da je Poslodavac obavezan radniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, radniku se isplaćuje mjesečna naknada u dnevnom iznosu za dane prisustva na poslu najmanje 0,8% do 1% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ali najviše do visine neoporezivog dijela u skladu sa važećim propisima od prosječne plate u FBiH. Ako poslodavac osigura ishranu radnika ugovorom sa ugostiteljskim objektom i taj obrok plati manje od minimalnog obaveznog iznosa toplog obroka, da li je poslodavac obavezan isplatiti radniku razliku do tih minimalnih 0,8%?

PITANJE: Da li se obračunava minuli rad kada je radnik na bolovanju. Kako se obračunava minuli rad kod godišnjeg odmora.

PITANJE: Poslodavac ima sumnju da je radnik dostavio lažna podatke o prebivalištu, naime dostavio je CIPS sa adresom, međutim prema dostupnim informacija isti živi na drugoj adresi shodno kojoj ne bi imao pravo na naknadu za prevoz. Kako Poslodavac može utvrditi istinitost, odnosno provjeru tih navoda?

PITANJE: Novčane pomoći u slučaju povrede na radu?