Regres

 

Radmila Puzić, diplomirani pravnik

UVOD

Radno-pravno zakonodavstvo predstavlja izuzetno osjetljivo pravno područje, koje se tumači na razne načine, pa tako je i sa pitanjem regresa (ko ima pravo na regres, visina regresa, način isplate regresa, pravo na regres radnika sa nepunim radnim vremenom, i dr). Samo jedna odredba Zakona o radu obrađuje isplatu regresa.

Pravo na regres je vezano za drugo pravo, pravo na godišnji odmor, pa su ova dva prava uzajamno povezana i uslov za isplatu regresa bi bio da radnik ima pravo na godišnji odmor, da je radniku poslodavac pojedinačnim aktom utvrdio pravo na godišnji odmor i da je poslodavac radniku omogućio da koristi pravo na godišnji odmor, a samim tim obaveza poslodavca bi bila da radniku obezbjedi isplatu regresa koji je namijenjen za umanjenje troškova koji će nastati prilikom korištenja prava na godišnji odmora.

1. UREĐENJE PRAVA NA REGRES

Prema odredbama Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 1/16, 66/18, 91/21 i 119/21) radnik ostvaruje pravo za korištenje godišnjeg odmora, a u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Svrha regresa je da poslodavac namiri dio troškova za godišnji odmor.

Prema tome, pravo na isplatu regresa može biti uređeno na sljedeći način:

• Kolektivnim ugovorom,
• Pravilnikom o radu,
• Ugovorom o radu i
• Odlukom o isplati regresa.

2. PRAVO NA GODIŠNJI ODMOR I REGRES

Pravo na regres imaju i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu. Pravo na godišnji odmor je nedjeljivo pravo. Ako je pravo na regres propisano u jednakom iznosu za sve zaposlene radnike, ili ako je poslodavac npr. donio Odluku o isplati regresa za 2022. godinu za sve zaposlene radnike, u jednakom iznosu od 700,00 KM, tada će pravo na navedeni iznos imati i zaposleni radnici sa punim i nepunim radnim vremenom, samo pod uslovom da su stekli pravo na godišnji odmor za ovu kalendarsku godinu i da im je poslodavac omogućio to pravo.

Zaposleni radnik neće čim stupi na rad ostvariti pravo na godišnji odmor i pravo na regres, za to će trebati raditi nekoliko mjeseci, da bi stekao ta prava. Tako je odredbama Zakona o radu propisano da poslodavac pismenim putem dužan da obavijesti radnika o rasporedu korištenja prava na godišnji odmor, a nakon toga poslodavac je dužan da donese i pojedinačna rješenja o godišnjem odmoru.

Zavisno od momenta sticanja prava na godišnji odmor u odnosu na samu kalendarsku godinu razlikujemo puni i srazmjerni godišnji odmor.

Članom 79. stav 2. Zakona o radu propisano je da radnik koji prvi put zasniva radni odnos ili ima prekid radnog odnosa duži od 30 radnih dana stiče pravo na korištenje godišnjeg odmora poslije šest mjeseci neprekidnog rada kod poslodavca. Ako je radnik kod poslodavca u radnom odnosu na osnovu zaključenog ugovora o radu na određeno vrijeme u periodu od 01.07.22. godine do 31.12.22. godine, on neće ostvariti pravo na puni godišnji odmor, već na srazmjerni (šest radnih dana) i ostvariće pravo na srazmjerni dio regresa za tih šest dana, a ne puni iznos regresa, jer nije ostvario pravo na puni godišnji odmor, a ova dva prava su vezana.

Posebnim zakonima je za određene kategorije radnika propisano da je regres uračunat u osnovnu platu i ne može se posebno iskazati, a to su radnici u organima uprave, pravosuđu, obrazovanju i kulturi, zdravstvu, oblasti unutrašnjih poslova, javnim službama. Posebnim zakonom propisano je da sudije i tužioci imaju pravo na naknadu za godišnji odmor u iznosu 50 % osnovne plate sudija osnovnog i okružnog suda, s tim da se isto naknada za godišnji odmor plaća kao dodatak na redovnu platu u julu svake godine, bez obzira na vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora je akcesorno pravo koje proizilazi iz prava na godišnji odmor. Pravo na regres je uslovljeno korištenjem godišnjeg odmora i dijeli sudbinu godišnjeg odmora.

Visina regresa

Visina regresa se utvrđuje najčešće u jednakom iznosu za sve radnike, bez obzira na njihov status kod poslodavca, godine radnog staža, i dr. kriterijuma.

Regres se može isplatiti odjednom, po pravilu prije korištenja prava na godišnji odmor, ili u 12 dijelova, prilikom isplate mjesečnih plata, ali tad ti mali iznosi za radnika su skoro neprimjetna i rijetko ih iskoriste za namirenje troškova za godišnji odmor, već se potroše u druge svrhe.

Radnik ne može da se odrekne prava na godišnji odmor, niti mu se to pravo može uskratiti i isključena je kompenzacija – isplata novčanog djela umjesto korištenja godišnjeg odmora. Jedini izuzetak koji propisuje Zakon o radu je i kada je moguće isplatiti umjesto korištenja godišnjeg odmora propisan je članom 88. stav 3. Zakona o radu, i to za radnika kojem prestaje radni odnos zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca, radnika kojem prestaje radni odnos zbog ispunjenja uslova za odlazak u starosnu penziju i radnika kojem prestaje radni odnos na određeno vrijeme. Ako neko od ovih radnika krivicom poslodavca u potpunosti ili djelimično, ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na naknadu štete u visini prosječne plate radnika ostvarene u prethodna tri mjeseca, srazmjerno dužini ne iskorištenog godišnjeg odmora.

Novčana naknada kompenzuje ne iskorišteni godišnji odmor, i zato se određuje srazmjerno dužini godišnjeg odmora kojeg radnik nije iskoristio. Potrebno je utvrditi broj dana godišnjeg odmora na koji je radnik imao pravo, zatim se njegova dnevnica pomnoži brojem dana koje radnik nije iskoristio.

U članu 186. stav 1. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku, u slučaju prestanka radnog odnos, isplatiti sve plate koje nije isplatio, naknade plate i druga primanja koja je radnik ostvario do dana prestanka radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu.

3. PORESKI TRETMAN

Naknada za ne iskorišteni godišnji odmor i regres smatraju se dohotkom od ličnih primanja. Zakonom o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 60/15, 5/16, 66/18, 105/19, 123/20, 49/21, 119/21 i 56/22), regulisano je oporezivanje raznih vrsta dohotka koji fizička lica mogu ostvariti. Dohodak od lična primanja su direktna i indirektna plaćanja iz radnog odnosa i obuhvataju, između ostalog, isplate bruto plate, uključujući regres, topli obrok, isplaćeni prekovremeni rad, bonuse, naknade i dodatke na uslove rada. Porez na dohodak plaća se po stopi 8%. Poreska osnovica za plaćanje poreza na dohodak je zbir svih bruto primanja.

Zaključak

Poslodavci trebaju obezbijediti sredstva da se radnicima isplati regres, jer zadovoljan radnik je dobar radnik. Članom 87. stav 2. Zakona o radu propisano je da radnik ostvaruje pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Regres za korištenje godišnjeg odmora je akcesorno pravo koje proizilazi iz prava na godišnji odmor. Pravo na regres je uslovljeno korištenjem godišnjeg odmora i dijeli sudbinu godišnjeg odmora. Visina regresa se utvrđuje najčešće u jednakom iznosu za sve radnike, bez obzira na njihov status kod poslodavca, godine radnog staža, i dr. kriterijuma.
Regres se može isplatiti odjednom, po pravilu prije korištenja prava na godišnji odmor, ili u 12 dijelova, prilikom isplate mjesečnih plata, ali tad ti mali iznosi za radnika su skoro neprimjetna i rijetko ih iskoriste za namirenje troškova za godišnji odmor, već se potroše u druge svrhe.

 

Literatura:

– Zakon o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 1/16, 66/18, 91/21 i 119/21).

– Zakonom o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 60/15, 5/16, 66/18, 105/19, 123/20, 49/21, 119/21 i 56/22)