STATUS OVLAŠTENOG IZVOZNIKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE (Pojednostavljeni postupak dokazivanja preferencijalnog porijekla i smanjenje troškova izvoznog carinjenja robe sa preferencijalnim porijeklom)
Autor članka: Jusić Nermin, magistar ekonomije – Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje – nermin.jusic@uino.gov.ba
Sažetak: Ovlaštenim izvoznicima iz Bosne i Hercegovine koji imaju Odobrenje Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje je omogućena primjena pojednostavljenog postupka dokazivanja preferencijalnog porijekla njihovih proizvoda uz mogućnost davanja izjave o porijeklu na računu ili na drugom trgovačkom dokumentu, ne uzimajući u obzir vrijednost izvozne robe, čime ostvaruju uštede vremena i novca u vanjskotrgovinskom prometu roba.
Ključne riječi: Ovlašteni izvoznik, imalac Odobrenja, nadležni regionalni centar, pošiljka, preferencijalno porijeklo, izjava o porijeklu, sporazum o slobodnoj trgovini, PEM konvencija, PEM zona
UVOD
Status „ovlaštenog izvoznika“ donosi izvoznicima proizvoda sa preferencijalnim porijeklom određene prednosti i pogodnosti u smislu jednostavnijeg dokazivanja porijekla proizvoda, izrade dokaza o porijeklu, te uštede u finansijskom smislu smanjenjem troškova oko kupovine obrasca uvjerenja EUR-1 i utroška vremena za njegovo ispravno popunjavanje i dokumentiranje. Odobrenje za status ovlaštenog izvoznika se zahtijeva od carinskih organa. Ova povlastica je posebno korisna izvoznicima koji imaju vrlo česte izvozne pošiljke, bez obzira da li su proizvođači izvozne robe ili samo trgovci izvoznom robom.
Najnoviji seminari
Seminar – Radni odnosi FBiH – Juli 2026
✓ Postupak prijema u radni odnos u FBiH – primjena Uredbe i kantonalnih propisa
✓ Javni oglas, komisija za izbor kandidata i odluka o izboru – najčešće dileme
✓ Vođenje evidencije o radnicima – matična knjiga, radno vrijeme i statusne promjene
✓ Plaća, naknade, minuli rad, regres, jubilarne nagrade i otpremnine
✓ Godišnji odmor, bolovanje, otkaz, neplaćeno odsustvo i penzionisanje radnika
✓ Pitanja učesnika, odgovori predavača i primjeri iz prakse
Predavači:
Jusuf Brkić – dipl. iur. – REC d.o.o.
Zlatan Kišić – dipl. iur. – Inspektor rada
|
Seminar |
|
|
16. 07. 2025. – Sarajevo (Hotel „Hollywood“) Početak: 09:30h |
Seminar – Radni odnosi RS – Juli 2026
✓ Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca – zakonski osnovi i procedura otkazivanja
✓ Otkaz zbog neostvarivanja rezultata rada, povrede radne obaveze i radne discipline
✓ Zloupotreba bolovanja, upotreba alkohola i opojnih sredstava kao otkazni razlozi
✓ Otkaz zbog tehnološkog viška, probnog rada i odbijanja aneksa ugovora o radu
✓ Sudska praksa: najčešće greške poslodavaca i razlozi poništenja odluka o otkazu
✓ Disciplinski postupci, teret dokazivanja u radnim sporovima i pitanja i odgovori
Predavači:
Danijela Radonić – MA
Nikola Rakić – advokat
|
Seminar |
|
|
10. 07. 2026. – Banja Luka (Hotel “Bosna”) Početak seminara: 09:30h |
Seminar – Zaštita ličnih podataka – Juni 2026
✓ Tehničke i organizacijske mjere zaštite ličnih podataka – obaveze kontrolora i obrađivača
✓ Procjena rizika, plan sigurnosti ličnih podataka – svrha, sadržaj i obavezni elementi
✓ Kontrola pristupa, lozinke, enkripcija, sigurnosne kopije i vođenje evidencija
✓ Zaštita ličnih podataka u IT sektoru – uloga IT službe, administratora sistema i eksternih IT kompanija
✓ Privacy by design/default, korištenje stvarnih podataka u testnom okruženju, DPIA i incident response
✓ Praktične preporuke za usklađivanje IT procesa sa propisima, najčešće greške i pitanja i odgovori
Predavači:
Danijela Radonić – dipl. iur.
Jovana Diljević – advokat
|
Seminar |
|
|
17. 06. 2026. – Banja Luka (Hotel „Bosna”) Početak: 09:30h |
1. Pravni osnov
Pravni osnov za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika sadržan je u carinskim propisima, odredbama međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini i konvencijama koje je Bosna i Hercegovina potpisala sa drugim zemljama i carinskim propisima Bosne i Hercegovine i to:
- Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (član 33. Preferencijalno porijeklo robe prema međunarodnom sporazumu),
- Odluka o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (član 64. Ovlašteni izvoznik),
- Uputstvo o uvjetima i načinu sticanja statusa ovlaštenog izvoznika,
- Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu (“PEM konvencija”), član 22. Priloga I, Ovlašteni izvoznik,
- Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu (“PEM konvencija”), član 19. Dodatka I, Ovlašteni izvoznik.
Status ovlaštenog izvoznika je vezan za primjenu preferencijalnih pravila porijekla i za primjenu povlaštenih odredbi međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Bosna i Hercegovina potpisala sa drugim zemljama:
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine,
- Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006),
- Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske,
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i država Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Protokolima o definiciji pojma „proizvod s porijeklom“ predviđeno je da se status proizvoda s porijeklom, osim uvjerenjem EUR-1, može dokazivati i izjavom o porijeklu izvoznika na računu ili drugom komercijalnom dokumentu. Tu izjavu može dati bilo koji izvoznik za pošiljke do ukupne vrijednosti 6.000 €, dok carinske vlasti mogu ovlastiti „ovlaštenog izvoznika“ da izjavu daje bez obzira na vrijednost pošiljke, uz ispunjenje propisanih garancija i uslova (uključujući dodjelu jedinstvenog broja carinskog ovlaštenja).
Carinske vlasti zemlje izvoznice mogu, međutim, ovlastiti bilo kojeg izvoznika (u daljem tekstu: ovlaštenog izvoznika), koji često šalje pošiljke proizvoda sa preferencijalnim porijeklom i u skladu sa ovim sporazumima, za popunjavanje izjava o porijeklu bez obzira na vrijednost proizvoda o kojima je riječ (dakle, za njih nema ograničenja od 6000 €). Izvoznik koji traži takvo ovlaštenje mora carinskim vlastima pružiti sve moguće garancije i dokaze za potvrđivanje da njegovi proizvodi imaju status proizvoda sa porijeklom i da zadovoljavaju pravila porijekla PEM konvencije. Status ovlaštenog izvoznika carinske vlasti mogu odobriti uz bilo koje uslove koje smatraju primjerenim. Pri tome će se ovlaštenom izvozniku odobriti jedinstven broj carinskog ovlaštenja koji se obavezno unosi u svakoj njegovoj izjavi o porijeklu.
Za razliku od običnog izvoznika, ovlašteni izvoznik ne mora potpisivati svoje izjave o porijeklu pod uvjetom da se carinskim vlastima zemlje izvoznice pisano obaveže da preuzima punu odgovornost za svaku izjavu o porijeklu koja ga identificira, kao da ju je on sam svojeručno potpisao.
2. Uvjeti i postupak za izdavanje Odobrenja ovlaštenog izvoznika
Odredbe PEM konvencije su definisale da carinska tijela svake ugovorne strane izvoznice mogu, podložno nacionalnim zahtjevima, ovlastiti bilo kojeg izvoznika s poslovnim sjedištem u toj ugovornoj strani (“ovlašteni izvoznik”) da sastavlja izjave o porijeklu nezavisno od vrijednosti dotičnih proizvoda.
Izvoznik koji zatraži takvo ovlaštenje mora na način prihvatljiv carinskim tijelima pružiti sve garancije koje su potrebne za potvrđivanje da proizvodi imaju status proizvoda s porijeklom, te da ispunjavaju ostale zahtjeve iz PEM Konvencije. Carinska tijela ovlaštenom izvozniku dodjeljuju broj carinskog ovlaštenja, koji se mora navesti u svojoj izjavi o porijeklu.
Carinski organi kontinuirano provjeravaju upotrebljava li ovlašteni izvoznik ovlaštenje na propisan način, a mogu povući ovlaštenje ako ga ovlašteni izvoznik nepropisno upotrebljava ili više ne nudi propisane garancije i povjerenje carinskih organa.
Uprava za indirektno-neizravno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava) je iskoristila navedenu mogućnost da propiše primjerene uslove, koje moraju ispuniti izvoznici, za odobravanje statusa ovlaštenog izvoznika, te izradila Uputstvo o uvjetima i načinu sticanja statusa ovlaštenog izvoznika (u daljem tekstu: Uputstvo) kojim je detaljno propisala način i uslove za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika: podnošenje zahtjeva, prijem zahtjeva, provjera kod podnosioca zahtjeva, provjera poznavanja pravila o porijeklu robe, izdavanje Odobrenja, korištenje carinskog ovlaštenja, vođenje evidencije, čuvanje dokumentacije, kontrola ovlaštenog izvoznika, izmjene i dopune Odobrenja i ukidanje Odobrenja. Uputstvo je stupilo na snagu 19.11.2019. godine.
Uputstvom je definisan ovlašteni izvoznik kao onaj izvoznik kojem Uprava izda Odobrenje i dodjeli broj carinskog ovlaštenja za primjenu pojednostavljenog postupka dokazivanja porijekla robe
Izvoznik registrovan na području Bosne i Hercegovine može podnijeti zahtjev za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika u skladu sa sporazumima o slobodnoj trgovini, koji izričito propisuju ovakvu mogućnost. Sticanjem statusa ovlaštenog izvoznika, izvoznik će za robu s porijeklom davati izjavu o porijeklu na računu ili drugom komercijalnom dokumentu. Izjava o porijeklu mora biti u propisanom obliku i sadržavati broj dodijeljenog carinskog ovlaštenja.
Status ovlaštenog izvoznika može dobiti svaki izvoznik (bilo da je proizvođač ili trgovac) iz Bosne i Hercegovine za izvoz proizvoda sa preferencijalnim porijeklom u Republiku Tursku, sve zemlje EU, zemlje članice CEFTE (Republiku Srbiju, Republiku Crnu Goru, Republiku Sjevernu Makedoniju, Republiku Albaniju, Republiku Moldaviju i Kosovo-UNMIK) i zemlje članice EFTE (Švicarska, Island, Lihtenštajn, Norveška) koji ispunjava sljedeće uslove:
- da je proizvođač ili trgovac proizvoda za koje traži ovlaštenje za sačinjavanje izjave o porijeklu ili je sa proizvođačem proizvoda za koje traži ovlaštenje, u takvim poslovnim odnosima, koji nesmetano i jasno obezbjeđuju dokazivost uslova za sticanje statusa proizvoda sa porijeklom,
- da je izvozio proizvode za koje traži ovlaštenje za davanje izjave o porijeklu,
- da je davao vjerodostojne i pravilne informacije o porijeklu robe,
- da je spreman u svakom trenutku dostaviti odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje porijeklo predmetnih proizvoda,
- da nema neizmirenog duga po osnovu indirektnih poreza na dan provjere tog uslova, a prije izdavanja Odobrenja. Provjeru u vezi ispunjenosti ovog uslova vrši donosilac Odobrenja, odnosno Uprava,
- da ima zaposleno najmanje jedno lice koje je dužno uspješno proći provjeru poznavanja pravila o porijeklu robe.
Izvoznik koji traži status ovlaštenog izvoznika dužan je podnijeti pisani zahtjev Upravi, Sektoru za carine – Odsjeku za tarifu, vrijednost i porijeklo na obrascu iz Priloga I Uputstva. Uz zahtjev izvoznik treba dostaviti:
- spisak proizvoda na nivou tarifnog broja (prve četiri cifre carinske tarife) sa detaljnim opisom proizvoda za koje traži ovlaštenje za davanje izjave o porijeklu po pojednostavljenom postupku,
- naziv međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini i spisak zemalja/strana u koje se predmetni proizvodi izvoze sa dokazima o porijeklu,
- Izjavu izvoznika iz člana 6. Uputstva,
- Izjavu o odricanju od potpisivanja izjave o porijeklu, ukoliko odgovorno/a lice/a izjavu o porijeklu neće potpisivati (Prilog III),
- za svaki proizvod iz tačke a) ovog stava pravni osnov za sticanje porijekla robe (cjelovito dobijeni proizvodi, dovoljno obrađeni ili prerađeni proizvodi, proizvodi dobijeni kumulacijom porijekla), unesen u obrazac iz Priloga II – Izjava o ispunjenosti uslova za sticanje porijekla za svaki tarifni broj proizvoda namijenjenog izvozu,
- spisak proizvoda za koji se traži pojednostavljen postupak dokazivanja porijekla robe, a koji su izvezeni u prethodnom periodu, kao proizvodi sa porijeklom i u koje zemlje/strane,
- dokaze o ispunjenosti uslova za sticanje statusa robe sa porijeklom (uvjerenje o kretanju robe EUR.1 ili izjava o porijeklu, izjava dobavljača, opis obrada ili prerada na materijalima bez porijekla, uvozno/izvozna carinska dokumentacija),
- dokaz o postojanju poslovnih odnosa sa proizvođačem, kada izvoznik nije ujedno i proizvođač proizvoda za koji se traži ovlaštenje za davanje izjave o porijeklu,
- ukoliko zahtjev podnosi trgovac treba priložiti i ugovor o poslovnoj saradnji,
- spisak odgovornih lica koja predlaže za davanje izjava o porijeklu (ime i prezime, poslovi koje lice obavlja kod podnosioca zahtjeva, kontakt telefon i svojeručni potpis),
- adresu na kojoj obavlja proizvodnju i skladištenje ili distribuciju robe,
- ovjerenu kopiju izvoda iz sudskog registra i
- originalan dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi.
Prilikom podnošenja Izjave o ispunjenosti uslova za sticanje porijekla za svaki tarifni broj proizvoda namijenjenog izvozu (obrazac iz Priloga II Uputstva) u izjavi je potrebno navesti trgovački naziv i detaljan opis robe koja će se izvoziti s porijeklom. Tarifni broj sadrži 4 prve cifre iz carinske tarife u koji se svrstava predmetni proizvod.
U rubriku 3 ovog obrasca potrebno je navesti pravni osnov za sticanje porijekla kao što su npr. puni naziv sporazuma o slobodnoj trgovini, važeći protokol i/ili odgovarajući Dodatak/Prilog PEM konvencije, te član na osnovu koga roba stiče porijeklo.
Ukoliko u proizvodnji robe izvoznik koristi materijale s porijeklom, potrebno je kopije dokaza o porijeklu (EUR.1 ili izjave o porijeklu ili izjave dobavljača) priložiti uz zahtjev. Ako posjeduje obavezujuća mišljenja o preferencijalnom porijeklu za predmetne proizvode, potrebno ih je navesti.
U opisu procesa proizvodnje potrebno je navesti osnovne faze proizvodnje odnosno one iz kojih je vidljivo jesu li provedeni postupci veći od nedovoljnih.
Kako bi izvoznici dokazali da su ispunjeni svi uslovi za sticanje porijekla proizvoda koje izvoze, mogu priložiti različitu dokumentaciju, u zavisnosti od toga da li su proizvođači robe ili njome samo trguju.
U opisu procesa proizvodnje potrebno je navesti osnovne faze proizvodnje odnosno one iz kojih je vidljivo jesu li provedeni postupci veći od nedovoljnih.
Kako bi izvoznici dokazali da su ispunjeni svi uslovi za sticanje porijekla proizvoda koje izvoze, mogu priložiti različitu dokumentaciju, u zavisnosti od toga da li su proizvođači robe ili njome samo trguju.
Proizvođači prilažu opis procesa proizvodnje, dokaze o porijeklu materijala i sirovina (za uvozne: EUR.1 ili izjava o porijeklu, a za kupljene u Bosni i Hercegovini: izjave dobavljača), normativ proizvodnje, kalkulacije proizvoda, za cjelovito dobivene proizvode (otkupne blokove, otpremnice, popis oranica, zahtjev za poticaj, vlasništvo zemljišta i sl.), kod pravila promjene tarifnog broja (specifikaciju proizvoda sa tarifnim brojevima materijala bez porijekla i samog proizvoda), za procentualno pravilo (specifikaciju izraženu u procentima odnosa cijene gotovog proizvoda na paritetu EXW i vrijednosti materijala bez porijekla, sa porijeklom i dodane vrijednosti). Da bi proizvod stekao porijeklo na materijalima bez porijekla moraju biti provedeni postupci veći od nedovoljnih, a treba uzeti u obzir i procenat dozvoljenog odstupanja.
Ako je izvoznik trgovac koji robu preprodaje, kao dokaznu dokumentaciju treba priložiti ili izjavu dobavljača (s tržišta Bosne i Hercegovine) ili bilo koju drugu dokumentaciju iz koje se sigurno može utvrditi da se radi o robi s porijeklom (EUR.1 ili izjava o porijeklu uvoznika).
Prilikom podnošenja zahtjeva izvoznik mora predložiti jednu ili više odgovornih osoba za izdavanje izjava o porijeklu, a ta osoba mora biti u radnom odnosu, tj. zaposlenik kod izvoznika i mora poznavati pravila sticanja porijekla robe. Te osobe mogu izdati i Izjavu o odricanju od potpisivanja izjave o porijeklu.
3. Prijem zahtjeva i rad Komisije
Nakon prijema zahtjeva, Sektor za carine – Odsjek za tarifu, vrijednost i porijeklo vrši pregled dokumentacije i provjerava da li je ista dostavljena u skladu sa odredbama Uputstva, te ako su ispunjeni propisani uslovi, provjeru eventualnog neizmirenog duga po osnovu indirektnih poreza vrši Sektor za poslovne usluge.
Ako se kod podnosioca zahtjeva utvrdi neizmireni dug po osnovu indirektnih poreza, Sektor za carine – Odsjek za tarifu, vrijednost i porijeklo će donijeti Rješenje o odbijanju zahtjeva, osim u slučaju kada podnosilac dokaže da mu je, prije podnošenja zahtjeva, u skladu sa propisima o indirektnom oporezivanju, rješenjem Uprave odobreno odgođeno plaćanje ili plaćanje istog u ratama i da je, u slučaju ako mu je odobreno plaćanje istog u ratama, izmirio iznose rata dospjelih za plaćanje do dana provjere podnijetog zahtjeva.
Nakon prijema zahtjeva, Sektor za carine – Odsjek za tarifu, vrijednost i porijeklo vrši pregled dokumentacije i provjerava da li je ista dostavljena u skladu sa odredbama Uputstva, te ako su ispunjeni propisani uslovi, provjeru eventualnog neizmirenog duga po osnovu indirektnih poreza vrši Sektor za poslovne usluge.
Mišljenje o ispunjenosti uslova za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika daje komisija Uprave koju imenuje direktor Uprave. Komisiju će činiti službenici Odsjeka za tarifu, vrijednost i porijeklo i Grupa za tarifu, vrijednost i porijeklo robe nadležnih regionalnih centara Uprave, a koji rade na poslovima porijekla robe. Komisija postupajući po zahtjevima za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika vrši provjeru informacija iz pisanog zahtjeva izvoznika i njegove pisane izjave, u njegovim prostorijama, koja uključuje: obilazak proizvodnog pogona, način vođenja poslovne evidencije, sistem arhiviranja dokumentacije radi ocjene da li takav način čuvanja i arhiviranja omogućava kontrolu carinskom organu, mogućnosti praćenja slijedivosti porijekla materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnji, kao i edukativni razgovor sa osobom predloženom od strane podnosioca zahtjeva. Također, komisija može od podnosioca zahtjeva zatražiti i dopunu dokumentacije radi utvrđivanja činjenica koje mogu uticati na donošenje odluke za izdavanje Odobrenja.
Ako podnosilac zahtjeva za status ovlaštenog izvoznika već ima Odobrenje koje je izdato na osnovu sličnih (npr. AEO-ovlašteni privredni subjekt), ta se činjenica može uzeti u obzir prilikom obrade zahtjeva.
Nakon završene provjere u prostorijama izvoznika (podnosioca zahtjeva) komisija poziva lice ili lica koja će raditi na poslovima porijekla robe (odgovorne osobe predložene od strane podnosioca zahtjeva) na ispit provjere znanja iz oblasti porijekla robe. Provjera znanja se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita koga sprovodi Komisija, o čemu se sačinjava zapisnik. Kod provjere znanja (pismena i usmena provjera) u obzir se uzimaju okolnosti u kojima preduzeće obavlja svoje poslove (vrsta robe koju proizvodi i izvozi, odredišne države, primjena kumulacije, proces prerade, upotreba materijala sa i bez porijekla, itd.).
Ukoliko predložene odgovorne osobe ne pokažu dovoljan stepen znanja iz ove oblasti, biće im omogućeno da još jednom pristupe provjeri znanja, a ukoliko ne zadovolje, donijeće se Rješenje o odbijanju zahtjeva zbog neispunjenosti uslova
4. Izdavanje i upotreba Odobrenja
Ako su ispunjeni svi propisani uslovi, Sektor za carine izdaje odobrenje o sticanju statusa ovlaštenog izvoznika (u daljem tekstu: Odobrenje), u roku od šezdeset dana od dana prijema urednog zahtjeva. Odobrenje se izdaje na neodređeno vrijeme, i primjenjuje se od dana navedenog u Odobrenju, a važi sve dok imalac Odobrenja ispunjava propisane uslove.
Odobrenje sadrži podatke vezane za imaoca Odobrenja, broj carinskog ovlaštenja, vrstu roba koje su predmet izvoza, zemlje/strane ili grupe zemalja u koje se roba izvozi, pravila na osnovu kojih roba ima status robe s porijeklom, ime lica koja su ovlaštena za praćenje pojednostavljenog postupka dokazivanja porijekla, prava i obaveze ovlaštenog izvoznika, datum početka primjene Odobrenja.
Broj carinskog ovlaštenja ovlašteni izvoznik upisuje u propisani tekst izjave o porijeklu, a sastoji se od:
a) ISO oznake za Bosnu i Hercegovinu,
b) rednog broja carinskog ovlaštenja,
c) zadnja dva broja godine u kojoj se izdaje Odobrenje. (Primjer: BA/200/25)
Ako se utvrdi da podnosilac zahtjeva ne ispunjava uslove za traženo Odobrenje, Sektor za carine, donosi Rješenje o odbijanju zahtjeva.
Carinsko ovlaštenje za pojednostavljen postupak dokazivanja porijekla robe se koristi prilikom izvoza robe navedene u Odobrenju, za koju su ispunjeni uslovi za sticanje statusa robe s porijeklom u zemlje/strane navedene u Odobrenju, a ako su ispunjeni uslovi pravila porijekla PEM konvencije, može, koristiti carinsko ovlaštenje i za potvrđivanje porijekla robe iz drugih zemalja/strana.
Evidenciju izdatih Odobrenja vodi Sektor za carine – Odsjek za tarifu i vrijednost koji svako izdato Odobrenje prosljeđuje Odsjeku za kontrolu, te obavještava ostale organizacione jedinice Uprave i carinske organe zemalja prema kojima je ovaj status moguće primijeniti.
Nakon dobijanja Odobrenja, ovlašteni izvoznik prilikom izvoza robe daje izjavu o porijeklu na računu, otpremnici ili drugom komercijalnom dokumentu, bez obzira na vrijednost pošiljke.
Tekst izjave o porijeklu mora biti u potpunosti isti kao propisani tekst u prilogu Protokola odnosno Priloga III Dodatka I Konvencije, napisan na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini ili na engleskom jeziku, u koji je upisan i broj carinskog ovlaštenja.
Primjer teksta izjave o porijeklu ovlaštenog izvoznika (bosanska verzija) glasi:
(« Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. BA/200/25) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi BA preferencijalnog porijekla «);
Izjava o porijeklu ne mora biti potpisana niti ovjerena od strane ovlaštenog izvoznika ili odgovornog lica, ako je uz zahtjev podnesena izjava propisana na obrascu iz Priloga III Uputstva kojom je preuzeta puna odgovornost za svaku izjavu o porijeklu, kao da je svojeručno potpisana.
Izjavu o porijeklu ovlašteni izvoznik će otkucati mašinom, otisnuti pečatom ili odštampati na računu ili drugom komercijalnom dokumentu, kao npr. otpremnica, predračun ili packing lista iz kojeg je jasno vidljivo o kojim proizvodima s porijeklom se radi. Prevozna isprava ne može se smatrati komercijalnim dokumentom, obzirom da to nije vlastiti dokument ovlaštenog izvoznika, već ga je izdao prevoznik ili špediter.
Izjava o porijeklu na posebnom obrascu nije dozvoljena. Ista se može podnijeti isključivo na posebnom listu komercijalnog dokumenta, ako list očigledno predstavlja njen dio. Ako komercijalni dokument ima nekoliko stranica, svaka stranica mora biti numerisana, mora biti naveden ukupan broj stranica, te na posljednjoj stranici treba dati izjavu o porijeklu.
Na komercijalnim dokumentima na kojima je navedena izjava o porijeklu proizvodi moraju biti detaljno opisani radi identifikacije. Ako roba navedena na računu ili drugom komercijalnom dokumentu ima preferencijalno porijeklo u različitim zemljama ili grupama zemalja, treba navesti nazive ili službene skraćenice (ISO oznake) zemalja ili grupe zemalja.
Ako na komercijalnim dokumentima imamo robu sa preferencijalnim i robu bez preferencijalnog porijekla potrebno je iza svake stavke, u zagradi, navesti zemlju porijekla. Postoji i mogućnost da se stavke uzastopno označe brojevima, te da se na kraju navede koji se brojevi odnose na robu s porijeklom, a koji na robu bez porijekla.
Pri praktičnoj primjeni odredbi koje se odnose na izjavu na računu (izjavu o porijeklu) ovlaštenog izvoznika potrebno se pridržavati određenih smjernica (objavljenih u Pojašnjenjima Komisije EU):
• Tekst izjave na računu treba biti usklađen s propisanim tekstom, a potrebno je navesti mjesto i datum davanja izjave (osim, ako su ti podaci već sadržani u samom dokumentu),
• Izjava na računu ne mora biti potpisana od strane ovlaštenog izvoznika ili lica koje je izvoznik ovlastio, ako je uz zahtjev podnesena izjava u pisanom obliku kojom ovlašteni izvoznik, odnosno ovlašteno lice, preuzima punu odgovornost za svaku izjavu na računu kao da ju je samo svojeručno potpisalo,
• Napomene za proizvode koji nemaju povlašteno porijeklo ne trebaju se navoditi na samoj izjavi. Međutim, ova napomena mora se pojaviti na računu i to precizno razrađena kako bi se izbjegli bilo kakvi nesporazumi,
• Izjava na računu prihvatljiva je i kada je navedena na poleđini računa,
• Izjava na računu može biti podnijeta i na posebnom primjerku računa, pod pretpostavkom da je taj primjerak računa nedvosmisleno dio računa. Ne može se koristiti komplementarni oblik ili dopunjeni oblik izjave,
• Izjava na računu, sačinjena na naljepnici koja je naknadno zalijepljena na račun – prihvatljiva je pod pretpostavkom da nema nikakve sumnje da je naljepnicu nalijepio izvoznik. Npr., pečat ili potpis izvoznika mora pokrivati oboje – i naljepnicu, i račun.
5. Izmjene i dopune Odobrenja
U slučaju da ovlašteni izvoznik zatraži izmjenu ili dopunu podataka navedenih u Odobrenju, ili ukoliko je došlo do promjene podataka u Odobrenju, ovlašteni izvoznik je dužan podnijeti pisani zahtjev za izmjenu Odobrenja uz uplatu odgovarajućih administrativnih taksi.
Izmjena Odobrenja se odnosi na slučajeve kao što su:
– promjena pravnog statusa nosioca Odobrenja
– proširenje Odobrenja na nove zemlje, partnere u sporazumima o slobodnoj trgovini
– proširenje Odobrenja na nove proizvode i nove tarifne brojeve
– promjene adrese sjedišta i mjesta čuvanja dokumentacije
– promjene odgovorne osobe (za izjave o porijeklu) ili dodavanje/brisanje osobe
Odobrenje ostaje valjano u slučaju izmjene pravila o porijeklu važećih povlaštenih aranžmana, pod uslovom da su ispunjeni svi potrebni uslovi, posebno u pogledu usklađenosti s pravilima o porijeklu tih aranžmana.
6. Obaveze i kontrole ovlaštenog izvoznika
Uputstvom je propisana obaveza ovlaštenog izvoznika da vodi evidenciju izdatih izjava o porijeklu, koja mora sadržavati sljedeće podatke: broj i datum komercijalnog dokumenta (računa), datum izdavanja izjave o porijeklu, državu za koju je roba namijenjena (otpremljena), opis robe i tarifni broj iz Carinske tarife BiH, broj i datum izvoznog carinskog dokumenta (carinska deklaracija).
Ovlašteni izvoznik je dužan tri godine čuvati: kopije računa ili drugih komercijalnih dokumenata na kojima je data izjava o porijeklu, svu dokumentaciju koja sadrži informacije važne za utvrđivanje porijekla robe, kopije dokaza o porijeklu materijala i dijelova koji su bili upotrijebljeni u proizvodnji robe na koju se izjava o porijeklu odnosi.
Na zahtjev kontrolnih carinskih organa, ovlašteni izvoznik je dužan dati na uvid svu raspoloživu dokumentaciju, kao i omogućiti kontrolu poslovnih knjiga i računovodstvene dokumentacije, koji sadrže podatke značajne za utvrđivanje porijekla robe.
Redovne kontrole carinskih organa kod ovlaštenih izvoznika moraju osigurati da se izdato Odobrenje neprestano koristi na odobreni način. Naknadne kontrole obavlja Sektor za carine – Odsjek za kontrolu, a prva kontrola se mora obaviti u roku šest mjeseci od dana izdavanja Odobrenja. Ove kontrole mogu se temeljiti na kriteriju analize rizika i slično.
Obavezna kontrola ispunjenosti uslova kod ovlaštenog izvoznika vrši se i u slučaju značajnijih promjena odgovarajućih propisa kojima je regulisana oblast preferencijalnog porijekla, kao i u slučaju postojanja osnovane sumnje da ovlašteni izvoznik više ne ispunjava propisane uslove.
Sektor za carine, može ukinuti Odobrenje kad god ocijeni da nisu više ispunjeni propisani uslovi ili da izvoznik namjerno ili zbog nemara zloupotrebljava izdano Odobrenje za pojednostavljeni postupak potvrđivanja porijekla robe, kao i preduzeti sankcije protiv takvog izvoznika, u skladu sa važećim propisima.
7. Naknadno izdavanje i duplikat izjave o porijeklu
Uputstvom je propisano, u izuzetnim slučajevima, i naknadno izdavanje izjave o porijeklu i duplikata izjave o porijeklu.
U izuzetnim slučajevima ovlašteni izvoznik može dati izjavu o porijeklu nakon izvoza robe, ukoliko takav dokaz nije izdat u vrijeme izvoza zbog nehotičnih propusta ili posebnih okolnosti.
U slučaju kada se izjava o porijeklu daje naknadno, ovlašteni izvoznik mora, prije nego što izjavu dostavi zemlji odredišta, o tome informisati carinsku ispostavu u kojoj je izvozna procedura obavljena, odnosno podnijeti zahtjev za izmjenu podataka u izvoznoj carinskoj prijavi (evidentiranje izjave o porijeklu izdate od strane ovlaštenog izvoznika u polje 44 carinske prijave). Izjavu o porijeklu izvoznik može dati nakon izvoza pod uslovom da se ista predoči zemlji uvoznici u periodu od dvije godine nakon uvoza proizvoda na koje se izjava odnosi.
U slučaju krađe, gubitka ili uništenja komercijalnog dokumenta na kojem je data izjava o porijeklu, ovlašteni izvoznik može od carinske ispostave, u kojoj je izvozna procedura obavljena, zatražiti izdavanje duplikata na osnovu arhivirane dokumentacije.
8. Razlika između ovlaštenog i registriranog (REX) izvoznika
REX je sistem samopotvrđivanja porijekla kroz „tvrdnje o porijeklu“ bez podnošenja zahtjeva pri svakom izvozu, ali se primjenjuje samo u odnosima gdje je to ugovoreno. Član 17(3) Dodatka I PEM konvencije omogućava ugovornim stranama zamjenu dokaza tvrdnjama REX izvoznika bez ugrožavanja dijagonalne kumulacije. Tokom 2025. u BiH još nije dogovorena primjena REX tvrdnji; očekuje se i o tome će nadležna ministarstva/Uprava obavijestiti privredne subjekte.
REX sistem je sistem samopotvrđivanja porijekla u kome registrirani izvoznici sastavljaju samostalno „tvrdnje o porijeklu“ čime se vrši pojednostavljenje izvoznih formalnosti dopuštajući registriranom izvozniku koji izvozi robu samostalno izdavanje tvrdnje o porijeklu na komercijalnom dokumentu. Na taj način registrirani izvoznik ne treba podnositi carinskoj službi zahtjev za izdavanje dokaza o porijeklu pri svakom izvozu i dokazivati da je roba zadovoljila uslove sticanja porijekla. Međutim, ova REX sistem se može koristiti samo pri uvozu ili izvozu vezano za zemlje ugovornice s kojima je isto dogovoreno.
Odredbe člana 17. stav 3. Dodatka I PEM konvencije omogućavaju da dvije ili više ugovornih strana mogu se dogovoriti da se u okviru međusobne preferencijalne trgovine dokazi o porijeklu zamjenjuju “tvrdnjama o porijeklu” koje sastavljaju REX izvoznici registrirani u elektronskoj bazi podataka u skladu s unutrašnjim zakonodavstvom tih ugovornih strana. Upotreba “tvrdnje o porijeklu” koju sastavljaju izvoznici registrirani u elektronskoj bazi podataka o kojoj su se dogovorile dvije ugovorne strane ili više njih ne sprečava primjenu dijagonalne kumulacije s ostalim ugovornim stranama.
Međutim, tokom 2025. godine još nije dogovorena upotreba i zamjena dokaza o porijeklu izdavanjem i prihvatanjem REX “tvrdnji o porijeklu” u Bosni i Hercegovini, ali se očekuje ta aktivnost uskoro, o čemu će svi učesnici u vanjskotrgovinskom prometu Bosne i Hercegovine biti obavješteni od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje.
Zaključak
Odredbe pravila o porijeklu Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu koje Bosna i Hercegovina ima ugrađene u svoje sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, zemljama CEFTE, EFTE i Republike Turske omogućavaju izvoznicima samostalno izdavanje dokaza o preferencijalnom porijeklu robe, a u okviru toga i pojednostavljeni postupak dokazivanja porijekla robe.
Za pojednostavljeni postupak dokazivanja porijekla robe je potrebno carinsko Odobrenje, odnosno Odobrenje Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje, a koje se ogleda u odobravanju statusa ovlaštenog izvoznika za porijeklo.
Ovlaštenom izvozniku je omogućeno pojednostavljenje izvoznih procedura Odobrenjem da samostalno potvrđuje preferencijalno porijeklo robe sačinjavanjem i izdavanjem izjave o porijeklu na računu ili bilo kojem drugom komercijalnom dokumentu kojim identifikuje proizvode koje izvozi. Pri tome, ovlašteni izvoznik nije dužan podnositi zahtjev za izdavanje uvjerenja o kretanju robe EUR.1, a pojednostavljeni postupak dokazivanja porijekla omogućava mu uštede u vremenu i novcu oko administrativnih taksi.
Zbog svega navedenog status ovlaštenog izvoznika se preporučuje preduzećima orijentisanim na izvozne carinske postupke.
Vezane novosti: