Aktuelne izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Autor članka: Mr.sc. Kenan Spahić
Siže: Polovinom maja 2021. godine, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u parlamentarnu proceduru uputilo je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj: 13/18).
Formalni razlog za izmjene ovog propisa se nalazi u činjenici da su već prilikom usvajanja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, oba doma Parlamenta Federacije BiH, donijela Zaključak i zadužila resorno ministarstvo odnosno Vladu Federacije BiH, da prati primjenu novog Zakona, te da u slučaju potrebe i određenih problema u primjeni sačini izmjene i dopune Zakona penzijskom i invalidskom osiguranju.
S tim u vezi, napominjemo da u primjeni ovog vrlo složenog propisa nije bilo većih problema, što govori u prilog činjenici da je u stručnom smislu zakon dobro i temeljno pripremljen. Međutim, sudska praksa odnosno odluke najviših sudskih instanci (Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-4077/16 od 11.10.2018. godine i presuda Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18 od 12.11.2019. godine, stvorile su obavezu izmjene pojedinih zakonskih rješenja. Također, predmetne izmjene zakona obuhvatile su i određena preciziranja normi kako bi se izbjeglo različito tumačenje pojedinih odredbi. U nastavku se daje pregled predloženih izmjena sa obrazloženjem istih.
Članom 1. izvršena je dopuna člana 2. Zakona
Članom 1. izvršena je dopuna člana 2. Zakona PIO na način da se u tački k) iza riječi: „osiguranja“ dodaje zarez i riječi: “kao i posebnim zakonom Bosne i Hercegovine, a koje ima prebivalište na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)“.
Naime, za penzionisanje i način izračuna penzija policijskih službenika na državnom nivou (službenici Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije BiH, itd.) Federalna vlada je zauzela stav da treba primijeniti identične propise i postupanje, kao za policijske službenike na nivou Federacije BiH, obzirom da je na 187. sjednici, održanoj 31.07.2019. godine, donijela Zaključak V. broj:903/2019 od 31.07.2019. godine, kojim se zadužuje Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje da provede mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike broj: 04-35/16-1957/19 od 30.07.2019. godine i mišljenje Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, broj: 01-1397/109 od 30.07.2019. godine.
Shodno navedenom, dopuna je izvršena kako bi se samo dodatno precizirala norma i otklonile dileme, a kako bi se policijski službenici na državnom nivou, u smislu penzionisanja i načina izračuna penzija, izjednačili sa policijskim službenicima na nivou Federacije, odnosno kako bi se omogućio jednak tretman svim policijskim službenicima u Bosni i Hercegovini, obzirom da svi policijski službenici sa prebivalištem u Federaciji, pod jednakim uslovima uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Najnoviji seminari
Seminar – Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO, Radni odnosi – praktični problemi – Novembar 2024
✓ Izmjene i dopune Zakona o PIO/MIO
✓ Radni odnosi – praktični problemi
Predavači:
Mr.sc. Kenan Spahić – Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Jusuf Brkić, dipl. iur – REC d.o.o.
|
Seminar |
|
|
26. 11. – Sarajevo |
Seminar – Eksproprijacija zemljišta, Pripremne radnje za zakonito građenje – Novembar 2024
✓ Eksproprijacija zemljišta – praktični problemi
✓ Pripremne radnje za zakonito građenje, priprema dokumentacije i postupak pribavljanja odobrenja za građenje
Predavač:
Jasmin Voloder, mr. iur.
|
Seminar |
|
|
27. 11. – Mostar |
Seminar – Osnove izvršnog postupka FBiH – Novembar 2024
✓ Osnove izvršnog postupka
✓ Naplata potraživanja u izvršnom postupku
✓ Najčešće greške u izvršnim prijedlozima
Predavači:
Nives Abdagić – sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
Jasenka Potogija– sudija Kantonalnog suda u Sarajevu
|
Seminar |
|
|
29. 11. – Sarajevo |
- 1
- 2
Tehnička izmjena u članu 7. stav (2) Zakona
Drugim članom, u cilju poštivanja nomotehničkih pravila, izvršena je tehnička izmjena u članu 7. stav (2) Zakona., obzirom da je skraćenica Federacija BiH sada navedena u članu 1., tako da je ista bila suvišna u članu 7., jer se duplicirala.
Narednim članom, izvršena je bitna korekcija koja se odnosi na veliku kategoriju osoba koje imaju ostvaren poseban penzijski staž
Naime mijenja se član 44. stav (5), na način da licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža sada iznose 1 bod, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,083333 boda, a za svaki dan iznose 0,002777 boda.
Naime, izmjenom naprijed navedene odredbe pripadnici Armije BIH, HVO i MUP-ova u Bosni i Hercegovini, dovode se u ravnopravan položaj sa ostalim osiguranicima, u smislu da lični bodovi za svaku godinu posebnog staža umjesto 0,5 bodova (koliko je trenutna vrijednost propisana i Zakonu PIO) iznose 1 bod, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža. Praktično to znači da se ovoj kategoriji povećava iznos penzije, jer se povećava ukupan zbir bodova. Tako osoba koja je je npr. učestvova 4 godine u odbrani po tom osnovu ima 8 bodova.
Članom 4. izvršena je dopuna člana 49.
Članom 4. izvršena je dopuna člana 49. Zakona na način da se iza tačke b) dodaje tačka c) koja glasi: „Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se i povreda lica iz člana 36. ovog zakona, odnosno lica iz člana 17. tačka h) ovog Zakona, zadobijena u pripremama za odbranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine.“
Naime, postojeća norma nije izričito propisala ovaj poseban slučaj izjednačavanja povrede lica iz člana 36. Zakona (ranjavanje u borbi/odbrani), sa povredom na radu, što je za lica koja nisu imala status osiguranika, odnosno nikad nisu radili prije pogibije onemogućavala ostvarivanje prava na porodičnu penziju.
Predmetnom izmjenom dolazi do izjednačavanja povrede lica iz člana 36. Zakona, sa povredom na radu, čime se otklanja navedeni problem, koji se do sada u praksi prevazilazio na osnovu pravne analogije, odnosno Mišljenja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, broj: 04-35/16-2966/19 od 11.12.2019. godine.
U navedenom mišljenju, stoji da je u postupcima priznavanja prava na porodičnu penziju udovicama šehida odnosno poginulog branioca i udovca šehida-žene odnosno poginule braniteljice, potrebno primijeniti odredbu člana 17. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ova odredba, između ostalog, propisuje da je lice obavezno osigurano za slučaj invalidnosti i smrti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice lokalne samouprave.
Nadalje, u tački 1. Mišljenja je navedeno da u postupcima priznavanja prava po članu 70. stav (9) i 71. stav (8) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje će tumačeći navedene odredbe zakona i odredbe člana 17. tačka h) u vezi sa odredbama člana 36., odredbom člana 119. i 129. tačka d) i e) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, udovama šehida priznati pravo na porodičnu penziju po članu 70. stav (9) i 71. stav (8) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, bez obzira što u momentu pogibije poginuli borac nije imao navršen staž osiguranja jer su isti imali status osiguranog lica u smislu člana 17. tačka h) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Članom 5. kojim je izvršena dopuna člana 69. stav (1) tačke a)
Posebno bitna novina/izmjena predviđena je članom 5. kojim je izvršena dopuna člana 69. stav (1) tačke a) na način da se članovima porodice umrlog osiguranika uz bračnog supružnika (udovice odnosno udovca), smatra i vanbračni partner.
Također, u članu 69. dodaje se stav (2) kojim se vanbračni partner iz stava (1) ovog člana, smatra kao lice koje je kao takvo definisano Porodičnim zakonom Federacije BiH, a koje je svoj status utvrdilo u odgovarajućem sudskom postupku.
Postupajući po Odluci o dopustivosti i meritumu, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-4077/16 od 11.10.2018. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na svojoj 165. sjednici održanoj 29.11.2018. godine, donijela je Zaključak V .broj: 1403/2018 od 29.11.2018. godine, kojim prihvata Informaciju o naprijed navedenoj Odluci Ustavnog suda BiH, te je zadužila Federalno ministarstvo rada i socijalne politike da poduzme mjere i aktivnosti potrebne za izvršenje Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu broj: AP-4077/16 od 11.10.2018. godine.
Dakle, izmjenom člana 69. stav (1) dolazi do harmonizacije odredaba Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sa odredbama Porodičnog zakona u odnosu na prava i obaveze vanbračnih partnera.
Sljedeća izmjena izvršena je u članu 79. stav (1) zamjena riječi „realnog bruto društvenog proizvoda“, riječima „bruto domaćeg proizvoda“.
Termin bruto društveni proizvod se obračunavao u sistemu bivše SFRJ, koji ne obračunava i ne objavljuje Federalni zavod za statistiku. Naime, isti objavljuje podatke o bruto domaćem proizvodu, a koji termin je u skladu sa evropskim statističkim metodologijama, te je iz tog razloga izvršena zamjena navedenih riječi.
Također, izvršena je u članu 79. stav (2), zamjena riječi „po zakonu“, riječima „u skladu sa ranijim propisima u visini od 2174,48 KM“.
Budući da iznos najviše penzije ovim zakonom nije precizno definisan, ovom odredbom je riješena dilema koji iznos penzije se ima smatrati najvišim iznosom iste. Identičan je i razlog za izmjenu izvršenu u članu 80. stav (2) i članu 81. stav (3) Zakona, zamjena riječi „realnog bruto društvenog proizvoda“, riječima „bruto domaćeg proizvoda“.
Dopuna predviđena članom 8
Posebno zanimljiva je dopuna predviđena članom 8., kojim se dopunjuje član 82. stav (1) Zakona PIO, na način da iza riječi „po međunarodnim ugovorima“ dodaju se riječi „i Sporazumom o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj: 24/00), zaključenog između nosilaca osiguranja u entitetima Bosne i Hercegovine“.
Na ovaj način izvršena je preciznija formulacija stava (1), a koja se primjenjuje u praksi stupanjem na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Nadalje, dodaju se novi stav (2) i stav (3).
Stav (2) je dodan, u smislu da, izuzetno, od stava (1) ovog člana, u slučaju da je zbirni iznos srazmjernih penzija ostvarenih u skladu sa Sporazumom iz stava (1) ovog člana manji od najnižeg iznosa penzije iz člana 81. ovog Zakona, povratniku iz Federacije u Republiku Srpsku, koji je korisnik starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, pripada i razlika od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije iz člana 81. ovog Zakona.
Naime, ovaj stav dodan je na inicijativu gosp. Adila Osmanovića, poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koji je ukazao na svojevrsnu nepravdu za lica koja imaju ostvaren staž u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koja rezultira tim da imaju penzije manje od najnižeg iznosa penzije.
Na ovaj način želi se dati doprinos provođenju Aneksa 4 – Ustav Bosne i Hercegovine, gdje je u članu 2. tačka 5. navedeno da sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se vrate svojim domovima, sve u skladu sa Aneksom 7 – Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama.
Dakle, zbir penzije iz Federacije BiH i Republike Srpske, manji je od iznosa najniže penzije, u kom slučaju takvim korisnicima, jer je riječ o srazmjernim penzijama, ne pripada pravo na korištenje zaštitnog mehanizma u vidu najniže penzije. Npr. lice koje ima 15 godina staža osiguranja i 65 godina života ima pravo na najniži iznos penzije, a lice koje ima 14 godina staža u Federaciji BiH i 14 godina staža u Republici Srpskoj, prema trenutno važećoj odredbi, nema pravo na najniži iznos penzije iako ima duplo više staža u odnosu na prvi primjer.
Stavom (3) regulisan je način postupka i potrebne dokumentacije za ostvarivanje prava na razliku do iznosa najniže penzije, a koje će uredit nosilac osiguranja svojim aktom.
Sljedeća dopuna također je rezultat stava najviših sudskih instanci u Federaciji BiH
Naime izvršena je dopuna člana 116. na način da se na kraju rečenice tačka zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života“.
Dakle, korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja, a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života.
Napominjemo da i po ranije važećem Zakonu o PIO korisniku penzije isplata iste se obustavljala do 65 godina života odnosno 40 godina penzijskog staža, ako zasnuje radni odnos ili započne da obavlja djelatnost iz člana 11. tač. 1. i 2. starog zakona.
Također, u članu 116. dodaje se stav 2. kojim se korisniku porodične penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije obustavlja za period trajanja osiguranja.
Dana 11.12.2019. godine u Službenim novinama Federacije BiH broj: 93/19 objavljena je presuda Ustavnog suda Federacije BiH, broj: U-36/18 od 12.11.2019. godine, gdje se u dispozitivu navedene presude utvrđuje da član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj: 13/18) nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH, pa se shodno tome isti ne može primjenjivati.
Također, prije donošenja naprijed navedene presude Ustavnog suda Federacije BiH, po zahtjevima za odgovore Ustavnog suda Federacije BiH, koje je Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine podnio Kantonalni sud u Zenici i potpredsjednik Federacije BiH, Milan Dunović, u predmetima koji se odnose na predočavanje ustavnog pitanja – ocjena ustavnosti člana 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Vlada Federacije BiH, usvojila je mišljenje, da je ista stava, da kroz izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, izmjeni i spornu odredbu člana 116. Zakona.
Imajući u vidu naprijed navedenu presudu Ustavnog suda Federacije BiH, kao i prethodno doneseno mišljenje Vlade Federacije BiH, izvršena je dopuna člana 116. Zakona.
Članom 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju regulisano je pitanje obustave isplate penzije u slučaju sticanja statusa osiguranika u obavezom osiguranju, gdje je propisano da se korisniku penzije, koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, isplata penzije obustavlja za period trajanja osiguranja.
Također, predviđeni su opravdani izuzeci od navedenog pravila. Međutim, po ranije važećem zakonu, kao i većini uporednih zakonodavstava, osobe koje su ostvarile pravo na punu starosnu penziju mogu istovremeno ostvarivati pravo na penziju i ponovno zasnovati radni odnos i plaćati punu stopu doprinosa, što pozitivno utiče na penzijski sistem.
Cijenimo kako neće biti većih problema oko usvajanja, ali ukazujemo na različito viđenje oko mogućnosti koja po nama treba biti i u novom zakonu, a to je da osobe koje su ostvarile punu penziju, mogu ponovno zasnovati radni odnos te primati penziju i plaću na koju se plaća puna stopa doprinosa.
Napominjemo da ovakvo pravno rješenje nije neka novina i da je prihvaćeno u većini uporednih zakonodavstava, te posebno da ima ekonomsko opravdanje. U slučaju onemogućavanja, osiguranici nađu načina npr. po osnovu ugovora o djelu da i dalje ostvaruju dodatne prihode, ali u tom slučaju penzijski fond ubire samo 6 % doprinosa za PIO dok u slučaju omogućavanja zasnivanja radnog odnosa plaćaju punu stopu od 23 %. Bitno je istaknuti da se ovo rješenje omogućava samo za osobe koje su ostvarile pravo na punu starosnu penziju 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno 20 godina penzijskog staža,
Posebno napominjemo kako je riječ o manjem broju stručnih i kvalificiranih osoba za koje na tržištu rada postoji potreba (deficitarni kadrovi inžinjeri, doktori i sl.), pri tome apsolutno ne stoji konstatacija da takve osobe onemogućuju zapošljavanje mlađih zaposlenika, upravo iz razloga što je u pravilu riječ o visoko stručnim kadrovima na specifičnim poslovima, a koje reference nemaju mlađi zaposlenici. Također, ovakva rješenja su kompatibilna sa novim radno-pravnim i penzijskim zakonodavstvom koji na principu dobrovoljnosti i saglasnosti zaposlenika i poslodavca stimulišu što duži ostanak u sferi rada.
S tim u vezi, napominjemo da je predmetno rješenje prvobitno bilo ugrađeno u tekst predmetnog zakona, ali je sticajem različitih okolnosti u Prijedlogu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju izostavljeno, gdje cijenimo kako je navedenu odredbu potrebno ponovno ugraditi u tekst Zakona o izmjenama i dopunama Zakona PIO, što će svakako biti od koristi penzijskom sistemu.
Članom 10. izvršeno je u članu 145. brisanje člana 144.
Naime, u članu 145. riječi: „Osiguranicima iz čl. 142.,143. i 144.“ zamjenjuju se riječima: „Osiguranicima iz čl. 142. i 143.“.
Obzirom da je odredbom člana 144. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj: 13/18), propisano ostvarivanje prava na starosnu penziju sa navršenih 62 godine života i 40 godina penzijskog staža, dakle uračunavanjem u ukupan penzijski staž i posebnog staža ostvarenog u pripremama za odbranu, odnosno u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine, umanjenjem penzije od 0,333333 % u skladu sa članom 145. Zakona, neopravdano je vršena penalizacija penzija bivših pripadnika oružanih snaga Republike BiH (Armija RBiH, HVO i MUP RBiH), te je stoga predložena ova izmjena.
Pogledajte i ostale Novosti.
Više informacija o Zaštiti na radu bit će i na našem interaktivnom webinaru:
Interaktivni webinar – Evidencija o radnom stažu i poseban staž