Novi Pravilnik o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti – Pristup zasnovan na procjeni rizika

Uvod

Novi Pravilnik o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (ZSPN/FTA) usvojen je sa ciljem da se omogući praktična i ujednačena primjena ZSPN/FTA kroz precizno definisane procedure, kriterije i obaveze obveznika. Njegova svrha je da bliže pojasni i operacionalizuje zakonske odredbe, naročito one koje se odnose na procjenu rizika, identifikaciju i praćenje klijenata, izvještavanje nadležnih tijela, te primjenu pojačanih i pojednostavljenih mjera. Na taj način, Pravilnik doprinosi uspostavljanju jedinstvenih standarda, većoj pravnoj sigurnosti i efikasnijem funkcionisanju sistema prevencije pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini, u skladu s međunarodnim standardima (FATF, EU direktive). Interni pravni akti se moraju uskladiti sa Pravilnikom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu.

Smjernice za procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

Nadzorni organi su dužni donijeti ili po potrebi ažurirati smjernice za analizu i procjenu rizika klijenata, poslovnih odnosa i transakcija za obveznike. Pri tome se moraju uzeti u obzir rezultati procjene rizika od PN/FTA i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u BiH, ZSPN/FTA i odredbe Pravilnika, ali i smjernice međunarodnih i regionalnih sektorskih udruženja supervizora ili obveznika (Evropske agencije za bankarstvo – EBA, Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire – IOSCO i dr.), te će se u izradi smjernica ostvariti saradnja sa drugim organima radi usaglašavanja stavova i definisanja jedinstvenog pristupa.

Pisani interni program

Obavezan je pisani interni program kojim će se odrediti nivoi rizika grupa klijenata ili pojedinačnog klijenta, uzimajući u obzir državu, geografsko područje rada, poslovni odnos, transakcije, proizvod/usluge, kanal distribucije, primjenu novih tehnologija i tehnologija u razvoju u vezi sa mogućom zloupotrebom u svrhu PN/FTA i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, u skladu sa Pravilnikom i smjernicama nadležnih nadzornih organa i tijela.

Obveznik će u pisani interni program uključiti metodu za:

• identifikovanje faktora rizika pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa klijentom ili obavljanja transakcije;
• procjenu rizika na osnovu identifikovanih faktora;
• smanjenje procijenjenih rizika;
• praćenje promjena rizika i vođenje evidencija o promjeni procijenjenog nivoa rizika za grupe ili pojedinačnog klijenta, državu, geografsko područje, poslovni odnos, transakciju, proizvod ili uslugu, kanal distribucije, primjena novih tehnologija i tehnologija u razvoju, razloge za procjenu i aktivnosti preduzete u vezi sa nivoom rizika;
• procjenu rizika cjelokupnog poslovanja;
• praćenje efektivnosti i provedbe programa.

Interni program vezan za procjenu rizika obveznik će uvrstiti u internu obuku zaposlenika.

Procjena rizika

Obveznici treba da razviju sveobuhvatne procedure procjene rizika. Analiza rizika treba biti proporcionalna prirodi i obimu poslovanja obveznika, te obuhvatiti rizike koji se odnose na klijente, proizvode, usluge, transakcije, države, geografska područja i distribucione kanale.

Rizik klijenta se odnosi na: poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost klijenta i stvarnog vlasnika, ugled klijenta i stvarnog vlasnika, te prirodu i ponašanje klijenta i njegovih transakcija.

Rizik proizvoda, usluge ili transakcije obuhvata: svrhu poslovnog odnosa i način korištenja usluge, redovnost i trajanje poslovnog odnosa i kreditnu zaduženost i obim transakcija. Osim toga, posebno je izražen značaj transparentnosti proizvoda, usluge ili transakcije u vezi sa:

• mogućnostima anonimnosti za klijenta ili vlasničku strukturu klijenta;
• proizvodima/uslugama sa većom anonimnosti, prenosivih preko međunarodnih granica;
• učešćem trećih lica u poslovnom odnosu;

Na rizik proizvoda značajno utiče složenost proizvoda ili transakcije, te treba paziti na: broj uključenih subjekata i pravnih sistema, značajnije uplate trećih lica, rizike povezane s novim tehnologijama i metodama plaćanja, vrijednost i obim proizvoda/transakcija.

Pod rizikom države i geografskog područja smatra se: lokacija sjedišta i poslovanja klijenta i stvarnih vlasnika, postojanje ličnih, poslovnih ili finansijskih veza sa visokorizičnim državama, efikasnost režima u sprečavanju PN/FTA i širenja oružja za masovno uništenje u određenim državama, nivo transparentnosti i poreske discipline zemlje poslovanja.

Rizik distribucionih kanala obuhvata poslovne odnose kada klijent nije fizički prisutan, distribuciju proizvoda/usluga putem interneta, te upotrebu posrednika za uspostavljanje poslovnog odnosa. U tim slučajevima je potrebno da obveznici razmotre:

• da li posrednik podliježe mjerama za SPN/FTA i širenja oružja za masovno uništenje;
• da li je posrednik pod efektivnim nadzorom u segmentu SPN/FTA i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje;
• da li se nalazi i/ili ima sjedište u državi, navedenoj na listi zemalja sa strateškim nedostacima i zemlje u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja PN/FTA.

Izrada, objavljivanje i ažuriranje lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija

Listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, odnosno sredstava i klijenata u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na PN/FTA ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje donosi i ažurira FOO u saradnji sa nadležnim nadzornim organima, za svaku kategoriju obveznika posebno. Prilikom izrade i ažuriranja liste indikatora u obzir se uzimaju poznate tehnike, metode i trendovi PN/FTA u BiH i inostranstvu, relevantni dokumenti, publikacije i obavještenja domaćih, regionalnih i međunarodnih organizacija, kao i saznanja do kojih dođu nadležni organi u BiH i strukovna udruženja koja okupljaju obveznike ZSPN/FTA. Listu indikatora objavljuju FOO i nadzorni organi na svojim internet stranicama, ažurira se po potrebi, a najmanje jednom u dvije godine. Nadzorni organi su dužni o izvršenom ažuriranju obavijestiti obveznike koje nadziru.

Pristup zasnovan na riziku od strane obveznika

Obveznik je dužan da izvrši procjenu rizika za svaku grupu ili vrstu klijenta, odnosno poslovni odnos, proizvod/uslugu koju obveznik pruža u okviru svoje djelatnosti, odnosno transakcije. Tom prilikom obveznik će klijenta svrstati u jednu od sljedećih kategorija rizika:

• kategoriju niskog rizika;
• kategoriju srednjeg rizika;
• kategoriju visokog rizika.

(1) Klijent koji se može svrstati u kategoriju niskog rizika je:

• javni organ koji ispunjava sljedeće kriterije:
  • da se njegov identitet može utvrditi iz javno dostupnih podataka;
  • da su način na koji vrši svoju djelatnost, kao i rezultati revizije njegovog poslovanja poznati i dostupni javnosti.
• javno privredno društvo kotirano na berzi sa obavezom objave finansijskih izvještaja po pravilima berze ili po zakonu, čime se obezbjeđuje transparentnost stvarnog vlasništva;
• Obveznik, izuzev posrednika i zastupnika u osiguranju koji je registrovan u, ili je rezident države za koju su FATF ili drugo relevantno tijelo utvrdili da ima djelotvoran sistem za SPN/FTA, odnosno nizak nivo korupcije ili drugih kriminalnih aktivnosti, a koje nisu navedene na listi zemalja sa strateškim nedostacima i zemlje u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja PN/FTA. Javni organ i javno dioničarsko društvo sa sjedištem u stranoj državi može biti svrstan u kategoriju niskog rizika od PN/FTA i širenja oružja za masovno uništenje samo ako je za državu sjedišta ispunjen i navedeni uslov.

Poslovni odnosi, usluge ili transakcije koje mogu biti svrstane u kategoriju niskog rizika

U kategoriju niskog rizika mogu biti svrstani poslovni odnosi, usluge ili transakcije kao:

• polisa životnog osiguranja sa niskom premijom; ugovor o životnom osiguranju kod koga pojedinačna rata ili više rata premije za kalendarsku godinu, ne prelazi iznos od 2.000,00 KM ili plaćanje jednokratne premije ne prelazi iznos od 5.000,00 KM; polisa osiguranja života za slučaj smrti koja se ne može koristiti kao sredstvo obezbjeđenja;
• ugovor o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu ili ugovor o penzijskom planu ako nije moguće prenijeti prava iz tih ugovora na treće lice ili ta prava koristiti kao obezbjeđenje za uzimanje kredita ili pozajmice;
• penzija ili slična naknada za zaposlene nakon penzionisanja, gdje se doprinosi plaćaju oduzimanjem od plate, kada nije moguće prenijeti prava iz tih ugovora na treće lice;
• ugovor o lizingu u kojem ukupan iznos lizing naknade korisnika ne prelazi 30.000 KM;
• ugovor o kreditu gdje ukupna godišnja izloženost prema klijentu ne prelazi 3.000 KM;
• kupoprodaja postojećeg nedospjelog ili budućeg kratkoročnog novčanog potraživanja, po osnovu ugovora o prodaji robe ili pružanja usluga, zaključenog između pravnih lica i preduzetnika, a ukupan iznos potraživanja nije viši od 30.000 KM;
• finansijski proizvodi/usluge od strane obveznika ocijenjeni kao niskorizični;
• finansijski proizvodi/usluge kod kojih su uslovi korištenja ujedno mehanizam za upravljanje rizicima (npr. elektronski novac);
• transakcija s digitalnom imovinom vrijednosti manje od 300 KM, bez obzira da li se radi o jednoj ili više povezanih transakcija, pri čemu vrijednost ne prelazi 600 KM mjesečno, a godišnje 4.000 KM.

Pri uvođenju novih proizvoda i usluga obveznici su dužni da, prije uvođenja novih ili značajnih izmjena postojećih proizvoda i usluga, analiziraju rizike, te utvrde:

• potencijalni rizik koji može proizaći iz uvođenja novog proizvoda ili usluge;
• uticaj na ukupnu izloženost obveznika riziku;
• mogućnosti adekvatnog upravljanja novim rizikom.

Procjena rizika pojedinačnog poslovnog odnosa i povremenih transakcija

Nakon procjene rizika potrebno je kategorizirati poslovne odnose i povremene transakcije u skladu s procijenjenim nivoom rizika u rizične kategorije. Rizici od zloupotrebe pojedinačnog poslovnog odnosa i povremenih transakcija mogu se klasifikovati u sljedeće kategorije:

• visok rizik – situacije ili aktivnosti koje imaju značajnu vjerovatnost negativnog ishoda s ozbiljnim posljedicama, te zahtijevaju pojačane mjere identifikacije i praćenja;
• srednji rizik – situacije ili aktivnosti sa umjerenom vjerovatnoćom negativnog ishoda i mogu uzrokovati umjerene posljedice;
• niski rizik predstavlja nivo rizika kod kojeg nisu utvrđeni značajni pokazatelji PN/FTA i/ili finansiranja oružja za masovno uništenje, pa obveznik primjenjuje pojednostavljene mjere identifikacije i praćenja klijenata.

Pored ovih kategorija rizika obveznici su dužni, na osnovu dokumentovane procjene rizika, identifikovati klijente, poslovne odnose i povremene transakcije neprihvatljive za obveznike kao: fizička i pravna lica koji su pod sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a i/ili obavljaju poslovnu djelatnost bez dozvole nadležnog organa, te druga lica po procjeni obveznika.

Procjene rizika cjelokupnog poslovanja obveznika

Obveznik je dužan provesti procjenu rizika cjelokupnog poslovanja kojem je izložen u svim segmentima poslovanja. Procjena rizika mora biti srazmjerna obimu i složenosti poslovanja i odražavati stvarne rizike kojima je obveznik izložen. Na osnovu procjene rizika cjelokupnog poslovanja, obveznik će procijeniti nivo rizika kojem je izložen i odrediti ocjenu nivoa rizika:

• manje značajan rizik;
• umjereno značajan rizik;
• značajan rizik;
• vrlo značajan rizik.

Redovno ažuriranje procjene rizika je potrebno da bi se utvrdio stvarni rizik. Ažuriranje se bez odlaganja vrši u slučaju značajnih promjena u poslovanju obveznika ili njegovih klijenata, promjena regulatornog okruženja, te drugih događaja koji bi mogli uticati na izloženost obveznika riziku. Procjena rizika mora biti revidirana i ažurirana najmanje jednom godišnje, a češće ukoliko to zahtijevaju okolnosti. Pri ažuriranju procjena rizika, obveznik koristi relevantne interne podatke i informacije (operativni, transakcioni i drugi podaci), te eksternu dokumentaciju i smjernice domaćih, regionalnih i međunarodnih institucija kao što su: Radna grupa za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF), Komitet eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju mjera protiv PN/FTA (MONEYVAL), Ured Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka (WB), Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO), Evropska agencija za bankarstvo (EBA) i druge relevantne institucije.

Razlozi za ažuriranje nivoa rizika klijenta i preispitivanje sistema procjene rizika

Sistemom redovne procjene i ažuriranja procjene rizika klijenata određuje se vrijeme promjene nivoa rizika klijenta, u skladu sa stvarnim aktivnostima klijenta tokom trajanja poslovnog odnosa. Ažuriranje rizika klijenata obavezno uključuje procjenu inherentnih i rezidualnih rizika na nivou države, sektora, obveznika i pojedinačnih poslovnih odnosa.

Ključni faktori koji pokreću ažuriranje nivoa rizika klijenata uključuju:

• nastupanje okolnosti propisanih članom 29. ZSPN/FTA;
• neuobičajene aktivnosti, (upozorenja iz sistema za praćenje transakcija, otvaranje slučajeva ili podnošenje izvještaja o sumnjivim transakcijama);
• zahtjeve ili upite od strane nadležnih organa;
• transakcije kojima se krše ciljane finansijske sankcije;
• značajne promjene u obimu ili vrsti aktivnosti klijenta u odnosu na očekivano/ugovoreno poslovanje;
• negativna medijska saznanja o klijentu.

Ukoliko se tokom ažuriranja procjene rizika utvrdi potreba za promjenom nivoa rizika, obveznik će izvršiti ažuriranje ocjene rizika klijenta. U politikama, kontrolama i postupcima će se propisati mjere otklanjanja identifikovanih slabosti u sistemima procjene rizika ako je rizik identifikovan ili ako su utvrđene greške koje utiču na efikasnost i djelotvornost procjene rizika.

Također, obveznik će po potrebi:

• provesti dodatne mjere pojačane identifikacije i praćenja propisane članom 29. ZSPN/FTA i podzakonskim aktom nadležnog nadzornog organa;
• odbiti obavljanje transakcije;
• raskinuti poslovni odnos;
• obavijestiti FOO o sumnjivim transakcijama, sredstvima i licima u skladu s članom 42. ZSPN/FTA.

Zemlje sa strateškim nedostacima i zemlje u kojim postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja PN/FTA

Zemlje sa strateškim nedostacima su zemlje navedene na:

• saopštenjima FATF-a o državama sa strateškim nedostacima u sistemu za borbu protiv PN/FTA i koje predstavljaju rizik po međunarodni finansijski sistem;
• saopštenjima FATF o državama/jurisdikcijama sa strateškim nedostacima u sistemu za borbu protiv PN/FTA, koje su u cilju otklanjanja nedostataka iskazale opredijeljenost na najvišem političkom nivou, u tu svrhu napravile akcioni plan u saradnji sa FATF, te su u obavezi izvještavati o napretku.

Zemlje u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja PN/FTA i/ili finansiranja širenja oružja za masovno uništenje će odrediti Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, u saradnji sa Stalnim koordinacionim tijelom i nadležnim organima uzimajući u obzir rezultate procjene rizika od PN/FTA u BiH, te izvore kao:

• podaci EU o visokorizičnim trećim zemljama u oblasti SPN/FTA;
• podaci OECD-a o zemljama sa nedovoljnom poreskom transparentnošću;
• podaci EU o zemljama koje da ne ispunjavaju međunarodne poreske standarde;
• podaci Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) o zemljama za koje je ocijenjeno da proizvode sirovine za proizvodnju ilegalnih droga, odnosno da su poznate po proizvodnji ili dobro organizovanoj i razvijenoj trgovini drogom;
• podaci vjerodostojnih izvora o zemljama u kojima postoji značajan obim korupcije;
• podaci UN-a i drugih vjerodostojnih izvora o zemljama prema kojim se primjenjuju međunarodne restriktivne mjere, odnosno dovode se u vezu sa terorizmom.

Listu zemalja sa strateškim nedostacima objavljuju FOO i nadležni nadzorni organi na svojim internet stranicama.

Lista zemalja u kojima postoji veća vjerovatnoća pojavljivanja PN/FTA i/ili finansiranje širenja oružja za masovno uništenje se dostavlja obveznicima putem nadležnih nadzornih organa, a ista se ne objavljuje javno.

Zaključak

Donošenje Pravilnika o provođenju ZSPN/FTA predstavlja ključni korak u ispunjavanju obaveza BiH prema međunarodnim tijelima, s posebnim naglaskom na usklađenost s preporukama FATF-a. Predstavlja jednu od mjera usmjerenih na jačanje pravne sigurnosti i izbjegavanje situacije u kojoj bi se BiH uvrstila na “sivu listu”, što bi negativno utjecalo na ekonomski ugled i međunarodne finansijske transakcije. Detaljno se uređuje procjena rizika, mjere identifikacije i praćenja klijenata, ažuriranje rizika, usklađivanje internih akata, te način dostavljanja podataka Finansijsko-obavještajnom odjelu Državne agencije za istrage i zaštitu. Novi Pravilnik o provođenju ZSPN/FTA uspostavlja jasan i jedinstven okvir za efikasnu primjenu mjera sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u BiH, kroz definisane obaveze, procedure i pristup zasnovan na procjeni rizika. Ključnu ulogu imaju obveznici, koji kroz interne programe, kategorizaciju rizika i pravovremeno izvještavanje, doprinose funkcionalnom i djelotvornom sistemu prevencije PN/FTA, čime se unapređuje opšta sigurnost i stabilnost finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini.