5.10. Plaćeno odsustvo

PITANJE: Zakonom o radu Hercegbosanske županije “Narodne novine HBŽ”, br.: 10/22), u članku 53. – Plaćeni dopust, između ostalog je propisano da radnik ima pravo na plaćeni dopust uz nadoknadu plaće do 7 radnih dana i u slučaju sklapanja braka djeteta sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. Pravilnikom o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ propisano je da djelatnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju zaključenja braka djelatnika (ne i djece djelatnika). Ima li djelatnik Zavoda pravo na plaćeni dopust za sklapanje braka djeteta, obzirom da to pravo nije propisano važećim Pravilnikom o radu Zavoda, niti Zakonom o radu FBiH?

PITANJE: Našim Pravilnikom o radu definisali smo pravo radnika na isplatu pomoći u slučaju smrti užeg člana porodice u granicama dozvoljenog neoporezivog iznosa. Užim članom porodice podrazumjevamo članove definisane ZOR (Članom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.) S obzirom da je Kolektivni ugovor za trgovinu ovo pravo “suzio” da se članom uže porodice smatraju: bračni drug, djeca i roditelji koje radnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu, da li u slučaju isplate radniku zbog smrti roditelja sa kojim nije u zajedničkom domaćinstvu taj iznos moramo oporezovati?

PITANJE: Našim Pravilnikom o radu definisali smo pravo radnika na isplatu pomoći u slučaju smrti užeg člana porodice u granicama dozvoljenog neoporezivog iznosa. Užim članom porodice podrazumjevamo članove definisane ZOR (Članom uže obitelji, u smislu stava 1. ovog člana, smatraju se: bračni odnosno vanbračni partner, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braća i sestre.) S obzirom da je Kolektivni ugovor za trgovinu ovo pravo “suzio” da se članom uže porodice smatraju: bračni drug, djeca i roditelji koje radnik izdržava živeći u zajedničkom domaćinstvu, da li u slučaju isplate radniku zbog smrti roditelja sa kojim nije u zajedničkom domaćinstvu taj iznos moramo oporezovati?

PITANJE: Molim vas za odgovor radnik je bio na bolovanju i u tom trenutku je imao i smrtni slučaj u porodici (smrt majke) nakon skoro godinu dana radnik se obraća sa zahtjevom direktoru za plaćeno odsustvo za slučaj smrti majke. Da li se radniku može odobrit Zahtjev? (upitanju je Javna ustanova KS).

PITANJE: Kada radnik ostvaruje pravo na plaćeno odsustvo po 2 osnova, kako postupiti?

PITANJE: Zbog određenih internih propusta, društvo bi trebalo radniku izdati rješenje o plaćenom odsustvu koje bi trajalo dva mjeseca. Iako je Zakonom određeno da u jednoj kalendarskoj godini radnik ima 7 dana plaćenog odsustva, da li će društvo pogriješiti ako izda rješenje o plaćenom odsustvu na dva mjeseca?

PITANJE: Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH” 26/2016) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje sa posla četiri radna dana tijekom jedne kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – kao plaćeno odsustvo, da li zaposlenici koji slave katolički Božić i Uskrs imaju pravo na plaćeno odsustvo iako im se piše plaćeno odsustvo u vrijeme Bajrama kada se ne radi u F BiH

PITANJE: Da li 2 dana plaćenog odsustva propisana članom 54. Zakon o radu FBiH za zadovoljavanje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, ulaze u 7 dana plaćenog odsustva propisana članom 53. Zakona o radu FBiH, s obzirom da član 53. navodi u koje se svrhe daje to plaćeno odsustvo?

PITANJE: Radnica je uzela (1) jedan slobodan dan u svrhe edukacije/učešća na konferenciji koji nema veze sa poslom koji obavlja kod nas u firmi, nego se tiče lične edukacije i obrazovanja. Sad kako da mi tretiramo taj dan, da li može ići u plaćena odsustva do 7 dana u svrhe edukacije ili ?

PITANJE: Djelatniku je umrla majka, te je isti podnio zahtjev za plaćeno odsustvo u skladu primjenom čl. 17. Kolektivnog ugovora. Međutim, isti nije naznačio za koje dane traži odsustvo, niti koliko dana, već zahtjeva da mu se odobri odsustvo koje bi on koristio kada mu zatreba. Da li postoji zakonska osnova, jer djelatnik tvrdi da mu je zakon omogućio da ima pravo do 7 radnih dana iskoristi, ali da nije dužan navesti kada će ih iskoristi, već će ih proizvoljno koristiti u kalendarskoj godini kako mu bude bilo potrebno.

PITANJE: Državni službenik se obratio Molbom za odobrenje plaćenog odsustva sa posla u trajanju od 5 radnih dana zbog polaganja pravosudnog ispita u Ministarstvu pravde FBiH. Članom 15. stav 4. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u TK-a propisano je da državni službenik i namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju od 5 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje polaganja stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje državni službenik ili namještenik raspoređen kao i za obrazovanje za potrebe sindikalnog rada. Da li pravosudni ispit možemo u konkretnom slučaju podvesti pod stručni ispit i da li možemo odobriti uposlenici plaćeno odsustvo.

PITANJE: Ramazanski Bajram se ove godine obilježavao 02. i 03.05., te se isti poklapao sa državnim praznikom – 1. Maj. Je li to znači da su radnici trebali dobiti još dva dana za vjerski praznik, npr. 04. i 05. maj, a ako nisu, tj., ako su se na posao vratili 04.05., mogu li ta dva dana iskoristiti za Kurban Bajram, da dobiju plaćeno 11. i 12.07., a obzirom da će Kurban Bajram biti 09.07. ( subota) koji je svakako neradni dan. Poslodavac je dužan omogućiti radniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće – plaćeno odsustvo.

PITANJE: U slučaju korištenja plaćenog odsustva u svrhu zadovoljavanja vjerskih potreba (Bajram) – da li poslodavac mora donositi rješenje o korištenju istog ili je dovoljno da samo donese odluku kojom se taj dan određuje kao neradan. Da li je dovoljno samo kroz šihtaricu provest dan plaćenog odsustva ili mora biti i Rješenje o plaćenom odsustvu za ovakvog radnika ponaosob?

PITANJE: Radnik je zasnovao radni odnos 15.10.2021. godine, na određeno vrijeme, na radnom mjestu nastavnika, 2 sata dnevno odnosno 10 sati sedmično (nepuno radno vrijeme). Radniku je radno vrijeme raspoređeno na jedan dan, tj. na posao dolazi jedan radni dan. Dana 5.4.2022. godine kod radnika se desio smrtni slučaj – smrt supružnika. Članom 122. stav (1) Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 4/21) je propisano da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini na način kako je to regulisano Zakonom o radu u sljedećim slučajevima: a) … d) smrt supružnika……………………………………..5 radnih dana Plaćeno odsustvo propisano je i članom 53. Zakona o radu: Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini – plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Pitanje glasi: S obzirom na činjenicu da radnik radi sa nepunim radnim vremenom ( 2 sata dnevno-10 sati sedmično, jedan radni dan u sedmici ), da li će se radniku odobriti odsustvo 5 uzastopnih radnih dana ili će se radniku odobriti plaćeno odsustvo za smrt supružnika za dane koje bi trebao dolaziti na posao ( npr. radni dani: 08., 15., 22., 29. april 2022. godine i 06. maj 2022. godine )? Godišnji odmor Radnik je zasnovao radni odnos 1.9.2021. godine, na određeno vrijeme, na radnom mjestu nastavnika, 2 sata dnevno odnosno 10 sati sedmično ( nepuno radno vrijeme ). Radniku je radno vrijeme raspoređeno na jedan dan, tj. na posao dolazi jedan radni dan. Nastavnici u Srednjem obrazovanju u Kantonu Sarajevo godišnji odmor koriste tokom ljetnog raspusta, u trajanju od 36 radnih dana ( član 116. stav (1) Kolektivnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo ( „Službene novine Kantona Sarajevo“ broj: 4/21 ) ). Član 116. stav (2) propisuje da Izuzetno, radnik iz stava (1) ovog člana može koristiti godišnji odmor i u drugom periodu godine, u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu škole, u slučajevima kada se neće remetiti nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa u srednjoj školi. Uz konsultacije sa sindikatom napravljen je Plan korištenja godišnjeg odmora za 2022. godinu u kojem je, između ostalog, navedeno da će Godišnji odmor radnici koji učestvuju neposredno u odgojno-obrazovnom procesu koristiti u dva dijela, prvi dio od 33 radna dana tokom ljetnog raspusta, a drugi dio od 3 rada dana tokom zimskog raspusta ( januar 2023. godine ). Pitanje glasi: S obzirom na činjenicu da radnik radi sa nepunim radnim vremenom (2 sata dnevno-10 sati sedmično, jedan radni dan u sedmici), da li će se radniku izdati Rješenje o korištenju drugog dijela godišnjeg odmora od 3 uzastopna radna dana (npr. radni dani: 6., 9. i 10. januar 2023. godine) ili će se radniku izdati Rješenje o korištenju drugog dijela godišnjeg odmora za dane koje bi trebao dolaziti na posao (npr. radni dani: 6., 13. i 20. januar 2023. godine za dane kada bi radnik trebao dolaziti na posao)? Napomena: Nastavnici će prvi dio godišnjeg odmora od 33 radna dana koristiti tokom ljetnog raspusta (juli-august 2023. godine).

PITANJE: Radnik je na osnovu internog Pravilnika o radu podnio zahtjev za plaćeno odsustvo u trajanju od 5 radnih dana za slučaj elementarnih nepogoda. Naime, navedeni događaj, tačnije poplave desile su se u mjesecu novembru 2021. godine. Radnik je tek u mjesecu januaru 2022. godine dobio potvrdu nadležne Službe za civilnu zaštitu o nastaloj šteti. Pitanje glasi: Obzirom da je Pravilnikom o radu propisano da se plaćeno odsustvo odobrava u kalendarskoj godini te da zbog okolnosti i vremenskih prilika radnik nije bio u mogućnosti izvršiti renoviranje kuce odmah nakon poplava, da li u tekućoj godini (2022.) može koristiti plaćeno odsustvo zbog događaja koji se desio u prethodnoj godini?

PITANJE: Prema ZOR-u FBiH, čl. 53. st.2.,, članom uže porodice smatraju se između ostalih i dede i nane, kao i braća i sestre. Je li to znači da radnik ukoliko ima smrtni slučaj. , npr. smrt nane ( smrt člana uže porodice) ima pravo na plaćeno odsustvo i da li to pravo ostvaruje samo ako je nana bila u istom domaćinstvu sa radnikom?

PITANJE: Članom 53. ZOR-a definisani su uslovi korištenja plaćenog odsustva, te tko su članovi uže obitelji, te je i Pravilnik o radu Društva uređen prema zakonskim odredbama. moje pitanje se odnosi na dio – plaćeno odsustvo u slučaju smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva – da li je poslodavac pogriješio ukoliko je radnici dozvolio plaćeno odsustvo u slučaju smrti svekra/svekrve koji je član domaćinstva? (Pravilnikom je regulisano da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo u slučaju smrti člana uže obitelji, odnosno domaćinstva – 5 radnih dana).

PITANJE: Radnica je dostavila uvjerenje/potvrdu nadležne institucije u svrhu pravdanja izlaza s posla, jednom sedmično u trajanju sat vremena, radi tretmana djeteta kod psihologa. Prema procjeni za taj izostanak s posla joj je potrebno otprilike 4 sata – pitanje bi bilo da li je potvrda nadležne institucije potpisana od ovlaštene osobe vjerodostojan dokument za pravdanje izlaza, ili je potrebno da poslodavac donese i odluku o plaćenom dopustu za te sate (svaki utorak po 4 sata) ? Obzirom da se ne radi o cjelodnevnom odsustvu možda ne bi imalo svrhe tražiti ljekarsku doznaku?

PITANJE: Da li se naknada za slučaj smrti užeg člana porodice može isplatiti radniku koji nije u zajedničkom domaćinstvu sa umrlom osobom, bez da to bude oporezivo. Tj. ako radnik nema poreske olakšice za umrlu osobu, da li može dobiti naknadu…Ko se smatra užim članom porodice?

PITANJE: Da li se radniku može odobriti odsustvo radi njege oboljelog člana uže porodice? Ukoliko je u pitanju plaćeno odsustvo, do koliko se može odobriti, i također ukoliko je u pitanju neplaćeno odsustvo, za koji vremenski period?

PITANJE: Naš djelatnik nije iskoristio 12 dana godišnjeg odmora iz 2021. godine, isti planira koristiti u 12 mjesecu, međutim početkom mjeseca prosinca supruga radnika treba roditi, te po kolektivnom ugovoru radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od 5 radnih dana, koje treba isključivo koristiti u vrijeme nastupa okolnosti/događaja. Zanima me da li se korištenje plaćenog dopusta smatra prekidom godišnjeg odmora, da li će radnik moći koristiti par dana godišnjeg pa kad nastupi rođenje djeteta plaćeni dopust i poslije nastaviti s korištenjem godišnjeg odmora, te da li će u ovom slučaju radnik moći prenijeti ostatak godišnjeg odmora u sljedeću godinu i ostvariti pravo na regres?

PITANJE: Pravilnikom o radu je utvrđeno da radnicima po osnovu smrti užeg člana porodice pripada 5 dana plaćenog odsustva. Ukoliko to pravo treba da koristi portir, koji radi u turnusima, molim Vas za pojašnjenje kako utvrditi pravo istog?

PITANJE: Ukoliko je radniku odobreno plaćeno odsustvo (npr. zbog praznika), a radnik bio na bolovanju na taj dan, da li se taj dan računa kao plaćeno odsustvo ili kao bolovanje? Plaćeno odsustvo je odobreno prije saznanja za bolovanje.

PITANJE: Radnik se izjasnio da prvi dio godišnjeg odmora u trajanju od 12 radnih dana koristi od 19.07.2021. godine i shodno tome je doneseno rješenje o korištenju GO. Obzirom da je 20.07.2021. godine bio vjerski praznik Kurban Bajram, a isti je zakonski plaćeno odsustvo, da li shodno tome 19.07.2021. godine u evidenciju o prisustvu radnika se piše GO, 20.07. plaćeno odsustvo i svaki slijedeći radni dan poslije praznika se nastavlja upisivati GO, tj. da li je radnik dužan javiti se na posao tek 05.08.2021? Jasan nam je zakon tj. zakonske odredbe, ali nam je potrebno napismeno savjetodavno mišljenje jer se radnik buni, odnosno tvrdi da ima pravo na 2 radna dana praznika, tj. 19.07. i 20.07.

PITANJE: Zaposlenik je podnio zahtjev za korištenje I (prvog) dijela godišnjeg odmara (GO) iz 2021.godine u trajanju od 15 dana. Obzirom da u tih 15 dana na 12-ti dana GO pada vjerski praznik, da li se taj vjerski praznik računa u 15 dana GO ili se taj dan vjerskog praznika izuzima iz GO i dodaje kao 16 dan.

PITANJE: Radnici u Službi hitne medicinske pomoći rade u turnusima – prema utvrđenom rasporedu radno vremena poslodavca koji radnik naizmjenično obavlja tokom mjeseca po 12 sati u ciklusima 12-24-12-48. Na koji način radnicima koji rade u turnusima obezbijediti pravo korištenja plaćenog odsustva za vjerski praznik Bajram?

PITANJE: Zakonom o praznicima (“Službeni list R BIH”, broj 2/92 i 13/94) utvrđeni su dani praznika u koje se ne radi, te je definisano da za te dane radnici imaju pravo na naknadu plaće. Obzirom da sam direktor preduzeća koje radi na principu preraspodjele radnog vremena i u smjenama, zanima me status vezano za radnika koji u dane praznika ne radi jer inače nije trebao raditi (pripada ga slobodan dan). Pitanje glasi: kako u tom slučaju da postupim kao poslodavac ukoliko radnik nije radio za praznik, znači bio je slobodan / nije imao angažman i inače nije trebao da radi? Da li taj radnik ima pravo na svoj slobodan dan koji ga sljeduje u toj sedmici? Dakle, u toj sedmici ima dva dana slobodna, da li ću mu kao poslodavac odobriti dva dana slobodno plus praznik, ili samo praznik i još jedan dan samo? Obzirom da konkretni slučaj nije baš jasno definisan propisima i u praksi molim za mišljenje.

PITANJE: Molim informaciju/tumačenje čl.53. Zakona o radu F BiH (“Službene novine F BiH” br.26/16 i 89/18) koji je određeno kako (1) Radnik ima pravo na odsustvo s rada uz nadoknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini – plaćeno odsustvo u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji, odnosno kućanstva, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu. (2) Članom uže obitelji, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatraju se: bračni, odnosno izvanbračni partner, dijete (bračno, izvanbračno, usvojeno, pastorak i dijete bez roditelja uzeto na izdržavanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braća i sestre. Međutim, čl.115. Pravilnika o radu Zavoda za zdravstveno osiguranje HBŽ Livno br. 11-37-25-2920/16 od 26. 10. 2016. godine određeno je kako radnik ima pravo na plaćeno izostajanje u tijeku kalendarske godine najviše do sedam radnih dana u slučajevima: – zaključivanje braka – 5 radnih dana – smrt i člana uže obitelji – 5 radnih dana – rođenje djeteta – 3 radna dana – teške bolest i člana uže obitelji – 3 radna dana – selidbe izvan mjesta stanovanja – 2 radna dana – selidbe u mjestu stanovanja – 1 radni dan – dobrovoljnog davanja krvi – 1 radni dan – sudjelovanje na sindikalnim susret ima – 2 radna dana – smrt i člana šire obitelji ( punca, punice, svekra i svekrve ) – 2 radna dana – polaganje stručnog ispita – 7 radnih dana – i drugim slučajevima koje odobri ravnatelj Plaćeno izostajanje iz stava 1. ovog članka može se odobrit i u jednoj kalendarskoj godini sedam radnih dana, bez obzira na broj slučajeva koji se radniku mogu dogoditi u toj kalendarskoj godini. Ova odsustva se koriste u vrijeme kada se slučaj dogodi i ne mogu se koristiti naknadno. Moje pitanje je: Može li poslodavac svojim pravilnikom odrediti manja prava nego što je to zakonski određeno? U konkretnom slučaju… “bez obzira na broj slučajeva koji se radniku mogu dogoditi u toj kalendarskoj godini”, iako zakonom je predviđen samo maksimalni broj dana (do 7 dana, bez ograničavanja na broj slučajeva). Osobno sam protekli mjesec imao dva smrtna slučaja u 2 tjedna (otac i djed), te je poslodavac svojim rješenjima “prepolovio 7 dana” za oba smrtna slučaja. Isto tako navedenim pravilnikom u čl. 69. st.6 i 7. je određeno kako radnik: ….- ostvarivanjem prava na jednokratne novčane pomoći u slučaju teške bolesti i člana uže obitelji, isključuje se pravo na naknadu u slučaju smrti istog člana uže obitelji. – Pod članom uže obitelji iz stavka 2. i 3. ovog članka se smatraju supružnici (bračni i izvanbračni), djeca (bračna, izvanbračna, posvojena i pastorčad), roditelji, usvojitelji, unučad bez roditelja. Poslodavac je gore navedenim odredbama, “uskratio prava na naknadu u slučaju smrti”, odnosno suzio je “članove obitelji”, svojim aktom ne priznaje djeda i baku za članove domaćinstva. Je li ovakvim postupanjem poslodavac donio podzakonske akte koji su u suprotnosti sa zakonom ?

PITANJE: U našem Domu zdravlja se godinama nisu isplaćivale radnicima naknade u slučaju smrti člana njegove uže obitelji, iz razloga što nema dovoljno novčanih sredstava. Kako u posljednje vrijeme radnici počinju potraživati svoja prava, a bilo je i dosta smrtnih slučajeva, postavlja se pitanje: od kojeg bi vremena bila obveza isplate navedenih naknada, odnosno kada nastupa zastara, jer nije ni bilo ranijih pismenih zahtjeva za isplate zbog nekakvog “prešutnog razumijevanja radnika”? Znači, od kada smo u obvezi isplatiti navedene naknade ako bi se eventualno mogle isplaćivati, jer to bi sada predstavljalo još veće financijsko opterećenje za ustanovu.

PITANJE: Ukoliko je uposlenik u trenutku smrti člana uže obitelji bio na bolovanju, ima li pravo na korištenje plaćenog odsustva (predviđeno pravilnikom radnim odnosima) za slučaj smrti člana uže obitelji nakon zaključenog bolovanja odnosno dolaskom na posao?