Sprovođenje direktnog sporazuma – Poseban osvrt na izmjene i dopune zakona o Javnim Nabavkama
Autor: Muhamed Dervišević[1], bachelor prava
Sažetak: Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik BiH“, br. 39/2014 i 9/2022, u daljem tekstu ZJN) [2] propisano je članom 124. da početkom primjene istih, prestaje da važi između ostalog i Pravilnik o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“ broj: 53/06 i 20/09). Direktni sporazum se shodno ZJN primjenjuje za postupke čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 6.000,00 (šesthiljada) KM bez PDV-a. Ugovorni organi nemaju obavezu da prilikom pokretanja direktnog sporazuma donese odluku ili rješenje u pisanoj formi. Ugovorni organi pisanim putem ili putem portala javnih nabavki traže prijedloge cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost koja je predmet javne nabavke.
Ugovorni organ, ukoliko je sproveo direktni sporazum za određenu nabavku, ima mogućnost u toku godine, ukoliko se ukaže potreba, sprovesti ponovno direktni sporazum/sporazume za istovrsne nabavke do ukupnog iznosa 10.000,00 KM. Direktni sporazum se smatra zaključenim prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije. Ugovorni organi imaju obavezu uvrštavanja svih planiranih nabavki u Plan nabavki, uključujući i direktne sporazume prilikom objavljivanja istog na Portalu javnih nabavki. Također, obaveza Ugovornih organa je da najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora, odnosno nastale izmjene, objavljuju osnovne elemente ugovora za sve postupke javnih nabavki, uključujući i direktne sporazume, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora na portalu javnih nabavki.
Ključne riječi: Direktni sporazum, pokretanje postupka, dostavljanje ponuda ili prijedloga cijena, procijenjena vrijednost, zaključivanje direktnog sporazuma, ugovor, Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, Plan nabavki, vrijednosni razred, aktivna i pravična konkurencija, transparentnost, Pravilnik o postupku direktnog sporazuma, istovrsne nabavke, Portal javnih nabavki.
UVOD
Predmet istraživanja u ovom članku su analiza i razjašnjenje novih zakonskih odredbi, odnosno izmjena i dopuna ZJN, a koje se primarno odnose na postupak direktnog sporazuma. Istraživanje u ovom članku prostorno je ograničeno na područje Bosne i Hercegovine. Generalni cilj istraživanja u ovom članku je razjasniti i utvrditi pravilnu i odgovarajuću primjenu novih zakonskih odredbi od strane Ugovornih organa u kontekstu sprovođenja postupaka direktnih sporazuma, a sve kroz analizu novih zakonskih odredbi. Opravdanost pisanja ovog članka polazi od činjenice da postupci malih vrijednosti u prosjeku čine većinski dio Plana nabavki kod Ugovornih organa, te da stupanjem na snagu i primjenom novih zakonskih odredbi su se javila i različita tumačenja istih, što je rezultiralo da Ugovorni organi postavljaju različita pitanja i potražuju mišljenja u Savjetodavnom servisu i Agenciji za javne nabavke BiH u kontekstu novih zakonskih odredbi koji se tiču direktnih sporazuma.
Metode koje su korištene prilikom istraživanja u ovom članku su: meta analiza, komparativna metoda, aksiološka metoda i dogmatsko-normativna metoda. Kroz primjenu ovih metoda u članku se pokušalo odgovoriti na istraživačka pitanja kao što su: Koja je procijenjena vrijednost za koju se može zaključiti pojedinačni direktni sporazum? Na koji način se pokreće postupak direktnog sporazuma shodno izmjenama i dopunama ZJN? Da li se na godišnjem nivou može zaključiti direktni sporazum na iznos od 10.000,00 KM za istovrsne nabavke i pod kojim uslovima? Da li je obavezno zahtijevanje dostavljanja ponuda od više privrednih subjekata u direktnom sporazumu? Kada se smatra zaključenim direktni sporazum i postoji li obaveza potpisivanja ugovora? Da li se direktni sporazumi moraju predvidjeti u Planu nabavki koji se objavljuje na Portalu javnih nabavki? Da li postoji obaveza Ugovornih organa da za direktne sporazume objavljuju osnovne elemente ugovora na Portalu javnih nabavki? itd..
Direktni sporazum je prema ZJN propisan kao jedan od postupaka male vrijednosti pored konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Iako je propisan kao postupak male vrijednosti, zajedno sa konkurentskim zahtjevom za dostavu ponuda čini pretežit dio postupaka javnih nabavki predviđenih planom nabavki kod većine Ugovornih organa. Samim time, pravilno sprovođenje ove vrste postupka nije ništa manje bitno u odnosu na druge vrste postupaka. Direktni sporazum se shodno ZJN primjenjuje za postupke čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 6.000,00 (šesthiljada) KM bez PDV-a. U navedenom postupku Ugovorni organ nema obavezu formiranja Komisije za javne nabavke. Također, žalba u direktnom sporazumu nije dopuštena, što implicira da Ugovorni organ i u eventualnom slučaju podnošenja iste, nije dužan se upuštati u meritum, odnosno ocjenu da li je ista osnovana ili nije, obzirom da jedna od pretpostavki da bi se osnovanost žalbe uopće razmatrala jeste da je ista dopuštena.
Čak štaviše, Ugovorni organ nema obavezu donošenja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u direktnom sporazumu. E-aukcija kao način sprovođenja dijela postupka javne nabavke za direktni sporazum shodno podzakonskom aktu „Pravilnik o uslovima i načinu korištenja“ („Sl. glasnik BiH“, br. 66/16) nije propisana, te za ovaj postupak Ugovorni organ ne može propisati održavanje E-aukcije. Obaveza Ugovornog organa prilikom sprovođenja ovog postupka je da se pridržava opštih principa koji su propisani članom 3. ZJN (jednako i nediskiriminirajuće ponašanje prema svima, obezbijeđenje aktivne i pravične konkurencije), a čija bitnost se prožima kroz kompletan gore navedeni Zakon. Cijeneći navedeno, Ugovorni organ ja obavezan da prilikom sprovođenja direktnog sporazuma obezbijedi aktivnu i pravičnu konkurenciju, da se prema svim kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće sa ciljem najefikasnijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom.
Više informacija na ovu temu možete saznati na našem interaktivnom seminaru:
Javne nabavke – seminar – Septembar 2023.
Prvi modul seminara
REC d.o.o. organizuje seminar iz oblasti javnih nabavki u septembru iz tematike najaktuelnijih pitanja i problematike koja je u praksi zastupljena. Imajući u vidu da Ugovorni organi često u praksi se susreću sa problemima prilikom realizacije ugovora, u prvom modulu će podrobno biti razrađeni problemi sa kojima se Ugovorni organi susreću prilikom realizacije ugovora, eventualnim zahtjevima za izmjenom ugovora, kao i neosnovanim raskidanjem ugovora od strane dobavljača, potom mogućnostima koje Ugovornom organu stoje na raspolaganju kada izabrani ponuđači raskinu ugovore. Posebna pažnja će biti posvećena i modusima naplate garancije za uredno izvršenje ugovora, te drugih sredstava obezbjeđenja ugovora koje Ugovornom organu stoje na dispoziciji. Završni dio prvog modula će biti posvećen analizi inicijative za izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u kontekstu javnih nabavki, koja je upućena od strane Agencije za javne nabavke, obzirom da se navedena inicijativa odnosi na sve subjekte koje se bave direktno ili indirektno javnim nabavkama.
Drugi modul seminara
Drugi modul će obuhvatiti postupak pravne zaštite sa primjerima iz prakse, obzirom da Ugovorni organi u kontinuitetu prilikom provođenja postupaka javnih nabavki se susreću sa izjavljenim žalbama ponuđača na tenderske dokumentacije i odluke o izboru, te različitim situacijama u kojima moraju zakonito i blagovremeno reagovati. Posebna pažnja i akcenat će biti stavljeni na primjere iz prakse i najčešće greške koje Ugovorni organi i ponuđači u žalbenom postupku prave.
Treći modul seminara
Nadovezujući se na prvi „blok“ seminara, u trećem modulu će biti razrađena kompletna procedura oko provođenja pregovaračkih postupaka sa i bez objave obavještenja, kao i Aneksa II. Cijeneći da Ugovorni organi se u praksi često nalaze u situacijama kada dođe do raskida ugovora u postupcima velikih vrijednosti, te da iz različitih razloga nemaju dovoljno vremena za ponovnim sprovođenjem redovnih postupaka u kontekstu rokova za iste, pribjegava se provođenju pregovaračkih postupaka, te se Ugovorni organi često nalaze u dilemi da li su u prekršaju, te da li je osnovano provođenje takve vrste postupaka u konkretnim slučajevima. S tim u vezi detaljno će biti obrazloženi uslovi sa provođenje ove vrste postupaka, sa praktičnim primjerima dobre i loše prakse. Kompletan hodogram aktivnosti prilikom sprovođenja postupaka iz ANEKSA II će biti također razrađen u ovom modulu, obzirom da se u praksi i dalje kod Ugovornih organa javljaju česte dileme i pitanja u vezi sa provođenjem istih.
Četvrti modul seminara
Na kraju, ništa manje bitan – četvrti modul će sadržavati pitanja sačinjavanja tenderskih dokumentacija od Ugovornih organa, kao i ponuda od strane ponuđača. Sačinjavanje tenderske dokumentacije u skladu sa relevantnim odredbama je od krucijalne važnosti za Ugovorni organ, obzirom da postupak javne nabavke se može poništiti ukoliko dođe do bitnih povreda postupka, ali i odugovlačiti radi uloženih žalbi. Sačinjavanje ponuda sa druge strane za ponuđače je najbitnija stavka, cijeneći da ponuda mora biti prihvatljiva za Ugovorni organ, kako bi se ponuđaču dodijelio ugovor. Također, za sve one koji se svakodnevno bave javnim nabavkama nudimo Vam pretplatu na elektronsku „bazu znanja“ (Pitanja i odgovora iz oblasti javnih nabavki) gdje najčešće možete pronaći odgovore na Vaše dileme iz javnih nabavki. Godišnja pretplata je 300 KM sa PDV-om.
Pozivamo Vas da se uključite u naš seminar koji će Vam, pored izlaganja, predavači moći adekvatno odgovoriti na sva Vaša pitanja i dileme koje imate u praksi.
PREDAVAČI:
Josip Jakovac
Ivana Grgić
Samir Buljina
Zlatko Lazović
POKRETANJE DIREKTNOG SPORAZUMA
Da bi se postupak javne nabavke uopće započeo, potrebno je da je isti predviđenom Planom nabavki, shodno članu 17. stav (1) ZJN koji glasi „Ugovorni organ započinje postupak javne nabavke ako je nabavka predviđena u planu nabavki .“ Izmjenama i dopunama ZJN propisan je i izuzetak od prethodnog navedenog da za nabavke koje nisu predviđene Planom nabavki Ugovorni organ može donijeti posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke kojom će promjeniti plan nabavki, uzimajući u obzir član 17. stav (3) koji glasi „Izuzetno od stava (1) ovog člana, za nabavke koje nisu predviđene u planu nabavki ugovorni organ donosi posebnu odluku o pokretanju postupka javne nabavke, kojom mijenja plan javnih nabavki.“ Također, novina koja je uvedena izmjenama i dopunama ZJN je da ugovorni organi imaju obavezu prethodne provjere tržišta prije pokretanja postupka javne nabavke.
O svim radnjama koje je Ugovorni organ preduzeo prilikom prethodne provjere tržišta dužan je da sačini pismenu zabilješku koju prilaže u spis predmeta. Navedene obaveze propisane su članom 14.a stav (1) i stav (2) Izmjena i dopuna ZJN koje glase „Prije pokretanja postupka ugovorni organ sprovodi provjeru tržišta u svrhu pripreme nabavke i informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi sa nabavkom. U tu svrhu ugovorni organ može tražiti ili prihvatiti savjet nezavisnih stručnjaka, nadležnih organa ili učesnika na tržištu.
O prethodnoj provjeri tržišta sačinjava se pismena zabilješka o svim radnjama i postupcima i ulaže u predmet spis. Taj savjet može se koristiti u planiranju i sprovođenju postupka nabavke, pod uslovom da taj savjet ne dovodi do narušavanja tržišne konkurencije, te da se ne krši princip zabrane diskriminacije i transparentnosti.“ Nadalje, izmjenama i dopunama ZJN propisano je članom 124. da početkom primjene istih, prestaje da važi između ostalog i Pravilnik o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“ broj: 53/06 i 20/09). Dakle, od 10.12.2022. godine podzakonski akt kojim je bio detaljno i striktno regulisan direktni sporazum nije više na snazi.
Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“ broj: 53/06 i 20/09) koji više nije na snazi, bila je propisana obaveza Ugovornih organa da Direktni sporazum pokreću donošenjem odluke ili rješenja u pisanom obliku. Novina koja je uvedena izmjenama i dopunama ZJN je da shodno članu 18. stav (3) „U postupku direktnog sporazuma ugovorni organ ne donosi odluku ili rješenje u pisanoj formi.“ Cijeneći zakonsku odredbu, izvodi se zaključak da Ugovorni organi nemaju obavezu da prilikom pokretanja direktnog sporazuma donese odluku ili rješenje u pisanoj formi.
Nadalje, članom 13. stav (3) ZJN propisano je da „Svaki ugovorni organ u Bosni i Hercegovini donosi interni pravilnik kojim propisuje i uređuje organizaciju i efikasno vršenje nabavne funkcije unutar ugovornog organa, kao što su: način cirkulisanja dokumentacije vezane za javne nabavke, konkretna zaduženja službenika i administrativnog osoblja koji sprovode javne nabavke ili su u određenoj vezi s njima, rokovi za postupanje, način imenovanja i eventualna rotacija članova komisija za nabavku i sva druga odnosna pitanja.“
Slijedom navedene odredbe, na Ugovornom organu je da donošenjem internog pravilnika uredi svoju organizaciju i način rada koji mogu uključivati: način kolanja dokumentacije unutar ugovornog organa, taksativno pobrojane obaveze koje imaju službenik za javne nabavke i drugo osoblje, rokove koji se odnose na postupanje svojih zaposlenika, eventualne interne naloge ili zahtjeve na temelju kojih bi se npr. direktni sporazum pokrenuo, a sve u cilju blagovremenog, uspješnog i efikasnog obavljanja zadatih poslova. Izmjenama i dopunama ZJN propisano je članom 90. stav (2) da „Ugovorni organi pisanim putem ili putem portala javnih nabavki traže prijedloge cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost koja je predmet javne nabavke.“
Iz navedenog proizlazi da se ponude ili prijedlozi cijena mogu dostavljati putem pošte, e-maila, lično, fax-om ili putem portala javnih nabavki. Ukoliko Ugovorni organ putem Portala javnih nabavki traži prijedloge cijena ili ponuda, dostavljanje istih od strane privrednih subjekata bi se trebalo dostaviti istim putem – preko Portala javnih nabavki. Agencija za javne nabavke je objavila akt pod nazivom „Kratko uputstvo za nove funkcionalnosti sistema e-nabavke“ u kojem je podrobnije razjašnjen fenomen provođenja postupka direktnog sporazuma u informacionom sistemu E-nabavke.[3]
MINIMALAN BROJ PRVIREDNIH SUBJEKATA – UČESNIKA
Ugovorni organi nemaju obavezu da prijedloge cijena ili ponude zatraže od minimalno 3 (tri) privredna subjekta, već imaju alternativnu mogućnost da zatraže ponudu ili prijedlog cijene od jednog ili više privrednih subjekata. Ugovornom organu stoji na dispoziciji solucija koju će odabrati. Ukoliko u obzir uzmemo član 3. ZJN koji između ostalog propisuje obavezu efikasnog korištenja javnih sredstava od Ugovornih organa, svakako je preporučljivo da Ugovorni organi ipak zatraže prijedloge cijena ili ponude od 3 (tri) privredna subjekta, kako bi se član 3. ZJN u potpunosti i „stvarno“ ispoštovao, ali i visok stepen transparentnosti postigao. Konačno, Ugovorni organ je u obavezi da racionalno koristi javna sredstva, a obezbijeđivanjem aktivne i pravične konkurencije (traženjem ponude i prijedloga cijena od 3 (tri) privredna subjekta) povećavaju se šanse da nabavku sprovede za što niži iznos utrošenih novaca/sredstava.
PROCIJENJENA VRIJEDNOST POJEDINAČNOG DIREKTNOG SPORAZUMA
Jedna od novina koja se tiče direktnog sporazuma propisana je izmjenama i dopunama ZJN kroz član 87. stav (3), a koja glasi „Ugovorni organ sprovodi postupak direktnog sporazuma za nabavku robe, usluga ili nabavku radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000,00 KM, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000,00 KM“. Prethodno citirana zakonska odredba ne podrazumijeva da je vrijednosti razred podignut sa 6.000,00 KM na 10.000,00 KM u kontekstu sprovođenja pojedinačnog direktnog sporazuma.
Nesumnjivo je da je iznos, odnosno vrijednosni razred ostao isti u pogledu mogućnosti sprovođenja pojedinačnog direktnog sporazuma. Iznos od 6.000,00 KM ili niži iznos je propisan kao obligatoran u smislu mogućnosti sprovođenja pojedinačnog direktnog sporazuma. Vrijednosni razred je ostao identičan, kao uslov za sprovođenje pojedinačnog direktnog sporazuma. Bilo koja nabavka predviđena Planom nabavki od strane Ugovornih organa procijenjene vrijednosti preko 6.000,00 KM se ne može sprovesti putem direktnog sporazuma!
UKUPNA PROCIJENJENA VRIJEDNOST ISTOVRSNIH NABAVKI NA GODIŠNJEM NIVOU
Novina koja je uvedena izmjenama i dopunama ZJN je satkana u drugom dijelu odredbe člana 87. stav (3), a glasi „…pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000,00 KM“. Drugi dio gore citirane odredbe, treba tumačiti kao potencijalnu mogućnost da Ugovorni organ, ukoliko je sproveo direktni sporazum za određenu nabavku, ima mogućnost u toku godine, ukoliko se ukaže potreba, sprovesti ponovno direktni sporazum/sporazume za istovrsne nabavke do ukupnog iznosa 10.000,00 KM (zbirni iznos prvobitno sprovedenog direktnog sporazuma i eventualno naknadno dodatnog/dodatnih direktnih sporazuma).
Navedeno bi u praksi pretpostavljalo da, ukoliko je Ugovorni organ sproveo direktni sporazum za npr. nabavku nafte i naftnih derivata u iznosu 6.000,00 KM, te se kroz određeni vremenski period u toku godine ukazala potreba za sprovođenjem još jedne istovrsne nabavke, a radi objektivnih okolnosti i događaja koje Ugovorni organ nije mogao predvidjeti prilikom izrađivanja Plana nabavki, kao i prethodne provjere tržišta prije pokretanja postupka (npr. rat u Ukrajini koji je primarno za posljedicu prouzrokovao enormno poskupljenje energenata, nafte i naftnih derivata); ima mogućnost sprovesti direktni sporazum za istovrsnu nabavku do 4.000,00 KM uz obavezu prethodnog obezbjeđenja dodatnih sredstava kao i izmjene plana nabavki.
Autor članka cijeni da Ugovorni organi nisu ograničeni na sprovođenje samo još jednog dodatnog direktnog sporazuma, već to mogu biti i npr. dva direktna sporazuma (uz ispunjenje svih gore opisanih uslova) a koji zbirno sa prvobitno realizovanim direktnim sporazumom će iznositi do 10.000,00 KM. Dakle, uz ispunjene uslove kao što su: sproveden direktni sporazum, ranije potrošene količine ili sredstva od planiranih, objektivne okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, Ugovorni organ ima mogućnost da za istovrsne nabavke sprovede dodatni direktni sporazum ili sporazume uz uslov da će zbirni iznosi biti do 10.000,00 KM na godišnjem nivou. Ostaje nam da vidimo da li će Agencija za javne nabavke BiH u budućnosti zauzeti neki novi zvanični stav po ovom pitanju.
POTENCIJALNA RAZLIČITA TUMAČENJA OKO PLANA NABAVKI U BUDUĆNOSTI
Gore navedena zakonska odredba iz člana 87. stav (3) je takvog sadržaja da može proizvesti različita tumačenja, međutim nesumnjivo je da ukoliko Ugovorni organ u Planu nabavki predvidi nabavku robe, usluga ili radova od npr. 8.000,00 KM, isti ima obavezu da sprovede konkurentski zahtjev za dostavu ponuda. S tim u vezi, Ugovorni organi i dalje imaju obavezu sprovoditi direktne sporazume za nabavke procijenjene vrijednosti do 6.000,00 KM, ali uz novu-dodatnu mogućnost inkorporiranu izmjenama i dopunama ZJN, da ukoliko se u toku godine radi objektivnih okolnosti i događaja na koje Ugovorni organ nije mogao utjecati, niti je iste mogao predvidjeti, sprovede za istovrsne nabavke dodatni direktni sporazum ili sporazumi, čiji ukupni zbirni iznosi će biti na godišnjem nivou do iznosa 10.000,00 KM.
Navedena zakonska odredba se po stavu autora ovog članka ne smije tumačiti na način da u Planu nabavki Ugovorni organ planira istovrsne nabavke putem direktnih sporazuma u zbirnim iznosima koji će dosegnuti 10.000,00 na godišnjem nivou.
Autor ovog članka cijeni da bi takvo postupanje bilo u suprotnosti sa važećom zakonskom regulativom, te bi takvim eventualnim činom se izbjegla primjena odgovarajućeg postupka, odnosno izvršilo bi se „izigravanje prava“, ili bolje rečeno cijepanje nabavki – jer bi u gore opisanom slučaju ugovorni organ bio obavezan sprovesti postupak konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda. Bitno je istaći da prilikom sprovođenja postupaka javnih nabavki Ugovorni organi ne bi smjeli zloupotrebljavati gore navedenu novu zakonsku odredbu na način da prilikom izrade Plana nabavki za određene vrste nabavki planiraju direktni sporazum (npr. do 6.000,00 KM), a pri tome unaprijed kalkulirajući da će za istovrsnu nabavku biti utrošeno još sredstava u tekućoj godini do iznosa do 10.000,00 KM (zbirno sa prvobitno sprovedenim direktnim sporazumom).
Postojeće zakonsko rješenje otvara mogućnost Ugovornim organima da potencijalnim „kalkulacijama“, a cijeneći dosadašnje-prethodno realizovane Planove nabavki izbjegnu primjenu odgovarajućeg postupka (konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda) na način da za određene nabavke u Planovima nabavki predvide direktni sporazum do vrijednosti 6.000,00 KM, a potom za istovrsnu nabavku u toku godine realiziraju još jedan ili više direktnih sporazuma čije zbirne vrijednosti uključujući i prvobitno realizirani direktni sporazum dosegnu iznos do 10.000,00 KM na godišnjem nivou. Također, vrijeme pred nama će pokazati praksu Ugovornih organa po pitanju gore navedene problematike, te potencijalne zauzete stavove Agencije za javne nabavke BiH.
ZAKLJUČIVANJE DIREKTNOG SPORAZUMA
Jedna od pravnih posljedica koje proizvodi prestanak primjene Pravilnika o postupku direktnog sporazuma („Službeni glasnik BiH“ broj: 53/06 i 20/09) jeste da Ugovorni organi nisu u obavezi zaključivati ugovore sa izabranim ponuđačima (ni za vrijednosti preko 1.000,00 (jednahiljada) KM). Naime, pomenutim pravilnikom Ugovorni organi su imali obavezu da zaključuju ugovore sa ponuđačima ukoliko su isti zaključeni na iznos preko 1.000,00 KM. Prestankom važenja pomenutog pravilnika, Ugovorni organi više nemaju takvu obavezu, što nikako ne znači da je istima zabranjeno i dalje zaključivati ugovore, ukoliko nađu za svrsishodno da zaključivanjem takvih ugovora se obezbjeđuje bolja kontrola nad sprovođenjem direktnih postupaka, te postiže viša pravna sigurnost. Nadalje, cijeneći izmjene i dopune ZJN, Ugovorni organi nemaju zabranu da zaključe ugovor čak i za nabavke koje su sprovedene zaključivanjem na vrijednosti ispod 1.000,00 (jednahiljada) KM.
Dakle, ukinuta je obaveza zaključivanja ugovora bez obzira na „vrijednosni razred“ direktnog sporazuma, ali sa druge strane nije zabranjeno ni zaključivati ugovor bez obzira na „vrijednosni razred“ direktnog sporazuma. In concreto, izmjenama i dopunama ZJN direktni sporazum se smatra zaključenim prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije. Uzimajući u obzir navedeno, sama procedura oko zaključenja direktnog sporazuma je znatno pojednostavljena, obim dokumentacije je smanjen, a što ubrzava i realizaciju same nabavke i konkretnog postupka, jer ne postoji zakonska obaveza da se ugovor zaključuje koji bi „ex lege“ stupio na snagu momentom obostranog potpisivanja Ugovornih strana. Uzimajući u obzir gore navedeno, efikasnost i ekonomičnost u sprovođenju direktnog sporazuma su podignuti na višu razinu.
POVEĆANA TRANSPARENTNOST DIREKTNOG SPORAZUMA
Prije stupanja na snagu i primjene odredbi izmjena i dopuna ZJN Ugovorni organi nisu bili obavezni objavljivati integralni Plan nabavki koji uključuje postupke malih vrijednosti. To znači da Ugovorni organi nisu bili u obavezi prilikom objave Plana nabavki uvrštavati direktne sporazume i konkurentske zahtjeve za dostavu ponuda. Aktuelnim izmjenama i dopunama ZJN Ugovorni organi imaju obavezu uvrštavanja svih planiranih nabavki u Plan nabavki prilikom objavljivanja istog. Novina propisana izmjenama i dopunama ZJN u pogledu Plana nabavki je da se isti obligatorno objavljuje na Portalu javnih nabavki i to u roku 30 dana od dana usvajanja budžeta ili drugog finansijskog dokumenta. Taksativno su članom 17. ZJN propisani podaci, odnosno sadržaj kojeg Plan nabavki treba sadržavati.
Nadalje, članom 75. stav (2) ZJN propisano je „Ugovorni organ najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora odnosno nastale izmjene objavljuje osnovne elemente ugovora za sve postupke javne nabavke, kao i sve izmjene ugovora do kojih dođe u toku realizacije ugovora na portalu javnih nabavki.“ Slijedom navedene odredbe, Ugovorni organi su obavezni za sve postupke, pa samim time i direktni sporazum objaviti osnovne elemente ugovora (cijena, itd..), te kasnije eventualne izmjene na Portalu javnih nabavki. Ovako koncipiranu zakonsku odredbu treba pozdraviti, jer se istom povećava transparentnost u radu ugovornih organa, na način da se objavljuju bitne odredbe ugovora uključujući i direktne sporazume.
Direktni sporazumi se do uvođenja izmjena i dopuna ZJN nisu mogli smatrati sinonimom za transparentnost u kontekstu njihovih sprovođenja. Ovako formulisanom odredbom, svi registrovani privredni subjekti, kao i sva druga zainteresirana lica mogu provjeriti i pratiti realizaciju ugovora i u praksi, kao i njihove eventualne naknadne izmjene na jedinstven način putem Portala javnih nabavki za sve Ugovorne organe (na jednom mjestu), što predstavlja jednu vrstu dodatnog/pojačanog monitoringa rada Ugovornih organa.
[1] Muhamed Dervišević, stručni saradnik na poslovima javnih nabavki u Refam Creative Solutions – REC d.o.o.
[2] Zakon o javnim nabavkama BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 39/2014 i 9/2022)
[3] https://cms-ajn.azureedge.net/news/2580d4c7-fc53-457f-8b49-b90749c9f512.pdf
U našoj ponudi imamo i PRIRUČNIK – ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA, Autori: Josip Jakovac, Amir Rahmanović, Ivana Grgić i Milica Pranjić
PRIRUČNIK – ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA
Za sve one koji dođu na naš naredni seminar u Martu 2023. Priručnik će dobiti gratis u okviru kotizacije za seminar.
REC d.o.o. će nastaviti da prati aktivnosti na usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Novosti na ovu temu ćemo objavljivati na našoj web stranici, u rubrici „Javne nabavke“ – „Novosti“, časopisu „Pravo i finansije“, publikacijama, te na našim seminarima iz oblasti javnih nabavki.
Takođe, na našoj web stranici možete pronaći i druga obavještenja vezana za aktuelna pitanja i novosti iz oblasti javnih nabavki i mišljenja Agencije za javne nabavke BIH.
Na raspolaganju Vam stoji i naš savjetodavni servis.
S poštovanjem,
Vaš REC d.o.o.