Zakon o zaštiti na radu u FBiH – redoslijed postupanja u implementaciji

Autor članka: Ljiljana Ćehajić, dipl.pravnik

 

Siže: Cilj autora je da poslodavcima predoči redoslijed postupanja prilikom implementacije Zakona o zaštiti na radu, s obzirom na obaveze koje su utvrđene ovim zakonom, kao i provedbenim propisima koji su u primjeni. Kako se implementacija vrši kroz usklađivanje dosadašnjeg odnosno donošenje novog internog akta poslodavca o zaštiti na radu, za čije je donošenje preduslov akt o procjeni rizika, a kako je federalni ministar rada u saradnji s federalnim ministrom zdravstva, donio Pravila o procjeni rizika, stekli su se uslovi za procjenu rizika kod poslodavaca i donošenje internog akta/pravilnika o zaštiti na radu

 

Ključne riječi: poslodavac, zakon, interni akt/pravilnik, pravila, rizik, procjena rizika, sigurnost i zaštita zdravlja na radu, organizacija rada, radni postupak, sredstava rada, sredstva zaštite na radu, radnik za zaštitu na radu, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, ovlaštene zdravstvene ustanove, medicina rada, ugovor, osiguranje.

---

Uvod

Zaštita na radu, kao sistemski organizovano djelovanje, sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu[1] (u daljem tekstu: ZZR) i provedbenim aktima ovog zakona i u skladu sa svojim internim aktom /pravilnikom o zaštiti na radu.

U skladu sa ZZR, poslodavac je dužan da organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, izvrši procjenu rizika za svako radno mjesto, utvrdi poslove sa povećanim rizikom i donese interni akt o zaštiti na radu i implementira ga.

Cilj izgradnje organizacione strukture zaštite na radu nije sama sebi svrha nego zakonodavna i organizaciona pretpostavka za otklanjanje svih faktora rizika od smrtnih ishoda na radu, povreda na radu, profesionalnih oboljenja i smanjenja odsustva sa rada (bolovanja) ili njihovog svođenja na minimum, pa je akt o procjeni rizika najvažniji akt kojim se prepoznaju i analiziraju svi rizici na radnom mjestu i radnoj okolini, radna mjesta s povećanim rizikom, daju preporuke i obavezuje poslodavac da primijeni sve mjere neophodne za eliminisanje ili svođenje rizika na najmanju mjeru

U ovom tekstu pokušat ćemo poslodavcima predočiti redoslijed postupanja prilikom implementacije Zakona o zaštiti na radu, odnosno implementacije internog akta o zaštiti na radu, s obzirom na obaveze koje su pred njim.

---

---

PRVI KORAK – ODREĐIVANJE ILI ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Organizovanje poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu podrazumijeva, vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika, da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika, što znači da ima u radnom odnosu zaposleno ili zaposli lice ili više lica koje će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika – radnik za zaštitu na radu.[2] Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (stručni ispit).

Zakonom je propisana obaveza federalnog ministra rada da propiše uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje poslodavca, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika,[3] koji nije još donesen.

Nakon donošenja ovog propisa radnik za zaštitu na radu morat će ispunjavati propisane uslove, a poslodavci uskladiti uslove za obavljanje tih poslova u pravilniku/internom aktu o radu.

Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera, a ovaj radnik ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprečavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika

Radnik za zaštitu na radu nadležan je da, između ostalih nadležnosti, učestvuje u izradi akta o procjeni rizika, koji je osnov i preduslov za izradu internog akta o zaštiti na radu, i izradi prijedloga internog akta o zaštiti na radu.

---

DRUGI KORAK – POVJERENIK ZA ZAŠTITU NA RADU

Povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca (u daljem tekstu: povjerenik).

Povjerenik, kao predstavnik radnika kod poslodavca, ima pravo da:

a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa,

b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti,

c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu,

d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda,

e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda.

Povjerenik za zaštitu na radu je lice zaposleno kod poslodavca, poslove povjerenika može obavljati najviše šest sati sedmično, a za vrijeme obavljanja poslova povjerenika ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.

Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. Koja su to potrebna sredstva nije propisano zakonom, ali su to svi troškovi koji mogu nastati zakonitim obavljanjem njegove funkcije, npr. prevoz do mjesta rada koja su u njegovoj nadležnosti, mogućnost da se pisanim putem/elektronskom poštom ili na drugi način obraća radnicima i oni njemu, troškovi telefona i sl., a sve u cilju uspješnog obavljanja njegovih nadležnosti.

Zbog toga što će se povjerenik naći u situaciji da se, zbog zahtjeva za poboljšanje i unapređenje uslova rada i mjera zaštite na radu, “zamjera” poslodavcu, jer iz toga proističu troškovi za poslodavca, povjerenik je zaštićen zakonom na način da je propisano da ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.[4]

Nepovoljniji položaj znači vođenje disciplinskog postupka zbog zakonitog zauzimanja za prava radnika, neopravdani premještaj na drugo radno mjesto, mobing i sl.

ZZR propisuje da povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo.[5] Međutim, ovim zakonom nije propisano koja je to odgovarajuće stručna sprema i radno iskustvo.

Moguće je da federalni ministar rada, pravilnikom kojim propisuje uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje poslodavca, propiše i uvjete koje treba da ispunjava povjerenik za zaštitu na radu.[6]

Međutim, ako analiziramo prava povjerenika, vidjet ćemo da bi to trebao biti radnik poslodavca, koji radi u procesu rada koji se obavlja pod povećanim rizikom i ima iskustvo sa načinom rada, opasnostima od rada sa postojećim sredstvima rada, ispravnim ili pogrešnim postupanjima koja dovode do dodatnih opasnosti i slično, koji će zahvaljujući tome uspješno predstavljati radnike u skladu sa nadležnostima/pravima koje ima. To po našem mišljenju ne mora biti radnik VSS, ako na poslovima s povećanim rizikom rade radnici druge kvalifikacije, ali mora biti iskusan i dobar radnik na tim poslovima.

Kod kojih poslodavaca se bira ili imenuje povjerenik

Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.

Ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici, pod istim uvjetima povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat.

Bez obzira da li je povjerenik izabran od strane radnika ili imenovan od strane sindikata, povjerenik ima ista prava i obaveze koja su propisana ZZR.

Ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.), povjerenik će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika.

Ovo je važno naglasiti s obzirom da postoje poslodavci sa manjim brojem radnika , čija djelatnost predstavlja povećanu opasnost za zdravlje i život radnika, odnosno poslovi s povećanim rizikom, a povjerenik za zaštitu na radu predstavlja izabrano ili imenovano lice da ih predstavlja kod poslodavca u oblasti zaštite na radu.

Broj povjerenika

Broj povjerenika određuje se shodnom primjenom Zakona o vijeću zaposlenika (u daljem tekstu: ZVZ)[7], a to znači:

• na osnovu broja zaposlenika kod poslodavca,
• pri izboru povjerenika osigurava se ravnomjerna zastupljenost svih dijelova procesa rada (u daljem tekstu: organizaciona jedinica), kao i odgovarajuća spolna, starosna, kvalifikaciona i druga zastupljenost radnika,
• ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacionih jedinica izvan sjedišta poslodavca, može se organizirati izbor povjerenika za te organizacione jedinice, pod uvjetima utvrđenim u ZVZ.[8]

S obzirom da postoje nedoumice na koji način se shodno primjenjuje ZVZ, u daljem tekstu predočit ćemo proceduru izbora.

Način izbora povjerenika

Prilikom izbora povjerenika se shodno primjenjuje ZVZ.

Povjerenik se bira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu.[9]

Svi radnici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani za povjerenika, osim članova upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te zaposlenika koje poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim.[10]

Način, vrijeme izbora, mandat povjerenika

Izbori se, po pravilu, održavaju početkom godine.[11]

Povjerenik/povjerenici se biraju na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasanjem, na period od tri godine.

Povjereniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabra:

1. prestankom ugovora o radu;
2. isključenjem zbog neizvršavanja obaveza i ovlaštenja koja su utvrđena ovim ili drugim zakonom;
3. ako nastupe okolnosti koje predstavljaju smetnju da bude u vijeću zaposlenika (postane član upravnog odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i član njihovih porodica, te zaposlenik kojeg poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim);
4. ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 15 u trajanju dužem od šest mjeseci.

Isključenje mogu zatražiti sindikat, najmanje 25% radnika ili poslodavac.

Povjereniku prestaje mandat isključenjem, ako je na skupu/zboru radnika za isključenje glasalo više od polovine zaposlenih.[12]

Sazivanje izbora

Sazivanje izbora vrši se na skupu/zboru radnika poslodavca.

Skup/zbor radnika, radi sazivanja izbora povjerenika, saziva sindikat,[13] a ako sindikat nije formiran, skup/zbor radnika saziva se na zahtjev najmanje 20% radnika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca.[14]

Na skupu /zboru radnika:

• raspisuju se izbori za povjerenika i
• imenuje izborna komisija za provođenje izbora.[15]

Izborna komisija

Izborna komisija ima neparan broj članova, a najmanje tri člana.

Član izborne komisije ne može biti radnik koji je kandidat za člana vijeća zaposlenika.[16]

Izborna komisija utvrđuje i objavljuje listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju (birački spisak).

Izborna komisija:

• utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor povjerenika,[17]
• provodi i nadzire glasanje,
• brine se o zakonitosti izbora i
• objavljuje rezultate izbora.

O radu izborne komisije vodi se zapisnik koji se objavljuje nakon provedenih izbora.[18]

Prijedlog kandidata za povjerenika

Kandidata ili liste kandidata za izbor povjerenika mogu predložiti sindikat, odnosno jedna ili više grupa radnika.

Svaku grupu radnika koja predlaže listu kandidata mora podržati najmanje 10% radnika od ukupnog broja zaposlenih.

Svaka lista kandidata ima onoliko kandidata koliko se bira povjerenika kod poslodavca.

Na osnovu jedne ili više lista kandidata izborna komisija utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu kandidata za izbor članova vijeća zaposlenika.[19]

Tajno glasanje

Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasačkom listiću za koga radnik želi da glasa.

Glasati se može za onoliko kandidata koliko se povjerenika bira.

Izbori su važeći ako je glasalo više od jedne polovine svih zaposlenih.

Troškove provođenja izbora snosi poslodavac (naknada plaće za vrijeme glasanja, kao da je radnik radio, obezbjeđenje prostora, troškova glasačkih kutija, listića i drugi troškovi koji nastaju povodom organizovanja i provođenja izbora).

Ako je na listi kandidata bio isti broj kandidata koliko se bira povjerenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili više od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali.

Ako je na jedinstvenoj listi kandidata bilo više kandidata nego što se bira povjerenika, izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova i najmanje 30% glasova radnika koji su glasali.

Ako kandidat za povjerenika ne dobije dovoljan broj glasova ili dva ili više kandidata dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja za one kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu ili su dobili jednak broj glasova.

Ako i na ponovljenom glasanju neki od kandidata ne dobiju potrebnu većinu glasova, cijeli izborni postupak se ponavlja za broj kandidata koji nisu izabrani u roku od 30 dana od dana ponovljenog glasanja.

Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi nepravilnosti na pojedinim ili svim glasačkim mjestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, poništit će glasanje na svim, odnosno na onim glasačkim mjestima na kojima je bilo takvih nepravilnosti.

Ako je glasanje poništeno zbog nepravilnosti na pojedinim glasačkim mjestima, ponavljanje glasanja vrši se samo na tim glasačkim mjestima.[20]

Bez obzira što poslodavac, osim što snosi troškove izbora, nema nikakvu obavezu u izboru/imenovanju povjerenika za zaštitu na radu, niti je odgovarani ako povjerenik nije izabran/imenovan, bilo bi poželjno da na prikladan način upozna radnike o obavezi odnosno mogućnosti izbora / imenovanja povjerenika, čiji je izbor/imenovanje prvenstveno u interesu radnika te da im omogući upoznavanje s ulogom i pravima i obavezama povjerenika, te procedurom izbora.

---

TREĆI KORAK – IZRADA AKTA O PROCJENI RIZIKA

Procjena rizika je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprečavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika, obveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Akt o procjeni rizika sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu Pravila o procjeni rizika,[21] koja je donio federalni ministar rada i socijalne politike, u saradnji s federalnim ministrom zdravstva i koja se primjenjuju od 16. marta 2021.godine.

Pravilima o procjeni rizika propisano je da akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.[22]

Ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za vršenje periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja radnika.[23]

Akt o procjeni rizika poslodavac može donijeti:

1. putem svojih stručnih lica, u skladu sa Pravilima o procjeni rizika ili
2. zaključivanje ugovora o izradi akta o procjeni rizika sa ovlaštenom organizacijom koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.

Saglasno ZZR, ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i prevencije ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.

Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju, dužan je da joj osigura uvid u podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprečavanje tih rizika na nivou radnog mjesta, a te podatke, kao i preduzete mjere i aktivnosti ovlaštena organizacija pribavlja putem radnika za zaštitu na radu (učestvovanje u izradi akta o procjeni rizika).

U djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno – komunalnim djelatnostima, poslove zaštite na radu poslodavac koji ima do 30 radnika može da obavlja sam,[24] odnosno bez angažovanja ovlaštene organizacije za zaštitu na radu.

Znači da poslodavac, putem radnika za zaštitu na radu koji je zaposlen kod poslodavca ili kojeg zaposli,[25] stručnih lica koja su zaposlena kod poslodavca i u konsultacijama s povjerenikom za zaštitu na radu,[26] donosi akt o procjeni rizika.

Za poslodavce u ovim djelatnostima, koji zapošljavaju preko 30 radnika, akt o procjeni rizika izrađuje ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.

Svaki pravni subjekt može angažovati ovlaštenu organizaciju za donošenje akta o procjeni rizika, ali i ne mora ukoliko u okviru svoje firme posjeduje ljudske, materijalne i organizacijske sposobnosti u skladu sa članom 33. ZZR i pravilnikom kojim će federalni ministar rada propisati uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje poslodavca, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika.

Ovaj pravilnik još nije donesen.

---

ČETVRTI KORAK – IZRADA INTERNOG AKTA O ZAŠTITI NA RADU

Interni akt poslodavca o zaštiti na radu izrađuje radnik za zaštitu na radu, na osnovu akta o procjeni rizika.

Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu.[27]

ZZR propisuje obavezu poslodavca da se savjetuje sa radnicima i/ili njihovim predstavnicima i omogućava im da učestvuju u raspravama o svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.[28]

Treba naglasiti da se uz ZZR, primjenjuju se i odredbe Zakona o vijeću zaposlenika,[29] kojim je također propisano da se, prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika/sindikatom o namjeravanoj odluci, a naročito kada se radi mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu, značajnim promjenama ili uvođenju nove tehnologije i o drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predviđeno konsultovanje vijeća zaposlenika/sindikata u njihovom donošenju, pa ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom, potrebne su konsultacije i prilikom donošenja pravilnika o zaštiti na radu.

Poslodavac, internim aktom o zaštiti na radu, utvrđuje organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Na osnovu akta o procjeni rizika i zaključka iz tog akta, u internom aktu o zaštiti na radu mora da bude sadržan:

a) spisak svih radnih mjesta na kojima je izvršena procjena rizika s navođenjem stupnja utvrđenog rizika,
b) spisak radnih mjesta koja su utvrđena kao radna mjesta s povećanim rizikom,
c) prioriteti u otklanjanju rizika,
d) izjavu poslodavca kojom se obvezuje da će primijeniti sve utvrđene mjere za siguran i zdrav rad radnika.

Rok za usklađivanje internog akta o zaštiti na radu je godinu dana od dana stupanja na snagu ZZR – 30.10.2021.godine.

---

PETI KORAK – IMPLEMENTACIJA INTERNOG AKTA O ZAŠTITI NA RADU

1. Prioritetno otkloniti rizike utvrđene Aktom o procjeni rizika u rokovima utvrđenim internim aktom o zaštiti na radu
2. Uskladiti Pravilnik o radu, u dijelu koji se odnosi na opis radnih mjesta i uslove potrebne za rad na tim radnim mjestima, odnosno poslove s povećanim rizikom sa poslovima utvrđenim u internom aktu o zaštiti na radu , kao i u dijelu dodatka na plaću za poslove s povećanim rizikom,
3. Identifikovati i zabraniti rad licima koja pripadaju grupama posebno osjetljivim na rizike na određenim poslovima i rasporediti ih na druge odgovarajuće poslove.

Grupe posebno osjetljive na rizike, kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću Invalid II kategorije i invalidna lica ,u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), moraju se zaštititi od opasnosti koje posebno njih pogađaju.[30]

Na poslovima na kojima postoji rizik od izloženosti opasnim materijama, hemijskim, fizičkim i biološkim agensima, štetnim zračenjima i mikroklimatskim uticajima, odnosno na poslovima sa teškim uvjetima rada, kao i posebno teškim i opasnim poslovima gdje postoji rizik po fizičko i mentalno zdravlje, zabranjen je rad trudnicama, porodiljama i dojiljama.

Zabranjen je rad maloljetnicima na poslovima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje i razvoj.

Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja preostale radne sposobnosti.[31]

Poslodavac je dužan osigurati da zaposlena žena za vrijeme trudnoće i dojenja, radnik mlađi od 18 godina života i radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću, i pored osposobljavanja za siguran i zdrav rad, budu u pisanoj formi obaviješteni o rezultatima procjene rizika na radnom mjestu i o mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.[32]

---

ŠESTI KORAK – USPOSTAVITI PROPISANE EVIDENCIJE

Poslodavac je dužan da obezbijedi vođenje propisane evidencije o:

1. radnicima na radnim mjestima sa povećanim rizikom,
2. radnim mjestima sa povećanim rizikom,
3. opasnim materijama koje se koriste pri radu,
4. provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
5. izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i sredstava za rad,
6. povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima,
7. ljekarskim pregledima radnika.[33]

Evidencije se vode u skladu sa:

• Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (”Službeni list SRBiH”, broj: 02/91 ),
• Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu,[34]
• Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima,[35]
• Pravilnikom o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom.[36]

Poslodavac vodi evidenciju upisivanjem podataka u sredstva za vođenje evidencija (kartoteka, knjiga, elektronski, obrasci i dr.), a poslodavac utvrđuje način vođenja evidencije.

a) Evidencija o radnim mjestima s povećanim rizikom i evidencija radnika koji rade na tim radnim mjestima

Evidencija o radnicima raspoređenim na radna mjesta sa povećanim rizikom sadrži:

1. naziv radnog mjesta;
2. prezime, očevo ime i ime radnika;
3. datum kada je izvršen ljekarski pregled;
4. rokovi u kojima se obavljaju ljekarski pregledi.[37]

b) Evidencija o opasnim materijama koje se koriste na radu

Opasne materije su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne, korozivne, kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje radnika.

Proizvođači i uvoznici opasnih materija dužni su da daju uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje. Uputstvo sadrži identifikacione podatke, podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama, stepen opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti po zdravlje, o radioaktivnosti, o ekološkim podacima, o posebnim zaštitnim mjerama, o načinu skladištenja i označavanja, o prijenosu i transportu, kao i o postupku otklanjanja opasnih materija (sigurnosni list). Ovi podaci se daju na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji.[38]

Evidencije se vode u skladu sa pravilnicima koji se primjenjuju u pojedinim oblastima rada, a na osnovu ZZR.[39]

c) Evidencija o provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,

Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad.

Poslodavac je dužan da radnika u toku osposobljavanja za siguran i zdrav rad, upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, u skladu sa aktom o procjeni rizika. Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora biti prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta.[40]

Radnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta na kojima će samostalno obavljati poslove prije nego što budu osposobljeni za siguran i zdrav rad, a poslodavac kod kojeg rad obavljaju radnici drugog poslodavca mora osigurati da ti radnici budu upoznati sa mjerama zaštite na radu i zdravstvenim rizicima na radu.

Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora se obavljati u toku radnog vremena i ne smije izazvati troškove za radnika.

Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, poslodavac obavlja teorijski i na praktičan način.

Periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika, a obavlja se na radnom mjestu.

Poslodavac može obaviti osposobljavanje radnika ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Ako poslodavac nije u mogućnosti da izvrši osposobljavanje radnika člana, te poslove povjerit će ugovorom ovlaštenoj organizaciji koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.[41]

Evidencija o obuci radnika i provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu sadrži:

1. prezime, očevo ime i ime radnika;
2. naziv radnog mjesta;
3. datum kada je izvršena obuka radnika i provjera znanja;
4. konstataciju da li je radnik pokazao zadovoljavajući uspjeh;
5. radno mjesto na koje je radnik raspoređen ako nije pokazao zadovoljavajući uspjeh na provjeri znanja iz oblasti zaštite na radu.

Evidencija o izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i sredstava za rad

Sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu, mogu se upotrebljavati samo ako posjeduju zapisnik i upotrebnu dozvolu, kojim se dokazuje da pregledana sredstva za rad udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona.[42]                  Periodične preglede i ispitivanja vrši ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova, a s kojom poslodavac zaključuje ugovor.[43]

O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima ovlaštena organizacija sačinjava zapisnik o stručnom nalazu, na osnovu kojeg izdaje upotrebnu dozvolu.

Zapisnik i upotrebna dozvola sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona.

Način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, te oblik i sadržaj zapisnika i isprave propisani su Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu.[44]

Pravilnikom je propisan način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme osobne zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, kemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, te oblik i sadržaj zapisnika o stručnom nalazu i isprave koji se izdaju nakon obavljenog pregleda i ispitivanja te nabrojana sredstva za rad koja podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima od strane ovlaštene organizacije.

Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad koja nisu nabrojana u ovom Pravilniku,[45] vrše se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom poslodavca, u skladu s uputama proizvođača, standardima i tehničkim propisima.

Periodičnim pregledima i ispitivanjima u smislu ovog pravilnika ne podliježu kućanski aparati namijenjeni korištenju u domaćinstvu, audio i video oprema, oprema za informacijsku tehnologiju, te uobičajena uredska oprema.

Pravilnikom su regulisani i periodični pregledi i ispitivanja:

• sredstava i opreme osobne zaštite i
• fizičkih, kemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama.

Evidencija o izvršenim pregledima i ispitivanjima fizičkih, hemijskih, i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama sadrži:

1. naziv radne i pomoćne prostorije;
2. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja;
3. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja;
4. broj isprave;
5. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja.[46]

Evidencije o pregledima i ispitivanjima sredstava rada i opreme sadrži:

1. naziv sredstva rada i opreme;
2. tehničke karakteristike;
3. mjesto gdje se nalazi sredstvo za rad;
4. broj uputstva za bezbjedan rad, upotrebu i održavanje;
5. datum posljednjeg pregleda i ispitivanja;
6. broj isprave;
7. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja;
8. naziv organizacije koja je vršila preglede i ispitivanja.[47]

Evidencija o pregledima i ispitivanjima sredstava lične zaštite sadrži:

1. naziv sredstva lične zaštite i naziv proizvođača;
2. broj isprave odnosno standarda;
3. datum pregleda i ispitivanja za sredstva lične zaštite koja podliježu pregledima i ispitivanjima;
4. datum sljedećeg pregleda i ispitivanja;
5. broj uputstva za upotrebu i održavanje.[48]

d) Evidencija povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima

Evidencijama o povredama radnika na radu ,profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima sadrži:

1. prezime, očevo ime i ime povrijeđenog, oboljelog ili poginulog radnika;
2. kratak opis povrede, profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja;
3. uzrok povrede profesionalnog oboljenja ili smrtnog slučaja;
4. težinu povrede (lakša, teža, smrtni slučaj);
5. datum i čas povrede;
6. trajanje spriječenosti za rad zbog povrede odnosno profesionalnog oboljenja;
7. preduzete mjere u cilju otklanjanja uzroka povrede na radu, profesionalnih oboljenja, i smrtnih slučajeva i pokrenutih postupaka protiv odgovornih radnika.

Evidencija se čuva najmanje deset godina od dana kada se desio događaj, ako drugim propisom nije određen duži rok.[49]

Također, prilikom svakog slučaja povrede na radu i profesionalnog oboljenja koje nastane na radnom mjestu, poslodavac je dužan Izvještaj o povredi dostaviti:

• radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje,
• nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran,
• ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca i
• nadležnoj inspekciji rada,

Izvještaj se dostavlja u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja, a podnosi se na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva.[50]

Pored toga, poslodavac je obavezan da o svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu, odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada

Za svaku povredu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati radnika za zaštitu na radu, neposrednog rukovodioca povrijeđenog radnika i povjerenika za zaštitu na radu.[51]

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (dalje: ZZZ)[52]propisano je da su pravne i fizičke osobe obvezne da za svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti.

ZZR propisuje da je poslodavac dužan dostaviti nadležnoj inspekciji rada godišnji izvještaj o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima,[53] najkasnije do 15. januara tekuće godine za proteklu godinu, koji sadrži podatke o:

1. broju povreda na radu i profesionalnih oboljenja;
2. težini povrede;
3. broju smrtnih slučajeva;
4. uzrocima povreda na radu i smrtnih slučajeva;
5. vrsti i uzrocima profesionalnih oboljenja;
6. preduzetim mjerama zaštite na radu za otklanjanje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja;
7. trajnu spriječenost za rad uslijed povreda na radu i profesionalnih oboljenja;
8. broju pokrenutih postupaka za utvrđivanje odgovornosti radi nepridržavanja mjera zaštite na radu.

Izvještaj iz tačke 1,2,3,7 i 8. sadrži i tabelarni pregled.

Poslodavac sastavlja godišnji izvještaj na osnovu podataka iz Evidencije povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima.[54]

Evidencija o ljekarskim pregledima radnika

Postojeću evidenciju potrebno je ažurirati ili uspostaviti novu evidenciju o prethodnim i periodičnim pregledima radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom u skladu s Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima,[55] koji se primjenjuje do donošenja novog pravilnika.

S obzirom na odredbe ZZR[56] o obavezi utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti radnika za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada, odnosno obavezu utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati te izričitu odredbu da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta, poslodavac je dužan uspostaviti i evidenciji o prethodnim ljekarskim pregledima ostalih radnika, koji ne obavljaju poslove sa povećanim rizikom, kao i evidenciju prethodnih ljekarskih pregleda radnika koji rade na ostalim radnim mjestima.

Zdravstvena sposobnost može biti:

– opća zdravstvena sposobnost za rad u odnosu na završenu školsku spremu radnika i

– zdravstvena sposobnost radnika u odnosu na posao na koji se prima na rad ili koji obavlja.

Poslodavcu je omogućeno da zaključi ugovor o radu s radnikom koji nema opću radnu sposobnost ali ima ograničenu ili preostalu radnu sposobnost.

Ograničena i preostala radna sposobnost može da znači da je radnik u cijelosti sposoban da s punim radnim vremenom obavlja poslove određenih radnih mjesta, odnosno za obavljanje ciljanog posla na koje se prima u radni odnos. Ograničena radna sposobnost kod osobe može da postoji ili nastupi prije stupanja u radni odnos. Takva osoba po prirodi bolesti ili zdravstvenog stanja koja određuje status zdravstvene sposobnosti može biti sposobna da obavlja određene poslove u cijelosti i s punim radnim vremenom (kancelarijski poslovi invalida u kolicima, slijepi telefonista, prevodilac i sl.).

Tokom trajanja rada, zbog bolesti, profesionalne bolesti, povrede na radu ili van rada radnik može da postane nesposoban za obavljanje poslova na koje je raspoređen, odnosno prijeti mu opasnost od invalidnosti. Takvog radnika poslodavac je dužan rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto, a tek ako to nije moguće, može mu otkazati ugovor o radu u skladu sa zakonom.

Evidencija o periodičnim ljekarskim pregledima radnika sadrži:

1. naziv organizacije koja je izvršila koja je izvršila ljekarski pregled;
2. datum kada je izvršen ljekarski pregled;
3. prezime očevo ime;
4. utvrđena radna sposobnost radnika;
5. utvrđeno profesionalno oboljenje radnika;
6. utvrđena invalidnost radnika.[57]

---

SEDMI KORAK – UGOVORITI PRETHODNE I PERIODIČNE LJEKARSKE PREGLEDE RADNIKA

Prethodne i periodične preglede radnika obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada.

Poslodavac je dužan ugovoriti sa ovlaštenom zdravstvenom organizacijom prethodne i periodične ljekarske preglede radnika.

Saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (dalje: ZZZ),[58] specifična zdravstvena zaštita zaposlenika ostvaruje se na osnovu ugovora između poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Troškove specifične zdravstvene zaštite snosi poslodavac.

---

OSMI KORAK – UGOVORITI POSEBNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE RADNIKA KOJI RADE NA RADNIM MJESTIMA S POVEĆANIM RIZIKOM

Poslodavac je obavezan sa ugovori posebno osiguranje od rizika nesreće i povrede na radu radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, radi obezbjeđenja naknade štete.[59]

Zakonom o zdravstvenom osiguranju (dalje: ZZO) također je propisana je obaveza posebnog osiguranja radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom. Poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.[60]

Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravna ili fizička osoba osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz člana 36. ovog zakona.[61]

Pravna ili fizička osoba obvezna su da se reosiguraju radi rizika od povrede na radu I profesionalnog oboljenja.[62]

---

DEVETI KORAK – ZAŠTITNA OPREMA I EDUKACIJA

1. Poslodavci su dužni da radnicima obezbijede sredstva i opremu lične zaštite u skladu sa ZZR i internim aktom o zaštiti na radu u skladu sa aktom o procjeni rizika i Pravilnikom o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi.[63]

ZZR propisuje obavezu poslodavca da obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite.

Poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva i opremu lične zaštite ako nisu izrađena u skladu sa uvjetima za upotrebu sredstava za rad propisanim ZZR.[64]

Poslodavac je obavezan da osigura da se sredstva i oprema lične zaštite održavaju u dobrom stanju te da isključi iz upotrebe sredstva i opremu lične zaštite na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

Istovremeno, poslodavcu je zabranjeno da prouzrokuje finansijskih obaveza za radnike.[65]

2. Poslodavac je dužan utvrditi plan osposobljavanja – način i rokove za provjeru osposobljenosti radnika za siguran rad (teoretsko i praktično osposobljavanje), uspostaviti evidenciju osposobljavanja i periodične provjere osposobljenosti, te odrediti osobe – ispitnu komisiju koja će vršiti obuku i provjeru osposobljenosti radnika za rad.

---

DESETI KORAK – UGOVORITI S OVLAŠTENOM ORGANIZACIJOM PREGLEDE I ISPITIVANJA RADNE SREDINE I SREDSTAVA ZA RAD

Poslodavac je obavezan ugovoriti sa ovlaštenom organizacijom za zaštitu na radu, koja ima odobrenje Federalnog ministarstva za rad :

1. periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima,
2. periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,
3. periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima.

---

JEDANAESTI KORAK – PROVOĐENJE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA I PRVE POMOĆI

Poslodavac je dužan da:

a) preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne mjere i mjere za evakuaciju radnika, prilagođene prirodi aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja,

b) uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama, posebno u pogledu prve pomoći, hitne zdravstvene zaštite, spašavanja i protivpožarne zaštite.[66]

1. Osigurati provođenje mjera zaštite od požara u skladu sa federalnim Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu[67] i provedbenim propisima ovog zakona, i kantonalnim zakonima.
2. Uspostaviti potrebne veze sa specijalizovanim službama, u pogledu spašavanja i protivpožarne zaštite.
3. Osigurati mjere za osiguranje prve pomoći, uspostaviti potrebne veze sa specijalizovanim službama u pogledu prve pomoći i hitne zdravstvene zaštite radnika.
4. Odrediti i obučiti radnike koji će provoditi mjere prve pomoći, protivpožarne zaštite i evakuacije radnika.

Broj radnika, njihovo osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati veličini i/ili posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno poslovanju.

Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu pitanja iz stava (3) ovog člana, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć, do kada se primjenjuje Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu.[68]

---

DVANAESTI KORAK – ZNAKOVI UPOZORENJA NA OPASNOST I ZNAKOVI OPĆIH OBAVJEŠTAVANJA

Na mjestima rada, na sredstvima za rad i pripadajućim instalacijama, trajno postaviti znakove upozorenja na opasnost i znakove općih obavještavanja, u skladu sa posebnim propisima, a ako znakovi upozorenja na opasnost nisu dovoljni za efikasno obavještavanje, trajno postaviti pisana uputstva o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih materija i opreme.[69]

Na mjestima rada istaknuti odgovarajuća pisana uputstva koja se odnose na rizike po sigurnost i zdravlje sa zaštitnim i preventivnim mjerama koje se preduzimaju za otklanjanje ili smanjenje tih rizika. Ova uputstva daju se svim radnicima uključujući i radnike drugih poslodavaca koji obavljaju poslove kod poslodavca.[70]

---

Zaključak

Predlažemo poslodavcima da u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i pratećim podzakonskim aktima pripreme i usvoje vlastiti plan implementacije Zakona o zaštiti na radu, utvrde korake, vrijeme i nosioce aktivnosti za njegovu implementaciju.

Implementacija Zakona o zaštiti na radu mora se posmatrati u prvom redu kao opće dobro (smanjenje rizika od smrtnih ishoda, povreda na radu, profesionalnog oboljenja, povremenih odsustva sa rada – bolovanja, i pratećih troškova kao posljedicu nebrige za zdravlje radnika), koje je istovremeno dobrobit i radnika i poslodavca.

Pogrešno je percipirati primjenu Zakona o zaštiti na radu kao način izbjegavanja plaćanja prekršajnih kazni koje on podrazumijeva, već stvaranje radnog okruženja u kojima će poslodavci, radnici i društvo imati najveću korist.

Implementacija Zakona o zaštiti na radu podrazumijeva pojedinačne pravilnike, koji u ovom tekstu nisu svi pomenuti, a čija je primjena propisana ovim zakonom.[71]

---

[1] Zakonom o zaštiti na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 79/20)

[2] Član 34. ZZR

[3] Član 34. stav (6) ZZR

[4] Član 45. ZZR

[5] Član 44. ZZR

[6] Više o radu povjerenika za zaštitu na radu možete pronaći u Priručniku „Smjernice za rad povjerenika za zaštitu na radu“, autor, mr. Zuhdija Mahmutović, REC D.o.o., Sarajevo, 2020., br. Str. 229.

[7] Zakon o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/04)

[8] Član 4, 5. i 6. ZZV

[9] Član 3. ZZR

[10] Član 7. ZVZ

[11] Član 8. ZVZ

[12] Član 20. ZVZ

[13] Član 10. stav 2. ZVZ

[14] Član 3. ZVZ

[15] Član 10. ZVZ

[16] Član 9. ZVZ

[17] Član 13. stav 4. ZVZ

[18] Član 11. i 12. ZVZ

[19] Član 13. ZVZ

[20] Član 15. do 19. ZVZ

[21] Pravila o procjeni rizika

[22] Član 5. Pravila o procjeni rizika

[23] Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati ovlašćene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu (“Službene novine Federacije BiH,” broj 23/21)

[24] Član 33. st. 2., 3. i 4. ZZR

[25] Član 34. ZZR

[26] Član 23. stav (5) ZZR

[27] Član 23. stav (5) ZZR

[28] Član 43. ZZR

[29] Član 23. ZVZ

[30] Član 69. ZZR

[31] Član 70. ZZR

[32] Član 42. ZZR

[33] Član 61. stav (1) ZZR

[34] Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu (“Službene novine Federacije BiH,” broj 23/21)

[35] Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima (”Službeni list SRBiH”, broj 02/91)

[36] Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na poslovima sa povećanim rizikom (“Službene novine Federacije BiH”, broj 24/21)

[37] Član 4. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu (”Službeni list SRBiH”, broj: 02/91

[38] Član 16. stav (2) ZZR

[39] Član 91. ZZR

[40] Član 46. do ZZR

[41] Član 5. Pravila o procjeni rizika

[42] Član 14 stav (3) ZZR

[43] Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu

[44] Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 23/21)

[45] Član 6. Pravilnika o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu

[46] Član 6. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[47] Član 7. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[48] Član 8. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[49] Član 10. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[50] Član 62. ZZR

[51] Član 63. ZZR

[52] Član 28. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br.46/10 i 75/13)

[53] Član 61. stav (2) ZZR

[54] Član 14. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[55] Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ( ”Službeni list SRBiH”, broj: 02/91)

[56] Član 24. ZZR

[57] Član 11. Pravilnika o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu

[58] Član 37. ZZZ

[59] Član 73. ZZR

[60] Član 73. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11)

[61] Član 36.

Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno osigurava:

1. zdravstvena zaštita i sprovođenje mjera otkrivanja i sprečavanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti,
2. odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti,
3. naknada putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti,
4. naknada plaće za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti.

[62] Član 81. ZZO

[63] Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi (“Službeni list SFRJ”, broj 35/69)

[64] Član 14. ZZR

[65] Član 31. ZZR

[66] Član 36. ZZR

[67] Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“, 64/09)

[68] Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu (“Službeni list SR BiH”, broj 38/86)

[69] Član 39. ZZR

[70] Član 38. ZZR

[71] Član 91. ZZR

---

Pogledajte i ostale Novosti.

Više informacija o Zaštiti na radu bit će i na našem interaktivnom webinaru:

Interaktivni webinar – Zaštita na radu FBiH – April 2021

Ovaj članak bit će objavljen u majskom broju časopisa Pravo i finansije,

pogledajte januarski broj časopisa

Časopis Pravo i finansije – Januar 2021.

Sporazumni raskid ugovora o radu

Povreda na radu i profesionalno oboljenje

Aneks ugovora o radu ili otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Neplaćeno odsustvo – dopust

CD Priručnik Otkaz ugovora o radu

Smjernice za rad povjerenika za zaštitu na radu FBiH

Odmori i odsustva u radno-pravnom zakonodavstvu FBiH

REDOVNI OTKAZ UGOVORA O RADU

Privremeni i povremeni poslovi – članak iz časopisa Pravo i finansije – Maj 2021

Radno vrijeme – članak iz časopisa Pravo i finansije – Januar 2021

Postupanje poslodavca u slučaju kada radnik ne želi odraditi otkazni rok